Blokada novca naplaćenog od akciza, te blokada računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIOBiH) pokazali su da Vlade Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) sve teže sarađuju. Analitičari ističu da je zatezanje odnosa dio predizborne kampanje i da će se odnosi sve više zaoštravati.
Naime, na posebnom podračunu jedinstvenog računa UIO BiH blokirano je 97 miliona konvertibilnih maraka (49 miliona evra) prikupljenih od novih akciza na naftu, naftne derivate i bio goriva koja trebaju služiti za izgradnju i rekonstrukciju putne infrastrukture u BiH.
Do usvajanja Zakona o akcizama u decembru prošle godine novac od putarina dijeljen je tako što je Federaciji BiH pripadalo 59 odsto, Republici Srpskoj 39 odsto i dva odsto Brčko distriktu. Nakon usvajanja Zakona o akcizama iz Federacije BiH tražili su da im umjesto dosadašnjih 59 pripada čak 64 odsto, dok u RS-u smatraju da je jedina moguća raspodjela prema već utvrđenim pravilima.
Tako su milioni zamrznuti dok entitetski ministri finansija ne postignu saglasnost o raspodjeli tog novca, što je za sada neizvjesno.
Drugi problem koji je narušio odnose među entitetskim vladama je blokada bankovnih računa UIO BiH zbog prinudne naplate 28 miliona maraka (14 miliona evra) koje Uprava po presudi Suda BiH mora isplatiti Republici Srpskoj.
Republika Srpska je još 2011. tužila UIO BiH zbog štete od 52 miliona maraka (26 miliona evra) zbog raspodjele novca od PDV-a za 2009. i 2010. godinu. Tužba je povučena za glavni dug koji je u međuvremenu isplaćen, ali je nastavljen postupak za naplatu zatezne kamate koja je tokom godina sa 15 miliona maraka (7,5 miliona evra) narasla na 28 miliona KM (14 miliona evra).
Entitetske vlade ni u ovom slučaju se ne mogu dogovoriti kako prevazići nastalu situaciju.
Politička analitičarka Tanja Topić zategnute odnose među entitetskim vladama stavlja u kontekst predstojećih izbora.
"Mislim da je izborna kampanja odavno počela, odnosi se zatežu, svako zapravo želi pokazati ko je jači, nadmoćniji, superiorniji i da pokažu da se tako izrazim ko je gazda u kući. Posebno što se ovdje radi o nečemu što je vrlo važno i od čega entiteti crpe svoju snagu a to je raspodjela finansijskih sredstava i kontrola nad novcem onda je ovo očekivano stanje gdje ne postoji ni minimum spremnosti na dogovor i saradnju", smatra Topić.
Da je u pitanju predizborna retorika mišljenja je i Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
"Oni glume jedinstvo i razumijevanje kada treba dobiti neki kredit ili kada su okrenuti vanjskom faktoru a sa druge strane međusobno su u stanju rivaliteta, posebno u vrijeme izbornih kampanja, jer je do sada bilo, a mislim da će tako biti i ovaj put, da će osnova kampanje biti nerazumijevanje, konflikti, neke prijetnje stabilnosti i unošenje straha o mogućim sukobima", ističe Osmančević.
Analitičari napominju da se do oktobarskih izbora može očekivati još nekoliko kriza u odnosima među entitetskim vladama jer za političare u BiH pristajanje na kompromis i dogovor znači slabosti, dok su podmetanja, napadi i konflikti za njih sredstvo dobijanja podrške glasača.
