Najviše optuženih koji su nedostupni ima državljanstvo Srbije, kao i dvojno državljanstvo te i naše zemlje. Iz Državnog tužilaštva su rekli da su po njihovom zahtjevu raspisane potjernice za 25 optuženih za ratne zločine koji se nalaze izvan BiH.
“Zbog procesnih razloga, ne možemo davati informacije o kojim se osobama radi i gdje se prema trenutnim saznanjima nalaze”, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Od ukupno 47 osoba s potjernica osam ih ima državljanstvo Srbije, a dvojno državljanstvo ima njih 16. Državljanstvo Hrvatske ima pet optuženih, a dvojno državljanstvo njih devet. Državljanstvo Crne Gore ima jedna osoba, za jednu osobu Sud BiH nema podatak o državljanstvu, dok sedam njih su državljani isključivo BiH, podaci su dostavljeni BIRN-u BiH.
Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Haagu Serge Brammertz je prilikom posljednje posjete BiH istakao kako se na regionalnoj saradnji između tužilaštava u postupcima za ratne zločine u posljednje tri godine radilo premalo.
Brammertz je tada rekao da je preuzimanje predmeta iz BiH u Srbiju i Hrvatsku u toku, ali da se žrtvama mora pokazati da će preuzimanje polučiti krivično gonjenje te da i tužioci iz svih tužilaštava moraju biti uključeni u procesuiranje ratnih zločina.
Prema podacima Suda BiH, devet optuženih osoba je pravosuđu postalo nedostupno nakon što je protiv njih počeo sudski postupak, dok je također devet onih koji su pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne zbog ratnog zločina, a nedostupni su postali prije upućivanja na izdržavanje kazni.
Darko Mrđa, koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od 20 godina za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom Prijedora, i Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora zbog učešća 1992. u ubistvima civila na planini Borje kod Teslića, zadnji su među pravosnažno osuđenim za kojima je, po nalogu Suda BiH, krajem 2019. Interpol raspisao potjernice.
Za Dragomirom Kezunovićem, kojem se sudilo u istom predmetu s Marjanovićem i koji je osuđen na 14 godina, također je raspisana potjernica, kao i za Ilijom Jurićem i Jozom Đojićem, koji su u odvojenim predmetima osuđeni na po šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku.
Sud BiH je potjernicu raspisao i za Novakom Đukićem, osuđenim na 20 godina zatvora za zločin počinjen 25. maja 1995. na tuzlanskoj Kapiji, potom za Boškom Lukićem, osuđenim na 14 godina zatvora za zločine u Ključu, Miroslavom Dukom, koji je osuđen na 12 godina zbog zločina u Bileći, te Momirom Savićem, osuđenim na 17 godina zatvora za zločine u Višegradu.
Potjernica je ranije raspisana i za Dragojem Zmijanjcem, osuđenim na šest godina zatvora zbog zločina na području Prijedora, ali se njegovo ime nije našlo među pravosnažno osuđenim koje je dostavio Sud BiH. Nedostupan je i Elvir Muminović, koji je prvostepenom presudom osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Sarajevu, te je potjernica raspisana za njim.
Iako su potvrdili da je za 47 osoba raspisana potjernica, na stranici Suda BiH se može vidjeti da je 50-ak optuženih nedostupno domaćem pravosuđu. Među njima su Slobodan Ćurčić, Slađan Tasić, Zoran Adamović, Zoran Stupar, Nenad Bubalo, Dušan Cimeš, Zdenko Grbavac, Višnja Aćimović, Tomislav Kovač, Rajko Kušić, Slobodan Pekez, Ivan Ančić, Jakov Duvnjak, Nedeljko Matić, Mladen Kurdija, Perica Kustura, Vinko Lazić, Marinko Marić, Zdravko Marinić, Mario Miličević, Miljenko Nogolica, Jovan Novaković, Vide Palameta i Adem Kostjerevac.
Nedostupni su i Blagoja Vojvodić, Čedo Bogičević, Vinko Papak, Vitomir Popić, Željko Rodin, Drago Samardžija, Bogdan Stevanović, Borislav Stojšić, Marco Vidović, Miloš Zekić, Jurica Božić, Svetozar Kosorić, Rajko Drakulić, Zlatan Jelić, Ante Golubović, Dragan Dopuđa, Radoslav Janković, Milisav Gavrić, Duško Kornjača, Jovo Andrić, Branislav Gavranović, Svetozar Kosorić, Milenko Karlica, Miroslav Hrstić, Saša Dunović i Goran Mojović.
