Izdvojeno
U BiH 1.251 novozaraženih, 48 osoba preminulo
U porastu je broj oboljelih i preminulih od koronvirusa u BiH.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljeno je 3.649 uzoraka, od kojih je 949 pozitivno na koronavirus. Prijavljeno je 30 smrtnih ishoda.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Trenutno je aktivno 7.698 slučajeva pozitivnih na koronavirus.
S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2849.
U posljednja 24 sata, u Republici Srpskoj izvršeno je testiranje 984 laboratoriјska uzoraka, a novi virus korona pоtvrđen je kod 283 osobe.
Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 18 smrtnih slučajeva kоd kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona.
U Brčko distriktu BiH registrovano 19 novih slučajeva zaraze virusom korona.
See all News Updates of the Day
DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"
Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.
DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.
Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.
Tvrdi da je pogrešno okarakterisan
U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".
Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.
"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".
"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"
Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".
Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.
DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."
"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem
Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".
DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".
Odgovor Zelenskog
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.
"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."
"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."
Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.
Poteškoće politike
DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.
Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".
"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.
"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.
U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.
I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.
U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.
"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.
Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.
Čelnik TikToka na pretresu u Kongresu: Sigurnost je prioritet kompanije
"Kompanija ByteDance nije kineski, niti agent bilo koje druge države", poručio je tokom pretresa pred Odborom za energetiku i trgovinu američkog Kongresa izvršni direktor kompanije TikTok Shou Zi Chew.
Ta društvena platforma, koja je u vlasništvu kineske tehnološke kompanije ByteDance, suočava se sa sumnjama u vezi sa bezbjednošću ličnih podataka korisnika, ali i kritikama zbog nedoličnih sadržaja dostupnih mlađim korisnicima te popularne platforme koja u Americi ima 150.000.000 korisnika.
Pretres je održan u okolnostima moguće zabrane upotrebe TikToka u Sjedinjenim Državama ukoliko njen udio u američkoj verziji aplikacije ne bude prodat nekoj američkoj kompaniji.
Chew je članove Kongresa nastojao da uvjeri da je pristup TikToka, čiji je direktor, da radi transparentno i u saradnji sa vlastima i američkom kompanijom Oracle u pronalaženju rješenja za zabrinutosti koje se vezuju za tu društvenu platformu.
Rekao je i da očekuje da partnerstvo sa Odborom, pred kojim je svjedočio, doprinese razvoju jasnih i dosljednih pravila za informatičku industriju.
Ukazao je i da bi eventualna zabrana te aplikacije u Sjedinjenim Državama naštetila američkim kompanijama i sveukupnoj ekonomiji zemlje. Rekao je da ne smatra da zabrana aplikacije koja bi, kako se izrazio, ušutkala glasove 150 miliona američkih građana i smanjila konkurenciju na tržištu – riješila problem.
Chew je iznio tvrdnje da su bezbjednost i dobrobit prioritet kompanije TikTok što, kao roditelj dvoje djece, vrlo dobro shvata. Prema njegovim riječim,a prioritet TikToka je da raspolaže i primijeni ozbiljne mjere zaštite koje se odnose na mlade i najmlađe korisnike.
Članovi Kongresa su tokom pretresa iznosili tvrdnje da TikTok korisnicima, pogotovo mlađim, nudi štetne sadržaje i izlaže ih, kako je naznačila, emotivnoj uznemirenosti.
Cathy McMorris Rodgers, republikanka iz Washingtona, poručila je da je neposredno po pristupanju aplikaciji, uvidjela da Tik tok algoritam promoviše samopovređivanje, inspiriše poremećaje u ishrani i podstiče, kako ih je označila, opasne izazove koji mogu ugroziti živote djece.
Frank Palloni, demokrata iz New Jerseyja, istakao je da sadržaj na TikToku pogoršava emocionalni stres kod djece.
O TikToku su se u jeku aktuelnih događaja, oglašavale kineske vlasti tvrdnjama da nema nikakvih validnih dokaza da bi ta platforma na bilo koji način ugrožavala američku nacionalnu bezbjednost.
Međutim, direktor FBI-ja Christopher Wray ranije tokom mjeseca iznio je tvrdnje da Peking ima mogućnost da kontroliše software na milionima uređaja zbog veza sa kompanijom ByteDance.
Više od deset svjetskih država do sada je uvelo potpune, djelimične ili zabranu korištenja aplikacije na uređajima koji pripadaju vladama ili javnom sektoru – zbog sumnji da bi lični podaci zaposlenih mogli pasti u ruke kineskih vlasti.
Bidenova administracija izdvaja 106 miliona dolara za reforme na Balkanu
U prijedlogu budžeta State Departmenta i za fiskalnu 2023. godinu u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, za Zapadni Balkan planirano je 106, 2 miliona dolara.
Kako se navodi u zvaničnom dokumentu State Departmenta, predviđena je američka pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru za podršku ulasku u EU i reforme koje se u skladu tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.
"Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama", navodi se u prijedlogu budžeta.
Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.
Kako se navodi u prijedlogu budžeta, finansiranje bi promovisalo da privatni sektor vodi ekonomski rast, energetsku sigurnost i čistu energiju, cyber bezbjednost, stabilan finansijski i regulatorni ambijent za investicije, i podržalo dijalog pod pokroviteljstvom EU o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Ove investicije bi stimulisale ekonomski oporavak od Covida 19, navodi se u prijedlogu budžeta State Departmenta u dijelu o stranim operacijama. Taj budžet predložio je američki predsjednik Joe Biden, a njegovim dijelovima se raspravlja pred odborima Senata i Predstavničkog doma.
U programu za Evropu i Evroaziju, predviđeno je 108,7 miliona dolara. Američka pomoć bi podržala partnere da se suprotstave ruskim dezinformacijama i pruže otpor pojačanoj ruskoj agresiji, protiv demokratije, ljudskih prava, svjetskog poretka, vladavine prava i miroljubive koegzistencije.
"Američka pomoć bi podržala programe koji diversifikuju izvore zelene energije i smanjuju zavisnost od ruske energije, promovišu stabilnost demokratije i da pomognu da se smanji pritisak na evropske vlade i lokalne zajednice koje pomažu izbjegle od ruske ničim izazvane, neopravdane i već isplanirane dalje invazije na Ukrajinu. Podrška inicijativama za borbu potiv korupcije , promovisanje regionalne saradnje i ekonomskih integracija, pogotovo na Zapadnom Balkanu, podrška prekograničnim energetskim povezivanjima, promovisanje razvoja građanskog društva, jačanje profesionalnog istraživačkog novinarstva pogotovo kroz regionalne novinarkse mreže", navodi se u prijedlogu budžeta u programu za Evropu i Evroaziju.
Narodna skupština RS prihvatila kriminalizaciju klevete uprkos kritikama
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su četvrtak izmjene krivičnog zakona prema kojima je kriminalizovana kleveta, neprihvatajući domaće i strane kritike.
Ovim zakonom, kleveta postaje krivično djelo i odluka o pokretanju postupka predata je ruke tužilaca. Zaprijećene su visoke novčane kazne, i sežu do 120.000 KM.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini ove sedmice, poslanici koji se protive kriminalizaciji klevete rekli su „svjesni smo da živimo u društvu gdje nemamo pravnu sigurnost i gdje ne možemo poći od toga da će za sve ljude važiti ista prava” i da je pravi cilj zastrašivanje javnosti.
„ (...) Mi stalno zaboravljamo da smo upravo mi političari oni koji smo najviše zastupljeni javnom prostoru i da je kleveta, uvreda i sav neprimjeren i jezik i izražavanje i komunkacija, da sve to potiče upravo od nas”, rekla je poslanica Mirna Savić-Banjac.
Oni koji brane kriminalizaciju klevete kažu da su izmjene krivičnog zakona predložene zbog zaštite ugleda, ličnog i porodičnog života, i da je cilj prevencija, nikako cenzura.
Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS sada treba da potvrdi Vijeće naroda RS.
Kleveta u Bosni i Hercegovini je izuzeta iz krivčnih zakona prije dvadesetak godina. Nakon toga, oštećeni je mogao u građansko parničnom postupku podnijeti tužbu za klevetu pred nadležnim sudom i tražiti obeštećenje zbog štete.
Kriminalizaciju klevete je Republici Srpskoj je predložila Vlada. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, čija stranka sa kaolicionim partnerima ima većinu u donošenju odluka, ranije je, braneći kriminalizaciju klevete, novinarima poručio: „Ja očekujem da vi to podržite. Sve strahove koje ima medijska zajednica i mediji, mi ćemo eliminisati. Objasnićemo. Ovo treba da bude naša zajednička priča.”
Vlasti u Republici Srpskoj, očekivano, oglušile su se na novinarske i međunarodne kritike nakon najave da kriminaliziraju klevetu.
„Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati, i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tokom novinarskog protesta u Banja Luci održanog 14. marta.
Američka ambasada u BiH je navela 10. marta da bi se kriminalizacijom klevete i najavljenim zakonom o stranim agentima drastično narušila prava i slobode ljudi u Republici Srpskoj.
„Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike”, stoji u saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Posljednjih dana je napeta atmosfera u Banja Luci, dok se nižu incidenti. Prvo je Dodik novinare nazvao „spodobama”, dan poslije su dvojici novinara izgrebani automobili, dok su proteklog vikenda napadnuti LGBT aktivisti i novinari tokom privatnog skupa.
Bh. povorka ponosa najavila je krivične prijave protiv Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića zbog, kako kažu, huškanja na LGBT populaciju.
