Izdvojeno
Građani i dalje plaćaju liječenje COVID-a jer godinu dana nisu dopunjene liste lijekova
Godinu dana od početka pandemije koronavirusa, lista lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine nije dopunjena ili izmijenjena uprkos preporukama ljekara da su im u kliničkom liječenju oboljelih od koronavirusa neki lijekovi pomogli. Zbog neprilagođavanja liste, pacijenti su i dalje prisiljeni sami finansirati nabavku skupocjenih lijekova.
Doktor Dragan Stevanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako je, dok je bio zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, predložio da se iz budžeta izdvoje sredstva za liječenje koronavirusa, na što mu je odgovoreno da to nije moguće dok Federalno ministarstvo zdravstva ne promijeni listu.
“Nisu inovirali pozitivne liste ili donijeli privremenu listu lijekova na nivou Federacije što se priznaje. Oni ne žive s vremenom, nego se drže standardnih procedura i propisa, a nažalost, pandemija se ne drži standardnih procedura i propisa”, kaže Stevanović.
BIRN BiH je ranije pisao o cijenama lijekova za liječenje koronavirusa koje prelaze mjesečna primanja i neusklađenosti esencijalnih i posebnih lista tokom pandemije koronavirusa.
Analiza BIRN-a BiH tada je pokazala da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus, jer liste nisu ujednačene, te da nisu uvedeni novi lijekovi na listu.
Stevanović je prije nekoliko dana objavio snimak pluća pacijenta čije je stanje bilo loše, ali se uz korištenje lijeka, koji je platio sam pacijent, njegovo stanje poboljšalo. On objašnjava da je za ljekare i pacijente teško doći do lijekova koji kod nekih pacijenata dovedu do poboljšanja. Za dva lijeka Stevanović kaže da je do njih teško doći, a kada građani sami i uspiju, njihova cijena je velika.
“Remdesivir nije ni registriran u BiH, ali je na vodičima u EU i u Americi kao lijek koji se preporučuje, i mi imamo s njim dobra iskustva. Jedno vrijeme je bio tu, uslovno rečeno, na crnom tržištu u apotekama, ljudi su ga kupovali. Sad je Agencija [Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH] i to zabranila, pa se može samo u bolničkoj upotrebi koristiti, a bolnice nemaju ama baš nikakve mogućnosti da kupe taj lijek”, kaže on.
“Drugi lijek koji se pokazao efikasnim jeste Tocilizumab, koji se koristi u BiH, ali je registriran za druge indikacije, te ide preko federalne liste za te bolesti, ali ne i za koronavirus”, kaže Stevanović i dodaje da, prema informacijama kojima on raspolaže, lijekovi koštaju više od 2.500 maraka.
On kaže kako je niz problema koji su nastali pandemijom koronavirusa, od kojih je i problem s liječenjem ljudi koji su prinuđeni kupovati sve lijekove, uprkos, kako kaže, zakonu koji je propisao da liječenje građana BiH od zaraznih bolesti pada na teret države.
“Država je morala obezbijediti takvim pacijentima sve ono što treba na teret svojih sredstava, budžeta. Vi danas imate cirkuse, da osobi koja se liječi od zarazne bolesti traže zdravstvenu knjižicu pa im naplaćuju liječenje”, ističe on.
Na upit BIRN-a BiH, iz Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja potvrdili su da navedena dva lijeka nisu obuhvaćena listom lijekova koji se finansiraju iz Fonda solidarnosti, dodavši da je lista lijekova u nadležnosti Ministarstva zdravstva Federacije.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH do objave teksta.
Stevanović kaže kako je postavljen na dva mjeseca u Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, te da će sa te pozicije nastojati da promijenit ovo stanje.
“Bojim se da će odgovori tamo biti da je sve na nivou Federacije i Agencije za lijekove, jer Agencija bi morala staviti Remdesivir na našu pozitivnu, odnosno odobriti upotrebnu listu u BiH, pa bismo mi preko Federalnog ministarstva mogli praviti interventni uvoz za potrebe zdravstvenih ustanova, ali ako se bude radilo po ovim procedurama po kojima rade, proći će davno pandemija”, naglašava on.
Poseban lijek za koronavirus još uvijek nije odobren od međunarodnih zdravstvenih organizacija. Svjetska zdravstvena organizacija ranije je saopćila da ne preporučuje korištenje Remdesivira u liječenju koronavirusa, dok je Agencija za hranu i lijekove SAD-a odobrila Remdesivir za bolničko liječenje pacijenata.
See all News Updates of the Day
Prekid vatre između Izraela i Hamasa se održava, prvi taoci oslobođeni
Prekid vatre između Izraela i Hamasa stupio je na snagu u nedjelju, čime je naizgled započela pauza od šest sedmica, nakon 15 mjeseci borbi u Gazi i postavila pozornicu za oslobađanje desetina talaca koje drže militanti, uključujući tri mlade žene oslobođene u prvim satima primirja.
Primirje je počelo u 11:15 po lokalnom vremenu, a nekoliko sati kasnije, konvoj Crvenog križa krenuo je u Gazu, uski pojas kopna uz obale Sredozemnog mora, i osigurao oslobađanje Romi Gonen, 24, Emily Damari, 28, i Doron Steinbrecher, 31.
U međuvremenu, Izrael je počeo premještati desetine palestinskih zatvorenika prema Gazi. Izrael se obavezao da će ih osloboditi kao dio sporazuma o prekidu vatre koji je dogovoren prošle sedmice nakon godinu dana uzaludnih pregovora.
U Washingtonu, američki predsjednik Joe Biden, koji je potaknuo pregovore koji su doveli do primirja, rekao je posljednjeg dana na funkciji: "Nakon toliko bola, razaranja i gubitaka života, danas je oružje u Gazi utihnulo."
Gonen je oteta sa muzičkog festivala 7. oktobra 2023. godine, tokom šokantnog napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do otmice oko 250 talaca, dok su druge dvije žene koje su predate izraelskim vlastima kidnapovane iz Kibuca. Kfar Aza. Damari je izraelsko-britanska dvojna državljanka.
U fotografijama: Primirje Izrael - Hamas
Prekid vatre je odgođen za tri sata kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da neće početi dok Hamas ne dostavi spisak trojice talaca koji su planirani za oslobađanje u nedjelju.
U međuvremenu, izraelski napadi u Gazi su bjesnili, a ministarstvo zdravlja Gaze je saopštilo da je ubijeno još najmanje 26 ljudi, ali nije navelo da li se radi o civilima ili borcima. Vojska je upozorila ljude da se drže dalje od izraelskih snaga dok su se povlačile u tampon zonu.
Primirje je objavljeno prošle sedmice nakon intenzivnog posredovanja Sjedinjenih Država, Katara i Egipta. Bidenova odlazeća administracija i tim novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vršili su pritisak da se postigne dogovor prije Trumpove inauguracije i povratka u Bijelu kuću u ponedjeljak.
"Taoci počinju da izlaze danas! Tri divne mlade žene će biti prve", napisao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.
Uvjeti pakta zahtijevaju 42-dnevnu prvu fazu s oslobađanjem 33 od 99 talaca za koje se vjeruje da ih drži Hamas i oslobođenim stotinama palestinskih zatvorenika i zatočenika. Vjeruje se da je oko dvije trećine talaca živo, dok su ostali ubijeni u borbama ili su umrli. Očekuje se da će se izraelske snage povući u tampon zonu unutar Gaze, a mnogi raseljeni Palestinci bi trebali biti u mogućnosti da se vrate kući, iako je veći dio Gaze opustošen.
Također se pretpostavlja da će doći do naleta humanitarne pomoći izgladnjelim Palestincima u Gazi, sa stotinama kamiona koji ulaze dnevno, daleko više nego što je Izrael dozvolio tokom borbi. Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda saopćio je da su kamioni počeli ulaziti u Gazu kroz dva prijelaza nakon što je primirje stupilo na snagu.
Palestinski broj poginulih u izraelskoj kontraofanzivi nakon napada u oktobru 2023. dostigao je više od 46.000, među kojima su većinom žene i djeca, iako izraelska vojska tvrdi, bez pružanja dokaza, da je ubila 17.000 militanata.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost kada Trump preuzme predsjednički mandat drugi neuzastopni mandat, rekao je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je oslobađanje talaca "na vrhu razmišljanja predsjednika Trumpa".
Parametre sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca prvi je predložio Biden prošlog maja, ali Trumpov savjetnik za Bliski istok, Steve Witkoff, pridružio se pregovorima u završnoj fazi, a novi predsjednik je upozorio na "pakao" ako ne pristaju da prekinu neprijateljstva i oslobode taoce.
"Da predsjednik Trump nije izabran, ovaj dogovor bi bio mrtav", rekao je Waltz za CNN. “Nisu imali izbora osim da puste naše taoce.”
Ali on je također rekao da bi put do mira mogao biti opasan.
"Biće to težak put pred nama", rekao je Waltz i da bi se "džepovi (Hamas) boraca" mogli pojaviti kako bi osporavali prekid vatre.
Najviši izraelski zvaničnici podržavaju prekid vatre, ali ne svi.
Izraelski tvrdi ministar nacionalne sigurnosti u međuvremenu je rekao da njegova frakcija Židovske moći napušta vladu u znak protesta zbog sporazuma o prekidu vatre. Odlazak Itamara Ben-Gvira slabi Netanyahuovu koaliciju, ali neće uticati na primirje.
Pregovori o daleko težoj drugoj fazi ovog prekida vatre trebali bi početi za nešto više od dvije sedmice. Ostaju velika pitanja, uključujući da li će se rat nastaviti nakon prve faze i kako će ostatak talaca u Gazi biti oslobođen.
Ali Palestinci širom Gaze su slavili početno primirje. Maskirani militanti pojavili su se na nekim proslavama, gdje je masa skandirala slogane u njihovu podršku, prema vijestima.
Palestinski stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima u dijelovima grada Gaze rano u nedjelju, iako se tenkovsko granatiranje nastavilo na istoku, bliže izraelskoj granici, preko noći. Porodice su se mogle vidjeti kako se vraćaju pješice, sa svojim stvarima natovarenim na magareća kola, kažu stanovnici.
"Zvuk granatiranja i eksplozija nije prestao", rekao je Ahmed Matter, stanovnik grada Gaze. Matter je rekao da je vidio mnoge porodice kako napuštaju svoja skloništa i vraćaju se svojim kućama. "Ljudi su nestrpljivi. Oni žele da se ovo ludilo završi", rekao je.
Reakcije u Izraelu bile su raznovrsnije, jer su se ljudi nadali sigurnom povratku talaca, ali su ostali podijeljeni oko sporazuma.
"Novi je dan", rekao je Nissan Kalderon, brat taoca Ofera Kalderona (54), za izraelski kanal 12. "Nemojte stati. Dovedite sve taoce kući."
Asher Pizem, 35, iz izraelskog grada Sderota u blizini Gaze, rekao je da željno iščekuje povratak zarobljenika. Ali on je rekao da je sporazum samo odgodio sljedeću konfrontaciju s Hamasom i kritizirao Izrael što je dozvolio pomoć u Gazi, rekavši da bi to doprinijelo oživljavanju te militantne grupe.
Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.
Nove američke sankcije za pomagače Dodikovih i organizatore proslave neustavnog Dana entiteta Republika Srpska
Američka administracija sankcionirala je više osoba i firmi iz BiH jer su pomagali Miloradu Dodiku i njegovoj mreži u koruptivnim aktivnostima a neki jer su učestvovanjem u obilježavanju neustavnog Dana Republike Srpske ugrozili Daytonski mirovni sporazum.
Predsjednik SAD je 8. januara 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, koji je proširio sposobnost vlade Sjedinjenih Država da smanji aktivnosti koje potkopavaju, ili pokušavaju da potkopaju, regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu i napore da se zaobiđu američke sankcije.
"Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) danas označava pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku (Dodiku) i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Današnjom akcijom obuhvaćeno je i osam osoba koje su, po Dodikovoj naredbi, u januaru 2024. godine organizovale i izvele obilježavanje „Dana Republike Srpske“, suprotno principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim", stoji u obrazloženju novih sankcija iz State Departmenta.
“Današnja akcija ističe Dodikove kontinuirane napore da podriva demokratski i multietnički okvir koji definira modernu Bosnu i Hercegovinu”, rekao je vršilac dužnosti podsekretara Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju svakog pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabilizuju region.”
Šta je Uredba 14140 prema kojoj su kažnjeni Dodikovi pomagači
Bijela kuća je 8. januara proširila okvir sankcija kada je u pitanju Zapadni Balkan. Nova uredba (14140) cilja, „da pruži dodatne korake za ciljanje osoba po Izvršnoj uredbi 14033 i da odvrati pojedince od pokušaja da izbjegnu sankcije Sjedinjenih Država,“ kako stoji u saopštenju.
Advokat kuće Morrison Foerster i bivši direktor Odjela za kontrolu strane imovine (OFAC), koji je nadležan za izricanje i provedbu američkih ekonomskih sankcija, John Smith je Glasu Amerike objasnio da prošireni okvir, „omogućava dodatne sankcije u situaciji koja se pogoršava, ili koja je na ivici pogoršanja“. On je dodao da nova uredba, „sugerira da američka vlada ima pojedince pod razmatranjem“.
ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE DODIKOVOJ FINANSIJSKOJ MREŽI
Napori Dodika da se obogate doveli su do toga da OFAC 20. oktobra 2023., 18. juna 2024., 6. novembra 2024. i 18. decembra 2024. godine imenuje ključne dijelove Dodikove korumpirane patronažne mreže, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod direktnom kontrolu Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu vezu s kompanijama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore.
Državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Gorice Dodik i direktor Global Liberty d.o.o. sa sjedištem u SAD-u i RS. Zajedno s drugim entitetima povezanim s Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.
Radmila Bojanić iz BiH i Nemanja Reljin direktor su, odnosno vlasnik kompanije Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18.12.2024.).
Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (sankcionirana 18. juna 2024.) prije nego što se formalno spojila sa Nimbusom. I Nimbus i Sirius su sankcionirani jer ih kontroliše Igor. Bojanić je Igoru dostavljao poslovne informacije i tražio Igorovo odobrenje prije nego što bi krenuo dalje s poslovnim odlukama.
Da bi imao koristi od poslovanja, direktno i indirektno pod njegovom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide saradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim dešavanjima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujaničić javno su identifikovani u šemi vezanoj za medijska istraživanja i ispitivanje javnog mnijenja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud BiH naknadno poništio jer je bila nezakonito restriktivna i suprotna javnom interesu.
I Igor i Gujaničić su bili uključeni u formiranje kiparskog SEE Media Research LTD i lokalnih operacija u BiH. Igor je sa saradnicima radio najmanje od septembra 2023. do jula 2024. kako bi osigurao da njegova omiljena kompanija ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Pored toga, Gujaničić je informisao Igora o strategiji manipulisanja odgovorima na TV ankete u cilju postizanja njihovih ciljeva.
ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE
Vlada RS-a je od 8. do 10. januara 2024. godine organizirala obilježavanje Dana RS-a u suprotnosti sa prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH kojima je obilježavanje 9. januara bilo neustavno zbog kršenja ustavne obaveze BiH o nediskriminaciji. Ove događaje je eksplicitno organizovala Vlada RS.
Naime, Dodik je lično nadgledao i usmjeravao napore na organizovanju i obilježavanju Dana RS 2024. U odgovoru na ove obilježavanje 9. januara, visoki predstavnik je naveo da obilježavanje 9. januara kao Dana RS predstavlja „jasan i direktan propust u implementaciji konačnog i obavezujuće odluke KZ BiH” i napomenuo da takvo nepoštivanje odluka KZ BiH predstavlja krivično djelo.
Otvorenim prkoseći odlukama i KZ BiH i Visokog predstavnika — dva tijela čija su ovlaštenja sadržana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i ključna su za njegovo poštivanje — radnje koje je preduzela Vlada RS, a u režiji Dodika, potkopavaju Daytonski mirovni sporazum.
Ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, šef kabineta predsjednika RS Danijel Dragičević, šef Ureda za protokol RS Goran Raković, generalni sekretar RS Dalibor Panić, direktorka Radio televizije Republike Srpske Dijana Milanković, predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS Rajko Kuzmanović i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS Goran Filipović — zajedno sa još tri člana Organizacionog odbora Dana RS 2024. koje su Sjedinjene Države sankcionirale 13. marta 2024. — predložili, usvojili, i realizovali plan događaja za obilježavanje Dana RS 2024. godine.
Osim svoje vodeće uloge u nadgledanju događaja 2024., Dodik je nedavno rukovodio planiranjem Dana RS 2025. Kako bi pomogao u planiranju Dana RS 2025, Dodik je uputio javne zvaničnike — uključujući Dragičevića, Karana, Milankovića, Selmana i Panića — da podrže različite organizacione napore. Svi ovi zvaničnici su se složili da slijede Dodikove instrukcije i radili na tome da se događaji povodom Dana RS 2025. organizuju u skladu sa njegovim željama.
Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović formalno su imenovani za članove Organizacionog odbora Dana RS 2025. od strane NSRS. Uprkos ponovljenim izjavama KZ BiH i Visokog predstavnika, ovi zvaničnici su nastavili sa ponašanjem koje podriva Dejtonski sporazum.
Osim ovih napora, Dodik je 2024. godine naložio nekolicini zvaničnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazove radnu grupu za izradu plana za otcjepljenje RS od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne grupe koja je izradila plan secesije za Dodika.
OFAC sankcinira Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milankovića, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića, zbog toga što su odgovorni ili saučesnici, ili je direktno ili indirektno učestvovali ili pokušali da se uključe u kršenje ili djelo koje je ometalo ili prijetilo implementaciji regionalne sigurnosti, mira, saradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju, ili predstavlja značajan rizik od počinjenja takvog djela, u vezi sa Zapadnim Balkanom, uključujući Prespanski sporazum od 2018; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, ili, u odnosu na bivšu Jugoslaviju, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
IMPLIKACIJE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u.
Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba.
Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili krivičnih kazni američkim i stranim licima.
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već pozitivna promjena u ponašanju, stoji u obrazloženju sankcija.
Inauguracijski balovi i protesti planirani u Washingtonu
Washington se ove sedmice pripremao za mnogo stvari, uključujući još nekoliko dana hladnih temperatura i horde ljudi i policije za predsjedničku inauguraciju i povezane proteste širom grada sljedeće sedmice.
Zvaničnici su ove sedmice rekli da očekuju da će oko 250.000 ljudi s ulaznicama doći u američku prijestolnicu dok Donald Trump ponovo polaže zakletvu kao predsjednik. Poslednji put je služio od 2017. do 2021. godine.
Na ceremoniji sljedećeg ponedjeljka očekuje se manje posjetitelja nego što ih je bilo na prvoj Trumpovoj inauguraciji, rekli su lokalni i savezni zvaničnici na konferenciji za novinare. U 2017. pripremili bilo je više od milion ljudi.
Očekuje se da će temperature biti posebno niske u Washingtonu u ponedjeljak. Predviđa se da će temperatura u podne, kada će Trump položiti zakletvu, biti na niskih - 6.
Poboljšana sigurnost
Iako se ovaj put očekuje manji odziv, nedavni akti nasilja - poput novogodišnjeg napada u New Orleansu - znače da će biti pojačano sigurnosno prisustvo, rekli su zvaničnici.
Na dan inauguracije, 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja bit će u Distriktu Kolumbija radi obezbjeđenja, uključujući potpunu aktivaciju DC policije, 7.800 vojnika Nacionalne garde i oko 4.000 oficira iz cijele zemlje, prema Williamu McCoolu, specijalnom agentu zadužen za terensku kancelariju Tajne službe u Vašingtonu.
Uoči inauguracije, Washington će biti dom i slavljeničkih događaja i protesta.
Trumpov pobjednički skup planiran je za nedjelju popodne u Capital One Areni, gdje će nastupiti američki bend Village People.
Arena ima 20.000 sjedišta, rekla je kompanija Monumental Sports & Entertainment, koja upravlja arenom, za novinsku stanicu DC.
Kompanija je u izjavi za News4 rekla da se arena decenijama nudi svakoj administraciji, "bez obzira na stranku".
“Srećni smo što je predsjednik Trump prihvatio našu ponudu i dočekat ćemo njega i njegove goste u Capital One Areni 19. januara”, navodi se u saopštenju.
Iako će biti održana tri zvanična inauguralna bala, više od deset nezvaničnih inauguralnih balova zakazano je tokom vikenda u Washingtonu.
Međutim, zakazani su i protesti.
Očekuje se da će u subotu demonstracije pod nazivom Narodni marš privući desetine hiljada ljudi u centar Washingtona. Demonstracije organiziraju različite grupe za građanska prava, rasnu pravdu i reproduktivno zdravlje.
"Dok Trump preuzima predsjedništvo u januaru, okupljamo se kako bismo mobilizirali našu kolektivnu moć i suprotstavili se njegovim naporima da poništi naša prava i slobode", rekla je Analilia Mejia, ko-izvršna direktorica Centra za narodnu demokratiju.
U ponedjeljak, Nacionalni dan akcije Koalicije Odgovor održat će skup i marš, prema izvještajima medija.
Navikli na gužvu
Zvaničnici Washingtona rekli su da su navikli upravljati gužvama i protestima.
"Ovdje u gradu dozvoljavamo mirne proteste cijelo vrijeme", rekla je šefica policije DC Pamela Smith na konferenciji za novinare ove sedmice. “Ali kada je riječ o kršenju zakona, mi to jednostavno nećemo tolerisati.”
Očekuje se da će u ponedjeljak navečer, nakon inauguracije, Trump posjetiti tri zvanična inauguralna bala.
Ali proslave inauguracije neće biti ograničene na Washington.
Na primjer, na Floridi, gdje Trump živi u svom odmaralištu Mar-a-Lago, pro-Trump Villages M.A.G.A. Klub je domaćin inauguracijske zabave u ponedjeljak navečer, oko 60 milja sjeverozapadno od Orlanda. Proslava je već rasprodata, prema Eventbrite listi koja reklamira zabavu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.
Požari u Los Angelesu: Dodatnih 84.000 ljudi moglo bi biti evakuisano, više od 20 nestalih do sada
Vatrogasci širom Los Anđelesa pripremaju se za napad buktinja ili nove požare. Meteorološka služba izdala je rijetko upozorenje da su suhi vjetrovi u kombinaciji sa jako sušnim uvjetima stvorili "posebno opasnu situaciju".
Snažan vjetar tokom narednog dana stvorit će opasne uslove jer nekoliko velikih šumskih požara i dalje gori u području Los Angelesa.
Oko 88.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju u utorak ujutro zbog požara. Ali još 84.800 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuišu.
Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje.
Luna je istakao da su njegovi zamjenici morali spašavati mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka kada je prošle sedmice naređena evakuacija.
Najmanje dvadesetak ljudi prijavljeni su kao nestali u dva najveća požara, a šerifovi zamjenici tragaju za njima. Ali taj se broj često mijenja.
Uslovi su i dalje opasni na svim opožarenim područjima, a opasnost od dodatnih požara je realna.
Šerif okruga rekao je da uprkos napretku koji je postignut u nekim oblastima, ljudi moraju biti na oprezu.
“Ne želim da ljudi počnu misliti da je sada sve u redu. Još nije sve u redu - rekla je Luna. „Zajedno ćemo stići tamo, ali opet puše vetar i nastaviće da puše.”
Anish Mahajan, glavni zamjenik direktora Odjela za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je da postoji pomoć za štićenike kojima je potrebno dopuniti lijekove koje su možda ostavili ili nove recepte.
Mahajan je rekao da postoji i program koji može pružiti lijekove ljudima koji se liječe od ovisnosti o opioidima.
Očekuje se da će jaki vjetrovi stvoriti probleme s kvalitetom zraka u području Los Angelesa jer se pepeo od šumskih požara skuplja u vjetrovima. Mahajan je pozvao sve da nose zaštitne maske N-95 ili P-100 ako moraju biti vani u području s lošim kvalitetom zraka.
Oko 40.000 ljudi već se prijavilo za pomoć Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama, koja je do sada obezbijedila preko 8 miliona dolara za hitne potrebe, rekao je Robert J. Fenton, Jr., regionalni administrator za FEMA regiju 9.
Ali Fenton je na konferenciji za novinare u utorak rekao da će svi morati podnijeti zahtjeve za osiguranje. Pomoć FEMA-e je dizajnirana da pomogne u rješavanju nezadovoljenih potreba — nakon što se isplate potraživanja iz osiguranja.
Fenton je rekao da je maksimalni iznos pomoći koju FEMA može pružiti je 43.600 dolara.
Predsjednik Joe Biden rekao je da će savezna vlada platiti 100% troškova gašenja požara i oporavka u prvih 180 dana, ali Fenton je napomenuo da to ne znači da će FEMA pokriti 100% troškova pojedinačnih porodica.
Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bass je u ponedeljak dobila priliku da ispita štetu od požara iz vazduha i rekla je da je to bilo poražavajuće vidjeti.
Bass je rekla da želi početi razmišljati o tome kako će se Los Angeles obnoviti od masovnog uništenja.
Dodala je da je poduzela korake kako bi smanjila birokratiju s kojom bi se stanovnici mogli suočiti kada se počnu oporavljati od požara, a potpisala je i naredbu da se očisti put za uklanjanje otpada.
