Linkovi

Izdvojeno

Građani i dalje plaćaju liječenje COVID-a jer godinu dana nisu dopunjene liste lijekova

FILE - "COVID-19" is reflected in a drop on a syringe needle in this illustration taken Nov. 9, 2020.

Godinu dana od početka pandemije koronavirusa, lista lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine nije dopunjena ili izmijenjena uprkos preporukama ljekara da su im u kliničkom liječenju oboljelih od koronavirusa neki lijekovi pomogli. Zbog neprilagođavanja liste, pacijenti su i dalje prisiljeni sami finansirati nabavku skupocjenih lijekova.

Doktor Dragan Stevanović za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako je, dok je bio zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, predložio da se iz budžeta izdvoje sredstva za liječenje koronavirusa, na što mu je odgovoreno da to nije moguće dok Federalno ministarstvo zdravstva ne promijeni listu.

“Nisu inovirali pozitivne liste ili donijeli privremenu listu lijekova na nivou Federacije što se priznaje. Oni ne žive s vremenom, nego se drže standardnih procedura i propisa, a nažalost, pandemija se ne drži standardnih procedura i propisa”, kaže Stevanović.

BIRN BiH je ranije pisao o cijenama lijekova za liječenje koronavirusa koje prelaze mjesečna primanja i neusklađenosti esencijalnih i posebnih lista tokom pandemije koronavirusa.

Analiza BIRN-a BiH tada je pokazala da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus, jer liste nisu ujednačene, te da nisu uvedeni novi lijekovi na listu.

Stevanović je prije nekoliko dana objavio snimak pluća pacijenta čije je stanje bilo loše, ali se uz korištenje lijeka, koji je platio sam pacijent, njegovo stanje poboljšalo. On objašnjava da je za ljekare i pacijente teško doći do lijekova koji kod nekih pacijenata dovedu do poboljšanja. Za dva lijeka Stevanović kaže da je do njih teško doći, a kada građani sami i uspiju, njihova cijena je velika.

Remdesivir nije ni registriran u BiH, ali je na vodičima u EU i u Americi kao lijek koji se preporučuje, i mi imamo s njim dobra iskustva. Jedno vrijeme je bio tu, uslovno rečeno, na crnom tržištu u apotekama, ljudi su ga kupovali. Sad je Agencija [Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH] i to zabranila, pa se može samo u bolničkoj upotrebi koristiti, a bolnice nemaju ama baš nikakve mogućnosti da kupe taj lijek”, kaže on.

“Drugi lijek koji se pokazao efikasnim jeste Tocilizumab, koji se koristi u BiH, ali je registriran za druge indikacije, te ide preko federalne liste za te bolesti, ali ne i za koronavirus”, kaže Stevanović i dodaje da, prema informacijama kojima on raspolaže, lijekovi koštaju više od 2.500 maraka.

On kaže kako je niz problema koji su nastali pandemijom koronavirusa, od kojih je i problem s liječenjem ljudi koji su prinuđeni kupovati sve lijekove, uprkos, kako kaže, zakonu koji je propisao da liječenje građana BiH od zaraznih bolesti pada na teret države.

“Država je morala obezbijediti takvim pacijentima sve ono što treba na teret svojih sredstava, budžeta. Vi danas imate cirkuse, da osobi koja se liječi od zarazne bolesti traže zdravstvenu knjižicu pa im naplaćuju liječenje”, ističe on.

Na upit BIRN-a BiH, iz Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja potvrdili su da navedena dva lijeka nisu obuhvaćena listom lijekova koji se finansiraju iz Fonda solidarnosti, dodavši da je lista lijekova u nadležnosti Ministarstva zdravstva Federacije.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH do objave teksta.

Stevanović kaže kako je postavljen na dva mjeseca u Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, te da će sa te pozicije nastojati da promijenit ovo stanje.

“Bojim se da će odgovori tamo biti da je sve na nivou Federacije i Agencije za lijekove, jer Agencija bi morala staviti Remdesivir na našu pozitivnu, odnosno odobriti upotrebnu listu u BiH, pa bismo mi preko Federalnog ministarstva mogli praviti interventni uvoz za potrebe zdravstvenih ustanova, ali ako se bude radilo po ovim procedurama po kojima rade, proći će davno pandemija”, naglašava on.

Poseban lijek za koronavirus još uvijek nije odobren od međunarodnih zdravstvenih organizacija. Svjetska zdravstvena organizacija ranije je saopćila da ne preporučuje korištenje Remdesivira u liječenju koronavirusa, dok je Agencija za hranu i lijekove SAD-a odobrila Remdesivir za bolničko liječenje pacijenata.

See all News Updates of the Day

SAD i Južna Koreja dogovorili vojne vježbe zbog Sjeverne Koreje

Predsjednci SAD i Južne Koreje na konferenciji za novinare u Seulu, 21. maj 2022.

Predsjednik SAD Joe Biden i njegov južnokorejski kolega Yoon Suk-yeol saglasili su se da održe veće vojne vježbe i rasporede više američkog oružja, kako bi odvratili Sjevernu Koreju od napada.

Istovremeno, dvojica lidera nude pomoć Kim Jong Unu oko pandemije Covida.

Američki i južnokorejski lider saglasni su da Washington i Seul treba dalje da razvijaju savezništvo, ne samo zbog Sjeverne Koreje, već i "slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika" i globalnog lanca snabdijevanja.

Dvojica lidera su se sastala u Seulu i to je njihov prvi susret otkako je Yoon inaugurisan prije 11 dana. Uoči susreta, obavještajne službe su objavile da je Pjongjang spreman da izvede raketnu probu.

Yoon je tražio garanciju da će SAD pomoći u odvraćanju napada iz Sjeverne Koreje, što je Biden potvrdio i istakao da će Amerika i nukelarnim oružjem braniti Južnu Koreju ako bude neophodno.

Dvije zemlje su se usaglasile da prošire opseg vojnih vježbi, koje su prethodnih godina smanjile zbog smanjenja tenzija sa Sjevernom Korejom.

SAD su također obećale da će rasporediti "strateško naoružanje" ako bude potreno odvratiti Sjevernu Koreju od napada.

Biden i Yoon su ponovili da su posvećeni denuklearizaciji Sjeverne Koreje i da žele diplomatske razgovore sa Pjongjangom.

"Susret sa liderom Sjeverne Koreje zavisio bi od toga koliko je on ozbiljan i iskren", kazao je Biden.

Washington je, kako je rekao, ponudio Kini i Sjevernoj Koreji vakcine protiv Covida, ali da nije dobio nikakav odgovor.

U zajedničkom saopštenju dvojice predsjednika poziva se i na očuvanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu u Južnom kineskom moru.

Fokus je također bio i da se obezbjedi neometano funkcionisanje lanca snabdijevanja.

Biden je posjetu iskoristio i kako bi pozvao korejske kompanije da ulažu u SAD. Posjetio je i Samsungovu fabriku čipova i ocijenio da SAD i Južna Koreja dijele iste vrijednosti i da treba da sarađuju više u cilju očuvanja ekonomskih interesa.

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG