Linkovi

Izdvojeno

Brisel: Nema pregovaranja o ključnim prioritetima za BiH

European Union flags flutter outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 5, 2020. REUTERS/Yves Herman

Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.

Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.

Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta

Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).

„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.

Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.

„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.

Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)
Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)

Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.

„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.

Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.

„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.

EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć

Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.

Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH
Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH

Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.

˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.

Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.

„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.

Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.

„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.

Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava

Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.

Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović
Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović

Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.

"Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a", potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).

"Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", navodi se u Pribeovom izvještaju.

Kome ne odgovara napredak u reformama?

Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.

Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.

On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.

„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.

Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.

„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.

U oktobru presjek stanja

Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.

Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.

Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.

A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.

„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.

Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“

Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.

See all News Updates of the Day

KAMBEROVIĆ: Isključivo etnički interesi suprotni su načelima BiH

Husnija Kambereović, historian

Historičar s Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u intervjuu za Glas Amerike kaže da etnopolitičke elite insistiraju isključivo na etničkim, separatnim i nacionalnim interesima, što nije sukladno načelima Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini se 25. novembar Dan državnosti obilježava samo u entitetu Federacija BiH, dok u entitetu Republika Srpska ne priznaju državnotvornost BiH.

VOA: BiH je od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine prošla kroz težak period tranzicije. Iako je u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija kojom su utvrđene historijske granice, mnogi negiraju njenu postojanost. Šta bi svima nama trebala biti domovina?

KAMBEROVIĆ: Domovina je, prije svega, prostor u kojem ljudi ugodno žive, imaju posao i osjećaj pripadnosti s drugima. Prostor gdje dijele iste vrijednosti i imaju iste želje i ambicije. Nažalost, BiH posljednjih decenija, posebno posljednjih nekoliko godina, kao da proživljava scenarij iz knjige “Brodolom civilizacija” o nestanku Levanta. Od civilizacije u kojoj su ljudi živjeli zajedno, a bez da su bili svjesni granica između naroda. BiH, koja je dugo u historiji baštinila zajednički život, saradnju i ponosila se etničkom i vjerskom šarolikošću, u posljednje vrijeme kao da šarolikost ne doživljava kao prednost, već kao problem. To je suprotno europskim vrijednostima. Svijet se objedinjava oko zajedničkih vrijednosti, a u BiH kao da naglašavamo ono što nas razdvaja. Ono što je napravljeno no na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jesu vrijednosti koje su pokazale kako ljudi u BiH, uprkos razlikama mogu živjeti zajedno. Imaju iste vrijednosti i želje za koje se zalažu i žele živjeti u miru. Ključna su dva pojma - ravnopravnost naroda i teritorijalna neovinost BiH. Na ova dva principa ljudi su funkcionirali skoro 50 godina i pokazali da zahvaljujući njima možemo praviti modernizacijske procese. Nažalost, danas imamo problem s etnonacionalnim elitama koje su suprotne načelima ZAVNOBiH-a. Niko se ne treba odricati nacionalnog identiteta, ali ne treba ni prenaglašavati etničku pripadnost.

VOA: Poruke s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska. Čija je danas BiH i jesu li narodi koji žive u njoj ravnopravni?

KAMBEROVIĆ: Danas je BiH najmanje svačija. Narodi u BiH nisu ravnopravni, iako je to propisano Dejtonom. Nisu ni svi ljudi, pripadnici iste etničke zajednice, ravnopravni s drugima na istom teritoriju. Političke elite koje upravljaju BiH su iznad državnih interesa pa čak i iznad etničkih interesa. Nametnuli su interese partije kojom upravljaju, a vode se idejom da je partija sve dala i da je važnija od ostalog. Drugo je pitanje kako promatrati principe koje je uspostavio ZAVNOBiH - ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost. Danas bi od ZAVNOBiH-a neko uzeo što mu odgovara, npr. teritorijalnu cjelovitost, ali bi ravnopravnost ostavio sa strane. Iz drugog ugla, oni koji insistiraju na ravnopravnosti, pa kroz nju žele narušiti teritorijalni suverenitet BiH, čine to po istom modelu. Svi su na istom putu razgradnje BiH. Ova dva pojma se moraju posmatrati kao jedan nerazdvojivi paket. Ne možemo insisitrati na ravnopravnosti bez teritorijalne cjelovitosti i obrnuto.

VOA: Je li BiH od obilježavanja važnih datuma, poput ZAVNOBiH-a, više dobila ili izgubila na historijskom putu?

KAMBEROVIĆ: Bitna je razlika od perioda ‘43. i onoga što imamo poslije ‘90-ih godina, kada BiH izlazi na međunarodnu pozornicu kao nezavisna. Mislim da je period ‘60-ih i ‘70-ih godina doba modernizacije bh. društva na svim poljima. S druge strane, to je razdoblje velike afirmacije bh. identiteta. Tih godina BiH nije bila međunarodno priznata, ali je imala puno veći suverenitet kao ravnopravna članica Jugoslovenske Federacije. Ranijih godina smo odlučivali sami o sebi, bili prepoznatljiva tačka u svjetskim razmjerama. Iako smo ‘90-ih postali suvereni, danas smo podijeljeni kao država, gradimo društvo segregacije. Ono što imamo danas, nije ni blizu što smo imali ‘60-ih i ‘70-ih Političke elite danas mnogo bolje žive nego one ranije, ali obični ljudi imaju lošiji život.

VOA: 25. novembar dijeli mišljenje države i građana. Da li negiranje jednog dijela političara o postojanju BiH utječe na građane?

KAMBEROVIĆ: Građani su manji problem od politčkih elita, jer on kreiraju matricu koju promoviraju u dubine društva. Građani će prihvatiti što im se čini atraktivnim. U BiH nisu problem obični građani. Ako bi oni doista bili toliko nastrojeni protiv BiH, onda država ne bi imala perspektivu. Vidimo koliko su etnopolitičke elite, koje promoviraju koncept razbijanja BiH, aktivne na terenu. Da, npr, promoviraju patriotizam, promijenilo bi se uvjerenje da građani ne vole BiH. Svima je stalo do boljeg i kvalitetnijeg života u miru, perspektive za njihovu djecu I sl. Siguran sam da bi obični građani, samo da se napravi politička atmosfera, bili orjentirani prema BiH više nego to možemo pretpostaviti. Kada vidimo kako se prema građanima odnose u susjednim zemljama, za koje neki misle da su njihove matice, onda ćemo vidjeti koliko je svima u BiH bolje. Postoje uvjerenja da veliki dio bosanskih Srba doživljava Srbiju kao svoju domovinu, a BiH kao prostor u kojem su osuđeni da žive, kao što to često naglašava Milorad Dodik. Mislim da je to posve kriva interpretacija, jer su i ti Srbi na margini srpskog sveta. Jedino su u BiH oni, zapravo, središte. Zato ne mogu da shvatim zašto bi neko htio biti na margini, a ne u središtu i sam odlučivati o svojoj sudbini. Ako pogledate kako se u Hrvatskoj odnose prema Hrvatima, pa čak i ovima iz Zapadne Hercegovine, vidjet ćete da i njih doživljavljaju kao “neke druge”, koji dolaze iz druge države. Da se političke elite moraju vratiti BiH, to bi značajno utjecalo na građane.

VOA: Da li I kada se može očekivati da će 25. novembar biti zajednički praznik svih građana BiH?

KAMBEROVIĆ: To će biti dosta teško. Treba imati u vidu da su idruge države koje su prolazile kroz period usaglašavanja državnog praznika, imale iste probleme. U Sjedinjenim Američkim Državama su bili neredi na ulicama zbog pitanja državnog praznika. Mislim da će BiH još dugo prolaziti kroz razdobolje u kojem će jedni doživljavati ZAVNOBiH kao Dan državnosti, dok će drugi prednost davati Dejtonu kao utemeljiteljskoj tački. Treba pustiti vremenu da to uradi. Sve što obilježavamo, moraju biti tačke koje će objedinjavati ljude, a ne razjedinjavati. Danas imamo različite odnose prema Danu državnosti, jer neki to različito doživljavaju zbog iskustava. Ključni problem političkih i intelektualnih elita je da tragaju za onim što će ujedinjavati ljude. Nisam optimista da će se to desiti u narednih pet ili deset godina, ali sam siguran da će se uz promjenu modela političkog djelovanja, otvoriti procesi gdje će svi na Dan državnosti gledali kao jedan praznik.

SAD: Inflacija se nadvila nad Crnim petkom

Rasprodaja pred Crni petak u prodavnici u Majamiju, novembar 2022.

Trgovci u Americi suočavaju se sa velikim pitanjem - da li će potrošači i ove godine trošiti više novca na sniženjima za Crni petak?

Povjerenje potrošača je u padu, inflacija je visoka, što trgovce čini nesigurnim pred prazničnu šoping sezonu koja kreće odmah poslije Dana zahvalnosti.

Prošle godine prodavnice su imale problema sa snabdjevenošću, jer su se zbog kovida dešavali zastoji u lancu snabdijevanja. Kako bi se osigurali, trgovci su ove godine napunili magacine - što može biti i pogrešno ako ne prodaju dovoljno.

"Manjak robe je problem od juče. Današnji problem je potencijalni višak robe", kaže Nil Sonders iz konsultantske kuće Globala Data Ritejl.

Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.
Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.

Džamila Henderson uvek ide po rasprodajama, a ove godine posebno.

"Cijene odjeće su sada prilično dobre u prodavnici Old Navy. Ali, ako odjeća nije na rasprodaji, onda i ne kupujem", kaže ova stanovnica Njujorka.

Povećane cijene benzina i hrane ne pogađaju sve slojeve stanovništva jednako.

"Naravno da su siromašni više ugroženi zbog visoke inflacije, i oni novac troše na osnovne stvari", kaže Kler Li iz kuće Mudi.

I evopske zemlje, poput Britanije i Francuske, imaju ponude u radnjama za Crni petak, ali takođe imaju i visoku inflaciju, pa se prodavci muče sa sličnim problemima kao u SAD.

"Prodavci očajnički žele da kupci potroše novac, ali brinu da bi ovo više mogao da bude sumorni, nego Crni petak", kaže analitičarka tržišta iz Londona Suzana Striter.

Zabrinutost oko inflacije pretvara prazničnu kupovinu u lov na povoljne cene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Kupci u SAD, kako se pokazalo, nisu odustajali od praznične kupovine prethodnih godina, pa su i tokom pandemije potrošili više novca nego što se očekivalo.

Dijelom zbog toga što su uštedjeli novac tokom pandemije, ali i taj fond se smanjio. Procjene su da je ukupna ušteđevina sredinom 2021. u SAD bila oko 2,5 triliona dolara, a u drugom kvartalu ove godine pala je na 1,7 triliona, pokazuju podaci kuće Mudi.

Krajem oktobra, zabilježen je pad u kupovini, što je ukazivalo na slabu prazničnu sezonu.

"Potrošači se već mjesecima bore sa visokom inflacijom. Paze šta kupuju, a ako kupuju nešto što im nije neophodno gledaju da bude što bolja cijena", kaže Brajan Kornel.

Potrošači poput Šarmejn Tejlor kupuju oprezno. Ona voli da putuje, ali je toga morala da se odrekne jer su cijene avionskih karata jako skočile.

Nije sigurna koliko će ove godine moći da potroši na poklone za porodicu.

"Trudiću se da im poklonim makar sitnice, ali ne znam da li ću imati novca za to. Inflacija nas je prilično pogodila".

Biden uputio čestitku BiH, članica Predsjedništva je odbila

Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic

Biden je u pismu, u ime naroda SAD-a uputio članovima Predsjedništva BiH i građanima BiH uputio "najljepše želje povodom obilježavanja Dana državnosti".

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, uputio je čestitku povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine (BiH) novoizabranim članovima Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

Cvijanović, koja je članica Predsjedništva iz Republike Srpske, odbila je čestitku i saopćila da 25. novembar nije praznik u tom entitetu.

"Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Pozivamo bh. lidere da ostave po strani razlike i rade na izgradnji bolje budućnosti za ljude koje predstavljaju – uključujući brzo formiranje vlasti na svim nivoima i donošenje reformi potrebnih da se osigura mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici naroda", navodi se u pismu.

Biden navodi da se raduje jačanju prijateljstva između građana BiH i SAD-a i produbljivanju međusobne saradnje – uključujući sigurnost, diverzifikaciju energije i borbu protiv korupcije.

"Sjedinjene Države će nastaviti podržavati mir, sigurnost i prosperitet u BiH za sve njene građane", zaključio je Biden u svom pismu.

Iz kabineta Cvijanović, koja prva predsjedava Predsjedništvom BiH nakon preuzimanja dužnosti 16. novembra, su saopćili da "BiH nema zakon o praznicima, te da 25. novembar, koji se u Federaciji BiH obilježava kao tzv. Dan državnosti BiH, nije praznik u cijeloj BiH".

"U prethodnom periodu pokušali smo to da iskomuniciramo prema stranim zemljama, a budući da nije uspjelo, dodatno nas obavezuje da nastavimo da o tome obavještavamo naše partnere izvan BiH", rekli su za SRNA-u iz kabineta srpske članice Predsjedništva BiH.

I Biden, kao i njegovi prethodnici, kao i drugi šefovi vlada ili država svake godine upućuju čestitke tim povodom.

BiH nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja.

Na snazi su dva entitetska zakona te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju.

Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji.

Zakon o praznicima Republika Srpska, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra.

Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Prema Zakonu o praznicima u entitetu Federacija BiH, na taj dan se prisjeća zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu.

Tad je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska".

U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, uz druge dužnosnike, organiziraju svečane prijeme na koje se ne odazivaju predstavnici iz Republike Srpske.

Često ga ne obilježavaju ni predstavnici hrvatskih političkih stranaka na područjima gdje su Hrvati većina, ali se poštuje odredba o neradnom danu.

U Republici Srpskoj se ne obilježava ni 1. mart, koji se u Federaciji BiH proslavlja kao Dan nezavisnosti, u spomen na referendum iz 1992. o izlasku iz SFR Jugoslavije.

Željka Cvijanović je zbog narušavanja stabilnosti i mira u BiH pod sankcijama Velike Britanije, dok je njen stranački šef Milorad Dodik pod sankcijama američke vlade.

Zašto je drugi krug izbora za Senat u Džordžiji toliko važan demokratama?

Aktuelni senator iz Džordžije, demokrata Rafael Vornok, tokom govora na predizbornom skupu na Univerzitetu "Georgia Tech" u Atlanti, 18. novembra 2022. (Reuters/Megan Varner)

Demokrate su osigurale većinu u Senatu za sljedeće dvije godine, ali bi za njihov uspješan rad do kraja mandata predsjednika Joe Bidena bilo presudno ukoliko senator Rafael Vornok zadrži svoju poziciju u drugom krugu izbora.

Ako Vornok 6. decembra dobije više glasova od protivkandidata, republikanca Heršela Volkera, demokrate će u Senatu imati 51 mjesto. To bi donošenje zakona učinilo puno lakšim nego što je slučaj u sadašnjem sazivu tog doma Kongresa, gdje je odnos snaga 50-50. To znači da su se demokrate morale oslanjati na potpredsjednicu Kamalu Haris, čiji je glas presudan u slučajevima izjednačenih glasanja.

Republikanci i demokrate troše milione dolara kako bi pomogli svojim kandidatima u Džoržiji. U toj državi, ako nijedan od kandidata ne osvoji više od 50% glasova, održava se drugi krug izbora.

Vornok je 2020. godine pobijedio Keli Lefler na posebnim izborima i sada se kandidovao za puni šestogodišnji mandat. Volker je bivši igrač američkog fudbala.

Republikanski kandidat za senatora iz Džordžije, Heršel Volker, na predizbornom skupu u Kenesou, 7. novembra 2022. (Reuters/Jonathan Ernst)
Republikanski kandidat za senatora iz Džordžije, Heršel Volker, na predizbornom skupu u Kenesou, 7. novembra 2022. (Reuters/Jonathan Ernst)

Senat sa odnosom snaga 50-50 "sve usporava", rekao je prošle sedmice lider demokratske većine u Senatu, Čak Šumer. "Dakle, to za nas čini veliku razliku."

Osim bolje pozicije pred naredne izbore, na kojima će demokrate braniti više od 20, a republikanci tek 10 senatorskih mjesta, 51 senator bio bi veoma značajan za Demokratsku stranku i u naredne dvije godine.

Direktna većina

Senat u omjeru 51-49 dao bi demokratima direktnu većinu, što znači da Šumer ne bi morao pregovarati o sporazumu o podjeli vlasti s liderom republikanaca Mičom Mekonelom. Dvije su stranke to morale učiniti poslije prošlih izbora, ali i 2001. godine, kada je Senat posljednji put bio ravnomjerno podijeljen.

Početkom 2021. godine potvrde imenovanja kandidata novog predsjednika Joe Bidena bile su u zastoju nekoliko sedmica dok su Šumer i Mekonel radili na dogovoru o tome kako podijeliti odbore i pokrenuti zakone u Senatu. Koristeći uticaj koje je imao, Mekonel je zaprijetio da neće finalizirati dogovor sve dok demokrate ne obećaju da neće pokušati ukinuti pravilo o filibusteru, koje za donošenje nekih od ključnih odluka zahtijeva 60 glasova.

Lider republikanaca konačno je popustio nakon što su dva demokratska senatora – Džo Menčin iz Zapadne Virdžinije i Kirsten Sinema iz Arizone - jasno dali do znanja da neće podržati eventualni pokušaj demokrata o ukidanju filibastera.

Balans u odborima

Senatski odbori sada su ravnomjerno raspoređeni između dvije stranke zbog dogovora o podjeli vlasti. To često zahtijeva dodatne korake kada je glasanje odbora izjednačeno, prisiljavajući demokrate da održe glasanje među svim senatorima kako bi usvajali zakone ili potvrđivali imenovanja. Osvoje li većinu od 51 mjesta, demokrate bi vjerojatno imale po jedno mjesto više u svakom odboru, što bi znatno olakšalo te procese.

Biden, dugogodišnji senator prije nego što je postao predsjednik, priznao je ovo kao realnost nakon što su demokrate osvojile 50 mjjesta i nominalnu većinu u Senatu.

"Uvijek je bolje kada je 51, jer smo u situaciji u kojoj ne morate imati ravnomjeran sastav odbora", rekao je Bajden. “I zato je to uglavnom važno. Ali jednostavno je bolje. Što su veće brojke, to bolje.”

Problem Džoa Menčina

Dodatno mjesto takođe bi demokratama omogućilo da usvajaju zakone čak i ako ih ne podržava jedan od demokratskih senatora - što je luksuz koji nisu imali u posljednje dvije godine. Menčin, umjereni demokrata iz konzervativne Zapadne Virdžinije, često je koristio tu situaciju tokom protekle dvije godine, prisiljavajući demokrate da se pokore njegovoj volji kada je riječ o usvajanju nekoliko zakona.

Menčinovo protivljenje Bidenovom sveobuhvatnom zdravstvenom, klimatskom i ekonomskom paketu zaustavilo je njegovo usvajanje na nekoliko mjeseci, sve dok Šumer sa Menčinom nije ispregovarao manje opsežan prijedlog. Na kraju, nekoliko Bidenovih zakonodavnih prioriteta je izostavljeno.

Taj pritisak bi mogao biti još izraženiji u sljedećem Kongresu, budući da će se Menčin i Sinema, koja se takođe smatra za umjereniju senatoricu, 2024. godine boriti za reizbor i željeti pokazati da zastupaju i stavove koji nisu striktno stavovi Demokratske stranke.

Imenovanja sudija

S obzirom da će republikanci u januaru preuzeti većinu u Predstavničkom domu, demokrate neće imati puno šansi za usvajanje važnih zakona. Stoga će jedan od Šumerovih glavnih prioriteta biti potvrđivanje imenovanja sudija koje će Biden nominovati u posljednje dvije godine svog mandata.

Promjena pravila pod bivšim vođom većine u Senatu, demokratom Herijem Ridom, prije deset godina je omogućila Senatu da odluke o potvrdi imenovanja sudija donosi prostom većinom, sa 51 glasom. U slučaju Vornokove pobjede, taj bi proces bio lakši i svrsishodniji.

"Uspjeli smo postići puno, ali možemo i mnogo više s dodatnim senatorom", rekao je senator iz Ilinoja Dik Durbin, drugorangirani demokrata u tom domu Kongresa i predsjednik Senatskog odbora za pravosuđe.

Manje senatskih obaveza za Kamalu Harris

Potpredsjednica Sjedinjenih Država je već bila prevaga u 26 slučajeva neriješenog glasanja - dvostruko više nego Majk Pence u četiri godine na toj funkciji. Poređenja radi, dok je tokom osam godina bio potpredsjednik Baraku Obami, Biden nijednom nije morao to da radi.

Potreba za glasanjem u slučajevima 50-50 znači da Harris mora biti blizu Washingtona. Dodatno mjesto za demokrate, značilo bi da ona može biti izvan grada kada Senat održava važna glasanja.

Harris je ranije ranije ove godine u jednom od govora navela da je oborila rekord predsjednika Džona Adamsa u davanju najviše glasova u jednom mandatu.

"Mislim da bismo svi trebali u potpunosti cijeniti kako se istorija može okrenuti", kazala je američka potpredsjednica.

SAD: Politički fokus prebacuje se na predsjedničku trku 2024.

SAD: Politički fokus prebacuje se na predsjedničku trku 2024.
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Bivši predsjednik Trump najavio je da će se talmičiti za predsjedničku nominaciju dok se odluka Joe Bidena o tome očekuje nakon Nove godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG