Linkovi

Izdvojeno

Brisel: Nema pregovaranja o ključnim prioritetima za BiH

European Union flags flutter outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 5, 2020. REUTERS/Yves Herman

Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.

Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.

Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta

Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).

„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.

Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.

„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.

Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)
Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)

Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.

„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.

Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.

„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.

EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć

Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.

Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH
Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH

Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.

˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.

Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.

„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.

Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.

„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.

Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava

Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.

Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović
Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović

Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.

"Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a", potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).

"Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", navodi se u Pribeovom izvještaju.

Kome ne odgovara napredak u reformama?

Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.

Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.

On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.

„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.

Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.

„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.

U oktobru presjek stanja

Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.

Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.

Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.

A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.

„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.

Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“

Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.

See all News Updates of the Day

Rockdale - teksaški centar za rudarenje kriptovaluta

Rockdale - teksaški centar za rudarenje kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Ruralni grad u središnjem Teksasu dom je najvećeg pogona za rudarenje bitcoina u Sjevernoj Americi, koji donosi radna mjesta i dobrodošlu vitalnost u zajednicu. Ali kritičari upozoravaju da su operacije dio nove nestabilne industrije.

EU potiče obnovljive izvore energije u BiH

EU potiče obnovljive izvore energije u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Ekonomska i ekološka održivost, odnosno ušteda i korištenje obnovljivih izvora energije su ciljevi kojima trebaju težiti zemlje zapadnog Balkana, čulo se u Banja Luci.

6 ubijenih i više od 20 ranjenih u pucnjavi na prazničnu paradu u Chicagu

USA-JULYFOURTH/SHOOTING

Šest osoba je poginulo, a najmanje 30 je raneno u pucnjavi tokom parade povodom američkog Dana nezavisnosti u predgrađu Čikaga. Osumnjičeni napadač, 22-godišnji Robert Krimo je uhapšen poslije kraće potjere, saopšto je šef policije Highland parka.

Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Zvaničnici bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)
Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

SAD slave Dan nezavisnosti

Vatromet za Dan nezavisnosti (arhiva)

Dan nezavisnosti - 4. jul, ove godine se u Americi obilježava u sjenci presuda Vrhovnog suda o abortusu, oružju i životnoj sredini, pretresa u vezi sa ulogom bivšeg presjednika Donalda Trumpa u neredima u Kongresu 6. januara, velike inflacije.

Ali, mnogi vide i razloge za slavlje: pandemija i dalje jenjava, a uprkos manama - američka demokratija preživljava.

Predsjednik SAD Joe Biden i prva dama Džil biće domaćini prijema u Bijeloj kući za porodice vojnika. Uveče se očekuje veliki vatromet u centru Washingtona.

"Mislim da se mnogi od nas osjećaju zbunjeno oko proslave 4. jula. Ali, patriotizam je i kada se ne odustaje od promjena. Ja ne odustajem od SAD", tvitovala je šampionka u trci sa preponama Amelija Bun.

Takvo osjećanje nesumnjivo dijele milioni ljudi koji će proslaviti 264. rođendan Amerike vatrometima, koncertima, okupljanjima - mnogi prvi put otkako je izbila pandemija koronavirusa.

Vatrometi se očekuju na potezu od Njujorka do Sijetla, od Čikaga do Dalasa. Ipak, u nekim zapadnim dijelovima SAD su tolike suše da su vatrometi zabranjeni.

Ove godine Dan nezavisnosti obilježava se u momentu kada je zemlja i dalje podijeljena oko odluka Vrhovnog suda, kao i prava na nošenje oružja - posebno zbog masovnih ubistava u Buffalu i Uvaldeu.

Ali, 4. jul je i prilika da se političke razlike ostave po strani i slavi jedinstvo.

Istoričar Eli Merit sa univerziteta Vanredbilt, koja proučava period od 1776. i osnivanje SAD, kaže da su uvek postojale stvari koje ljude ujedinjuju i razdvajaju. Ali, nerede u Kongresu od 6. januara 2021. vidi kao priliku da svi zajedno stanu u odbranu demokratskih institucija.

"Amerikanci treba da polažu nadu u moralnu hrabrost, želju da se boriš za pravdu i istinu čak i kad to može imati negativne posljedice po tebe. To je vezivno tkivo ustavne demokratije".

Video prikazuje kako su policajci iz Ohaja kišom metaka ubili nenaoružanog crnca

Isečak sa snimka policije Ohaja, na kojem se vidi da policajac upire pištolj u Džejlenda Vokera

Video objavljen u nedjelju pokazuje da je osam policajaca u Akronu, Ohio, sudjelovalo u pucnjavi u kojoj je ubijen nenaoružani crnac čije je tijelo pronađeno sa 60 rana od vatrenog oružja nakon što je pokušao pobjeći od prometne kontrole.

Policija je pustila više videa na konferenciji za novinare, od kojih je jedan, kako je rekla, prikazivao pucanj iz automobila koji je vozio Jayland Walker, 25. Pobjegao je u svom automobilu nakon što su ga policajci pokušali zaustaviti zbog manjeg prometnog prekršaja.

Nakon višeminutne potjere, Walker je iskočio iz automobila i pobjegao policiji, pokazao je video. Policija kaže kako se čini da se okretao prema policajcima, koji su u to vrijeme vjerovali da je naoružan. Kasnije je u njegovom automobilu pronađen pištolj.

U nedjelju je odvjetnik obitelji Walker, Bobby DiCello, rekao novinarima da je "vrlo zabrinut" zbog optužbi policije da je Walker pucao na policajce iz svog automobila, dodajući da nema opravdanja za njegovu nasilnu smrt.

Žele ga pretvoriti u maskirano čudovište s pištoljem, rekao je DiCello. "Pitam vas, dok on bježi, što je razumno? Ubiti ga? Ne, to nije razumno."

DiCello je pozvala javnost na mir u prosvjedima protiv Walkerova ubojstva, dodajući da je želja Walkerove obitelji da se izbjegne dodatno nasilje.

Pucnjava je bila posljednja u nizu ubojstava crnih muškaraca i žena od strane policijskih snaga u Sjedinjenim Državama za koje kritičari kažu da su rasistička i neopravdana, uključujući ubojstvo Georgea Floyda 2020. u Minneapolisu koje je izazvalo globalne prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasne nepravde.

U nedjelju je Akron NAACP predvodio miran prosvjed u gradskoj vijećnici. Stotine prosvjednika marširalo je ulicama grada od oko 200.000 ljudi, mašući zastavama "Životi crnaca su važni" i skandirajući "Završili smo s umiranjem" i "Pravda za Jayland".

Policija je kasnije proglasila prosvjed ispred sjedišta policije u Akronu nezakonitim okupljanjem, rekli su mediji. Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su desetak kanistera suzavca kako bi rastjerali prosvjednike, javila je WKYC-TV.

Policija u Akronu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je metaka pogodilo Walkera, ali snimka tjelesne kamere pokazuje kako policija na njega ispaljuje mnoštvo metaka.

Medicinski istražitelj još uvijek utvrđuje koliko je od 60 rana bilo ulaznih, a koliko izlaznih, rekao je načelnik policije u Akronu Stephen Mylett.

Mylett je rekao da su policajci pokušali pružiti Walkeru prvu pomoć nakon što je upucan, ali je proglašen mrtvim na mjestu događaja.

Osam policajaca izravno uključenih u pucnjavu stavljeno je na plaćeni administrativni dopust, rekao je Mylett, i nisu dali nikakve pojedinačne izjave.

Policajci su rekli da su vjerovali da se Walker "kretao u položaj za paljbu" kada je izašao iz svog automobila, što ih je navelo da reagiraju na njega kao na potencijalnu prijetnju, rekao je Mylett.

Pod pritiskom novinara tražeći dokaze da je Walker pucao iz svog automobila, Mylett je rekao da se policija vratila na područje za koje vjeruje da je Walker pucao iz svog automobila nakon incidenta i pronašla čahuru od metka "koja odgovara vatrenom oružju koje je g. Walker imao u svom vozilu."

Policija je također ukazala na nešto što se čini kao bljesak svjetla na vozačevoj strani Walkerovog automobila u videu, za koji su rekli da je bljesak iz cijevi.

Ured za kriminalističku istragu Ohija, koji istražuje pucnjavu, nije potvrdio nijedan od ovih detalja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG