Linkovi

Izdvojeno

Brisel: Nema pregovaranja o ključnim prioritetima za BiH

European Union flags flutter outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 5, 2020. REUTERS/Yves Herman
European Union flags flutter outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, June 5, 2020. REUTERS/Yves Herman

Bosni i Hercegovini (BiH) treba strateški pristup kako da implementira svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji (EU), poručuju iz Evropske komisije (EK). Prioriteti su neophodan korak na evropskom putu, što znači da o njima nema pregovaranja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.

Evropska komisija je u maju 2019. godine usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima. Prioriteti se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana.

Od 14, djelimično ispunjena tri prioriteta

Ključne promjene i jezgro Mišljenja je vladavina prava i bez nje nema napretka, poručuju iz Evropske komisije (EK).

„Komisija očekuje da će sve izvršne, zakonodavne i sudske vlasti sarađivati na usvajanju i implementaciji amandmana o integritetu u zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i ovo je hitno. Napredak u ovoj oblasti je ključan kako bi se vratilo povjerenje građana BiH u pravosudni sistem i osiguralo da zemlja u potpunosti i na vrijeme koristi makrofinansijsku pomoć EU u kontekstu krize uzrokovane pandemijom. Nekoliko drugih reformi još čeka u redu, a to su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Zakon o sudovima, kao i zakoni koji se tiču sukoba interesa i javnih nabavki. Oni moraju biti finalizirani i usvojeni bez daljeg odlaganja i u skladu s evropskim standardima“, navodi Pisonero.

Među 14 prioriteta iz Mišljenja koji su dati u maju 2019. godine, kao uslov da zemlja otpočne pregovore o pristupanju, je i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Tu Bosna i Hercegovina, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje Hasim Šabotić, direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ne stoji dobro.

„Mislim da se mi valjamo u blatu i da imamo veliki problem i da je ova država zarobljena sa korupcijom. Imamo korupciju zastupljenu u svim segmentima bh društva imamo situaciju da stalno pričamo o korupciji, a nismo se makli dalje od početka“, kaže Šabotić.

Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)
Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS (na fotografiji zgrada Ustavnog suda RS)

Skoro godinu i po nakon dobijanja Mišljenja, napredak je vidljiv tek u dijelu preporuka, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, navodeći da je i to pomak.

„Ono što bi izdvojili što je sada na dobrom putu da bude ispunjeno ili je ispunjeno jeste izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na grad Mostar, zatim, završili smo metodologiju za izradu programa integrisanja BiH u EU, što je jedan od uslova bio i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a i uslova koji su stavljeni među 14 prioriteta. Stvoreni su uslovi da se napokon usvoji poslovnik o radu parlamentarnog odbora između BiH i EU, jer je to bio jedini institucionalni nivo u BiH koji nije imao formalno riješene odnose sa EU. Sad imamo i zakonodavno tijelo koje ima riješene odnose sa EU. Jedan od prvih prioriteta i ispunjavanja je bila odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe vezane za smrtnu kaznu u ustavu RS i imamo strateški okvir za reformu javne uprave“, navodi Dilberović.

Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, međutim, ne vidi ove poteze kao pohvalne.

„Možda se kao uspjeh okarakterisao dogovor oko Poslovnika o radu u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje. Međutim, još uvijek ne vidimo taj parlamentarni Odbor kao funkcionalan i još uvijek se nije desilo ništa u okviru tog parlamentarnog odbora. I, možda, jedina tačka koja je na neki način riješena, a koja, u stvari, nije u potpunosti kao jedan od 14 prioriteta, ali jeste dijelom tih prioriteta, je ukidanje smrtne kazne u Republici Srpskoj (RS), odnosno brisanje iz Ustava RS. To nisu učinile vlasti, već je to Ustavni sud naložio da se briše“, ocjenjuje Ibrahimagić za RSE.

EK: Mostar pokazao da je dogovor moguć

Kada je u pitanju provedba preporuka vezana za izmjene Izbornog zakona i izbore u Mostaru, u junu 2020. godine lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Bakir Izetbegović i Dragan Čović, dogovorili su, pod pritiskom zvaničnika EU i ambasadora zemalja članica izmjene Izbornog zakona BiH. Tako bi se u Gradu Mostaru 2. decembra trebali održati lokalni izbori, prvi put nakon 12 godina.

Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH
Potpis na dogovor o Mostaru Izetbegović i Čović stavili su u prosustvu međunarodnih zvaničnika u BiH

Međutim, u zajedničkoj izjavi koju su nakon dogovora usaglasili Kancelarija EU u BiH i šefovi misija zemalja članica EU, naglašeno je kako je to tek dio iz prioriteta.

˝Podsjećamo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi otežali provedbu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci i povezanih presuda Ustavnog suda. Bosna i Hercegovina također treba provesti preporuke OSCE-a/ODIHR-a kako bi unaprijedila demokratski kvalitet izbornih procesa˝, navedeno je u izjavi.

Da se radi o dijelu preporuka, potvrdila je i glasnogovornica Evropske komisije, ocjenjujući kako i to pokazuje da je napredak moguć.

„Slučaj Mostara pokazuje da sa jasnim fokusom politički lideri imaju sposobnost da nađu rješenja koja su u skladu s evropskim zahtjevima i standardima“ ističe Pisonero.

Iako se dogovor o izborima u Mostaru smatra uspjehom, kako u domaćim tako i međunarodnim krugovima, Ibrahimagić kaže kako postoji propust na koji nisu računali oni koji su vršili pritisak na političke lidere da ga dogovore.

„Još uvijek ne znamo kakva će situacija slijediti nakon samog održavanja izbora, s obzirom da je taj neki dogovor koji je napravljen, vođen dogovorom dvije političke partije, a ne šireg političkog spektra. Što znači da ćemo, možda, doći u situaciju da u Gradskom vijeću Mostara te dvije političke partije koje su se dogovarale, ne budu imale dvotrećinsku većinu za usvajanje Statuta onakvog kako su ga oni zamislili u tom svom dogovoru“, smatra on.

Direkcija: Evropskoj uniji najbitniji dio o vladavini prava

Baš kao što se nije maklo sa početka u borbi protiv korupcije, tako su i ostali prioriteti, naročito oni koji se tiču vladavine prava, ostali netaknuti u posljednjih godinu dana. To za RSE potvrđuje direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

„Šta je bitno za EU, definitivno da je najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava. Pa to je kao što su stavili, potencijalno novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Zakon o sudovima u BiH. Znači, govorim o onome što bi bio neki istinski pomak i nešto što bi mogli prikazati EU da se događa i kao da se mijenja u BiH“, kaže Dilberović.

Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović
Za EU najbitnije realizacija prioriteta koji se odnose na vladavinu prava, kaže Edin Dilberović

Da je stanje u bosanskohercegovačkom pravosuđu zabrinjavajuće, ocijenila je u junu ove godine Evropska komisija u pismu upućenom Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), upozoravajući kako bi mogli da obustave dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje se realizuje preko tog vijeća.

"Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a", potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

Na zabrinjavajuće nedostatke u bh. pravosuđu upozorio je u svom izvještaju objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, i njemački pravni stručnjak Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe).

"Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", navodi se u Pribeovom izvještaju.

Kome ne odgovara napredak u reformama?

Na pitanje gdje je kočnica za rješavanje ključnih pitanja koja zanimaju EU, ali i bh građane, Ibrahimagić kaže da je to „politički momenat“.

Sa tim se slaže i član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

„Vladajućim političkim elitama ne odgovara ispunjavanje prioriteta Evropske komisije, jer to znači uređen sistem i stvaranje okvira u kom smo svi jednaki pred zakonom i u kojoj će se ozbiljno boriti protiv korupcije i kriminala, u kojoj će postojati red i pravila“, tvrdi Borenović za RSE.

On podsjeća kako nema novog zakona o VSTV, kao ni Zakona o javnim nabavkama za koje kao član Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama, kaže da su neophodni, što je pokazao i niz saslušanja koje su obavili istražujući i potencijalna koruptivna djelovanja, uključujući i sporne nabavke tokom pandemije u oba bh entiteta.

„Oni hoće upravo ovo što su postigli – pravosuđe kao otuđeni centar moći koji se ponaša odvojeno od iskrenih i pravih potreba građana i, s te strane, je potpuno jasno da mi imamo pravosuđe koje ne tretira građane jednako pred zakonom, koje ne otvara niti jednu krupnu aferu niti je zatvara s konačnim epilogom. Mnogo korupcije, mnogo nepravde i to je sistem u kome živimo i koji odgovara političkim elitama i zato nemamo efikasno pravosuđe“, navodi Borenović.

Za Evropsku uniju važnija je stvarna od deklarativne opredijeljenosti, kakva je trenutno u BiH, prema ocjeni Hasima Šabotića, direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije trenutno u BiH. Usputnim se, tvrdi tretira rad u agencijama za prevenciju korupcije na nižim nivoima.

„Ako imamo određene osobe koje su zaposlene u različitim institucijama i odlukom zakonodavne ili izvršne vlasti i pridodat im je ovaj dio posla, kao da su u timu za borbu protiv korupcije na tom nivou vlasti, postavlja se pitanje motivacije. Da li su ljudi motivisani da poduzmu bilo kakve korake u pogledu izgradnje integriteta planova borbe protiv korupcije i svih onih dokumenata koji mogu doprinijeti boljoj i efikasnijoj borbi protiv korupcije? To znači da nema neke političke volje da se to uradi“ zaključuje Šabotić.

U oktobru presjek stanja

Predsjedništvo BiH se u aprilu formalno obavezalo na provedbu reformi neophodnih za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i predstavilo inkluzivan proces sa ciljem ubrzanja napretka BiH na njenom putu evropskih integracija.

Da je pitanje ispunjavanja prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vitalni interes BiH podsjetio je i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na sastanku sa ambasadorima država članica Evropske unije i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom održanom 23. septembra. Kako se navodi u saopštenju objavljenom nakon sastanka, Džaferović je informirao ambasadore da se “čine dodatni napori kako bi se ubrzano riješila pitanja Zakona o javnim nabavkama, Zakona o sukobu interesa, Zakona o VSTV-u, te usvojena Strategija za procesuiranje ratnih zločina”.

Vijeće ministara BiH usvojilo je 24. septembra Revidiranu strategiju za ratne zločine, koja je još jedan pomak ka rješavanju prioriteta iz Mišljenja.

A gdje je BiH zaista na putu ka EU i šta je očekuje, znaće se početkom oktobra kada bi trebalo da bude objavljen novi paket proširenja kojim će biti obuhvaćene i zemlje regije.

„Komisija planira da pokrene ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan kako bi pomogla dugoročni ekonomski oporavak cijele regije nakon krize izazvane pandemijom“, kazala je Pisonero.

Komisija će prije toga objaviti izvještaj o BiH koji će se fokusirati na implementaciju ključnih prioriteta, jer će, kako navode iz Evropske komisije „samo ispunjavanjem velikih reformi BiH biti u prilici da demonstrira EU i zemljama članicama da zaslužuje da se kreće naprijed ka integraciji.“

Bosna i Hercegovina je polovinom juna 2008. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu početkom juna 2015. godine. Zahtjev za članstvo BIH je podnijela u februaru 2016., a u istom mjesecu 2018. predala je odgovore na Upitnik Evropske komisije. U maju 2019. Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.

See all News Updates of the Day

Ukrajinski odjeci Trumpove pobjede

Ruski napad dronovima na Kijev
Ruski napad dronovima na Kijev

Trumpova agenda mogla bi se naglo okrenuti od nepokolebljive podrške Bidenove administracije, što bi izazvalo bojazan da bi vitalna američka pomoć mogla biti ugrožena.

S obzirom da se bivši predsjednik Donald Trump vraća u Bijelu kuću, Ukrajinci se pripremaju za potencijalne promjene u američkoj politici koje bi mogle preoblikovati njihovu borbu za opstanak protiv ruske agresije.

Kada su vijesti o predsjedničkoj pobjedi Donalda Trumpa stigle do Ukrajine, Trump Coffee Bar u centru Kijeva ponudio je svojim mušterijama besplatna pića. Roman Kravzov, kreativni direktor petogodišnjeg biznisa, zadovoljan je izborom Amerike za predsjednika.

“Mislimo da jedan od najvećih trenutaka istorije počinje sada. Mislimo da je to odlično.”

Ali ne dijele svi Ukrajinci njegovo uzbuđenje. Neki se pripremaju za promjene u politici SAD.

Mark Voyger, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike, izražava zajedničku zabrinutost.

“Trump bi zapravo mogao odlučiti da izvrši pritisak na Ukrajinu uskraćivanjem prijeko potrebne vojne, finansijske, diplomatske, političke i druge vrste podrške, kako bi to mogao pokazati svojim pristalicama kao neku vrstu mira.”

Voyger kaže da bi Rusija kasnije iskoristila priliku da se odmori, pregrupira i ponovo napadne.

On kaže da Trumpovo obećanje da će okončati rat sugerira da bi mogao gurnuti Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto.

„Jedini način na koji bi Tramp potencijalno mogao da zaustavi rat je, nažalost, ako izvrši pritisak na Ukrajinu da prekine borbe i da prihvati prekid vatre, kao i da prizna i preda okupirane teritorije pod uslovima Rusije", kaže Voyger

Bivši ukrajinski ministar infrastrukture, koji je postao vojnik Volodymyr Omelyan, smatra Trumpove namjere iskrenim, ali nerealnim.

“Mislim da je Trump iskren u izjavi da će prekinuti sve ratove. Želio bih samo da mu poželim sreću jer ako to uradi, biće prvi čovek u vijekovima, koji će izvršiti ovaj zadatak.”

Za Ukrajinu, svaki mirovni sporazum mora poštovati njen suverenitet, bez ruskih trupa na njenom tlu, kažu stručnjaci.

Neki Ukrajinci kažu da bi nastojanje za mir također moglo donijeti nove mogućnosti za saradnju između SAD-a i Ukrajine.

Hanna Hopko je bivša šefica odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.

“Važno je ukinuti ograničenja za duboke udare i obezbijediti Ukrajini rakete dugog dometa, posebno nakon što su [došle] sjevernokorejske trupe, koje već podržavaju rusku agresiju protiv nas. I naravno, vjerujemo u pragmatičniji pristup, posebno u saradnju u ekonomiji”, kaže Hopko.

Ukrajinci balansiraju svoju nadu u mir s rizikom da bi brzi dogovor mogao ugroziti njihov suverenitet.

Biden o izborima: Ne možeš voljeti svoju zemlju samo kada pobijediš

Predsjednik Joe Biden obraća se iz Bijele kuće, 7. novembra 2024. godine. (Foto: AFP/Saul Loeb)
Predsjednik Joe Biden obraća se iz Bijele kuće, 7. novembra 2024. godine. (Foto: AFP/Saul Loeb)

Predsjednik SAD Džo Bajden obratio se naciji u četvrtak povodom predsjedničkih izbora na kojima je bivši predsjednik Donald Trump pobijedio aktuelnu potpredsjednicu Kamalu Harris.

Američki predsjednik Joe Biden, dugogodišnji politički protivnik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je u četvrtak da je Trumpov izbor ove sedmice za drugi neuzastopni četverogodišnji mandat u Bijeloj kući bio “fer” i “transparentan” i da će biti miran prenosom vlasti 20. januara.

Biden je, govoreći pred desetinama svojih saradnika u Bijeloj kući u Rose Gardenu, rekao da prihvata da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris.

“Volja naroda uvijek prevlada,” rekao je Biden, “Kao što sam mnogo puta rekao, ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobjeđujete. I ne možete voljeti bližnjega samo kada se slažete.”

Ali Biden, demokratska politička figura već pet decenija, pohvalio je kampanju svoje potpredsjednice kao "inspirirajuću" i rekao da je "dala sve svoje srce i trud".

"Izgubili smo ovu bitku", rekao je Biden. „Neuspjesi su neizbježni, ali odustajanje je neoprostivo. Bićemo u redu, ali moramo da ostanemo angažovani. Moramo da nastavimo. I iznad svega, trebamo zadržati vjeru.”

Biden je opisao svoj jedinstveni mandat kao američkog lidera kao "historijsko predsjedništvo" koje će "mijenjati živote ljudi" u godinama koje dolaze, posebno infrastrukturna poboljšanja u cijeloj zemlji koja je progurao kroz odobrenje Kongresa tokom prve dvije godine svog predsjedavanja.

Biden, koji je zbacio Trampa s vlasti na izborima 2020. godine, rekao je u sedmominutnom obraćanju da prepušta svom republikanskom političkom rivalu, a sada svom nasljedniku, "najjaču ekonomiju na svijetu".

Dok ekonomski brojčani standardi podržavaju tu procjenu, izlazne ankete birača su u značajnoj mjeri pokazale da Trumpove pristalice ne odobravaju Bidenovo i Harrisino rukovanje američkom ekonomijom, najvećom svjetskom, jer je rast potrošačkih cijena tijekom njihovog vremena na vlasti naglo smanjio kućne budžete.

Trump je tokom svoje kampanje obećao, ne govoreći kako, da će srušiti inflaciju. Predložio je nova smanjenja poreza tokom svoje nadolazeće administracije, što bi stavilo više novca u džepove potrošača, posebno najbogatijih, i korporativne kase, ali bi također moglo povećati dugoročni državni dug zemlje koji već iznosi skoro 36 biliona dolara.

Biden je u srijedu nazvao Trumpa da mu čestita i pozvao ga uskoro u Bijelu kuću kako bi razgovarali o njihovoj primopredaji vlasti.

Ured direktora Nacionalne obavještajne službe saopštio je u četvrtak da će Trump, ako želi brifinge američkih obavještajnih službi, to i dobiti. Glasnogovornik ODNI-a je rekao da se agencija "ponaša u skladu s tradicijom, koja postoji od 1952. godine, pružanja obavještajnih brifinga izabranom predsjedniku", iako nije poznato da li je Trump uputio takav zahtjev.

Trump ide brzo prema ključnim imenovanjima u administraciji

Republican presidential nominee former President Donald Trump speaks at an election night watch party, Nov. 6, 2024, in West Palm Beach, Florida.
Republican presidential nominee former President Donald Trump speaks at an election night watch party, Nov. 6, 2024, in West Palm Beach, Florida.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump brzo kreće u razmatranje imenovanja na ključne pozicije u svojoj novoj administraciji Bijele kuće i mogao bi navesti neke izbore za nekoliko dana.

Trump, ubrzo nakon pobjede nad potpredsjednicom Kamalom Harris na predsjedničkim izborima održanim u utorak, okupio se sa svojim pomoćnicima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi na obali oceana kako bi razmišljao o svojim opcijama.

Čak i prije izbora, šefovi tranzicije Howard Lutnick i Linda McMahon susreli su se s nekim potencijalnim kandidatima za najviše poslove, bilo u Bijeloj kući ili da predvode vladine odjele na nivou kabineta i niz drugih agencija.

Trumpovi saradnici su također pripremili dugačku listu mogućih izvršnih naredbi i promjena propisa koje će on potpisati prvog dana na funkciji 20. januara, kako bi okončali politiku koju je usvojio predsjednik Joe Biden u posljednje četiri godine.

Biden, koji je pobijedio Trumpa na izborima 2020. i kandidirao se za reizbor sve dok ga katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa u junu nije prisilio da odustane od takmičenja, obećao je mirnu tranziciju natrag na Trumpa.

Biden je pozvao novoizabranog predsjednika u posjetu Bijeloj kući narednih dana kada mu je u srijedu čestitao.

Biden je u srijedu pohvalio Harris za njenu kampanju, rekavši: "Ona je bila izvanredan partner i javni službenik pun integriteta, hrabrosti i karaktera".

"Pod izvanrednim okolnostima, ona se pojačala i vodila istorijsku kampanju koja je utjelovila ono što je moguće kada je vođena snažnim moralnim kompasom i jasnom vizijom za naciju koja je slobodnija, pravednija i puna više mogućnosti za sve Amerikance", Biden rekao je.

Republikanci preuzimaju kontrolu nad američkim Senatom

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell, republikanac iz Kentuckyja, govori tokom konferencije za novinare o izborima na Kapitolu u Washingtonu, 6. novembra 2024. godine.
Lider manjine u Senatu Mitch McConnell, republikanac iz Kentuckyja, govori tokom konferencije za novinare o izborima na Kapitolu u Washingtonu, 6. novembra 2024. godine.

Mitch McConnell, najviši republikanac u američkom Senatu, rekao je da će nova republikanska većina u Senatu biti važna zaštitna ograda za zemlju.

"Ovo je dobar dan za GOP (Republikansku stranku)", rekao je McConnell novinarima u srijedu.

Republikanska stranka je na izborima u utorak osvojila većinu u Senatu sa najmanje 51 od 100 mjesta. Kontrola Predstavničkog doma, koji trenutno drže republikanci, nije odlučena u srijedu rano ujutro.

Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu bilo je u igri na izborima širom Sjedinjenih Država za nove dvogodišnje mandate, dok su 34 od 100 mjesta u Senatu konkurisana za nove šestogodišnje mandate.

Prije dana izbora, demokrate su imale usku kontrolu nad Senatom, a republikanci u Domu. Ključne pobjede republikanaca za mjesta u Senatu u Zapadnoj Virdžiniji i Ohaju dovele su ih u poziciju da se vrate u većinu.

U Predstavničkom domu, republikanci su imali prednost od 220 prema 212, sa tri upražnjena mjesta koja idu na izbore. Kontrola nad tom komorom još nije potvrđena. Kontrola Predstavničkog doma možda neće biti poznata nekoliko dana, jer Kaliforniji često trebaju dani da prebroje glasačke listiće, a ponovno brojanje i drugi krugovi bliskih utrka mogu potrajati sedmicama da se riješe.

Politička istraživanja tokom izborne kampanje pokazala su da su birači - slično kao u utrci Kamala Harris-Donald Trump za Bijelu kuću - ravnomjerno podijeljeni u svojim političkim preferencijama za kontrolu Kongresa.

Oktobarska anketa Reuters/Ipsos pokazala je da bi 43% registrovanih birača podržalo kandidata Republikanskog doma u svom okrugu, dok bi 43% podržalo kandidata demokrata.

Republikanska većina u američkom Senatu mogla bi ugroziti sve buduće pakete pomoći Ukrajini za pomoć u borbi protiv Rusije.

McConnell, koji je često bio u sukobu sa svojom strankom u podršci toj pomoći, ponovio je njen značaj u srijedu.

„Nekome to može izgledati staromodno, ali ja sam još uvijek Reganov republikanac koji smatra da je uloga Amerike u svijetu apsolutno neophodna, čak i ako ste zabrinuti zbog troškova.”

U fotografijama: Milioni Amerikanaca na biralištima

Učitajte još

XS
SM
MD
LG