Linkovi

Transparency International: U BiH potpuna blokada evropskog puta


Transparency International BiH

Aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini (BiH) karakteriše potpuna blokada evropskog puta ali i svojevrsna paraliza institucija vlasti, ocijenio je predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala (TI) u BiH Srđan Blagovčanin.

Ova organizacija je u petak, 28.maja u Sarajevu održala konferenciju pod nazivom „Dvije godine poslije: Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, na kojoj su učestvovali bosanskohercegovački (bh.) političari, predstavnici međunarodnih i nevladinih organizacija, te univerzitetski profesori.

U Mišljenju Evropske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koje je objavljeno 29. maja 2019. godine, navedeno je 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora sa EU.

Dvije godine kasnije Transparency International BiH je objavio poseban izvještaj u kojem konstatuje da napretka gotovo i nema.

Od 14 ključnih prioriteta, BiH je upotpunosti ispunila samo jedan. Radi se o formalnom uslovu koji se odnosi na uspostavljanje zajedničkog Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, BiH - EU. Ukoliko bi se ispunjavanje postavljenih uslova nastavilo ovim tempom, BiH ni za 3 decenije ne bi ispunila prioritete koje je postavila EK za dobijanje kandidatskog statusa“, istakao je Srđan Blagovčanin.

On je dodao da je to obeshrabrujuće te napomenuo da je ova konferencija prilika da se vidi šta je moguće uraditi u 2021. godini, kao neizbornoj, kako bi se evropski put pomjerio s mrtve tačke.

Dvije godine su prošle od Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji ali je ostvaren veoma mali napredak, naglasila je ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist

Švedska podržava zahtjev BiH za članstvo u EU, kao i drugih zemalja u okruženju, jer zajedno smo jači. Što se BiH tiče, 2021. je godina u kojoj nema izbora, što bi bh. političari trebali iskoristiti za provođenje reformi, prije nego što počne izborna kampanja već naredne godine. Reforme koje treba provesti kako bi se krenulo naprijed će biti bolne i teške ali one će dugoročno olakšati život građanima BiH. Stoga, odgovorni političari moraju poduzeti aktivnosti u tom smjeru“, smatra ambasadorica Strömquist.

Podsjetimo da je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i sigurnost i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj (Josep Borell) u razgovoru 27. aprila putem video linka, pozvao članove Predsjedništva BiH da iskoriste priliku u ovoj neizbornoj godini kako bi pokazali konkretan napredak u provedbi ključnih reformskih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije posebno naglašavajući izborne i ustavne reforme te unapređenje vladavine prava.

Da bh. vlasti ne pokazuju želju za napretkom na putu prema EU, smatra politički analitičar Adnan Huskić koji kaže kako 'BiH u ovom procesu nije načinila nikakav iskorak prema EU'

"Umjesto toga, EU se približavala BiH, ali se ne može se krenuti naprijed bez adresiranja suštine problema. Bosanskohercegovačke vlasti nemaju nikakav interes da se BiH kao država približi Evropskoj uniji. To se vidi prema načinu na koji se oni odnose prema ovom procesu", rekao je Huskić.

Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje utvrđuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju.

Ti prioriteti obuhvataju područja demokratije, vladavine prava, osnovnih ljudskih prava i reforme javne uprave.

Analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje prvi put upoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutrašnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU i još uvijek nema status kandidata.

Komentari

XS
SM
MD
LG