Linkovi

BiH

Prizivanje novog Dejtona


Važno je da se američka administracija što prije uključi u rješavanje problema u BiH: Miro Lazović (na fotografiji: Parlament Bosne i Hercegovine)
Važno je da se američka administracija što prije uključi u rješavanje problema u BiH: Miro Lazović (na fotografiji: Parlament Bosne i Hercegovine)

Kongresmen američke savezne države Ohio Michael Turner se prije četiri dana obratio u američkom Kongresu, izrazivši bojazan da je mir u Bosni i Hercegovini, uspostavljen Dejtonskim sporazumom, u opasnosti.

Turner je pozvao američkog državnog sekretara Rexa Tillersona da bude domaćin Dejtonskog mirovnog sporazuma 2.

"Srbi, Bošnjaci, Hrvati i ostali samo putem američkog liderstva mogu živjeti zajedno u miru i osigurati slobodu i jednaka prava svim narodima. Ne smijemo dozvoliti da taj, ionako nestabilan region, sklizne u nered jer protivnici demokratije jedva čekaju da iskoriste haos. Naša nacija može potvrditi svoju posvećenost demokratiji širom svijeta vodeći Bosnu i Hercegovinu kroz ovog problematično vrijeme", naveo je Turner, predlažući da Sjedinjene Države budu domaćini potpisivanja nove verzije Dejtonskog sporazuma.

Obraćanje američkog kongresmena izazvalo je oprečne reakcije u Bosni i Hercegovini. Dok jedni ovakvu inicijativu nazivaju prijateljskom, drugi su se tome usprotivili.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je poručio da je za njega Dejton 2 neprihvatljiv, te da se on zalaže za unutrašnji dogovor bez uplitanja stranaca.

"Za mene je prihvatljiv okvirni i izvorni Dejton. BiH je daleko od funkcionisanja i to vidimo u zajedničkim institucijama. Znajući kako djeluju ti kongresmeni, senatori u američkom sistemu, moguće da se radi o nečijem lobiranju. Mislim da nema potrebe za Dejtonom 2. Mi nismo za to. Mi smo za unutrašnji dogovor bez uplitanja stranaca", kazao je Dodik.

No, potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović potez američkog kongresmena ocjenjuje ozbiljnom inicijativom.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina prema Dejtonskom mirovnom sporazumu može funkcionisati ukoliko međunarodna zajednica izvršava svoju obavezu koja je propisana Dejtonski mirovnim sporazumom.

"Od 2006. godine popušta uloga međunarodne zajednice u BiH. Međunarodna zajednica ne vrši svoju ulogu kakva je propisana Dejtonskim mirovnim sporazumom. Taj prostor su iskoristile antibosanske političke snage. Mislim da međunarodnoj zajednici ne treba neki napor da se ta negativna tendencija ili negativan trend u kojem Bosna i Hercegovina u ovom trenutku živi, zaustavi", poručuje Džaferović.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH Miro Lazović navodi kako je bitno da se američka administracija, kao medijator i Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, što prije uključi u rješavanje unutrašnjih prilika u Bosni i Hercegovini.

"I na ovoj formuli dva entiteta, tri naroda, stalno se produciraju te politike koje su poražene, ali protagonisti ne odustaju od tih politika, nadajući se da će Bosna i Hercegovina prije nestati, nego što će postati stabilna država. Zato je bitno da američka administracija, koja je bila medijator i Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, što prije i što jače se uključi unutar BiH na rješavanju problema sa kojima se suočavamo", ističe Lazović.

Lazović: Pojedine politike se stalno produciraju
Lazović: Pojedine politike se stalno produciraju

Ono što predstavlja apsurd je da svaka politička opcija, u zavisnosti iz kojeg entiteta dolazi, na bilo koju inicijativu iz međunarodnih krugova reaguje u suprotnosti sa onime kako djeluje.

Tako jedni, koji svako-malo krše postojeći Dejtonski sporazum, grčevito ga brane, dok drugi jedva čekaju da se takve inicijative pojave.

Međutim, i jedni i drugi su daleko od dogovora da međusobno razgovaraju o tome – treba li ili ne mijenjati postojeći Ustav.

Profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu Enver Kazaz ocjenjuje kako je to rezultat toga što svi, kako navode, žive u apsurdu rata koji je završen na vojnom, a prenesen na političko polje koje dugotrajno održava stanje sukoba kako bi vladajuće strukture bile neprestano na vlasti.

Zbog toga profesor Kazaz smatra kako inicijativa američkog kongresmena neće ništa bitnije promijeniti.

"U ovom trenutku, američka administracija nema snage da napravi Dejton 2, budući da su se međunarodni politički odnosi od devedesetih do danas u znatnoj mjeri promijenili. Da bi se održao Dejton 2 potrebna je saglasnost više faktora, od Moskve do Njujorka, preko Brisela, Londona i tako dalje. Za građane i političke elite BiH je važnije od osluškivanja takvih pisama i priča u međunarodnoj zajednici to da se angažiraju na unutrašnjoj rekonstrukciji Bosne i Hercegovine. Ali, 'ne lipši magarče do zelene trave', jer izgleda da je Dejton sa svim svojim slabostima dugoročna sudbina ove zemlje", zaključuje Kazaz.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG