Izdvojeno
Šta Amerika dobija a BiH gubi svojim odnosom prema online prenosu suđenja
Nakon niza protesta bez presedana širom svijeta zbog policijskog ubistva u Americi, jedan savezni sudija je odlučio zbog interesa javnosti i pandemije otvoriti cijelo suđenje za prenos uživo.
Uprkos velikom interesovanju javnosti, Sud Bosne i Hercegovine odlučio je ponovo prekinuti prenos suđenja za korupciju. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira dugoročne posljedice ove odluke.
U vrijeme dok je Sud Bosne i Hercegovine donosio odluku da prekine sa prenosom važnog suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sudija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) odlučivao je da dopusti prenošenje suđenja policajcima za ubistvo Georgea Floyda, jednog od suđenja koje u posljednjih nekoliko decenija izaziva najveće interesovanje u ovoj zemlji.
Američki sudija Peter Cahill donio je odluku da će se suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa Dereku Chauvinu moći pratiti uživo putem TV prenosa zbog pandemije koronavirusa koja onemogućava prisustvo javnosti u sudnicama. Zbog malih sudnica, suđenju su uživo mogli pristupiti samo dva novinara i po jedan član porodice Chauvin i Floyd pa je sudija odlučio da prvi put u historiji države Minnesota gdje se suđenje odvija, dozvoli prenos i zbog važnosti ovog suđenja.
Chauvina se tereti za ubistvo Georgea Floyda u maju 2020. godine. Videozapis Chauvina s koljenom na Floydovom tijelu s lisicama dok je govorio da ne može disati izazvao je tada velike proteste, a sudski postupak veliko interesovanje.
Praćenje suđenja Chauvin omogućava američkoj javnosti da shvati šta se tačno dogodilo Georgeu Floydu. To će im omogućiti da lakše razumiju i prihvate presudu porote, a ako postoji presuda i kaznu suca, smatra američki advokat Peter Robinson.
“Javni pristup suđenjima za korupciju je presudan”, kaže Robinson, koji je pred Haškim tribunalom, koji je sva suđenja emitovao javno, zastupao Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.
Suđenje za korupciju političkim vođama od posebne je važnosti i mora biti transparentno, smatra Robinson.
“Javnost je već cinična da postoje dvostruki standardi za političke vođe. Ukoliko suđenje ne bude dostupno, građani će na sudstvo gledati kao na saučesnika u zataškavanju korupcije, a samim tim i kao korumpiranu instituciju”, kaže on.
Nakon velikog interesovanja javnosti i ograničenog broja mjesta u sudnici, Državni sud je februaru odlučio omogućiti online prenos suđenja u krivičnim predmetima koji se vode pred ovim sudom, najprije prenos suđenja za nabavku stotinu respiratora u kome se sudi premijeru Fadilu Novaliću i drugima.
Sud nije dozvolio prenos na TV stanicama, ali su mediji koji su imali pristup uživo izvještavali sa suđenja i objavljivali snimke svjedočenja. U Sudu su najavili da će slično omogućiti i u drugim predmetima, ali nakon samo nekoliko prenosa ročita Sud je odlučio prekinuti s ovom praksom.
U saopštenju je objašnjeno da to rade iz tehničkih razloga, odnosno stare i dotrajale opreme, preopterećenosti sistema, softverskih grešaka koje zahtijevaju obiman angažman prilikom svakog prenosa.
“Blagovremeno ćemo informisati o promjenama”, naveli su u saopštenju.
Takva odluka dodatno narušava povjerenje u pravosuđe, smatraju stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH.
Državni tužilac, koji je pristao razgovarati anonimno i koji ne radi na predmetu “Respiratori”, smatra da se “tehnički problem može lako riješiti i da to nije stvarni problem obustave emitovanja”.
“Da li bi za taj process bilo značajnije da je nastavio biti online, vjerujem da bi bilo. Ali, problem je ovdje principijelan. Zašto neka suđenja izdvajati u odnosu na ostala? Mislim da bi bilo pravednije za sve učesnike postupka da je stav isti u svim suđenjima, dakle ili su sva online, ili nije nijedno”, kazao je on.
Jednaki uslovi za sve predmete ostavljaju prostora javnosti da zauzme objektivan stav, smatra advokatica Sabina Mehić. Ona kaže da, ukoliko je bilo tehničkih mogućnosti za prenos jednog suđenja, postoji i logička vjerovatnoća za otklanjanje tehničkih poteškoća i puštanje u online prenos suđenja.
“Kao i za druge procese, i za ovaj proces bi bilo značajno da se nastavio emitovati online putem iz razloga što bi u tom slučanju javnost mogla zauzeti objektivan stav i imati direktne informacije koje se tiču samog procesa. Na taj način bi se izbjegla sva eventualna manipulacija informacijama koje se plasiraju u javnost putem raznih medija”, rekla je Mehić.
Online prenos suđenja je “izvrstan alat” za razvijanje i održavanje povjerenja u pravosudne institucije, objašnjava Robinson.
“Ako sudstvo ne omogući javnosti da prati sudski postupak, puca sebi u nogu. Njegove presude neće se razumjeti niti poštovati, a građani neće poštovati sudije i ostale učesnike u pravosudnom sistemu”, kaže Robinson za BIRN BiH.
Profesorica političkih nauka na američkom Univerzitetu Georgia Jelena Subotić kaže kako je američka praksa online suđenja rezultat višegodišnjeg aktivizma građana i grupa koje traže transparentnost u pravosuđu, što javnosti omogućava da nauči pravila procesa.
“Što je otvorenije pravosuđe, i što su otvorenije sve institucije, građanima bi trebalo poverenje u njih da jača. Najgore je zatvoriti se iza vrata, bez transparentnosti, jer to onda gradi nepoverenje građana, i bogato je tlo za razne teorije zavere, za glasine, i za opšte slabljenje poverenja ne samo u pravosuđe, nego i u sve druge važne državne institucije”, kazala je Subotić.
Ona smatra da u trenutku u kome građani nemaju povjerenje u elite, u medije i stručnjake, njihova što veća otvorenost može samo da pomogne cijelom sistemu.
“Nema razloga da se ova ideja ne primeni u Bosni i Hercegovini, iako postoji razlika u pristupu internetu, cenama pristupa i slično. Ali svaki pokret ka većoj transparentnosti je dobar”, izjavila je ona.
Manja transparentnost smanjuje povjerenje
Prenos suđenja u slučaju ubistva Georgea Floyda u SAD-u je donio i niz izazova za sudiju, advokate i sve uključene u proces, ali su odluke suda do sada uspijevale da riješe zabrinutosti svih strana. Prepreke koje domaći zakoni, prakse i navike bosanskohercegovačkog pravosuđa pokazale su se do sada snažnijim faktorom u odluci o prenosu suđenja od interesa javnosti i pokušaja vraćanja narušenog povjerenja u pravosuđe.
Čak i kada je Državni sud odlučio omogućiti prenos suđenja za nabavku respiratora, proces koji je u proljeće 2020. godine na početku pandemije koronavirusa uznemirio javnost, postojalo je nekoliko prepreka za sve koji su željeli gledati snimak suđenja. Prenos je bio dostupan novinarima, služenim licima u institucijama i organizacijama te osobama koje rade monitoring suđenja. Ali nekim je organizacijama tražen sporazum o saradnji.
Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovine kaže da je to stvorilo “nepotrebne poteškoće”.
Odluku suda o prenosu možemo gledati kao eksperiment, ali to nije najbolje rješenje, kaže on.
“Ono što je tu sporno jeste da je bilo suženo za određene aktere, novinare, nevladine organizacije, ali ne za sve, morali ste se unaprijed prijaviti. Sav proces je bio birokratiziran. Nama se recimo kao organizaciji tražilo da potpišemo memorandum sa Sudom, to nikako nije najbolji način”, navodi Uglješa.
On smatra da je najbolje rješenje objavljivanje suđenja putem YouTube kanala u stvarnom vremenu, ali i čuvanje tog snimaka na kanalu kako bi bio dostupan svima bez ograničenja.
“Prednosti su velike, naročito u doba pandemije koronavirusa. Ono što pokazuju naša iskustva praćenja iz sudnice, veliki broj sudova u BiH nema dovoljno velike prostore i kapacitete za primanje većeg broja zainteresovane javnosti, plus zbog pandemije nisu svi u mogućnosti doći na suđenje”, kaže Vuković.
Tužilac Državnog tužilaštva sa kojim je razgovarao BIRN BiH navodi kako onlinesuđenje uz prednosti da se javnost bolje upozna sa sudskim procesom i razmijevanje uloge učesnika postupka, ima i nedostatke zbog mogućnosti da svjedoci koji još nisu saslušani prate izjave drugih svjedoka.
“Zbog toga Zakon o krivičnom postupku (ZKP) zabranjuje prisustvo svjedoka u sudnicama kada drugi svjedoci svjedoče, te mogu prisustvovati suđenjima tek nakon što budu saslušani. Ne vidim kako bi se odredbe ZKP-a u ovom dijelu mogle ispoštovati. Svjedoci prilagođavaju svoje iskaze svjesno i nesvjesno”, kazao je on.
Izazovi online prenosa
Advokatica Nina Kisić smatra da mogućnost praćenja izjava drugih svjedoka u istom predmetu može kontaminirati iskaze svjedoka koji još uvijek nisu dali iskaz, ali i da se online suđenjem mogu ugroziti identiteti zaštićenih svjedoka. Uprkos tome, ona kaže da ovaj vid prenosa ima i svoje prednosti.
“Prednosti dostupnosti sudskog postupka putem online platforme su naravno transparentnost postupka i apsolutno poštovanje prava na javno suđenje”, kazala je Kisić.
Ona je kroz iskustvo u radu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) imala priliku braniti optužene u predmetima koji su imali TV prenos, dodajući da nije sigurna koliko bi na percepciju javnosti utjecala mogućnost online suđenja, jer “ima strah da bi potencijalno došlo do glorifikacije određenih lica”.
“Suđenje u kojem sam učestvovala je svakodnevno direktno prenošeno i na TV, i mislim da je bilo pokazatelj da javnost vidi i čuje samo ono što želi i što se uklapa u već stvorenu sliku. Što se same tehnike tiče, ona je izuzetno kompleksna, posebno imajući u vidu potrebu da se potencijalno mogu objelodaniti zaštićeni podaci”, rekla je Kisić.
Zbog toga se rukovodioci pravosudnih institucija u BiH suočavaju sa odlukama u kojima moraju da pronađu balans i omoguće javnosti da prati suđenje, a u isto vrijeme poštuju prava optuženih.
“Mislim da pravosudne institucije mogu uraditi dosta više, kada je riječ o percepciji javnosti, ali da se i to pravo javnosti mora balansirati sa pravom optuženog na prezumpciju nevinosti i suđenje pred nepristrasnim sudom”, zaključila je Kisić.
Tokom pandemije se održava smanjeni broj suđenja i to dodatno narušava povjerenje javnosti, smatra Mehić. Ona ne povezuje nužno mogućnost online praćenja suđenja sa povjerenjem u bosanskohercegovačko pravosuđe, ali smatra da bi to bio jedan od koraka ka transparentnosti koja se traži od pravosuđa.
“Možda bi upravo online suđenja i mogućnost praćenja postupka u cijelosti, uključujući procesne odluke tokom suđenja, bio jedan od načina da se vrati povjerenje građana u pravosuđe, jer bi javnost tako mogla da bolje razumije ishod nekog postupka”, mišljenja je Mehić.
“Da bi se stvari promenile, pravosudne službe treba uveriti da je u njihovoj koristi da budu više transparentni, da je to promena koja će im popraviti javni imidž i poverenje, a ne nešto što je opasno i što treba pošto-poto izbegavati”, smatra Subotić.
Ona vjeruje da je jedan od problema i naslijeđe zatvorenog komunističkog sistema u kome su mnogi pravosudni radnici odrastali.
Za promjene nisu uvijek nužne velike izmjene zakona ili javnih politika, kaže Vuković.
“Nekada je dovoljna promjena praksi. Skoro je došlo sa izmjenom saziva VSTV-a pa ćemo vidjeti kako će to izgledati. Za sada izgleda skromno, nedovoljno… Povjerenje građanja će se morati vraćati na više načina”, zaključio je Vuković.
Sud BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar odluke o prekidu prenosa suđenja.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
