Linkovi

Izdvojeno

Šta Amerika dobija a BiH gubi svojim odnosom prema online prenosu suđenja

Novinari su mogli suđenje u predmetu „Respiratori” pratiti online. (Foto: BIRN BiH)
Novinari su mogli suđenje u predmetu „Respiratori” pratiti online. (Foto: BIRN BiH)

Nakon niza protesta bez presedana širom svijeta zbog policijskog ubistva u Americi, jedan savezni sudija je odlučio zbog interesa javnosti i pandemije otvoriti cijelo suđenje za prenos uživo.

Uprkos velikom interesovanju javnosti, Sud Bosne i Hercegovine odlučio je ponovo prekinuti prenos suđenja za korupciju. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira dugoročne posljedice ove odluke.

U vrijeme dok je Sud Bosne i Hercegovine donosio odluku da prekine sa prenosom važnog suđenja federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sudija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) odlučivao je da dopusti prenošenje suđenja policajcima za ubistvo Georgea Floyda, jednog od suđenja koje u posljednjih nekoliko decenija izaziva najveće interesovanje u ovoj zemlji.

Američki sudija Peter Cahill donio je odluku da će se suđenje bivšem policajcu iz Minneapolisa Dereku Chauvinu moći pratiti uživo putem TV prenosa zbog pandemije koronavirusa koja onemogućava prisustvo javnosti u sudnicama. Zbog malih sudnica, suđenju su uživo mogli pristupiti samo dva novinara i po jedan član porodice Chauvin i Floyd pa je sudija odlučio da prvi put u historiji države Minnesota gdje se suđenje odvija, dozvoli prenos i zbog važnosti ovog suđenja.

Chauvina se tereti za ubistvo Georgea Floyda u maju 2020. godine. Videozapis Chauvina s koljenom na Floydovom tijelu s lisicama dok je govorio da ne može disati izazvao je tada velike proteste, a sudski postupak veliko interesovanje.

Praćenje suđenja Chauvin omogućava američkoj javnosti da shvati šta se tačno dogodilo Georgeu Floydu. To će im omogućiti da lakše razumiju i prihvate presudu porote, a ako postoji presuda i kaznu suca, smatra američki advokat Peter Robinson.

“Javni pristup suđenjima za korupciju je presudan”, kaže Robinson, koji je pred Haškim tribunalom, koji je sva suđenja emitovao javno, zastupao Radovana Karadžića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH.

Suđenje za korupciju političkim vođama od posebne je važnosti i mora biti transparentno, smatra Robinson.

“Javnost je već cinična da postoje dvostruki standardi za političke vođe. Ukoliko suđenje ne bude dostupno, građani će na sudstvo gledati kao na saučesnika u zataškavanju korupcije, a samim tim i kao korumpiranu instituciju”, kaže on.

Nakon velikog interesovanja javnosti i ograničenog broja mjesta u sudnici, Državni sud je februaru odlučio omogućiti online prenos suđenja u krivičnim predmetima koji se vode pred ovim sudom, najprije prenos suđenja za nabavku stotinu respiratora u kome se sudi premijeru Fadilu Novaliću i drugima.

Sud nije dozvolio prenos na TV stanicama, ali su mediji koji su imali pristup uživo izvještavali sa suđenja i objavljivali snimke svjedočenja. U Sudu su najavili da će slično omogućiti i u drugim predmetima, ali nakon samo nekoliko prenosa ročita Sud je odlučio prekinuti s ovom praksom.

U saopštenju je objašnjeno da to rade iz tehničkih razloga, odnosno stare i dotrajale opreme, preopterećenosti sistema, softverskih grešaka koje zahtijevaju obiman angažman prilikom svakog prenosa.

“Blagovremeno ćemo informisati o promjenama”, naveli su u saopštenju.

Takva odluka dodatno narušava povjerenje u pravosuđe, smatraju stručnjaci sa kojima je razgovarao BIRN BiH.

Državni tužilac, koji je pristao razgovarati anonimno i koji ne radi na predmetu “Respiratori”, smatra da se “tehnički problem može lako riješiti i da to nije stvarni problem obustave emitovanja”.

“Da li bi za taj process bilo značajnije da je nastavio biti online, vjerujem da bi bilo. Ali, problem je ovdje principijelan. Zašto neka suđenja izdvajati u odnosu na ostala? Mislim da bi bilo pravednije za sve učesnike postupka da je stav isti u svim suđenjima, dakle ili su sva online, ili nije nijedno”, kazao je on.

Jednaki uslovi za sve predmete ostavljaju prostora javnosti da zauzme objektivan stav, smatra advokatica Sabina Mehić. Ona kaže da, ukoliko je bilo tehničkih mogućnosti za prenos jednog suđenja, postoji i logička vjerovatnoća za otklanjanje tehničkih poteškoća i puštanje u online prenos suđenja.

“Kao i za druge procese, i za ovaj proces bi bilo značajno da se nastavio emitovati online putem iz razloga što bi u tom slučanju javnost mogla zauzeti objektivan stav i imati direktne informacije koje se tiču samog procesa. Na taj način bi se izbjegla sva eventualna manipulacija informacijama koje se plasiraju u javnost putem raznih medija”, rekla je Mehić.

Online prenos suđenja je “izvrstan alat” za razvijanje i održavanje povjerenja u pravosudne institucije, objašnjava Robinson.

“Ako sudstvo ne omogući javnosti da prati sudski postupak, puca sebi u nogu. Njegove presude neće se razumjeti niti poštovati, a građani neće poštovati sudije i ostale učesnike u pravosudnom sistemu”, kaže Robinson za BIRN BiH.

Profesorica političkih nauka na američkom Univerzitetu Georgia Jelena Subotić kaže kako je američka praksa online suđenja rezultat višegodišnjeg aktivizma građana i grupa koje traže transparentnost u pravosuđu, što javnosti omogućava da nauči pravila procesa.

“Što je otvorenije pravosuđe, i što su otvorenije sve institucije, građanima bi trebalo poverenje u njih da jača. Najgore je zatvoriti se iza vrata, bez transparentnosti, jer to onda gradi nepoverenje građana, i bogato je tlo za razne teorije zavere, za glasine, i za opšte slabljenje poverenja ne samo u pravosuđe, nego i u sve druge važne državne institucije”, kazala je Subotić.

Ona smatra da u trenutku u kome građani nemaju povjerenje u elite, u medije i stručnjake, njihova što veća otvorenost može samo da pomogne cijelom sistemu.

“Nema razloga da se ova ideja ne primeni u Bosni i Hercegovini, iako postoji razlika u pristupu internetu, cenama pristupa i slično. Ali svaki pokret ka većoj transparentnosti je dobar”, izjavila je ona.

Manja transparentnost smanjuje povjerenje

Advokat Eric Nelson (lijevo) i bivši policajac Derek Chauvin na suđenju za ubistvo Georgea Floyda.
Advokat Eric Nelson (lijevo) i bivši policajac Derek Chauvin na suđenju za ubistvo Georgea Floyda.

Prenos suđenja u slučaju ubistva Georgea Floyda u SAD-u je donio i niz izazova za sudiju, advokate i sve uključene u proces, ali su odluke suda do sada uspijevale da riješe zabrinutosti svih strana. Prepreke koje domaći zakoni, prakse i navike bosanskohercegovačkog pravosuđa pokazale su se do sada snažnijim faktorom u odluci o prenosu suđenja od interesa javnosti i pokušaja vraćanja narušenog povjerenja u pravosuđe.

Čak i kada je Državni sud odlučio omogućiti prenos suđenja za nabavku respiratora, proces koji je u proljeće 2020. godine na početku pandemije koronavirusa uznemirio javnost, postojalo je nekoliko prepreka za sve koji su željeli gledati snimak suđenja. Prenos je bio dostupan novinarima, služenim licima u institucijama i organizacijama te osobama koje rade monitoring suđenja. Ali nekim je organizacijama tražen sporazum o saradnji.

Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovine kaže da je to stvorilo “nepotrebne poteškoće”.

Odluku suda o prenosu možemo gledati kao eksperiment, ali to nije najbolje rješenje, kaže on.

“Ono što je tu sporno jeste da je bilo suženo za određene aktere, novinare, nevladine organizacije, ali ne za sve, morali ste se unaprijed prijaviti. Sav proces je bio birokratiziran. Nama se recimo kao organizaciji tražilo da potpišemo memorandum sa Sudom, to nikako nije najbolji način”, navodi Uglješa.

On smatra da je najbolje rješenje objavljivanje suđenja putem YouTube kanala u stvarnom vremenu, ali i čuvanje tog snimaka na kanalu kako bi bio dostupan svima bez ograničenja.

“Prednosti su velike, naročito u doba pandemije koronavirusa. Ono što pokazuju naša iskustva praćenja iz sudnice, veliki broj sudova u BiH nema dovoljno velike prostore i kapacitete za primanje većeg broja zainteresovane javnosti, plus zbog pandemije nisu svi u mogućnosti doći na suđenje”, kaže Vuković.

Tužilac Državnog tužilaštva sa kojim je razgovarao BIRN BiH navodi kako onlinesuđenje uz prednosti da se javnost bolje upozna sa sudskim procesom i razmijevanje uloge učesnika postupka, ima i nedostatke zbog mogućnosti da svjedoci koji još nisu saslušani prate izjave drugih svjedoka.

“Zbog toga Zakon o krivičnom postupku (ZKP) zabranjuje prisustvo svjedoka u sudnicama kada drugi svjedoci svjedoče, te mogu prisustvovati suđenjima tek nakon što budu saslušani. Ne vidim kako bi se odredbe ZKP-a u ovom dijelu mogle ispoštovati. Svjedoci prilagođavaju svoje iskaze svjesno i nesvjesno”, kazao je on.

Izazovi online prenosa

Fadil Novalić sa advokatima dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić sa advokatima dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Advokatica Nina Kisić smatra da mogućnost praćenja izjava drugih svjedoka u istom predmetu može kontaminirati iskaze svjedoka koji još uvijek nisu dali iskaz, ali i da se online suđenjem mogu ugroziti identiteti zaštićenih svjedoka. Uprkos tome, ona kaže da ovaj vid prenosa ima i svoje prednosti.

“Prednosti dostupnosti sudskog postupka putem online platforme su naravno transparentnost postupka i apsolutno poštovanje prava na javno suđenje”, kazala je Kisić.

Ona je kroz iskustvo u radu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) imala priliku braniti optužene u predmetima koji su imali TV prenos, dodajući da nije sigurna koliko bi na percepciju javnosti utjecala mogućnost online suđenja, jer “ima strah da bi potencijalno došlo do glorifikacije određenih lica”.

“Suđenje u kojem sam učestvovala je svakodnevno direktno prenošeno i na TV, i mislim da je bilo pokazatelj da javnost vidi i čuje samo ono što želi i što se uklapa u već stvorenu sliku. Što se same tehnike tiče, ona je izuzetno kompleksna, posebno imajući u vidu potrebu da se potencijalno mogu objelodaniti zaštićeni podaci”, rekla je Kisić.

Zbog toga se rukovodioci pravosudnih institucija u BiH suočavaju sa odlukama u kojima moraju da pronađu balans i omoguće javnosti da prati suđenje, a u isto vrijeme poštuju prava optuženih.

“Mislim da pravosudne institucije mogu uraditi dosta više, kada je riječ o percepciji javnosti, ali da se i to pravo javnosti mora balansirati sa pravom optuženog na prezumpciju nevinosti i suđenje pred nepristrasnim sudom”, zaključila je Kisić.

Tokom pandemije se održava smanjeni broj suđenja i to dodatno narušava povjerenje javnosti, smatra Mehić. Ona ne povezuje nužno mogućnost online praćenja suđenja sa povjerenjem u bosanskohercegovačko pravosuđe, ali smatra da bi to bio jedan od koraka ka transparentnosti koja se traži od pravosuđa.

“Možda bi upravo online suđenja i mogućnost praćenja postupka u cijelosti, uključujući procesne odluke tokom suđenja, bio jedan od načina da se vrati povjerenje građana u pravosuđe, jer bi javnost tako mogla da bolje razumije ishod nekog postupka”, mišljenja je Mehić.

“Da bi se stvari promenile, pravosudne službe treba uveriti da je u njihovoj koristi da budu više transparentni, da je to promena koja će im popraviti javni imidž i poverenje, a ne nešto što je opasno i što treba pošto-poto izbegavati”, smatra Subotić.

Ona vjeruje da je jedan od problema i naslijeđe zatvorenog komunističkog sistema u kome su mnogi pravosudni radnici odrastali.

Za promjene nisu uvijek nužne velike izmjene zakona ili javnih politika, kaže Vuković.

“Nekada je dovoljna promjena praksi. Skoro je došlo sa izmjenom saziva VSTV-a pa ćemo vidjeti kako će to izgledati. Za sada izgleda skromno, nedovoljno… Povjerenje građanja će se morati vraćati na više načina”, zaključio je Vuković.

Sud BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar odluke o prekidu prenosa suđenja.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja

Bijela kuća pojašnjava Trumpov plan za Gazu usred globalnog protivljenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:33 0:00

Bijela kuća saopćila je da se predsjednik Donald Trump nije obavezao da će koristiti američke trupe za svoj plan za preuređenje Gaze u kako je kazao „rivijeru Bliskog istoka”, i da će preseljenje Palestinaca biti samo privremeno. Do promjene dolazi usred globalne reakcije i upozorenja Ujedinjenih naroda protiv „bilo kakvog oblika etničkog čišćenja”.

update

Sudija privremeno blokirao Trumpovu ponudu za zaposlene u vladi da napuste posao uz otpremnine

Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)
Protest demokratskih predstavnika u Kongresu i građana ispred Sekretarijata za finansije u Washingtonu zbog najave otpuštanja u federalnoj vladi, 4. februar 2025. (Foto: REUTERS/Kent Nishimura)

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.

Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.

Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.

Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.

Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?

Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.

Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.

Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu

Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.

U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.

Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.

"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).

U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".

Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.

"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.

Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni

Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.

Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.

"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."

Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.

Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.

"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji

Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.

Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.

"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.

Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.

Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.

Demonstrancije u Washingtonu

U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.

"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."

Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.

Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".

"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".

Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.

Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.

"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.

Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.

Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.

Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.

"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?

Da li Elonu Musku treba dopustiti da smanji Vladu SAD-a?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Trumpova osoba za brze promjene u američkim vladinim agencijama je Elon Musk, izvršni direktor proizvođača automobila Tesla i svemirske kompanije SpaceX. Demokrate u Kongresu kažu da je pokušaj multimilijardera kojeg podržava Trump da smanji potrošnju federalne vlade pogrešan.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Ministar odbrane Izraela naredio vojsci da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Gaze

Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)
Palestinci prolaze pored srušenih zgrada u gradu Gaza, 6. februar 2025. (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)

Izraelski ministar odbrane naredio je vojsci u četvrtak da se pripremi za "dobrovoljne" odlaske Palestinaca iz Pojasa Gaze, nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio iseljavanje Palestinaca s teritorije.

Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Rubio kaže da se identifikuju programi USAID-a koji neće biti ugašeni

Američki državni sekretar Marco Rubio
Američki državni sekretar Marco Rubio

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da se Trumpova administracija obraća misijama američke Agencije za međunarodni razvoj u inostranstvu (USAID) kako bi identificirala i odredila programe koji će biti izuzeti od naredbi za obustavu rada.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG