Izdvojeno
Dok čeka 5G mrežu, BiH nema ni punu 4G pokrivenost
Jedan od tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini, BH telecom, je početkom 2020. godine koristio 5G baznu stanicu unutar svoje server sale, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog preduzeća. Svrha je, kako se navodi, uspješno testiranje 5G tehnologije, posljednje faze razvoju mobilne tehnologije.
To bi mogao biti krupan iskorak za ovog operatera, s obzirom da djeluje u državi u kojoj ni ranija 4G faze do danas nije ostvarila punu pokrivenost. Pomenuta bazna stanica je završila svoju misiju samim završetkom testiranja, tako da više nije u funkciji, što je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz ovog operatera.
BH Telecom nema postavljene 5G bazne stanice niti antene u zemlji. Pored njega, u Bosni i Hercegovini postoje još dva telekom operatera- m:tel i Eronet.
Iz m:tel-a, čije je sjedište u Banjaluci, kažu da je primarni cilj uvođenje novih tehnologija, novih usluga za korisnike, kao i praćenje svjetskih trendova u telekomunikacionom svijetu. Uvođenje 5G mreže, navode iz ove kompanije za RSE, nije prioritet.
„Kompanija m:tel je fokusirana na tehnološka rješenja i korisničke usluge koje pruža postojeća 4G tehnologija. U trenutku kada budu stvorene sve neophodne pretpostavke za uvođenje 5G mreže na nivou BiH, u skladu sa propisima i odlukama Regulatorne agencije za komunikacije, kompanija m:tel će svoj fokus usmjeriti na razvoj usluga i servisa koje korisnicima omogućava ta tehnologija“, navodi se o odgovoru iz ove kompanije.
Treći operater Eronet, sa sjedištem u Mostaru, nije odgovorio na upite RSE.
BiH bez 5G kapaciteta
Da Bosna i Hercegovina još uvijek nema instalirane 5G mrežne kapacitete, za RSE su potvrdili i iz Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK).
Navode i kako u narednom periodu planiraju preduzeti niz aktivnosti, kako bi se kreirali svi neophodni uslovi za komercijalizaciju mreža pete generacije (5G), koji će uključivati nekoliko faza.
„Usklađivanje pravila o korištenju radiofrekvencijskog spektra sa međunarodnim propisima vezanim za implementaciju 5G mreža, planiranje i dodjela novih radiofrekvencijskih resursa, izradu tehničkih aneksa za dozvolu, osiguranje tehnološke neutralnosti, te testni period na nekomercijalnoj osnovi“, stoji u pisanom odgovoru na upit RSE iz Agencije.
Američka ili kineska inicijativa?
„Dopuštanje nepouzdanim, visoko rizičnim ponuđačima, kao što su Huawei i ZTE (korporacija za telekomunikacije), da postanu dio bilo koje mreže, bilo da je riječ o 5G ili nekoj drugoj mreži, čini ključne sisteme podložnim smetnjama i manipulaciji, te osjetljive vladine, privredne i osobne informacije izlaže riziku”, navodi se iz Ureda za informisanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit RSE o tome da Bosna i Hercegovina još nema odgovora u vezi sa time kome će se prikloniti kada je u pitanju 5G mreža.
Dodaje se da, ukoliko se neka zemlja odluči da dozvoli nepouzdanoj kompaniji gradnju njene 5G mreže, SAD će morati ponovno procijeniti na koji način razmjenjuje informacije i na koji način se povezuje sa tom zemljom.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsjećaju kako su SAD pored 5G Clean Path, pokrenule i Clean Network Initiative, koje obuhvataju „pet novih linija zaštite privatnosti naših građana, kao i osjetljivih informacija naših kompanija od nepouzdanih ponuđača”.
Cjeloviti pristup Clean Network zasnovan je na Praškim prijedlozima i na ostalim međunarodno prihvaćenim digitalnim standardima. Kako navode iz Ambasade više od trideset zemalja i njihovih operatera pristupilo je Clean Network, a mnoge od najvećih telekom kompanija postale su Clean Telcos.
„Apelujemo na BiH i njene kompanije da takođe potpišu ovu inicijativu”, navodi se u saopštenju Ureda za informisanje Ambasade SAD-a u BiH, uz podsjećanje na video obraćanje državnog sekretara Mikea Pompea na Praškoj 5G sigurnosnoj konferenciji, održanoj 23. septembra, da su 'Sjedinjene Američke Države spremne sarađivati sa zemljama koje dijele slična uvjerenja s ciljem onemogućavanja pristupa nedobronamjernim akterima, kao što je Kineska komunistička partija, osjetljivim podacima u našim zemljama'.
Pompeo je početkom oktobra boravio u Hrvatskoj, gdje je u intervju javnoj novinskoj agenciji Hina, zatražio da se Hrvatska distancira od Kine, i u projektima i u korištenju 5G mreže.
„Ako imate strateški projekt, projekt od nacionalne sigurnosti, tada nacionalna sigurnost mora biti prioritet. Ako se na natječaju pojave tenderi iz Kineske komunističke partije koji su najjeftiniji, rizik za građane je visok. Vjerujemo da će hrvatsko vodstvo učiniti dobre odluke za svoj narod”, rekao je Pompeo.
Istim povodom, Pompeo je polovinom augusta boravio i u Sloveniji, u okviru mini-evropske turneje, gdje je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Slovenije Anžeom Logarom potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže, odnosno uvođenju 5G mreže u ovoj državi.
Ranije su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile kineske kompanije za navodna prisluškivanja i prenošenja osetljivih informacija vlastima u Kini.
Zašto BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom?
Bosna i Hercegovina je započela sa uvođenjem 4G mreže u martu 2019. godine donošenjem Odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Tada su dodijeljeni blokovi frekvencija iz obima 800 MHz i 2600 MHz, te proširen radiofrekventni obim 1800 MHz za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj osnovi.
Iz Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine navode kako su se telekom operateri tom Odlukom obavezali razviti mobilnu širokopojasnu mrežu i osigurati njene tehničko-eksploatacione karakteristike (pokrivenost putnih pravaca, teritorije Bosne i Hercegovine i minimalnu srednju brzinu pristupa internetu) definisane Odlukom u periodu jedne, tri i pet godina.
„Ministarstvo prati realizaciju prethodno navedenih preuzetih obaveza, te shodno tome u narednom periodu će preduzeti aktivnosti na strategiji uvođenja 5G mreže tj. osiguranju tehničkih i regulativnih preduslova za uvođenje 5G mreže“, naveli su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za RSE.
U pisanom odgovoru iz Ministarstva navode i kako je postojećom Politikom sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017 - 2021. godine i akcionim planom za realizaciju politike, donesenim u maju 2017. godine, prioritet bio uvođenje LTE/4G mreže.
Razlog je, ističu, što je Bosna i Hercegovina kasnila sa uvođenjem 4G mreže u odnosu na države iz okruženja i države članice Evropske unije (EU), tako da Politika ne sadrži određenja prema uvođenju 5G mreže.
„U ovom trenutku ne bi mogli dati procjenu kada će Bosna i Hercegovina biti spremna za uvođenje 5G mreže, jer je prethodno potrebno osigurati tehničke i regulativne uslove kao i da operatori ispune preuzete obaveze“, kažu u Ministarstvu.
Istovremeno, Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) mora težiti osavremenjavanju kada su u pitanju telekomunikacije, te da pri tome mora gledati interese strateških partnera, a to su za BiH, kako kaže Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).
„BiH treba pronaći način da uđe u partnerski i poslovni odnos sa firmama iz Zapadne Evrope i SAD-a. Ako želimo da idemo u NATO, u Evropsku uniju, mislim da je to jedino ispravno što Bosna i Hercegovina treba da uradi. Sve ostalo bi bilo loše po naš status u eurointegracijama i odnos prema Americi”, ističe profesor Korajlić.
Komercijalno uvođenje i širenje 5G mreže u BiH ovisi od zahtjeva tržišta u BiH, regulatornih i zakonskih uvjeta koji uređuju ovu oblast, te u konačnici i od tehnološke spremnosti infrastrukture da podrži ovu mrežu, navode telekom operateri.
„Mi se nalazimo u fazi ispitivanja svih ovih preduvjeta, dakle u pripremnoj fazi. Također pažljivo pratimo globalna dešavanja i opredjeljenja operatora u drugim okruženjima u Evropi. Proces od pokretanja projekta do njegove komercijalizacije će sigurno trajati dvije-tri godine, a procjena je da će komercijalno širenje 5G mreže u BiH biti aktuelno 2024. ili 2025. godine“, smatraju u BH Telecomu.
Nakon što je u martu 2019.godine Vijeće ministara BiH donijelo odluku za korištenje 4G mreže, bosanskohercegovački telekom operateri ( Bh Telecom, Eronet i Mtel) od maja počeli su sa komercijalnom upotrebom 4G mreže.
Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na područuju BiH primjetni su i s obzirom na napredak na Globalnom indeksu brzine interneta. Prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102.poziciju, dok je nakon uvođenja 4G napredovala do 43 pozicije.
Apel za zaštitu od dezinformacija
Petnaest članica Evropske unije pozvalo je 19.oktobra Evropsku komisiju da odmah napravi strategiju za borbu protiv dezinformacija o telekomunikacionoj mreži pete generacije (5G), upozorivši da bi EU mogla da propusti pravno obavezujuće rokove za postavljanje nove infrastrukture.
Pismo Komisiji potpisali su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Portugalija, Slovačka i Švedska.
U pismu se traži da EK odgovori na veliki broj teorija zavjere u Evropi, koje su dovele do podmetanja požara pod telekomunikacione tornjeve, prenosi briselski portal EURACTIV. Širom Evrope je od januara do juna prijavljeno 140 napada povezanih sa 5G, većinom u Velikoj Britaniji i Holandiji.
„Svjedoci smo povećane aktivnosti pokreta protiv 5G mreže širom EU. Želimo da naglasimo da vandalizam nad telekomunikacionom infrastrukturom i eskalirajuće dezinformacije o elektromagnetnim poljima i 5G nisu samo prijetnja po ekonomiju pogođenih zemalja članica, nego takođe onemogućavaju EU da ispuni svoje ambiciozne ciljeve u pogledu 5G”, navodi se u pismu.
Pismo je upućeno potpredsjednicama EK Margaret Vestegar i Veri Jurovoj i komesaru za unutrašnje tržište Tjeriju Bretonu.
Po uredbi iz 2018. godine, EU je obećala da će povećati razvijanje 5G mreža tako što će prije kraja 2020. obezbijediti dostupnost 5G radio spektra. U okviru akcionog plana 5G za Evropu iz 2016, države su se obavezale da će razvijati svoju infrastrukturu za telekomunikacije naredne generacije. Ti ciljevi uključuju pokretanje servisa 5G u svim zemljama-članicama u bar jednom većem gradu do kraja 2020.
See all News Updates of the Day
Rubio: Vanjska politika SAD će se fokusirati na ključne nacionalne interese
Novi američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da će temeljni nacionalni interesi biti u centru američke diplomatije dok predsjednik Donald Trump započinje svoj drugi četverogodišnji mandat u Bijeloj kući.
Rubio, prvi od kandidata za Trumpovu vladu koji je dobio potvrdu Senata i preuzeo dužnost, rekao je u izjavi o misiji da sva američka potrošnja i napori u vanjskim poslovima "moraju biti opravdani odgovorom na tri jednostavna pitanja: Čini li to Ameriku sigurnijom? Čini li to Ameriku jačom? Čini li to Ameriku prosperitetnijom?"
Rekao je da "ćemo radi promicanja naših nacionalnih interesa izgraditi inovativniji, okretniji i fokusiraniji State Department. To će zahtijevati zamjenu nekih prioriteta, smanjivanje naglaska na nekim pitanjima i uklanjanje nekih praksi."
Rubio (53) ponovio je Trumpova rana obećanja da će zaustaviti ulazak migranata bez dokumenata u SAD.
"State Department više neće poduzimati nikakve aktivnosti koje olakšavaju ili potiču masovnu migraciju", rekao je Rubio. "Našim diplomatskim odnosima s drugim zemljama, posebice na zapadnoj hemisferi, prioritet će biti osiguranje američkih granica, zaustavljanje ilegalne i destabilizirajuće migracije i pregovaranje o repatrijaciji ilegalnih imigranata" u njihove matične zemlje.
Rubio je rekao da će State Department prekinuti sve napore za promicanje raznolikosti, jednakosti i uključivanja u zapošljavanje, u skladu s naredbama koje je Trump izdao prvog dana svog novog mandata.
"Ova naredba bit će vjerno izvršena i poštovana i slovom i duhom", rekao je Rubio. "Moramo nagraditi učinak i zasluge."
Rubio je rekao i da američka spoljna politika mora da se vrati "na osnove diplomatije, eliminisanjem fokusa na političkim i kulturnim pitanjima koja izazivaju unutrašnje podjele i veoma su nepopularna u inostranstvu".
Osim toga, rekao je da SAD "mora zaustaviti cenzuru i potiskivanje informacija" i "ponovo odrediti prioritet istine". Naglasio je "temeljnu istinu da je Amerika velika i pravedna zemlja čiji su ljudi velikodušni i čiji čelnici sada daju prioritet temeljnim interesima Amerikanaca, poštujući prava i interese drugih naroda".
Uz Trumpovu najavu da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o klimi — pridruživši se Iranu, Libiji i Jemenu kao jedinim zemljama koje se službeno neće pridržavati pakta o ograničavanju globalnog zatopljenja — Rubio je rekao da će State Department "koristiti diplomatiju da pomogne predsjednik Trump ispuni je svoje obećanje o povratku američke energetske dominacije."
"Usred današnjeg ponovnog suparništva velikih sila osnažit ću naš talentirani diplomatski korpus da unaprijedi našu misiju da Ameriku učinimo sigurnijom, jačom i prosperitetnijom", rekao je Rubio.
Meksiko gradi privremena skloništa kako bi se pripremio za masovne deportacije iz SAD-a
Meksičke vlasti grade ogromna privremena skloništa u gradu Ciudad Juarez za mogući priliv Meksikanaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump obećao masovne deportacije.
Privremena skloništa u Ciudad Juarezu imat će kapacitet za smještaj hiljada ljudi i trebala bi biti spremna za nekoliko dana, rekao je općinski zvaničnik Enrique Licon.
Skloništa u Ciudad Juarezu dio su plana meksičke vlade da pripremi prihvatne centre u devet gradova širom sjevernog Meksika.
Vlasti će deportiranim Meksikancima osigurati hranu, privremeni smještaj, medicinsku skrb i pomoć pri dobivanju ličnih dokumenata, prema vladinom dokumentu koji opisuje strategiju pod nazivom "Meksiko te grli".
Vlada također planira pripremiti autobuse za prijevoz Meksikanaca iz prihvatnih centara natrag u njihove rodne gradove.
Trump je obećao provesti najveću deportaciju u historiji SAD-a, koja obuhvata milione imigranata. Operacija tog obima, međutim, vjerovatno bi potrajala godinama i bila bi veoma skupa.
Gotovo pet miliona Meksikanaca neovlašteno živi u SSAD-u, prema analizi meksičke think tank organizacije El Colegio de la Frontera Norte (COLEF) na temelju nedavnih podataka popisa stanovništva u SAD-u.
Mnogi su iz dijelova centralnog i južnog Meksika koji su pogođeni nasiljem i siromaštvom.
Meksička vlada kaže da je spremna na mogućnost masovnih deportacija. Ali zagovornici imigracije sumnjaju u to, jer se boje da bi kombinacija masovnih deportacija i Trumpovih mjera za sprječavanje migranata da uđu u SAD mogla brzo opteretiti meksičke pogranične gradove.
Trumpova administracija u ponedjeljak je okončala program, poznat kao CBP One, koji je omogućio nekim migrantima koji čekaju u Meksiku da legalno uđu u SAD tako što su dobili termin na vladinoj aplikaciji. U utorak je saopšteno da vraća Protokole za zaštitu migranata (MPP), inicijativu koja je prisilila nemeksičke tražioce azila da čekaju u Meksiku na rješavanje svojih slučajeva u SAD-u.
U ponedjeljak je Jose Luis Perez, tadašnji direktor za pitanja migracija za Tijuani, postao jedan od rijetkih meksičkih zvaničnika koji su izrazili zabrinutost javnosti o tome da li je Meksiko zaista spreman.
"U osnovi, s otkazivanjem CBP One i deportacijama, vlada nije koordinirana da ih primi", rekao je.
Nekoliko sati kasnije, otpušten je u, kako je rekao, odmazdi za izdavanje takvih upozorenja.
Opštinska vlast nije odgovorila na pitanja o njegovom otkazu.
"Meksiko će učiniti sve što je potrebno da se brine o svojim sunarodnicima i izdvojit će sve što je potrebno da primi one koji su vraćeni", rekla je meksička ministrica unutrašnjih poslova Rosa Icela u ponedjeljak na dnevnoj jutarnjoj konferenciji za novinare.
Ali, s obzirom na slab ekonomski rast koji se predviđa ove godine, Meksiko bi se mogao boriti da apsorbuje milione Meksikanaca deportovanih iz SAD-a, dok bi značajan pad doznaka mogao uzrokovati "ozbiljne ekonomske poremećaje" u gradovima i selima širom zemlje koji zavise od takvog prihoda, rekao je Wayne Cornelius, istaknuti profesor emeritus na Univerzitetu Kalifornija-San Diego.
Opstanak TikToka u SAD-u zavisi od predsjednika Trumpa
Među prvim potezima predsjednika Donalda Trumpa nakon polaganje zakletve u ponedjeljak bilo je potpisivanje izvršne uredbe kojom se kineskom vlasniku društvene mreže TikTok daje rok od 75 dana da pronađe kupca u SAD-u ili će biti zabranjena u zemlji.
Ovaj potez bio je posljednji preokret za vlasnika platforme iz Pekinga, ByteDance, i procijenjenih 170 miliona američkih korisnika.
Stranica se nakratko zamračila tokom vikenda nakon što je Vrhovni sud SAD-a potvrdio zakon koji zahtijeva da TikTok-ova podružnica u SAD-u postane američka kompanija ili bude zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
Ali to se promijenilo nakon što je Trump signalizirao podršku za produženje.
Izvršni direktor TikToka Shou Chew, koji je bio gost na Trumpovoj inauguraciji, zahvalio mu se u video-postu u petak.
"Zahvalni smo i zadovoljni što imamo potporu predsjednika koji doista razumije našu platformu. Onog koji je koristio TikTok da izrazi vlastita razmišljanja i perspektive", rekao je.
Trumpov postupak predstavlja oštar kontrast u odnosu na njegov prvi mandat na vlasti, tokom kojeg je nastojao zabraniti TikTok zbog navoda da bi servis mogao dijeliti podatke o američkim korisnicima s kineskom vladom.
Odgovarajući na pitanja novinara u ponedjeljak, Trump je predložio novo rješenje: polovično vlasništvo američke vlade.
Iako je Kongres prvobitno dao TikToku 270 dana da pronađe kupca iz SAD-a, nije bilo javnih naznaka o prodaji.
"Činjenica da to nisu dozvolili, mislim da je to znak da kineska vlada ima stvarne interese nacionalne sigurnosti da održi aplikaciju onakvom kakva jeste, što bi nas zaista trebalo zabrinjavati i zaista podvlači izvorni poticaj Kongresu da usvoji ovaj zakon", kaže Adam Kovacevich, izvršni direktor Chamber of Progress, američke trgovačke grupe koja predstavlja američke tehnološke kompanije.
TikTokov sat poništen je za još 75 dana, no uprkos Trumpovoj podršci, budućnost kompanije i dalje je pod znakom pitanja.
Trump zaprijetio uvođenjem carina Evropskoj uniji i Kini
Američki predsjednik Donald Trump obećao je u utorak da će uvesti carine Evropskoj uniji, dodajući da bi carina od 10 posto na kineski uvoz također mogla doći već 1. februara.
Trump, koji je razgovarao s novinarima u Bijeloj kući dan nakon što je položio zakletvu, naveo je potrebu za ispravljanjem trgovinskih neravnoteža Evropske unije sa Sjedinjenim Državama, dok je još jednom ciljao na Peking zbog trgovine fentanilom.
"Oni nas tretiraju veoma, veoma loše. Tako da će biti u pitanju carina", rekao je Tramp o Evropskoj uniji. "Ne možete postići pravičnost ako to ne učinite."
Dan ranije, Trump je optužio blok da ne uvozi dovoljno američkih proizvoda, rekavši da će to "ispraviti" uvođenjem carina ili pozivanjem na više kupovine nafte i plina.
Što se tiče Kine, Trump je u utorak ponovio svoju prijetnju da će uvesti carinu od 10 posto, rekavši da je to "zasnovano na činjenici da šalju fentanil u Meksiko i Kanadu".
Na pitanje koliko brzo bi te tarife mogle biti donesene, on je dodao: "Vjerovatno je 1. februar datum koji gledamo."
Bio je to isti datum na koji je ranije rekao da bi mogao uvesti carine od 25 posto Kanadi i Meksiku, optužujući ih da nisu zaustavili ilegalnu imigraciju i trgovinu fentanilom u Sjedinjene Države.
Meksiko, Kanada i Kina vodeći su izvori robe koju uvoze Sjedinjene Države, prema službenim podacima o trgovini.
Evropski povjerenik za ekonomiju obećao je ove sedmice da je blok spreman braniti svoje interese.
Govoreći na godišnjem sastanku globalnih elita u Davosu u Švicarskoj, predstavnica Evropske unije Ursula von der Leyen izjavila je da je Evropa spremna da pregovara s Trumpom, uz tvrdnju da Washington ostaje važan partner.
"Prvi prioritet Evropske unije biće da se rano angažuje, razgovara o zajedničkim interesima i bude spremna za pregovore" sa Trumpom, rekla je ona.
"Bit ćemo pragmatični, ali uvijek ćemo stajati pri svojim principima, da štitimo naše interese i podržavamo naše vrijednosti", rekla je ona.
Trump kaže da bi uveo sankcije Rusiji ako Putin ne bude pregovarao o okončanju rata Ukrajini
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da će vjerovatno uvesti sankcije Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Trump nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države su već oštro sankcionisale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Evropska unija trebala učiniti više da podrži Ukrajinu.
"Razgovaramo sa [ukrajinskim predsjednikom Volodimirom] Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Trump. "Mi ćemo to pogledati", rekao je Trump.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da interveniše kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
"Nije mnogo uradio na tome. On ima puno ... moći, kao što mi imamo puno moći. Rekao sam, 'Trebao bi to riješiti.' Razgovarali smo o tome", naveo je Trump.