Linkovi

Izdvojeno

Dok čeka 5G mrežu, BiH nema ni punu 4G pokrivenost

FILE PHOTO: 3d printed objects representing 5G are put on a motherboard in this picture illustration taken April 24, 2020. (REUTERS/Dado Ruvic /Illustration)

Jedan od tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini, BH telecom, je početkom 2020. godine koristio 5G baznu stanicu unutar svoje server sale, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog preduzeća. Svrha je, kako se navodi, uspješno testiranje 5G tehnologije, posljednje faze razvoju mobilne tehnologije.

To bi mogao biti krupan iskorak za ovog operatera, s obzirom da djeluje u državi u kojoj ni ranija 4G faze do danas nije ostvarila punu pokrivenost. Pomenuta bazna stanica je završila svoju misiju samim završetkom testiranja, tako da više nije u funkciji, što je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz ovog operatera.

BH Telecom nema postavljene 5G bazne stanice niti antene u zemlji. Pored njega, u Bosni i Hercegovini postoje još dva telekom operatera- m:tel i Eronet.

Iz m:tel-a, čije je sjedište u Banjaluci, kažu da je primarni cilj uvođenje novih tehnologija, novih usluga za korisnike, kao i praćenje svjetskih trendova u telekomunikacionom svijetu. Uvođenje 5G mreže, navode iz ove kompanije za RSE, nije prioritet.

„Kompanija m:tel je fokusirana na tehnološka rješenja i korisničke usluge koje pruža postojeća 4G tehnologija. U trenutku kada budu stvorene sve neophodne pretpostavke za uvođenje 5G mreže na nivou BiH, u skladu sa propisima i odlukama Regulatorne agencije za komunikacije, kompanija m:tel će svoj fokus usmjeriti na razvoj usluga i servisa koje korisnicima omogućava ta tehnologija“, navodi se o odgovoru iz ove kompanije.

Treći operater Eronet, sa sjedištem u Mostaru, nije odgovorio na upite RSE.

BiH bez 5G kapaciteta

Da Bosna i Hercegovina još uvijek nema instalirane 5G mrežne kapacitete, za RSE su potvrdili i iz Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK).

Navode i kako u narednom periodu planiraju preduzeti niz aktivnosti, kako bi se kreirali svi neophodni uslovi za komercijalizaciju mreža pete generacije (5G), koji će uključivati nekoliko faza.

„Usklađivanje pravila o korištenju radiofrekvencijskog spektra sa međunarodnim propisima vezanim za implementaciju 5G mreža, planiranje i dodjela novih radiofrekvencijskih resursa, izradu tehničkih aneksa za dozvolu, osiguranje tehnološke neutralnosti, te testni period na nekomercijalnoj osnovi“, stoji u pisanom odgovoru na upit RSE iz Agencije.

Američka ili kineska inicijativa?

„Dopuštanje nepouzdanim, visoko rizičnim ponuđačima, kao što su Huawei i ZTE (korporacija za telekomunikacije), da postanu dio bilo koje mreže, bilo da je riječ o 5G ili nekoj drugoj mreži, čini ključne sisteme podložnim smetnjama i manipulaciji, te osjetljive vladine, privredne i osobne informacije izlaže riziku”, navodi se iz Ureda za informisanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit RSE o tome da Bosna i Hercegovina još nema odgovora u vezi sa time kome će se prikloniti kada je u pitanju 5G mreža.

Dodaje se da, ukoliko se neka zemlja odluči da dozvoli nepouzdanoj kompaniji gradnju njene 5G mreže, SAD će morati ponovno procijeniti na koji način razmjenjuje informacije i na koji način se povezuje sa tom zemljom.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsjećaju kako su SAD pored 5G Clean Path, pokrenule i Clean Network Initiative, koje obuhvataju „pet novih linija zaštite privatnosti naših građana, kao i osjetljivih informacija naših kompanija od nepouzdanih ponuđača”.

Cjeloviti pristup Clean Network zasnovan je na Praškim prijedlozima i na ostalim međunarodno prihvaćenim digitalnim standardima. Kako navode iz Ambasade više od trideset zemalja i njihovih operatera pristupilo je Clean Network, a mnoge od najvećih telekom kompanija postale su Clean Telcos.

„Apelujemo na BiH i njene kompanije da takođe potpišu ovu inicijativu”, navodi se u saopštenju Ureda za informisanje Ambasade SAD-a u BiH, uz podsjećanje na video obraćanje državnog sekretara Mikea Pompea na Praškoj 5G sigurnosnoj konferenciji, održanoj 23. septembra, da su 'Sjedinjene Američke Države spremne sarađivati sa zemljama koje dijele slična uvjerenja s ciljem onemogućavanja pristupa nedobronamjernim akterima, kao što je Kineska komunistička partija, osjetljivim podacima u našim zemljama'.

Pompeo je početkom oktobra boravio u Hrvatskoj, gdje je u intervju javnoj novinskoj agenciji Hina, zatražio da se Hrvatska distancira od Kine, i u projektima i u korištenju 5G mreže.

„Ako imate strateški projekt, projekt od nacionalne sigurnosti, tada nacionalna sigurnost mora biti prioritet. Ako se na natječaju pojave tenderi iz Kineske komunističke partije koji su najjeftiniji, rizik za građane je visok. Vjerujemo da će hrvatsko vodstvo učiniti dobre odluke za svoj narod”, rekao je Pompeo.

Istim povodom, Pompeo je polovinom augusta boravio i u Sloveniji, u okviru mini-evropske turneje, gdje je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Slovenije Anžeom Logarom potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže, odnosno uvođenju 5G mreže u ovoj državi.

Ranije su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile kineske kompanije za navodna prisluškivanja i prenošenja osetljivih informacija vlastima u Kini.

Zašto BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom?

Bosna i Hercegovina je započela sa uvođenjem 4G mreže u martu 2019. godine donošenjem Odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Tada su dodijeljeni blokovi frekvencija iz obima 800 MHz i 2600 MHz, te proširen radiofrekventni obim 1800 MHz za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj osnovi.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine navode kako su se telekom operateri tom Odlukom obavezali razviti mobilnu širokopojasnu mrežu i osigurati njene tehničko-eksploatacione karakteristike (pokrivenost putnih pravaca, teritorije Bosne i Hercegovine i minimalnu srednju brzinu pristupa internetu) definisane Odlukom u periodu jedne, tri i pet godina.

„Ministarstvo prati realizaciju prethodno navedenih preuzetih obaveza, te shodno tome u narednom periodu će preduzeti aktivnosti na strategiji uvođenja 5G mreže tj. osiguranju tehničkih i regulativnih preduslova za uvođenje 5G mreže“, naveli su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za RSE.

U pisanom odgovoru iz Ministarstva navode i kako je postojećom Politikom sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017 - 2021. godine i akcionim planom za realizaciju politike, donesenim u maju 2017. godine, prioritet bio uvođenje LTE/4G mreže.

Razlog je, ističu, što je Bosna i Hercegovina kasnila sa uvođenjem 4G mreže u odnosu na države iz okruženja i države članice Evropske unije (EU), tako da Politika ne sadrži određenja prema uvođenju 5G mreže.

„U ovom trenutku ne bi mogli dati procjenu kada će Bosna i Hercegovina biti spremna za uvođenje 5G mreže, jer je prethodno potrebno osigurati tehničke i regulativne uslove kao i da operatori ispune preuzete obaveze“, kažu u Ministarstvu.

Istovremeno, Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) mora težiti osavremenjavanju kada su u pitanju telekomunikacije, te da pri tome mora gledati interese strateških partnera, a to su za BiH, kako kaže Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).

„BiH treba pronaći način da uđe u partnerski i poslovni odnos sa firmama iz Zapadne Evrope i SAD-a. Ako želimo da idemo u NATO, u Evropsku uniju, mislim da je to jedino ispravno što Bosna i Hercegovina treba da uradi. Sve ostalo bi bilo loše po naš status u eurointegracijama i odnos prema Americi”, ističe profesor Korajlić.

Komercijalno uvođenje i širenje 5G mreže u BiH ovisi od zahtjeva tržišta u BiH, regulatornih i zakonskih uvjeta koji uređuju ovu oblast, te u konačnici i od tehnološke spremnosti infrastrukture da podrži ovu mrežu, navode telekom operateri.

„Mi se nalazimo u fazi ispitivanja svih ovih preduvjeta, dakle u pripremnoj fazi. Također pažljivo pratimo globalna dešavanja i opredjeljenja operatora u drugim okruženjima u Evropi. Proces od pokretanja projekta do njegove komercijalizacije će sigurno trajati dvije-tri godine, a procjena je da će komercijalno širenje 5G mreže u BiH biti aktuelno 2024. ili 2025. godine“, smatraju u BH Telecomu.

Nakon što je u martu 2019.godine Vijeće ministara BiH donijelo odluku za korištenje 4G mreže, bosanskohercegovački telekom operateri ( Bh Telecom, Eronet i Mtel) od maja počeli su sa komercijalnom upotrebom 4G mreže.

Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na područuju BiH primjetni su i s obzirom na napredak na Globalnom indeksu brzine interneta. Prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102.poziciju, dok je nakon uvođenja 4G napredovala do 43 pozicije.

Apel za zaštitu od dezinformacija

Petnaest članica Evropske unije pozvalo je 19.oktobra Evropsku komisiju da odmah napravi strategiju za borbu protiv dezinformacija o telekomunikacionoj mreži pete generacije (5G), upozorivši da bi EU mogla da propusti pravno obavezujuće rokove za postavljanje nove infrastrukture.

Pismo Komisiji potpisali su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Portugalija, Slovačka i Švedska.

U pismu se traži da EK odgovori na veliki broj teorija zavjere u Evropi, koje su dovele do podmetanja požara pod telekomunikacione tornjeve, prenosi briselski portal EURACTIV. Širom Evrope je od januara do juna prijavljeno 140 napada povezanih sa 5G, većinom u Velikoj Britaniji i Holandiji.

„Svjedoci smo povećane aktivnosti pokreta protiv 5G mreže širom EU. Želimo da naglasimo da vandalizam nad telekomunikacionom infrastrukturom i eskalirajuće dezinformacije o elektromagnetnim poljima i 5G nisu samo prijetnja po ekonomiju pogođenih zemalja članica, nego takođe onemogućavaju EU da ispuni svoje ambiciozne ciljeve u pogledu 5G”, navodi se u pismu.

Pismo je upućeno potpredsjednicama EK Margaret Vestegar i Veri Jurovoj i komesaru za unutrašnje tržište Tjeriju Bretonu.

Po uredbi iz 2018. godine, EU je obećala da će povećati razvijanje 5G mreža tako što će prije kraja 2020. obezbijediti dostupnost 5G radio spektra. U okviru akcionog plana 5G za Evropu iz 2016, države su se obavezale da će razvijati svoju infrastrukturu za telekomunikacije naredne generacije. Ti ciljevi uključuju pokretanje servisa 5G u svim zemljama-članicama u bar jednom većem gradu do kraja 2020.

See all News Updates of the Day

Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak

FILE - U.S. Secretary of State Antony Blinken gestures during a press conference held as part of a NATO foreign ministers meeting in Bucharest, Romania, Nov. 30, 2022.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.

Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.

Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”

Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.

Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”

Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.

U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.

U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.

Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.

"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.

"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole

"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.

Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.

Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.

OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.

Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.

Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.

"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.

Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.

EU ograničava cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu

Naftni terminal u Rusiji (Foto: REUTERS/Natalya Chumakova)

EU je u petak postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini.

Poslije niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".

Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.

Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedjeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.

Poljska je dugo spriječavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.

"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge.

Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.

"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.

Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.

Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.

Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.

Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.

Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".

Kirby je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".

Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.

Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Smjena generacija: Hakeem Jeffries prvi crnački lider demokrata u Kongresu

Hakeem Jeffries, kongresmen iz New Yorka, na Capitol Hillu 30. novembra 2022.

Demokrate u Predstavničkom domu izabrale su za lidera kongresmena Hakeema Jeffriesa - prvog crnca na čelu jedne od dvije glavne stranke u Kongresu - što simbolizuje dolazak nove generacije lidera, dok se dugogodišnja predsjedavajuća Nancy Pelosi i njen tim povlače sa liderskih pozicija u januaru.

Ispoljavajući nesvakidašnje stranačko jedinstvo, nakon što su izgubile izbore na polovini predsjednikovog mandata, demokrate u Predstavničkom domu su bez trzavica prešle sa jednog na drugog historijskog lidera - sa prve žene predsjedavajuće u Kongresu, na 52-godišnjeg Njujorčanina koji je obećao da će "realizovati stvari", uporkos tome što su republikanci osvojili većinu u donjem domu.

Glasanje iza zatvorenih vrata bilo je jednoglasno, i obavljeno aklamacijom.

"Svi preuzimamo na sebe veliku odgovornost", rekao je Jeffries novinarima pred sastanak stranačkog kokusa. "I najbolje što možemo, kao rezultat ozbiljnosti i težine ovog trenutka, je da se odgovorno posvetimo tome, i obavimo najbolji mogući posao u interesu građana".

Rijetko se događa da se stranka koja je izgubila kongresne izbore tako lako pregrupiše, što je u ovom trenutku u suprotnosti sa previranjima među republikancima, koji pokušavaju da se ujedine iza lidera Kevina McCarthyja kao novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma, dok se spremaju da preuzmu vlast kada novi sastav Kongresa počne sa radom u januaru.

59-godišnja Katherine Clark iz Massachusettsa biće druga po rangu demokrata u Predstavničkom domu a 43-godišnji Pete Aguilar iz Kalifornije je izabran za predsjednika demokratskog kokusa, odnosno poslaničkog kluba.

Nova "trojka" demokrata zamijeniće Pelosi, Stenyja Hoyera, lidera demokratske većine, i Jamesa Clyburna, kako lideri koji su svi u osamdesetim godinama ustupaju mjesta mlađoj generaciji. Pelosi je bila lider demokrata proteklih 20 godina, a kolege su joj u utorak uveče dodijelile titulu "počasne predsjedavajuće".

Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.
Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.

Dok će demokrate imati manjinu u Predstavničkom domu u novoj godini, imaće određeni uticaj jer se očekuje da će republikanska većina biti veoma tanka, a McCarthy nema jak uticaj na sve republikance u tom tijelu.

Dvoje potencijalnih novih lidera u Predstavničkom domu, Jeffries i McCarthy, pripadaju istoj generaciji ali skoro da nemaju nikakav odnos - demokrata je zapravo znao da kritikuje republikanskog kolegu, posebno zbog stava kongresnih republikanaca prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Jeffries je bio jedan od "menadžera", odnosno tužilaca Predstavničkog doma u procesu Trumpovog prvog opoziva.

"I dalje moramo da rješavamo problem posljedica 'trumpizma', i šta on znači, kao veoma destabilizujuća snaga, za američku demokratiju", izjavio je Jeffries.

Demokratski lider je rekao da se nada da će, "kad god je to moguće pronalaziti zajedničke tačke" sa republikancima, ali da će se "suprotstavljati njihovom ekstremizmu".

Na drugoj strani Capitola, Jeffries će imati partnera u lideru senatske većine Chucku Scumeru.

"Po mom mišljenju, postojaće grupa 'mainstream' republikanaca koji neće željeti da idu u MAGA smjeru, a Hakeem je idealan čovek da sarađuje sa njima", izjavio je Schumer u nedavnom intervjuu. MAGA je Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom".

Jeffries je ponekad nailazio na skepticizam liberalnog krila stranke, koji ga doživljavaju kao centristu. Međutim, članica Kongresa Rashida Tlaib iz Mičigena, dio grupe liberalnih zakonodavaca, rekla je da je ohrabrena načinom na koji su se Jeffries i njegov tim obratili liberalnim kolegama, iako se niko iz grupe nije kandidovao za lidersku poziciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG