Izdvojeno
Dok čeka 5G mrežu, BiH nema ni punu 4G pokrivenost
Jedan od tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini, BH telecom, je početkom 2020. godine koristio 5G baznu stanicu unutar svoje server sale, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog preduzeća. Svrha je, kako se navodi, uspješno testiranje 5G tehnologije, posljednje faze razvoju mobilne tehnologije.
To bi mogao biti krupan iskorak za ovog operatera, s obzirom da djeluje u državi u kojoj ni ranija 4G faze do danas nije ostvarila punu pokrivenost. Pomenuta bazna stanica je završila svoju misiju samim završetkom testiranja, tako da više nije u funkciji, što je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz ovog operatera.
BH Telecom nema postavljene 5G bazne stanice niti antene u zemlji. Pored njega, u Bosni i Hercegovini postoje još dva telekom operatera- m:tel i Eronet.
Iz m:tel-a, čije je sjedište u Banjaluci, kažu da je primarni cilj uvođenje novih tehnologija, novih usluga za korisnike, kao i praćenje svjetskih trendova u telekomunikacionom svijetu. Uvođenje 5G mreže, navode iz ove kompanije za RSE, nije prioritet.
„Kompanija m:tel je fokusirana na tehnološka rješenja i korisničke usluge koje pruža postojeća 4G tehnologija. U trenutku kada budu stvorene sve neophodne pretpostavke za uvođenje 5G mreže na nivou BiH, u skladu sa propisima i odlukama Regulatorne agencije za komunikacije, kompanija m:tel će svoj fokus usmjeriti na razvoj usluga i servisa koje korisnicima omogućava ta tehnologija“, navodi se o odgovoru iz ove kompanije.
Treći operater Eronet, sa sjedištem u Mostaru, nije odgovorio na upite RSE.
BiH bez 5G kapaciteta
Da Bosna i Hercegovina još uvijek nema instalirane 5G mrežne kapacitete, za RSE su potvrdili i iz Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK).
Navode i kako u narednom periodu planiraju preduzeti niz aktivnosti, kako bi se kreirali svi neophodni uslovi za komercijalizaciju mreža pete generacije (5G), koji će uključivati nekoliko faza.
„Usklađivanje pravila o korištenju radiofrekvencijskog spektra sa međunarodnim propisima vezanim za implementaciju 5G mreža, planiranje i dodjela novih radiofrekvencijskih resursa, izradu tehničkih aneksa za dozvolu, osiguranje tehnološke neutralnosti, te testni period na nekomercijalnoj osnovi“, stoji u pisanom odgovoru na upit RSE iz Agencije.
Američka ili kineska inicijativa?
„Dopuštanje nepouzdanim, visoko rizičnim ponuđačima, kao što su Huawei i ZTE (korporacija za telekomunikacije), da postanu dio bilo koje mreže, bilo da je riječ o 5G ili nekoj drugoj mreži, čini ključne sisteme podložnim smetnjama i manipulaciji, te osjetljive vladine, privredne i osobne informacije izlaže riziku”, navodi se iz Ureda za informisanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit RSE o tome da Bosna i Hercegovina još nema odgovora u vezi sa time kome će se prikloniti kada je u pitanju 5G mreža.
Dodaje se da, ukoliko se neka zemlja odluči da dozvoli nepouzdanoj kompaniji gradnju njene 5G mreže, SAD će morati ponovno procijeniti na koji način razmjenjuje informacije i na koji način se povezuje sa tom zemljom.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsjećaju kako su SAD pored 5G Clean Path, pokrenule i Clean Network Initiative, koje obuhvataju „pet novih linija zaštite privatnosti naših građana, kao i osjetljivih informacija naših kompanija od nepouzdanih ponuđača”.
Cjeloviti pristup Clean Network zasnovan je na Praškim prijedlozima i na ostalim međunarodno prihvaćenim digitalnim standardima. Kako navode iz Ambasade više od trideset zemalja i njihovih operatera pristupilo je Clean Network, a mnoge od najvećih telekom kompanija postale su Clean Telcos.
„Apelujemo na BiH i njene kompanije da takođe potpišu ovu inicijativu”, navodi se u saopštenju Ureda za informisanje Ambasade SAD-a u BiH, uz podsjećanje na video obraćanje državnog sekretara Mikea Pompea na Praškoj 5G sigurnosnoj konferenciji, održanoj 23. septembra, da su 'Sjedinjene Američke Države spremne sarađivati sa zemljama koje dijele slična uvjerenja s ciljem onemogućavanja pristupa nedobronamjernim akterima, kao što je Kineska komunistička partija, osjetljivim podacima u našim zemljama'.
Pompeo je početkom oktobra boravio u Hrvatskoj, gdje je u intervju javnoj novinskoj agenciji Hina, zatražio da se Hrvatska distancira od Kine, i u projektima i u korištenju 5G mreže.
„Ako imate strateški projekt, projekt od nacionalne sigurnosti, tada nacionalna sigurnost mora biti prioritet. Ako se na natječaju pojave tenderi iz Kineske komunističke partije koji su najjeftiniji, rizik za građane je visok. Vjerujemo da će hrvatsko vodstvo učiniti dobre odluke za svoj narod”, rekao je Pompeo.
Istim povodom, Pompeo je polovinom augusta boravio i u Sloveniji, u okviru mini-evropske turneje, gdje je zajedno sa ministrom vanjskih poslova Slovenije Anžeom Logarom potpisao zajedničku deklaraciju o sigurnosti 5G mreže, odnosno uvođenju 5G mreže u ovoj državi.
Ranije su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile kineske kompanije za navodna prisluškivanja i prenošenja osetljivih informacija vlastima u Kini.
Zašto BiH još nije pokrivena ni 4G mrežom?
Bosna i Hercegovina je započela sa uvođenjem 4G mreže u martu 2019. godine donošenjem Odluke o dozvolama za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema. Tada su dodijeljeni blokovi frekvencija iz obima 800 MHz i 2600 MHz, te proširen radiofrekventni obim 1800 MHz za razvoj mobilnih širokopojasnih usluga na tehnološki neutralnoj osnovi.
Iz Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine navode kako su se telekom operateri tom Odlukom obavezali razviti mobilnu širokopojasnu mrežu i osigurati njene tehničko-eksploatacione karakteristike (pokrivenost putnih pravaca, teritorije Bosne i Hercegovine i minimalnu srednju brzinu pristupa internetu) definisane Odlukom u periodu jedne, tri i pet godina.
„Ministarstvo prati realizaciju prethodno navedenih preuzetih obaveza, te shodno tome u narednom periodu će preduzeti aktivnosti na strategiji uvođenja 5G mreže tj. osiguranju tehničkih i regulativnih preduslova za uvođenje 5G mreže“, naveli su u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH za RSE.
U pisanom odgovoru iz Ministarstva navode i kako je postojećom Politikom sektora elektronskih komunikacija Bosne i Hercegovine za period 2017 - 2021. godine i akcionim planom za realizaciju politike, donesenim u maju 2017. godine, prioritet bio uvođenje LTE/4G mreže.
Razlog je, ističu, što je Bosna i Hercegovina kasnila sa uvođenjem 4G mreže u odnosu na države iz okruženja i države članice Evropske unije (EU), tako da Politika ne sadrži određenja prema uvođenju 5G mreže.
„U ovom trenutku ne bi mogli dati procjenu kada će Bosna i Hercegovina biti spremna za uvođenje 5G mreže, jer je prethodno potrebno osigurati tehničke i regulativne uslove kao i da operatori ispune preuzete obaveze“, kažu u Ministarstvu.
Istovremeno, Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu navodi da Bosna i Hercegovina (BiH) mora težiti osavremenjavanju kada su u pitanju telekomunikacije, te da pri tome mora gledati interese strateških partnera, a to su za BiH, kako kaže Evropska Unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD).
„BiH treba pronaći način da uđe u partnerski i poslovni odnos sa firmama iz Zapadne Evrope i SAD-a. Ako želimo da idemo u NATO, u Evropsku uniju, mislim da je to jedino ispravno što Bosna i Hercegovina treba da uradi. Sve ostalo bi bilo loše po naš status u eurointegracijama i odnos prema Americi”, ističe profesor Korajlić.
Komercijalno uvođenje i širenje 5G mreže u BiH ovisi od zahtjeva tržišta u BiH, regulatornih i zakonskih uvjeta koji uređuju ovu oblast, te u konačnici i od tehnološke spremnosti infrastrukture da podrži ovu mrežu, navode telekom operateri.
„Mi se nalazimo u fazi ispitivanja svih ovih preduvjeta, dakle u pripremnoj fazi. Također pažljivo pratimo globalna dešavanja i opredjeljenja operatora u drugim okruženjima u Evropi. Proces od pokretanja projekta do njegove komercijalizacije će sigurno trajati dvije-tri godine, a procjena je da će komercijalno širenje 5G mreže u BiH biti aktuelno 2024. ili 2025. godine“, smatraju u BH Telecomu.
Nakon što je u martu 2019.godine Vijeće ministara BiH donijelo odluku za korištenje 4G mreže, bosanskohercegovački telekom operateri ( Bh Telecom, Eronet i Mtel) od maja počeli su sa komercijalnom upotrebom 4G mreže.
Pozitivni efekti uvođenja 4G mreže na područuju BiH primjetni su i s obzirom na napredak na Globalnom indeksu brzine interneta. Prije uspostavljanja 4G mreže BiH je zauzimala 102.poziciju, dok je nakon uvođenja 4G napredovala do 43 pozicije.
Apel za zaštitu od dezinformacija
Petnaest članica Evropske unije pozvalo je 19.oktobra Evropsku komisiju da odmah napravi strategiju za borbu protiv dezinformacija o telekomunikacionoj mreži pete generacije (5G), upozorivši da bi EU mogla da propusti pravno obavezujuće rokove za postavljanje nove infrastrukture.
Pismo Komisiji potpisali su Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Poljska, Portugalija, Slovačka i Švedska.
U pismu se traži da EK odgovori na veliki broj teorija zavjere u Evropi, koje su dovele do podmetanja požara pod telekomunikacione tornjeve, prenosi briselski portal EURACTIV. Širom Evrope je od januara do juna prijavljeno 140 napada povezanih sa 5G, većinom u Velikoj Britaniji i Holandiji.
„Svjedoci smo povećane aktivnosti pokreta protiv 5G mreže širom EU. Želimo da naglasimo da vandalizam nad telekomunikacionom infrastrukturom i eskalirajuće dezinformacije o elektromagnetnim poljima i 5G nisu samo prijetnja po ekonomiju pogođenih zemalja članica, nego takođe onemogućavaju EU da ispuni svoje ambiciozne ciljeve u pogledu 5G”, navodi se u pismu.
Pismo je upućeno potpredsjednicama EK Margaret Vestegar i Veri Jurovoj i komesaru za unutrašnje tržište Tjeriju Bretonu.
Po uredbi iz 2018. godine, EU je obećala da će povećati razvijanje 5G mreža tako što će prije kraja 2020. obezbijediti dostupnost 5G radio spektra. U okviru akcionog plana 5G za Evropu iz 2016, države su se obavezale da će razvijati svoju infrastrukturu za telekomunikacije naredne generacije. Ti ciljevi uključuju pokretanje servisa 5G u svim zemljama-članicama u bar jednom većem gradu do kraja 2020.
See all News Updates of the Day
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv
Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
