Linkovi

Najnovije

Bijela kuća nema velika očekivanja uoči sastanka Biden-Xi

Joe Biden i Xi Jinping
Joe Biden i Xi Jinping

Bijela kuća nema velika očekivanja uoči virtualnog sastanka američkog predsjednika Joe Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u ponedjeljak.

Sekretarka za medije Bijele kuće Jen Psaki rekla je da će se večernji sastanak po vašingtonskom vremenu fokusirati na upravljanje uslovima nadmetanja između dva rivala, ali je malo vjerojatno da će završiti rješavanjem razlika.

"Dvojica lidera će razgovarati o načinima za odgovorno upravljanje nadmetanjem" između dvije zemlje "kao i o načinima zajedničkog rada tamo gdje su naši interesi usklađeni", rekla je Psaki u saopštenju objavljenom u petak.

"Sve vrijeme, predsjednik Biden će jasno iznositi američke namjere i prioritete, te biti jasan i iskren u vezi s našim zabrinutostima kada je u pitanju PRC", rekla je Psaki, osvrćući se na Peking akronimom za Narodnu Republiku Kinu (People's Republic of China).

Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking želi povećati svoj vojni i ekonomski uticaj širom svijeta. Međutim, uoči sastanka retorika s obe strane je omekšala.

U drugom pozitivnom koraku, SAD i Kina, dva najveća svjetska emitera CO2, na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, neočekivano su objavili da će zajedno raditi na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.

Patrick Cronin, predsjedavajući azijsko-pacifičke sigurnosti na Institutu Hudson, rekao je za Glas Amerike (VOA): "Xi Jinping i predsjednik Biden žele pronaći određenu stabilnost iz koje će raditi na saradnji, gdje je to moguće, nadmetanju, pa čak i suprotstavljanju, gdje je to potrebno. Ništa od toga neće zaustaviti napredovanje, ali mislim da će ton biti bolji kroz Olimpijske igre."

Ipak, razlike oko ljudskih prava kada su u pitanju ljudi iz Hong Konga i Ujgurske manjine vjerojatno će ostati neriješene, kao i pitanja trgovine, slobode plovidbe i vojnog jačanja Pekinga u Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu.

Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države, rekao je za Glas Amerike (VOA): "Možemo očekivati da predsjednik Biden kaže da se Amerika još uvijek pridržava politike 'jedne Kine', a Xi Jinping da Amerika gazi tu politiku".

"Dakle, niti jedan lider, kao što sam rekao, nije promijenio svoje ciljeve. Čini se da svaki traži formulu, riječi koje će uvjeriti drugoga da su svi njihovi postupci u redu. A to se vjerojatno neće dogoditi."

Uoči njihovog sastanka, dvojica lidera u petak su prisustvovali virtualnom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje ili APEC-a, na kojem je Xi upozorio da se ne smije dozvoliti da se napetosti u regiji pretvore u hladni rat.

"Trebali bismo biti okrenuti budućnosti, ići naprijed i odbaciti praksu diskriminacije i isključivanja drugih. Pokušaji povlačenja ideoloških linija ili formiranja malih krugova na geopolitičkim osnovama sigurno će propasti", rekao je Xi. Mislio je na napore SAD-a da ojačaju svoja partnerstva u regiji, uključujući Quad grupisanje s Indijom, Japanom i
Australijom.

Biden, Xi i drugi lideri ekonomija članica APEC-a zaključili su svoj virtualni sastanak dogovorivši niz obveza u vezi s pandemijom koronavirusa, ekonomskim oporavkom i ublažavanjem klimatskih promjena.

Nakon sastanka kojim je predsjedavala novozelandska premijerka Jacinda Ardern, lideri su usvojili deklaraciju pod nazivom "Pridružite se, radite, razvijajte se. Zajedno", u kojoj se ističu aktivnosti politike za odgovor na COVID-19.

Prema riječima organizatora, deklaracija "izlaže obveze u ubrzavanju ekonomskog oporavka i postizanju održivog i inkluzivnog rasta, uključujući daljnje akcije u borbi protiv klimatskih promjena, osnaživanje grupa s neiskorištenim ekonomskim potencijalom, podršku mikro, malim i srednjim preduzećima u regiji i rješavanje digitalnog jaza."

See all News Updates of the Day

Rusko-ukrajinski rat: Kakvu će razliku napraviti paket pomoći SAD?

Ukrajinski vojnik priprema haubicu za pucanje na ruske trupe u oblasti Donjecka
Ukrajinski vojnik priprema haubicu za pucanje na ruske trupe u oblasti Donjecka

Za iscrpljene ukrajinske topnike koji drže ruske snage u blizini istočnog grada Kupijanska, američki paket pomoći za koji se očekuje da će konačno proći ove sedmice je spas i, potencijalno, promjena u igri, iako bi to moglo potrajati.

"Da su ga progurali (ranije), to bi dramatično promijenilo situaciju", rekao je jedan vojnik, pozivnog znaka "Sailor", koji je rekao da je nedostatak granata smanjio njihovu vatru za pokrivanje pješadije, koštajući života i teritorija.

Nakon šest mjeseci kongresnih prepirki, sada se očekuje da će paket pomoći vrijedan 61 milijardu dolara biti odobren ove sedmice od strane američkog Senata i potpisan od strane predsjednika Joea Bidena, čime će se Kijev popuniti kritično niske zalihe artiljerijskih granata i protuzračne odbrane.

Priliv oružja trebao bi poboljšati šanse Kijeva da spriječi veliki ruski prodor na istok, rekla su dva vojna analitičara, bivši ukrajinski ministar odbrane i zvaničnik evropske sigurnosti.

Ali Kijev se i dalje suočava s nedostatkom ljudstva na bojnom polju, dok se postavljaju pitanja o snazi njegovih utvrđenja duž velike linije fronta od 1.000 km ispred onoga što je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi mogla biti ruska ljetna ofanziva.

"Najvažniji izvor ukrajinske slabosti je nedostatak ljudstva", rekao je Konrad Muzyka, direktor vojne konsultantske kuće Rochan u Poljskoj.

Nakon višemjesečne debate, u maju stupa na snagu zakon koji je Zelenski potpisao 16. aprila o reviziji pravila koja regulišu način na koji Ukrajina mobiliše civile u vojsku s ciljem da proces bude brži, transparentniji i efikasniji.

Ali novim regrutima će biti potrebni mjeseci obuke prije nego što budu raspoređeni, što zauzvrat stvara "prozor mogućnosti" za Rusiju da iskoristi, rekao je Muzyka.

"Očekivao bih da će se situacija vjerovatno nastaviti pogoršavati u naredna tri mjeseca, ali ako mobilizacija ide po planu i američka pomoć bude deblokirana, onda bi se situacija trebala poboljšati od jeseni nadalje", rekao je.

ZAMOR MATERIJALA

Moskva je imala prednost na bojnom polju otkako je u februaru zauzela Avdijevku, dugogodišnji bastion grad u istočnom Donbasu, a njene snage polako napreduju koristeći veći broj trupa i artiljerijskih granata

One sada padaju na grad Chasiv Yar, koji se nalazi na uzvišici koja bi, ako bude zarobljena, približila Moskvu preostalim gradovima Donbasa pod kontrolom Kijeva, Kostjantinovki, Kramatorsku i Slavjansku.

Zelenski je prošle sedmice rekao da je Rusija sada u stanju da ispali 10 puta više artiljerijskih metaka od ukrajinskih trupa. Ruske snage brojčano nadmašuju kijevske trupe na istoku 7-10 puta, rekao je ovog mjeseca ukrajinski general.

Andriy Yusov, portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da je Moskva fokusirana na potpuno zauzimanje istočnih regija Donjecka i Luganska -- Donbasa.

Rusija, dodao je, tamo napada na tri fronta - zapadno od Avdijevke, od Kupijanska do Limana i zapadno od Bahmuta. Na jugu je vršio pritisak na Robotyne, selo koje je ponovo zauzeo Kijev tokom prošlogodišnje ofanzive, rekao je on.

Ukrajinski položaji su ove godine pogođeni hiljadama jedrećih bombi koje su ispalili ratni avioni koristeći prednost ruske vazdušne nadmoći i sve manje ukrajinske protivvazdušne odbrane.

Andriy Zagorodnyuk, bivši ukrajinski ministar odbrane, rekao je da bi priliv kopnene protivvazdušne odbrane pomogao, dok će borbeni avioni F-16, proizvedeni u SAD, za koje Kijev očekuje da će ih dobiti kasnije ove godine, u potpunosti potisnuti ruske ratne avione nazad.

Popunjene zalihe artiljerijskih granata trebale bi smanjiti jaz u ispaljenim granatama na nekoliko ruskih metaka za svaki ukrajinski, dodao je.

"Ne moramo imati jedan na jedan. Tri prema jedan bi i dalje radili posao", rekao je on, navodeći "proračunljiviji" pristup Kijeva u odnosu na oslanjanje Rusije na kvantitet.

Osim pomoći SAD-a, Europska unija pruža pomoć, uključujući inicijativu koju predvode Češka, koja će Ukrajini početi isporučivati oko 300.000 metaka artiljerijskih granata kalibra 155 mm počevši od juna.

Visoki izvor iz evropske sigurnosti rekao je Reutersu da je, ako Ukrajina dobije novu pomoć SAD-a i EU, vjerovatnoća da će izbjeći veliki ruski prodor u narednih 12 mjeseci "prilično velika".

GUBICI

Ukrajinskoj vojsci je bio potreban "masovni" priliv osoblja kako bi zaustavila ruske snage na cijelom frontu, rekao je Muzyka, dodajući da odvojena regrutacija za regrutaciju boraca dobrovoljaca neće biti dovoljna da pokrije deficit.

Izvor iz evropske sigurnosti također je rekao da Ukrajina treba da pojača napore za mobilizaciju.

Nijedna strana u sukobu ne dijeli zvanične podatke o vlastitoj vojnoj snazi i stopama žrtava.

Ukrajinac Yusov je rekao da Rusija, koja kontroliše 18% ukrajinske teritorije, ima između 450.000 i 470.000 kopnenih vojnika koji se bore u Ukrajini, pored 35.000 pripadnika nacionalne garde, kao i odvojene vazdušne i pomorske operacije koje se odvijaju.

Kijev je u prošlosti rekao da ima oko milion ljudi pod oružjem.

U decembru je Zelenski rekao da njegova vojska želi mobilizirati do pola miliona novih vojnika.

Muzyka je rekao da nije jasno koliko su duboka ukrajinska utvrđenja. Vojska kaže da je radila danonoćno na njihovom poboljšanju, a Zelenski je rekao da je ovog mjeseca izgradnja završena do 98 posto u nekim područjima fronta.

"U suštini ono što gledamo 2024. je dovoljno jaka odbrambena pozicija koliko god je to moguće, ali prihvatanje da će Ukrajinci vjerovatno izgubiti tlo pod nogama od Rusa", smatra Matthew Savill, direktor vojnih nauka u londonskom RUSI-u -tenk, rekao je.

To je, rekao je, rezultat prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive koja se pokazala nesposobnom da značajno probije ruske linije, ruske koncentracije snaga i dugog kašnjenja u odobrenju američke vojne pomoći.

"Ovo je daleko kasnije i daleko nepovoljnija pozicija nego što bi se Ukrajinci nadali zimi u smislu ove podrške i druge podrške", rekao je on.

"Sada je veliki izazov istovremeno postaviti jaku odbranu, a zatim se pripremiti za ofanzivu 2025. godine."

BiH: Više uhapšenih, uključujući i visokopozicionirane policajce, zbog organizovanog kriminala

Akcija protiv organizovanog kriminala u više BH gradova
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:45 0:00

U policijskoj akciji koja se u provodi u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova, u ponedjeljak, 22. aprila do sada je uhapšeno više osoba, među kojima su i visoki dužnosnici policijskih agencija i institucija za provođenje zakona, rekli su iz Tužilaštva BiH.

Kako su kazali, osumnjičeno je i više pravnih i fizičkih lica.

"Akcija, koja je još u toku, odnosi se na procesuiranje osoba osumnjičenih za organizirani kriminal, neovlašten promet velikih količina opojnih droga, pranje novca i druga povezana kaznena djela", navodi se u saopštenju Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo dodaje da su, u okviru predmeta, prikupljeni su dokazi iz kriptovanih aplikacija.

Pretresi se, kako je potvrđeno i iz Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), obavljaju na više desetina lokacija na području Sarajeva, Zenice i Mostara, piše Radio Slobodna Evropa.

U aktivnostima koje se provode, međunarodnu podršku su pružili američki FBI, kao i Uprava za borbu protiv droga (DEA), te Europol, navodi Tužileštvo Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo BiH: Orgaizovani kriminal iz Sky aplikacije
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

U provođenju akcije učestvuju Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo, SIPA, Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, a podršku pružaju i policija Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Policijska akcija se izvodi po nalogu Suda BiH.

Prethodno je u BiH bilo još akcija hapšenja kriminalnih grupa razotkrivenih preko Anom i Sky aplikacija.

Anom je trebala biti "neprobojna" usluga koja je uključivala posebnu aplikaciju i mobilne uređaje. Zapravo su je napravili i distribuirali američki FBI i Australska savezna policija (AFP).

Prema zvaničnim podacima FBI-ja, u maju 2021. godine, takve uređaje je koristilo oko 11.800 osoba.

Uređaj Sky ECC je imao više od 117.000 korisnika. Za razliku od Anoma, ovu kanadsku aplikaciju su početkom 2021. razotkrile belgijska, nizozemska i francuska policija.

Neke informacije iz ovog izvještaja dolaze od Radija Slobodna Evropa

U ponedjeljak uvodne riječi na Trumpovom krivičnom suđenju u New Yorku

Bivši američki predsjednik Donald Trump napušta sudnicu na Sudu na Manhattanu tokom suđenja za navodno prikrivanje tajnih isplata novca povezanih s vanbračnim vezama, u New Yorku 19. aprila 2024.
Bivši američki predsjednik Donald Trump napušta sudnicu na Sudu na Manhattanu tokom suđenja za navodno prikrivanje tajnih isplata novca povezanih s vanbračnim vezama, u New Yorku 19. aprila 2024.

Uvodne riječi treba da počnu u ponedjeljak na njujorškom suđenju Donaldu Trumpu, prvom krivičnom postupku ikada pokrenutom protiv bivšeg predsjednika SAD-a.

Očekuje se da će tužioci navesti da je Trump planirao 2016. godine, neposredno prije pobjede na izborima, da sakrije tajne isplate novca dvjema ženama kako bi prikrio njihove tvrdnje o navodnim vanbračnim vezama s njim.

Trumpovi advokati će vjerovatno negirati da su se afere dogodile i da će poroti reći da su isplate Michaelu Cohenu bile naknade za pravni posao, a ne tajni novac za koji Cohen tvrdi da je platio porno glumici Stormy Daniels.

Cohen, osuđeni krivokletnik, bio je Trampov nekadašnji politički posrednik i lični advokat, a očekuje se da će biti ključni svjedok optužbe.

Plaćao sam advokata i to označio kao pravni trošak.” Trump je rekao novinarima prošle nedelje. "Upravo to je bilo."

Trump se izjasnio da nije kriv za sva 34 krivična djela falsifikovanja poslovnih zapisa. Ako bude osuđen, mogao bi biti osuđen na kaznu zatvora do četiri godine.

Tramp je bio predsjednik od 2017. do 2021. godine i pretpostavljeni je republikanski predsjednički kandidat na ovogodišnjim izborima u novembru. Budući da on mora biti na sudu, slučaj će gotovo sigurno ograničiti njegovo vrijeme u kampanji.

Prošlog četvrtka u porotu je izabrano sedam muškaraca i pet žena kako bi saslušali dokaze na suđenju koje bi moglo trajati šest sedmica. U grupi su dva pravnika, šestoro zaposlenih u privrednim društvima, dvoje koji rade u oblasti obrazovanja, zdravstveni radnik i inženjer.

Neki od porotnika priznali su tokom procesa selekcije da su posljednjih godina iznosili negativne stavove o bivšem predsjedniku, ali su svi rekli da bi mogli ostaviti te stavove po strani i pravedno suditi o slučaju.

Trump je često napadao sudiju Vrhovnog suda New Yorka Juana Merchana u svojim objavama na društvenim mrežama i nazivao slučaj "miješanjem u izbore".

Trump bi mogao zauzeti mjesto svjedoka da se brani, ovisno o tome kako on i njegovi advokati gledaju na dokaze tužilaca.

Objašnjene optužbe

Trump je optužen da je sakrio tajnu isplatu od 130.000 dolara Daniels u mjesecu prije izbora 2016. kako bi je spriječio da javno govori da je imala ljubavnu vezu s njim jedne noći na golf turniru slavnih deset godina ranije.

U drugom slučaju, optužnica se poziva na tvrdnju Karen McDougal da je imala višemjesečnu aferu s Trumpom i da joj je izdavač tabloida platio 150.000 dolara, kupio prava na njenu priču, a zatim, na Trumpov nagovor, ubio članak.

Trump je negirao obje afere, uključujući i to da je uputio Cohena da plati Danielsu, a zatim mu nadoknadio troškove tokom prve godine njegovog predsjedništva 2017.

Izmjena knjiga njegove kompanije bila bi prekršaj, ali da bi osudili Trumpa za teže krivično djelo, tužioci će morati uvjeriti porotnike da je počinio osnovni zločin, kao što je pokušaj da utiče na ishod izbora 2016. čuvajući informacije o navodnim aferama od birača.

Nije protuzakonito plaćati tajni novac, a Trump može tvrditi da su plaćanja izvršena jednostavno kako bi izbjegao otkrivanje lično kompromitirajućih trenutaka njegovog života, a ne da bi pokušao utjecati na izbore.

Ako se porotnici jednoglasno ne slože među sobom oko osuđujuće ili oslobađajuće presude,to ostavlja tužiocima da odluče da li će tražiti novo suđenje.

Slučaj New York jedna je od četiri krivične optužnice bez presedana s kojima se Trump suočava, a obuhvata 88 optužbi, koje je sve negirao. Suđenje za tajni novac, međutim, moglo bi biti jedino koje će se održati prije novembarskih izbora.

Dvije druge optužnice - jedna državna i jedna savezna - terete ga da je nezakonito pokušao da smanji gubitak 2020. godine, dok se u trećoj navodi da je nezakonito ponio stotine visoko poverljivih dokumenata nacionalne bezbjednosti sa sobom na svoje imanje u Floridi kada mu je završio predsjednički mandat, i zatim odbio zahtjeve istražitelja da ih vrate.

Ni za jedan od ta tri slučaja nisu utvrđeni čvrsti datumi suđenja, a Trump je nastojao pomaknuti datume početka nakon izbora.

Ako pobijedi na izborima, mogao bi tražiti da se federalne optužbe odbace. U svakom slučaju, ako se vrati na funkciju, neće mu se suditi tokom njegovog predsjedničkog mandata.

Šef izraelske vojne obavještajne službe podnio je ostavku zbog neuspjeha da spriječi napad 7. oktobra

Slomljena kapija kibuca Kfar Aza kroz koju su palestinski militanti navodno ušli, na jugu Izraela na granici s pojasom Gaze 10. oktobra 2023.
Slomljena kapija kibuca Kfar Aza kroz koju su palestinski militanti navodno ušli, na jugu Izraela na granici s pojasom Gaze 10. oktobra 2023.

Šef izraelske vojne obavještajne uprave podnio je ostavku u ponedjeljak zbog neuspjeha oko Hamasovog napada bez presedana 7. oktobra, saopštila je vojska, čime je postao prva visoko rangirana osoba koja je odstupila zbog svoje uloge u najsmrtonosnijem napadu u historiji Izraela.

Ostavka general-majora Aharona Halive postavlja scenu za ono što se očekuje da će biti više posljedica od izraelskog najvišeg sigurnosnog vrha zbog napada Hamasa, kada su militanti probili kroz izraelsku graničnu odbranu, divljali kroz izraelske zajednice satima nezaustavljeni i ubili 1.200 ljudi, većinu civila, dok je uzeto otprilike 250 talaca u Gazu. Taj napad je pokrenuo rat protiv Hamasa u Gazi, koji je sada u svom sedmom mjesecu.

Obavještajna uprava pod mojom komandom nije dorasla zadatku koji nam je povjeren. Od tada nosim taj crni dan, dan za danom, noć za noći. Zauvijek ću nositi bol sa sobom”, napisao je Haliva u svojoj ostavci koju je dostavila vojska.

Ubrzo nakon početka rata, Haliva je javno rekao da snosi krivicu što nije spriječio napad kao šef vojnog odjela koji je odgovoran za obavještajna upozorenja i svakodnevna upozorenja vladi i vojsci.

Vojska je u saopćenju navela da je načelnik vojnog štaba prihvatio Halivin zahtjev da podnese ostavku i zahvalio mu se na službi.

Očekivalo se da će Haliva, kao i drugi vojni i sigurnosni lideri, dati ostavke kao odgovor na očigledne neuspjehe koji su doveli do 7. oktobra i razmjere njegove žestine.

Ali tajming ostavki je nejasan jer se Izrael još uvijek bori protiv Hamasa u Gazi i bori se protiv libanonske militantne grupe Hezbolah na sjeveru. Tenzije sa Iranom su takođe na visokom nivou nakon napada između dva neprijatelja.

Dok su Haliva i drugi prihvatili krivicu za neuspjeh da zaustave napad, drugi su se zaustavili, prije svega premijer Benjamin Netanyahu, koji je rekao da će odgovarati na teška pitanja o svojoj ulozi, ali nije u potpunosti priznao direktnu odgovornost što je dozvolio da se napad desi . Takođe nije najavio da će se povući.

Napad Hamasa, koji se dogodio na jevrejski praznik, zatekao je Izrael i njegov hvaljeni sigurnosni establišment potpuno nespremne. Osjećaj vjere Izraelaca u njihovu vojsku - koju većina Jevreja vidi kao jednu od najpouzdanijih institucija u zemlji - slomljen je pred Hamasovim napadom. Ostavka bi mogla pomoći da se vrati dio tog povjerenja.

Napad je pokrenuo razorni rat u kojem je ubijeno više od 34.000 Palestinaca u Gazi, prema lokalnim zdravstvenim zvaničnicima, od kojih su najmanje dvije trećine djeca i žene. Razorio je dva najveća grada u Gazi i natjerao 80% stanovništva teritorije da pobjegne u druge dijelove opkoljene obalne enklave. Rat je izazvao humanitarnu katastrofu koja je izazvala upozorenja o neminovnoj gladi.

Napad je takođe izazvao udarne talase širom regiona. Tenzije su potresle Zapadnu obalu koju su okupirali Izrael, kao i gradove u samom Izraelu.

Izraelska policija je u ponedjeljak saopštila da je automobil naletio na pješake u Jerusalimu, pri čemu je troje lakše ranio, a na snimku sigurnosne kamere vidi se kako dvojica muškaraca izlaze iz automobila s puškom prije nego što su pobjegli sa lica mjesta. Policija je kasnije saopštila da je uhapsila dvojicu muškaraca.

Izraelski lideri kritiziraju očekivane američke sankcije protiv vojne jedinice, koje bi mogle dodatno zaoštriti veze

Palestinci pregledaju ruševine kuće porodice Palestinca Kamala Jourija, koju su srušile izraelske trupe u gradu Nablusu na Zapadnoj obali u četvrtak, 22. juna 2023.
Palestinci pregledaju ruševine kuće porodice Palestinca Kamala Jourija, koju su srušile izraelske trupe u gradu Nablusu na Zapadnoj obali u četvrtak, 22. juna 2023.

Izraelski lideri u nedjelju su oštro kritizirali očekivanu odluku SAD-a da uvedu sankcije jedinici ultraortodoksnih vojnika u izraelskoj vojsci.

Ova odluka, koja se očekuje u ponedjeljak, predstavljala bi prvi put da su SAD uvele sankcije jedinici unutar izraelske vojske i dodatno bi zaoštrila odnose između dva saveznika, koji su postali sve napetiji tokom izraelskog rata u Gazi.

Dok su američki zvaničnici odbili da identifikuju jedinicu za koju se očekuje da će biti sankcionisana, izraelski lideri i lokalni mediji identifikovali su je kao Netzah Yehuda - pješadijski bataljon osnovan prije otprilike četvrt stoljeća da inkorporira ultra-ortodoksne ljude u vojsku. Mnogi religiozni ljudi dobijaju izuzeće od onoga što bi trebalo da bude obavezna služba.

Izraelski lideri osudili su očekivanu odluku kao nepravednu, posebno u vrijeme kada je Izrael u ratu, i obećali da će joj se suprotstaviti.

"Ako neko misli da može uvesti sankcije jedinici IDF-a, ja ću se boriti protiv toga svom snagom", rekao je premijer Benjamin Netanyahu.

Netzah Yehuda, ili Judea Forever, historijski je bio smješten na okupiranoj Zapadnoj obali i neki od njenih članova bili su povezani sa zlostavljanjem Palestinaca. To čini samo mali dio izraelskog vojnog prisustva na toj teritoriji.

Jedinica se našla pod teškim američkim kritikama 2022. godine nakon što je stariji muškarac palestinskog porijekla pronađen mrtav ubrzo nakon što je pritvoren na kontrolnom punktu na Zapadnoj obali.

Palestinska obdukcija kaže da je Omar Assad (78) imao osnovne zdravstvene probleme, ali da je doživio srčani udar uzrokovan “spoljnim nasiljem”.

Rečeno je da su mu doktori pronašli modrice na glavi, crvenilo na zglobovima od vezivanja i krvarenje u kapcima od čvrstog poveza na očima. Vojna istraga kaže da su izraelski vojnici pretpostavili da je Assad spavao kada su prekinuli kablove koji su mu vezivali ruke. Nisu ponudili medicinsku pomoć kada su vidjeli da ne reaguje i napustili su mjesto događaja ne provjerivši da li je živ.

Assad je živio u SAD četiri decenije. Nakon negodovanja američke vlade, izraelska vojska je rekla da je incident "bio težak i nesretan događaj, koji je rezultat moralnog neuspjeha i lošeg donošenja odluka od strane vojnika". Rečeno je da je jedan policajac zbog incidenta dobio opomenu, a dva druga policajca premještena na nekomandantske uloge.

Ali vojska je odlučila protiv krivičnog gonjenja, rekavši da vojni istražitelji ne mogu direktno povezati svoje postupke sa smrću američkog državljanina.

Grupe za ljudska prava dugo su tvrdile da Izrael rijetko smatra vojnike odgovornim za smrt Palestinaca.

Istražitelji su rekli da su vojnici bili prisiljeni obuzdati Assada zbog njegovog "agresivnog otpora". Assadova porodica izrazila je skepticizam da bi ponašanje bolesnog 78-godišnjaka moglo opravdati tako grubo postupanje.

Usred bure sa SAD-om, Izrael je krajem 2022. preselio Netzah Yehudu sa Zapadne obale i prebacio ga u sjeverni Izrael. Bataljon je premješten na južnu granicu s Gazom nakon što je Hamasov napad 7. oktobra pokrenuo rat koji je u toku.

U saopćenju od nedjelje, vojska je rekla da njeni vojnici Netzah Yehuda "trenutno učestvuju u ratnim naporima u Pojasu Gaze".

"Bataljon profesionalno i hrabro vodi operacije u skladu sa Etičkim kodeksom IDF-a i uz punu posvećenost međunarodnom pravu", navodi se u saopštenju. Rečeno je da će, ako jedinica bude sankcionisana, "posljedice biti razmotrene".

Državni sekretar Antony Blinken izjavio je u petak da je donio odluku o preispitivanju navoda da je nekoliko izraelskih vojnih jedinica prekršilo uslove za primanje američke pomoći navedene u takozvanom Leahy zakonu i da će uskoro biti objavljena.

Bijela kuća je odbila da komentariše i pozvala se na Blinkenove komentare od petka.

Benny Gantz, bivši načelnik vojske, ministar odbrane i sadašnji član izraelskog ratnog kabineta, rekao je u izjavi da je u nedjelju navečer razgovarao s Blinkenom i rekao mu da je očekivana odluka "greška" jer bi štetila međunarodnom legitimitetu Izraela tokom rata i jer je izraelski pravosudni sistem „snažan i nezavisan“.

Ministar odbrane Yoav Gallant, još jedan član Ratnog kabineta, rekao je da je sličnu poruku prenio američkom ambasadoru u Izraelu, Jacku Lewu, te da planira razgovarati i s Blinkenom u nadi da će blokirati očekivanu odluku. Rekao je da bi kažnjavanje jedinice moglo baciti sjenu na cijelu izraelsku vojsku. “Tako se ne treba ponašati sa partnerima i prijateljima”, rekao je.

Dva američka zvaničnika upoznata sa situacijom rekla su da bi američka objava mogla stići već u ponedjeljak.

Zvaničnici su rekli da je oko pet izraelskih jedinica pod istragom i da je utvrđeno da su sve osim jedne poduzele mjere za otklanjanje kršenja. Zakon o Leahyju, nazvan po bivšem senatoru Patricku Leahyju, zabranjuje odlazak pomoći SAD stranim vojnim jedinicama koje su počinile kršenje ljudskih prava.

Rezervista u jedinici Netzah Yehuda, narednik. Major Nadav Nissim Miranda rekao je da je Assadova smrt "nesretan incident", ali i aberacija. On je za TV Kanal 12 rekao da bi ciljanje bataljona naštetilo naporima da se religiozni ljudi ohrabre da se prijave.

Ali Yesh Din, izraelska pravna zastupnička grupa, rekla je da slučaj nije izolovan. Navodi se da svaki peti vojnik osuđen za nanošenje štete Palestincima ili njihovoj imovini od 2010. dolazi iz Netzah Yehude, što ga čini jedinicom s najvećom stopom osuđivanja za takve slučajeve.

Američka revizija pokrenuta je prije rata u Hamasu i nije povezana s nedavnim izraelskim akcijama unutar Gaze ili Zapadne obale - koja je doživjela dramatičan porast smrtonosnog nasilja od izbijanja rata u Gazi. SAD su također nedavno uvele sankcije protiv nasilnih naseljenika.

Gadi Šamni, penzionisani general koji je nekada služio kao vojni komandant na Zapadnoj obali, rekao je da je glavni problem sa jedinicom to što je ona tradicionalno bila dodijeljena isključivo Zapadnoj obali. Nasilje između vojnika i Palestinaca i doseljenika i Palestinaca tamo je poraslo posljednjih godina. Nasuprot tome, rekao je da se druge jedinice redovno rotiraju u i iz nestabilnog područja.

On je rekao da je izloženost neprestanim trvenjima i nasilju izazvala nivo "umora" među vojnicima. Ipak, rekao je da je stereotip da se kažnjava cijela jedinica i da bi bilo bolje gađati određene pojedince ili komandante.

Ali Ori Givati, direktor zastupanja u Breaking the Silence, izraelskoj grupi bivših borbenih vojnika koji su kritični prema izraelskoj okupaciji, rekao je da su problemi mnogo dublji od bilo koje posebne jedinice.

Rekao je da su zloupotrebe ovlasti vojnika prema Palestincima sistematske i da nedostatak posljedica za nedjela podstiče incidente poput Assadove smrti.

Izraelski tvrdolinijaši osudili su očekivanu američku odluku. Izraelski ultranacionalistički ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir rekao je da su SAD prešle "crvenu liniju", a Tally Gotliv, članica Netanyahuove stranke Likud, optužila je SAD za antisemitizam.

Ali čak je i šef opozicije, bivši premijer Yair Lapid, odbio taj potez.

Rekao je da su predviđene sankcije "greška i da moramo djelovati da ih ukinemo". Napomenuo je da “izvor problema nije na vojnom već na političkom nivou”.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG