Najnovije
Bijela kuća nema velika očekivanja uoči sastanka Biden-Xi

Bijela kuća nema velika očekivanja uoči virtualnog sastanka američkog predsjednika Joe Bidena i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u ponedjeljak.
Sekretarka za medije Bijele kuće Jen Psaki rekla je da će se večernji sastanak po vašingtonskom vremenu fokusirati na upravljanje uslovima nadmetanja između dva rivala, ali je malo vjerojatno da će završiti rješavanjem razlika.
"Dvojica lidera će razgovarati o načinima za odgovorno upravljanje nadmetanjem" između dvije zemlje "kao i o načinima zajedničkog rada tamo gdje su naši interesi usklađeni", rekla je Psaki u saopštenju objavljenom u petak.
"Sve vrijeme, predsjednik Biden će jasno iznositi američke namjere i prioritete, te biti jasan i iskren u vezi s našim zabrinutostima kada je u pitanju PRC", rekla je Psaki, osvrćući se na Peking akronimom za Narodnu Republiku Kinu (People's Republic of China).
Sjedinjene Države vide Kinu kao svog strateškog konkurenta, a Peking želi povećati svoj vojni i ekonomski uticaj širom svijeta. Međutim, uoči sastanka retorika s obe strane je omekšala.
U drugom pozitivnom koraku, SAD i Kina, dva najveća svjetska emitera CO2, na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu u Škotskoj, neočekivano su objavili da će zajedno raditi na smanjenju emisija i redovno se sastajati kako bi riješili klimatsku krizu.
Patrick Cronin, predsjedavajući azijsko-pacifičke sigurnosti na Institutu Hudson, rekao je za Glas Amerike (VOA): "Xi Jinping i predsjednik Biden žele pronaći određenu stabilnost iz koje će raditi na saradnji, gdje je to moguće, nadmetanju, pa čak i suprotstavljanju, gdje je to potrebno. Ništa od toga neće zaustaviti napredovanje, ali mislim da će ton biti bolji kroz Olimpijske igre."
Ipak, razlike oko ljudskih prava kada su u pitanju ljudi iz Hong Konga i Ujgurske manjine vjerojatno će ostati neriješene, kao i pitanja trgovine, slobode plovidbe i vojnog jačanja Pekinga u Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu.
Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države, rekao je za Glas Amerike (VOA): "Možemo očekivati da predsjednik Biden kaže da se Amerika još uvijek pridržava politike 'jedne Kine', a Xi Jinping da Amerika gazi tu politiku".
"Dakle, niti jedan lider, kao što sam rekao, nije promijenio svoje ciljeve. Čini se da svaki traži formulu, riječi koje će uvjeriti drugoga da su svi njihovi postupci u redu. A to se vjerojatno neće dogoditi."
Uoči njihovog sastanka, dvojica lidera u petak su prisustvovali virtualnom samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje ili APEC-a, na kojem je Xi upozorio da se ne smije dozvoliti da se napetosti u regiji pretvore u hladni rat.
"Trebali bismo biti okrenuti budućnosti, ići naprijed i odbaciti praksu diskriminacije i isključivanja drugih. Pokušaji povlačenja ideoloških linija ili formiranja malih krugova na geopolitičkim osnovama sigurno će propasti", rekao je Xi. Mislio je na napore SAD-a da ojačaju svoja partnerstva u regiji, uključujući Quad grupisanje s Indijom, Japanom i
Australijom.
Biden, Xi i drugi lideri ekonomija članica APEC-a zaključili su svoj virtualni sastanak dogovorivši niz obveza u vezi s pandemijom koronavirusa, ekonomskim oporavkom i ublažavanjem klimatskih promjena.
Nakon sastanka kojim je predsjedavala novozelandska premijerka Jacinda Ardern, lideri su usvojili deklaraciju pod nazivom "Pridružite se, radite, razvijajte se. Zajedno", u kojoj se ističu aktivnosti politike za odgovor na COVID-19.
Prema riječima organizatora, deklaracija "izlaže obveze u ubrzavanju ekonomskog oporavka i postizanju održivog i inkluzivnog rasta, uključujući daljnje akcije u borbi protiv klimatskih promjena, osnaživanje grupa s neiskorištenim ekonomskim potencijalom, podršku mikro, malim i srednjim preduzećima u regiji i rješavanje digitalnog jaza."
See all News Updates of the Day
Rachel Handlin, prva fotografkinja sa Downovim sindromom koja je postavila izložbu u New Yorku
Rachel Handlin je primjer onoga što je moguće kada neko slijedi svoje snove. Ona je možda prva osoba u svijetu sa Daunovim sindromom koja je završila postdiplomski studij primjenjene umjetnosti. Imala je i svoju prvu javnu samostalnu izložbu na Manhatnu.
Šta predlažu kritičari USAID-a
Trumpova administracija kaže da provodi reviziju programa strane pomoći i glavne američke agencije za humanitarnu pomoć, USAID. Veronica Balderas Iglesias izvještava o promjenama koje predlažu kritičari agencije.
Demokrate i Republikanci u Kongresu u sukobu oko zamrzavanja strane pomoći
Zastupnici demokrata kažu da bi zamrzavanje strane pomoći od strane Trumpove administracije moglo trajno naštetiti američkoj sigurnosti i položaju. S druge strane, republikanci navode kako je revizija programa Američke agencije za međunarodni razvoj neophodna za borbu protiv rasipanja i prevara.
Vance posjetio koncentracioni logor Dachau uoči sastanka sa Zelenskim

Potpredsjednik SAD-a JD Vance posjetio je spomen-obilježje koncentracionog logora Dachau, šetajući sa grupom u kojoj je bio i preživjeli Holokausta koji je nekada bio držan na mjestu patnji i masovnih ubojstava i koji je iz prve ruke doživio moćni simbol Drugog svjetskog rata.
Turneja je došla usred rata u Evropi u kojem Vance služi kao ključni provodnik za Trumpovu administraciju. Potpredsjednik u petak ima kritične razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o trogodišnjem sukobu Rusije i Ukrajine.
Slaba kiša i susnježica padale su dok su potpredsjednik i njegova supruga Usha Vance razgovarali s grupom dostojanstvenika u blizini jedne od kapija koncentracionog logora. Par je potom pažljivo slušao detalje o kampu od njegovog direktora i drugih službenika muzeja. Među onima koji su učestvovali bio je i Abba Naor, preživjeli Holokaust koji je bio zatočen u Dachauu.
Držeći se za ruke, na kraju se par preselio unutra i u dugačku betonsku prostoriju ispred velike karte na kojoj su crtani koncentracioni logori. To područje je bilo Dachauova administrativna soba.
Zatim su vidjeli prostoriju za prijem u koju su zatvorenici stizali u logor. To je uključivalo niz muzejskih kovčega ispunjenih ličnim stvarima onih koji su tamo držani, poput satova i državnih ličnih karata.
"Tamo ste počeli?" Vance je rekao Naoru.
I Joe Biden, za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame, i Mike Pence, u prvom Trumpovom mandatu, također su posjetili memorijal u Dachauu kao potpredsjednici.
Vance je položio vijenac s crvenom, bijelom i plavom vrpcom na kojoj je utisnuto zlatnim slovima "Mi pamtimo" i "Sjedinjene Američke Države" na veliku skulpturu poznatu kao Međunarodni spomenik. Spomenik je svečano otvoren 1968. godine, a projektovao ga je Nandor Glid, kojeg su nacisti proganjali kao Jevrejina u njegovoj rodnoj Jugoslaviji i pridružio se otporu nacističkim okupacionim snagama.
U petak će Vance i državni sekretar Marko Rubio sastati sa Zelenskim na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. Oni će razgovarati o Trumpovom sve intenzivnijem nastojanju da Ukrajina i Rusija započnu pregovore o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Razgovor o trenutnom sukobu uslijedio je nakon što je Vance iz prve ruke pogledao spomenik koji demonstrira zločine nacista iz doba Drugog svjetskog rata i sporost SAD-a i zapadnih saveznika da preduzmu odlučnu akciju kako bi se suprotstavili Adolfu Hitleru i usponu njegove nasilne nacionalističke ideologije.
Dahau je osnovan 1933. godine, kada je Hitler preuzeo vlast, kao jedan od prvih koncentracionih logora. U logoru je držano više od 200.000 ljudi iz cijele Evrope, a više od 40.000 zatvorenika je umrlo u njemu u užasnim uslovima. Američki vojnici su završili oslobođenje 29. aprila 1945. godine.
Vance, republikanac, boravi u petodnevnoj posjeti Francuskoj i Njemačkoj, što je njegovo prvo putovanje u inostranstvo otkako je prošlog mjeseca postao potpredsjednik.
Trenutak u Dachauu dao je Vanceu priliku da razmisli o pošastima rata baš u trenutku kada Trump pojačava svoje napore da okonča trenutni sukob između Rusije i Ukrajine.
Trump je u srijedu odvojeno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Trump je rekao da su se on i Putin složili da je vrijeme da se "odmah započnu pregovori" o okončanju rata.
I, dok je Trump najavio svoj dogovor o pregovorima s Putinom, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da je članstvo Ukrajine u NATO-u nerealno i sugerirao je da Kijev treba da napusti nadu da će povratiti svu svoju teritoriju od Rusije i umjesto toga pripremiti se za mirovno rješenje pregovorima koje će podržati međunarodne trupe.
Trump je naknadno rekao da misli da je ta analiza ispravna i da nije posvećen tome da li Ukrajina treba da bude ravnopravan partner ako se SAD i Rusija upuste u značajnije pregovore o okončanju rata na njenom tlu.
Osim razgovora sa Zelenskim, Vance bi trebao održati govor u petak na sigurnosnoj konferenciji. Očekuje se da će rat u Evropi i odbrambeni troškovi članica NATO-a biti glavni i centar za okupljanje svjetskih lidera u Minhenu.
Vance je, kao i Trump, bio oštar kritičar američkih saveznika koji troše ono što administracija smatra premalo na svoje budžete za odbranu.
Trumpova administracija je bila jasna da nam je mnogo stalo do Evrope, rekao je Vance tokom ovosedmičnog sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Leyen. „Ali takođe želimo da budemo sigurni da smo uključeni u bezbjednosno partnerstvo koje je dobro i za Evropu i za Sjedinjene Države.
Tokom skoro tri godine rata, 50 zemalja, poznatih kao Ukrajinska kontakt grupa, zajedno je pružilo Ukrajini više od 126 milijardi dolara u oružju i vojnoj pomoći, uključujući više od 66,5 milijardi dolara iz SAD-a, koji je bio predsjedavajući grupe od njenog osnivanja.
Trump je u svojoj kampanji 2024. ismijao ogromnu količinu američke vojne pomoći koja se slila u Ukrajinu i obećao da će okončati sukob u roku od 24 sata nakon povratka u Bijelu kuću.
Od svoje novembarske izborne pobjede nad demokratom Kamalom Harris, Trump i njegovi savjetnici su povukli svoje najhrabrije vremenske rokove i postavili cilj da okončaju rat za otprilike šest mjeseci.
Senat potvrdio Kennedyja za najviši položaj američkog zdravstva, nakon tijesnog glasanja

Senat je potvrdio Roberta F. Kennedyja Jr. sekretara za zdravstvo predsjednika Donalda Trumpa, dajući skeptiku za vakcine kontrolu nad 1,7 biliona dolara federalne potrošnje, preporukama za vakcine i sigurnošću hrane, kao i programima zdravstvenog osiguranja za otprilike pola zemlje.
Republikanci su stali u red iza Trumpa uprkos oklijevanju oko Kennedyjevih stavova o vakcinama, glasajući sa 52 prema 48 za podizanje potomka jedne od najpoznatijih američkih političkih — i demokratskih — porodica do sekretara Odjela za zdravstvo i socijalne usluge.
Republikanski senator Mitch McConnell, koji je bolovao od dječje paralize kao dijete, bio je jedini glas protiv među republikancima, odražavajući njegov stav protiv Trumpovih izbora za šefa Pentagona i direktora nacionalne obavještajne službe. Svi demokrati su se protivili Kenediju.
Republikanska stranka je u velikoj mjeri prihvatila Kennedyjevu viziju "Učinimo Ameriku ponovo zdravom" usmjeravajući javnozdravstvene agencije da se fokusiraju na kronične bolesti kao što je gojaznost.
Kennedy, 71, kojeg su ime i porodične tragedije stavljale u žižu javnosti još od malih nogu, stekao je veliku pažnju svojim populističkim i ponekad ekstremnim stavovima o hrani, hemikalijama i vakcinama.
Njegova publika se samo povećala tokom pandemije COVID-19, kada je Kennedy posvetio veliki dio svog vremena neprofitnoj organizaciji koja je tužila proizvođače cjepiva i koristila kampanje na društvenim mrežama kako bi narušila povjerenje u vakcine, kao i vladine agencije koje ih promoviraju.
Uz Trumpovu podršku, Kennedy je insistirao da je "u jedinstvenoj poziciji" da oživi povjerenje u te agencije za javno zdravlje, koje uključuju Upravu za hranu i lijekove, Centre za kontrolu i prevenciju bolesti i Nacionalni institut za zdravlje.
Prošle sedmice, senator Thom Tillis, republikanac, rekao je da se nada da će Kennedy "podivljeti" u obuzdavanju troškova zdravstvene zaštite i poboljšanju zdravlja Amerikanaca. Ali prije nego što je pristao podržati Kennedyja, potencijalni senator Bill Cassidy, republikanac, doktor koji vodi Senatsku komisiju za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, zahtijevao je uvjeravanja da Kennedy neće mijenjati postojeće preporuke za vakcinu.
Tokom saslušanja u Senatu, demokrate su pokušale da navedu Kenedija da negira dugo diskreditovanu teoriju da vakcine izazivaju autizam. Neki zakonodavci su također podigli uzbunu da Kennedy ima finansijsku korist od promjene smjernica za vakcinu ili slabljenja federalne zaštite od tužbi protiv proizvođača cjepiva.
Kennedy je prošle godine zaradio više od 850.000 dolara od aranžmana kojim se klijenti upućuju na advokatsku firmu koja je tužila proizvođače Gardasila, vakcine protiv humanog papiloma virusa koja štiti od raka grlića materice. Ako bude potvrđen kao ministar zdravlja, obećao je da će naknade prikupljene od aranžmana preusmjeriti svom sinu.
Kennedy će preuzeti agenciju usred velike promjene u saveznoj vladi, koju je predvodio milijarder Elon Musk, koja je isključila - makar i privremeno - milijarde dolara poreznih obveznika u javnom zdravstvu i ostavila hiljade federalnih radnika nesigurnim za svoj posao.
U petak je NIH najavio da će ograničiti milijarde dolara za medicinska istraživanja koja se daju univerzitetima i bolnicama kako bi razvili tretmane za bolesti poput raka i Alchajmerove bolesti.
Kennedy je također pozvao na reviziju osoblja u NIH, FDA i CDC. Prošle godine je obećao da će otpustiti 600 zaposlenih u NIH-u, najvećem finansijeru biomedicinskih istraživanja u zemlji.