Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Biden: Svi odrasli u Americi moći će da se prijave za vakcinu do 19. aprila

Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o borbi protiv koronavirusa (Foto: Reuters/Kevin Lamarque)

Predsjednik SAD Joe Biden objavio je u utorak da je za oko dvije nedjelje ubrzao rok do kojeg bi američke države trebalo da omoguće svim odraslima da se prijave za vakcinu protiv koronavirusa.

"To znači da će do 19. aprila, u svakom dijelu zemlje, svi odrasli stariji od 18 godina moći da se prijave za vakcinu. Nema više zbunjujućih pravila. Nema više zbunjujućih restrikcija", rekao je Biden u obraćanju u Bijeloj kući. Prvobitni rok bio je 1. maj.

Za djecu mlađu od 16 godina još nije odobrena vakcina, ali su u toku kliničke probe.

Biden je takođe objavio da je od njegove inauguracije 20. januara dato više od 150 miliona doza vakcine, te da je administracija na putu da ostvari novi cilj: da za prvih 100 dana njegovog mandata bude primljeno 200 miliona doza.

Bidenov prvobitni plan je bio 100 primljenih doza vakcine do kraja prvih 100 dana mandata.

Predsjednik je rekao da je više od 80 odsto nastavnika i zaposlenih u školama primilo najmanje jednu dozu vakcine. Međutim, upozorio je da se šire novi sojevi koronavirusa i da to dovodi do rasta broja slučajeva.

"Nismo još došli do cilja. Još nam predstoji mnogo posla. Još smo u trci između života i smrti. Dok ne vakcinišemo veći broj ljudi, potrebno je da svi peru ruke, drže socijalnu distancu i nose maske", naglasio je američki predsjednik i poručio da nije vrijeme "za slavlje".

Podsjetio je građane da su za dvije od tri odobrene vakcine u SAD potrebne dvije doze koje se daju u razmaku od nekoliko nedjelja i da ne dolazi odmah do pune zaštite.

Uoči govora u Bijeloj kući, predsjednik je posjetio centar za vakcinaciju protiv koronavirusa u Virdginiji, gdje je rekao da se nada da će SAD imati dovoljno doza vakcine da počnu da ih "uskoro" isporučuju drugim zemljama.

"Ovo nije nešto što možemo samo da riješimo u Americi, ako ne riješimo širom svijeta. Ne možete da izgradite zid ili dovoljno visoku ogradu da spriječite dolazak virusa", rekao je Biden.

Među starijima, 75 odsto je primilo najmanje jednu dozu, dok je više od 55 odsto u potpunosti vakcinisano.

U SAD su odobrene tri vakcine - Pfizer/BioNTech i Moderna koje se daju u dvije doze i Johnson&Johnson za koju je potrebna jedna.

COVID-19 je odnIo više od 555.000 života u Americi.

See all News Updates of the Day

Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja

Raseljene žene i deca čekaju na pomoć u Pembi u Mozambiku, nakon što su pobjegli od napada u Palmi, u sjevernom Mozambiku, 19. april 2021.

20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života. 

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."

"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.

Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.

U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".

Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.
Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.

"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman​.

UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".

Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.

Biden vjeruje da se Amerika vratila, ali saveznici SAD nisu baš uvjereni

Predsjednik SAD Joe Biden dolazi na konferenciju za štampu tokom samita NATO, u sjedištu Alijanse u Briselu, 14. juni 2021.(Foto: AP Photo, Patrik Semanski)

Na sastancima sa G-7 i pred saveznicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi prošle nedjelje, predsjednik SAD Joe Biden nije propustio priliku da ponovi svoju tvrdnju da se "Amerika vratila" na svjetsku scenu i da je spremna da preuzme vodstvo u rješavanju velikih problema poput klimatskih promjena, porasta autoritarnosti, cyber bezbjednosti i distribucije vakcina protiv koronavirusa državama sa niskim i umjerenim prihodima.

Između ostalog, Biden je okupio lidere nekih od najvećih svetskih demokratija iza plana za stvaranje globalnog infrastrukturnog fonda, nazvanog Izgradimo ponovo bolji svijet (B3W), u konkretnoj nameri da ospori osmogodišnji kinesku Inicijativu za poas i put (BRI).

Ime programa vrlo je namjerno podsjeća na krilaticu Bidenove kampanje koja je obećavala da će pomoći SAD-u da se "ponovo izgrade bolje" od devastacije koju je donijela pandemija.

Najavljujući program, opisao ga je kao "pravedniji" od kineskog BRI, i rekao da B3W "neće biti dobar samo za zemlje, već... dobar za cijeli svijet" i da "predstavlja vrijednosti koje naše demokratije predstavljaju, a ne autokratski nedostatak vrijednosti".

Poslije četiri godine Trumpove administracije, koja je cijepala sporazume, gazila norme i antagonizirala dugogodišnje saveznike, Bidenove riječi su toplo pozdravljene. Ali mnogima obećanja zvuče prazno, kažu stručnjaci kao što je Hans Kundnani, viši istraživač u Evropskom programu u Chatham Houseu, međunarodnom think-tank (analitičkom) centru u Londonu.

Iako prepoznaju da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za rješavanje globalnih problema, Kundnani je kaže da "Evropljani ne vide SAD kao posebno pouzdanog ili dosljednog partnera".

Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.
Joe Biden za vrijeme sastanka lidera zemalja G-7.

Mračna poruka

"Generalno, rekao bih da postoji poprilično skepticizma oko ove ideje da se Amerika 'vratila'", rekao je. "Konkretno, među Evropljanima postoji taj osjećaj... da će možda još jedan trumpovski predsjednik biti izabran za četiri godine. Mislim da je Trumpov šok teško to zaboraviti."

To je mračna poruka koju ponavljaju i stručnjaci iz Sjedinjenih Država.

"Pitanje američke pouzdanosti postaće glavni izazov za Bidenovu administraciju", rekla je Barbara Bodine, bivša američka ambasadorica u Jemenu, veteranka američke diplomatije sa tri decenije iskustva.

"Jednostavno, svakome će negdje u umu ostati pitanje: da li će bilo koji sporazum koji Sjedinjene Države sklope, bilo sa prijateljem ili neprijateljem, preživjeti novi zaokret administracije", rekla je.

Pišući u časopisu Pregled politike u svijetu (World Politics Review), Stewart M. Patrick​, direktor za međunarodne institucije i programa globalnog upravljanja pri Savjetu za inostrane odnose, iznio je slično zapažanje.

"Trumpova era bacila je sumnju na američku globalnu izdržljivost, ohrabrujući bliske saveznike u Evropi i Aziji da se uzdrže od klađenja na iznenada hirovitu Ameriku... i srušila ono malo što je ostalo od bipartijskog internacionalističkog konsenzusa. Demokrate i republikanci sada naseljavaju različite spoljnopolitičke planete", napisao je.

Kako smo stigli dovdje?

Proteklih nekoliko godina izazvalo je niz šokova među američkim saveznicima, koji su uzimali zdravo za gotovo Ameriku koja, iako nije uvijek bila potpuno dosljedna u svojim postupcima, u najmanju ruku nije bila nestalna.

Izbori 2016. bili su prvi od tih šokova, rekao je Kundnani iz Chatham Housea, jer kao i većina Amerikanaca, većina američkih saveznika nije očekivala da će SAD izabrati bivšu zvijezdu reality TV showa bez političkog iskustva da vodi zemlju.

Nisu izostali ni drugi trzaji za saveznike SAD, dok se tadašnji predsjednik obrušio na NATO i pokušavao da izgradi bliže odnose sa autoritarnim režimima od Pjongjanga do Moskve.

Ali sljedeći veliki šok dogodio se 2018. godine, kada je Trump povukao SAD iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana (JCPA), nezvanično poznatog kao Iranski nuklearni sporazum.

Većina Evropljana nikada nije gledala dalje od podrške Obamine administracije sporazumu, pa nisu uspjeli da shvate da je nedostatak republikanske podrške na domaćem terenu zahtijevao da Obama zaključi sporazum lako ukidajućom uredbom, a ne čvršće obavezujućim zakonom.

Drugačija perspektiva izbora 2020

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Sve u svemu, Trump će povući SAD iz najmanje 13 glavnih međunarodnih sporazuma, organizacija, pa čak i ugovora, često na načine koji su saveznicima izgledali proizvoljno i hirovito.

Kako su se približavali izbori 2020. godine, ti saveznici gledali su na glasanje kao na signal koji bi nagovijestio da li je Trumpova administracija bila aberacija ili pokazatelj da je došlo do neke trajne promjene u SAD.

Sa svojom pobjedom u ruci 2020. godine, Biden je bio nestrpljiv da rezultat pretoči u dokaz da su SAD spremne da se vrate na svoje nekadašnje mjesto lidera demokratskih država svijeta. Ali mnogi američki saveznici prihvatili su sasvim drugačiju poruku od rezultata izbora.

Nastavljeni skepticizam

Istina, Biden je zaista dobio mjesto predsjednika sa više od 81 milion glasova, najviše koliko je jedan predsjednički kandidat ikada dobio. Ali istovremeno, Trump je ipak dobio više od 74 miliona glasova - što je drugi najveći broj glasova koje je jedan kandidat ikada dobio i preko 11 miliona glasova više nego što je dobio četiri godine ranije.

Dakle, kako Biden insistira na povratku Amerike, Kundnani kaže da Evropljani vide nešto sasvim drugo. "Ono što Evropljani vide kada gledaju Ameriku je duboko podijeljena zemlja - duboko polarizovana na sve načine koje poznajemo", rekao je on.

To ima duboke posljedice na način na koji druge zemlje računaju sa SAD kada je u pitanju dugoročno planiranje.

Oblik budućih sporazuma

Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta (B3W) biće ključni izazov za Bidenovu administraciju. Navođenje zemalja da se potpišu milijarde dolara vrijedne dugoročne aranžmane koji utiču na njihov razvoj u narednim decenijama zavisiće od njihovog uvjerenja da će program i dalje postojati kada Biden više ne bude u Bijeloj kući.

I to će važiti ne samo za B3W, već i za bilo koju veliku multilateralnu inicijativu koju Biden preduzima.

Bodine, sada direktorica Instituta za proučavanje diplomatije na Univerzitetu Georgetown, rekla je da očekuje da će saveznici koji postignu velike multilateralne sporazume sa SAD insistirati na postojanju "rigorozno zacrtanih odredbi o povlačenju", iako je, primjećuje, Trumpova administracija ignorisala svoje obaveze po pitanju povlačenja u iranskom nuklearnom sporazumu.

Izvršena prilagođavanja

Šire gledano, rekla je, očekuje da će međunarodni kompaktni sistemi biti strukturirani na način koji treba da preživi potencijalni izlazak SAD, ističući da su druge države već počele prilagođavati dogovore odsustvu Sjedinjenih Država.

Nakon što se Trump povukao iz Pariskog klimatskog sporazuma 2020. godine, preostale države glasale su da se pridržavaju svojih obaveza. A kada su SAD napustile trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu u prvim danima Trumpovog predsjedavanja, glavne ekonomije regiona su napredovale - i pozdravile najvećeg regionalnog rivala Sjedinjenih Država, Kinu, koja je ušla u sporazum.

Bidenova najveća prednost ovde je što ima dugogodišnje lične veze sa liderima širom svijeta i na njega se uglavnom gleda kao na čovjeka od riječi. Ali njegov najveći nedostatak je nešto što on zapravo ne može da kontroliše američki politički sistem da ne poskakuje naprijed-nazad između visoko polarizovanih partija koje međusobno poništavaju obaveze.

"Problem nije kredibilitet Joe Bidena; to je kredibilitet našeg političkog sistema", rekla je Bodine.

Podsećajući na bivšu državnu sekretaricu Madeleine Albright​, koja je svojevremeno SAD nazivala "neophodnom državom", Bodine je rekla da se plaši da bi Sjedinjene Države koje ne mogu nagovoriti druge nacije da svoje obaveze shvate ozbiljno mogle "preći iz neophodne u nezgodnu do nevažne".

Šta slijedi nakon "cyber sastanka" Biden-Putin

Predsjednik SAD Joe Biden tokom sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, u Ženevi, 16. juni 2021.

Stručnjaci za cyber bezbjednost analizirali su transkripte sa konferencija za novinare u srijedu u Ženevi kako bi utvrdili da li će samit SAD-Rusija donijeti stvarni napredak u zaustavljanju talasa visokih napada upotrebom ransomwarea (vrsta virusa kojim hakeri preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i prisiljavaju vlasnika da plaća otkupninu kako bi mogao da nastavi poslovanje). Za većinu je odgovor: Prerano je za reći.

Uoči sastanka između predsjednika SAD Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, cyber napadi koji za cilj imaju otkupninu, a koji su dolazili iz Rusije, pojavili su se kao kritično pitanje nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država.

Zabrinutost zbog navodne uloge Rusije u tim napadima porasla je nakon što su kriminalci-otkupljivači za koje se vjeruje da imaju sjedište u Rusiji provalili računarsku mrežu "Colonial Pipeline" - najvećeg sistema cjevovoda za prečišćene naftne derivate u SAD - i giganta za preradu govedine JBS.

Biden je obećao da će se suprotstaviti Putinu zbog ransomwarea. Ali iako sa samita nije proizašao napredak u vezi sa cyber bezbjednošću, dvojica lidera složila su se da započnu konsultacije oko tog pitanja.

Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.
Kamioni cisterne parkirani su blizu ulaza kompanije Colonial Pipeline, 12. maja 2021, Charlotte.

Cyber konsultacije

Stručnjaci iz dvije zemlje imaće zadatak da rade na "konkretnom razumijevanju onoga što je zabranjeno" i da prate cyber napade koji potiču iz bilo koje zemlje, rekao je Biden.

Šta će to podrazumijevati, ostaje da se vidi, ali stručnjaci za cyber bezbjednost kažu da će razgovore vjerovatno voditi radne grupe sastavljene od zvaničnika nižeg nivoa iz Bidenove administracije i njihovih ruskih kolega.

Šesnaest izuzetaka

Biden je rekao da je Putinu predao spisak od 16 sektora kao što su energetika i vodosnabdijevanje za koje SAD insistiraju da su izvan sfere podložne napadima. Oni su određeni kao kritični infrastrukturni sektori prema predsjedničkoj direktivi iz 2013.

"Govorio sam o prijedlogu da određena kritična infrastruktura ne smije biti podložna napadima, tačka - cyber ili bilo kojim drugim sredstvima", rekao je Biden novinarima.

Pored sistema za snabdijevanje energijom i vodom, lista uključuje informacionu tehnologiju, zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, kao i hranu i poljoprivredu - što je sve bilo meta cyber napada u posljednjih nekoliko godina.

Nema razmjene cyber kriminala

Uoči samita, Putin je predložio razmjenu traženih hakera sa SAD. Biden je u početku odgovorio rekavši da je "otvoren" za tu ideju, ali je Bijela kuća kasnije pojasnila da je predsjednik samo predložio da cyber kriminalci treba da odgovaraju u obje zemlje.

Biden i Putin nisu rekli da li su razgovarali o ideji razmjene počinilaca zločina i ostalo je nejasno kako će dvije strane sarađivati u vezi sa napadima napada na cyber bezbjednost koji dolaze iz bilo koje od dvije zemlje, ali ne uključuju direktno vlade.

Govoreći na odvojenoj konferenciji za štampu nakon sastanka sa Bidenom, Putin je tvrdio da je Rusija pružila "iscrpne" odgovore na američke zahtjeve za informacijama o 10 odvojenih napada na cyber bezbednost, ali nije "dobila ni jedan odgovor" na svojih 45 upita upućenih SAD.

John Demers
John Demers

John Demers, odlazeći šef Odsjeka za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata za pravosuđe, rekao je da, iako su SAD u prošlosti tražile od Rusije informacije o cyber kriminalcima, potpuno su odustale od traženja saradnje.

"Mislim da smo danas stigli do faze kada ima vrlo malo smisla za to", rekao je Demers na događaju u utorak koji sponzoriše medijska kompanija iz javnog sektora, CyberScoop.

Biden je rekao da će se o Rusiji suditi prema njenim postupcima.

"Naravno, princip je jedno", rekao je predsjednik. "To mora biti potkrijepljeno praksom. Odgovorne zemlje moraju da preduzmu mjere protiv kriminalaca koji na njihovoj teritoriji sprovode aktivnosti upotrebom ransomwarea".

Američka cyber ofanziva

Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.
Ilustracija - U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Biden je rekao da je, iako tokom sastanka koji je trajao oko tri sata nije uputio prijetnje, jasno stavio do znanja da će biti posljedica ruskih akcija, rekavši Putinu: "Ako vi učinite to, mi ćemo učiniti ovo".

Posljednjih godina SAD su znatno ojačale svoje ofanzivne cyber mogućnosti. Cyber komanda Sjedinjenih Država ima zadatak da sprovodi operacije u cyber prostoru protiv zlonamjernih inostranih aktera. Kao dio ofanzivne cyber operacije, Cyber komanda može da blokira pristup mete internetu, da uništiti njene baze podataka ili srušiti čitavu računarsku mrežu grupe.

"Ukazao sam mu da imamo značajne cyber sposobnosti i on to zna", rekao je Biden o Putinu. "Ne zna tačno šta je to, ali je značajno".

U 2018. godini, američka cyber operacija blokirala je pristup Internetu Agenciji za istraživanje, ruskoj farme trolova.

Prošle godine, Cyber komanda, zajedno sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost, izvela je cyber operaciju protiv hakera koji rade za iranski Korpus revolucionarne garde, nakon što su američkim glasačima poslali prijeteće mailove kako bi podrili povjerenje u predsjedničke izbore u novembru.

SAD: Biden i Erdogan sporazumjeli se oko Afganistana, probem S-400 ostaje nerješen

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan tokom susreta sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom, na marginama NATO samita u Briselu, Belgija, 4. juna 2021. (Murat Cetinmuhurdar/Presidential Press Office/Handout via Reuters)

Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan složili su se na sastanku ove nedjelje da će Turska preuzeti vodeću ulogu u obezbjeđivanju aerodroma u Kabulu, dok Sjedinjene Države povlače trupe iz Afganistana, izjavio je u četvrtak američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Dvojica lidera, međutim, nisu mogla da riješe dugo postojeću temu po pitanju turske kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, rekao je Sullivan, što je ogorčen spor koji je zaoštrio veze između dvije saveznice u NATO. Dodao je da će se dijalog po tom pitanju nastaviti.

Sullivan je rekao novinarima da su Biden i Erdogan na sastanku u ponedjeljak na samitu NATO razgovarali o pitanju Afganistana. Erdogan je tražio određene oblike američke podrške za obezbjeđivanje aerodroma, a Biden se obavezao da će pružiti tu podršku, rekao je Sullivan.

"Utvrđeno je jasno opredjeljenje lidera da će Turska igrati vodeću ulogu u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, a mi sada radimo na tome kako da to izvršimo", rekao je Sullivan dajući prve detalje sastanka sa američke strane, dok tursko predsjedavanje nije dalo detalje.

Turska i Sjedinjene Države sukobljavale su se oko niza pitanja, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog naoružanja i razlike u politikama u Siriji i istočnom Mediteranu, a očekivanja za napredak na prvom susretu između Erdogana i Bidena licem u lice bila su mala.

Lideri su zvučali optimistično nakon sastanka, iako nisu objavili kakav su konkretan napredak postigli. Jedno od potencijalnih područja saradnje bio je Afganistan, gdje je Ankara ponudila da čuva i upravlja aerodromom u Kabulu nakon povlačenja američkih i NATO snaga tokom narednih nedjelja.

Bezbjednost aerodroma presudna je za djelovanje diplomatskih misija van Afganistana dok se zapadne snage povlače.

Prošle nedjelje portparol talibana rekao je da bi Turska trebalo da povuče svoje trupe iz Afganistana prema sporazumu do 2020. godine o povlačenju američkih snaga, ali Sullivan je rekao da komentari talibana ne odvraćaju od "detaljnog i efikasnog" bezbjednosnog plana koji SAD sklapaju.

"Očigledno ozbiljno shvatamo zabrinutost da će talibani ili drugi elementi u Afganistanu napasti zapadno ili međunarodno prisustvo... Ne vjerujemo da će nas ono što talibani javno govore odvratiti od napora koji su trenutno u toku na uspostavljanju bezbjednosnog prisustva", rekao je.

Kao predsjednik, Biden je prema Erdoganu prihvatio hladniji ton od prethodnika Donalda Trumpa. Biden je brzo priznao masakr nad Jermenima 1915. godine kao genocid - što je stav koji ljuti Tursku - i pojačao kritiku turskog dosijea o ljudskim pravima.

Ali nije bilo jasno da li je Bijden pokrenuo pitanje ljudskih prava sa Erdoganom tokom njihovog sastanka.

Sullivan je pružio malo detalja o tome kako će biti riješen, ako uopšte bude rešen, ćorsokak oko S-400, koji je podstakao Washington da ukloni Ankaru iz programa lovca F-35 i uvede sankcije.

"Razgovarali su o tome. Nije bilo rješenja problema. Postojala je obaveza da se nastavi dijalog o S-400, a dva tima će to pratiti nakon izlaska sa sastanka", rekao je on.

Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.

Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.

Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.

"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.

"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.

"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.

Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.

Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.

Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.

"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."

Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.

Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".

Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.

Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.

Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.

Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.

"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.

"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.

Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.

"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG