Najnovije
Biden: Svi odrasli u Americi moći će da se prijave za vakcinu do 19. aprila
Predsjednik SAD Joe Biden objavio je u utorak da je za oko dvije nedjelje ubrzao rok do kojeg bi američke države trebalo da omoguće svim odraslima da se prijave za vakcinu protiv koronavirusa.
"To znači da će do 19. aprila, u svakom dijelu zemlje, svi odrasli stariji od 18 godina moći da se prijave za vakcinu. Nema više zbunjujućih pravila. Nema više zbunjujućih restrikcija", rekao je Biden u obraćanju u Bijeloj kući. Prvobitni rok bio je 1. maj.
Za djecu mlađu od 16 godina još nije odobrena vakcina, ali su u toku kliničke probe.
Biden je takođe objavio da je od njegove inauguracije 20. januara dato više od 150 miliona doza vakcine, te da je administracija na putu da ostvari novi cilj: da za prvih 100 dana njegovog mandata bude primljeno 200 miliona doza.
Bidenov prvobitni plan je bio 100 primljenih doza vakcine do kraja prvih 100 dana mandata.
Predsjednik je rekao da je više od 80 odsto nastavnika i zaposlenih u školama primilo najmanje jednu dozu vakcine. Međutim, upozorio je da se šire novi sojevi koronavirusa i da to dovodi do rasta broja slučajeva.
"Nismo još došli do cilja. Još nam predstoji mnogo posla. Još smo u trci između života i smrti. Dok ne vakcinišemo veći broj ljudi, potrebno je da svi peru ruke, drže socijalnu distancu i nose maske", naglasio je američki predsjednik i poručio da nije vrijeme "za slavlje".
Podsjetio je građane da su za dvije od tri odobrene vakcine u SAD potrebne dvije doze koje se daju u razmaku od nekoliko nedjelja i da ne dolazi odmah do pune zaštite.
Uoči govora u Bijeloj kući, predsjednik je posjetio centar za vakcinaciju protiv koronavirusa u Virdginiji, gdje je rekao da se nada da će SAD imati dovoljno doza vakcine da počnu da ih "uskoro" isporučuju drugim zemljama.
"Ovo nije nešto što možemo samo da riješimo u Americi, ako ne riješimo širom svijeta. Ne možete da izgradite zid ili dovoljno visoku ogradu da spriječite dolazak virusa", rekao je Biden.
Među starijima, 75 odsto je primilo najmanje jednu dozu, dok je više od 55 odsto u potpunosti vakcinisano.
U SAD su odobrene tri vakcine - Pfizer/BioNTech i Moderna koje se daju u dvije doze i Johnson&Johnson za koju je potrebna jedna.
COVID-19 je odnIo više od 555.000 života u Americi.
See all News Updates of the Day
Uhapšen muškarac u vezi sa ubistvom direktora osiguravajuće kuće, pronađen i manifest
Policija u Altooni, Pennsylvaniji uhapsila je 26-godišnjeg Luigija Mangonea u istrazi o ubistvu direktora osiguravajuće kuće UnitedHealthCare Briana Thompsona u New Yorku.
Komesarka policije u New Yorku Jessica Tisch rekla je da je Mangone uhapšen po optužbama za posjedovanje oružja, a da ostaje osoba od interesa u istrazi o slučaju ubistva Thompsona.
Policija vjeruje da je Mangone djelovao sam, a kod njega je pronađen i manifest za koji se smatra da može da rasvijetli motiv ovog zločina.
Brian Thompson je ubijen prošle srijede rano ujutro, ispred hotela u centru New Yorka. Pošto je ispalio nekoliko hitaca u Thompsona, napadač je pobegao kroz prolaz između zgrada, a potom sjeo na bicikl i odvezao se ka Central parku.
Mangone uhapšen je u ponedeljak ujutro u McDonaldsu u mjestu Altoona, kada ga je jedan od zaposlenih prepoznao i pozvao policiju, rečeno je na konferenciji za novinare u New Yorku.
Kako je rekla komesarka Tisch, kod njega je pronađeno nekoliko lažnih identifikacionih dokumenata, među njima i onaj sa kojim se prijavio u hostel u New Jerseyju nekoliko dana pred napad na Thompsona.
Mangone je kod sebe imao oružje kakvo je korišteno prilikom ubistva, kao i masku koja je slična onoj koju je napadač nosio kada ga je snimila kamera za video nadzor. Oružje je napravljeno uz pomoć 3D štampača.
Njujorška policija je kod njega pronašla i rukom pisan dokument, na tri strane, u kojem "zlonamjerno piše o korporativnoj Americi".
Zelenski se zalaže za diplomatski prekid rata u Ukrajini
Predsjednik Volodimir Zelenski je u ponedjeljak iznio argument za diplomatsko rješenje 33-mjesečnog rata Rusije u Ukrajini i iznio ideju o raspoređivanju stranih trupa u njegovoj zemlji dok se ona ne pridruži vojnom savezu NATO-a.
Izjave na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim opozicionim liderom Friedrichom Merzom bile su posljednje koje su signalizirale sve veću otvorenost Kijeva za ratne pregovore, a Donald Trump se sprema da se vrati u Bijelu kuću 20. januara.
Novoizabrani američki predsjednik, koji je rekao da želi brzo okončati rat, pozvao je u nedjelju na hitan prekid vatre i pregovore o okončanju "ludila", nakon što se sastao sa Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na razgovorima u Parizu.
"Ukrajina želi da se ovaj rat završi više od bilo koga drugog. Bez sumnje, diplomatska rezolucija bi spasila više života. Mi to tražimo", rekao je Zelenski novinarima u ponedjeljak u Kijevu.
Rekao je da je razgovarao o "zamrzavanju" linija u ratu kada se susreo s Macronom i Trumpom. Rusija kontroliše skoro petinu ukrajinske teritorije nakon što je pokrenula invaziju 2022. koja je pokrenula najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata.
Zelenski je rekao da je dvojici lidera rekao da ne vjeruje da Putin zapravo želi da okonča rat i da će ruskog predsjednika morati prisiliti.
Zelenski se također vratio na Macronovu ideju iz februara, koji je iznio mogućnost da evropske nacije pošalju trupe u Ukrajinu. Među evropskim liderima nije bilo konsenzusa po tom pitanju.
"On je predložio da neki dio trupa neke zemlje bude prisutan na teritoriji Ukrajine, što bi nam garantovalo sigurnost dok Ukrajina ne uđe u NATO", rekao je Zelenski.
"Ali moramo imati jasno razumijevanje kada će Ukrajina biti u EU, a kada u NATO", dodao je.
Kijev, koji je učinio zajednički napor da dobije pozivnicu za pridruživanje NATO-u, insistirao je tokom cijelog rata da su mu potrebne sigurnosne garancije kako bi spriječio Rusiju da pokrene još jednu invaziju nakon što se trenutna neprijateljstva zaustave.
"Ako dođe do pauze dok Ukrajina nije u NATO-u, pa čak i da smo dobili poziv, a ne bismo bili u NATO-u, a biće pauze, ko nam onda garantuje bilo kakvu sigurnost?" pitao je Zelenski na konferenciji za novinare.
Rusija je tražila da Ukrajina napusti svoje NATO ambicije i vidi članstvo Kijeva u alijansi kao neprihvatljivu prijetnju sigurnosti.
Ukrajinski lider je rekao novinarima da se nada da će narednih dana pozvati odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena kako bi razgovarali o članstvu u NATO-u.
"Namjeravam u narednom vremenu pozvati predsjednika Bajdena... i pokrenuti pitanje poziva za pridruživanje NATO-u", rekao je.
"On je sadašnji predsjednik i mnogo toga zavisi od njegovog mišljenja. I nema smisla razgovarati s predsjednikom Trumpom o nečemu što nije do njega danas - dok još nije u Bijeloj kući."
Izrael najavio uništavanje teškog strateškog oružja u Siriji
Izrael će pojačati zračne napade na sirijske zalihe naprednog oružja, rekli su izraelski zvaničnici u ponedjeljak, i zadržati „ograničeno” prisustvo trupa na terenu, nadajući se da će spriječiti svaku prijetnju koja bi se mogla pojaviti usljed svrgavanja predsjednika Bashara al-Assada.
Izrael je posmatrao preokret u Siriji s mješavinom nade i zabrinutosti dok odmjerava posljedice jedne od najznačajnijih strateških promjena na Bliskom istoku posljednjih godina.
Dok je Assadov pad uništio bastion odakle je izraelski najveći neprijatelj Iran vršio utjecaj u regionu, munjevito napredovanje različitih grupa pobunjeničkih snaga sa korijenima u islamističkoj ideologiji Al Qaide predstavlja rizik.
Ministar odbrane Israel Katz rekao je da će vojska „uništiti teško strateško oružje širom Sirije, uključujući rakete zemlja-vazduh, sisteme protivvazdušne odbrane, rakete zemlja-zemlja, krstareće rakete, rakete dugog dometa i obalne rakete”.
Visoki izraelski dužnosnik rekao je da će se zračni napadi nastaviti u narednim danima, dok je ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao da Izrael nema interesa da se miješa u unutrašnje sirijske poslove i da je zabrinut samo za odbranu svojih građana.
„Zato napadamo sisteme strateškog naoružanja kao što je, na primjer, preostalo hemijsko oružje ili rakete dugog dometa kako ne bi pali u ruke ekstremista”, rekao je Saar novinarima u Jerusalimu.
Još uvijek potresen od napada palestinske militantne grupe Hamas u oktobru 2023, Izrael također nastoji spriječiti svaku buduću prijetnju od svog susjeda.
Izraelske snage su već u oktobru očistile nagazne mine i uspostavile nove barijere na granici između Golanske visoravni pod izraelskog okupacijom i demilitarizovanog pojasa koji graniči sa Sirijom.
Rano u nedjelju, vojska je saopštila da je poslala kopnene snage u demilitariziranu zonu, tampon od 400 kvadratnih kilometara stvoren Sporazumom o razdvajanju snaga iz 1974. i nadgledan od strane Promatračkih snaga UN-a (UNDOF).
Vojska je u ponedjeljak objavila fotografije izraelskih komandosa u sirijskom području planine Hermon. Saar je rekao da je prisutnost trupa strogo ograničena. „
„U osnovi je blizu naših granica, ponekad nekoliko stotina metara, ponekad jednu ili dvije milje”, rekao je. „To je vrlo ograničen i privremen korak koji smo poduzeli iz sigurnosnih razloga.”
Iran u direktnom kontaktu sa grupama u novom rukovodstvu Sirije, kaže zvaničnik Teherana
Iran je otvorio direktnu liniju komunikacije s pobunjenicima u novom rukovodstvu Sirije otkako je njegov saveznik Bashar al-Assad zbačen, rekao je visoki iranski zvaničnik Reutersu u ponedjeljak.
Munjevito napredovanje milicionog saveza predvođenog Hayat Tahrir al-Shamom, bivšim ogrankom Al Qaide, označilo je jednu od najvećih prekretnica za Bliski istok. Assadov pad na mjestu predsjednika uklonio je bastion s kojeg su Iran i Rusija vršili utjecaj širom arapskog svijeta.
Nekoliko sati nakon Assadovog pada, Iran je rekao da očekuje nastavak odnosa s Damaskom na osnovu "dalekovidnog i mudrog pristupa" dviju zemalja i pozvao na uspostavljanje inkluzivne vlade koja bi predstavljala sve segmente sirijskog društva.
Nema sumnje u zabrinutost Teherana o tome kako će promjena vlasti u Damasku utjecati na iranski utjecaj u Siriji, osloncu iranskog regionalnog utjecaja.
Ali nema panike, rekla su tri iranska zvaničnika Reutersu, dok Teheran traži diplomatske puteve da uspostavi kontakt s ljudima koje je jedan od zvaničnika nazvao "onima unutar novih sirijskih vladajućih grupa čiji su stavovi bliži iranskim".
„Glavna briga za Iran je da li će Assadov nasljednik odgurnuti Siriju od Teheranske orbite”, rekao je drugi iranski zvaničnik. „To je scenario koji Iran želi izbjeći.”
Neprijateljska post-Assadova Sirija bi libanonskoj oružanoj grupi Hezbollah oduzela jedinu rutu opskrbe kopnom i uskratila Iranu glavni pristup Mediteranu i „liniji fronta” s Izraelom.
Jedan od visokih zvaničnika rekao je da su iranski klerikalni vladari, suočeni s gubitkom važnog saveznika u Damasku i povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću u januaru, otvoreni za saradnju s novim liderima Sirije.
„Ovaj angažman je ključan za stabilizaciju veza i izbjegavanje daljih regionalnih tenzija”, rekao je zvaničnik.
Teheran je uspostavio kontakte s dvije grupe unutar novog rukovodstva, a nivo interakcije će biti procijenjen u narednim danima nakon sastanka iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, najvišem sigurnosnom tijelu, rekao je.
Dvojica iranskih zvaničnika izjavila su da je Teheran oprezan što Trump koristi Assadovu smjenu kao polugu za intenziviranje ekonomskog i političkog pritiska na Iran, „bilo da iznudi ustupke ili da destabilizuje Islamsku Republiku”.
Nakon što je 2018. povukao Sjedinjene Države iz iranskog nuklearnog sporazuma sa šest velikih sila iz 2015. godine, tadašnji predsjednik Trump je vodio politiku „maksimalnog pritiska” koja je dovela do ekstremnih ekonomskih poteškoća i pogoršala nezadovoljstvo javnosti u Iranu.
Godine 2020. Trump je, kao predsjednik, naredio napad dronom koji je ubio Qassema Soleimanija, najmoćnijeg iranskog vojnog komandanta i organizatora prekomorskih napada na interese SAD-a i interese njihovih saveznika.
„Iranu sada ostaju samo dvije opcije: povući se i povući odbrambenu liniju u Iraku ili tražiti dogovor s Trumpom”, rekao je Ali Vaez iz Međunarodne krizne grupe.
Pad Assada razotkrio je opadajuću stratešku polugu Teherana u regionu, pogoršanu izraelskim vojnim ofanzivama protiv Hezbollaha u Libanu i palestinske militantne grupe Hamas u Gazi.
Iranski klerikalni vladari potrošili su milijarde dolara podržavajući Assada tokom građanskog rata koji je izbio u Siriji 2011. godine i rasporedili svoju Revolucionarnu gardu u Siriju kako bi zadržali svog saveznika na vlasti i održali Teheransku „Osovinu otpora” Izraelu i utjecaju SAD-a na Bliskom istoku.
Assadov pad uklanja ključnu kariku u iranskom regionalnom lancu otpora koji je služio kao ključna tranzitna ruta za Teheran za snabdijevanje oružjem i finansiranje svojih zastupnika, a posebno Hezbollaha.
Vijeće sigurnosti UN-a raspravljaće danas o situaciji u Siriji nakon svrgavanja Assada
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održaće u ponedjeljak razgovore iza zatvorenih vrata o situaciji u Siriji, nakon munjevitog napredovanja pobunjenika koji su svrgnuli predsednika Bashara al-Assada.
Rusija, koja je pružala vojnu pomoć Assadu tokom skoro 14-godišnjeg građanskog rata u Siriji, zatražila je na sjednici Vijeća sigurnosti da se razgovara o razvoju događaja, uključujući potencijalne implikacije na mirovnu misiju UN na Golanskoj visoravni.
Izraelske trupe raspoređene su u nedjelju u zonu razdvajanja na Golanskoj visoravni koju nadgledaju UN, a premijer Benjamin Netanyahu je rekao da je taj potez neophodan da bi se zaštitili Izraelci nakon što su sirijske snage napustile svoje položaje.
U ponedeljak je ostalo mnogo pitanja nejasno o tome ko će voditi Siriju i kako će zemlja pokušati da se oporavi nakon godina rata i preko pet decenija pod vlašću porodice Assad.
Državni sekretar SAD Antony Blinken rekao je u izjavi kasno u nedjelju da će Sjedinjene Države „pomno pratiti razvoj događaja i sarađivati sa našim partnerima u regionu”.
„Sjedinjene Države snažno podržavaju mirnu tranziciju vlasti na odgovornu sirijsku vladu kroz inkluzivni proces koji bi predvodila Sirija”, rekao je Blinken. „Tokom ovog prelaznog perioda, sirijski narod ima svako pravo da zahtijeva očuvanje državnih institucija, obnavljanje ključnih službi i zaštitu ranjivih zajednica.”
Blinken je rekao da će Sjedinjene Države podržati međunarodne napore da Assad i drugi budu pozvani na odgovornost za zlostavljanja sirijskog naroda i zatvaranje civila poput američkog novinara Austina Ticea.
Assad je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom građanskog rata u zemlji, uključujući napad hemijskim oružjem 2013. na periferiji Damaska.
Više od pola miliona Sirijaca je poginulo u ratu, a u sukobu je raseljeno najmanje polovina predratnog stanovništva zemlje od 22 miliona ljudi.
Assadov pad podstakao je gomile ljudi da se okupe i slave u Damasku i drugdje.
Pobunjenici su otvorili zatvore u kojima je Assadova vlada držala hiljade ljudi u sklopu gušenja pobune koja je počela 2011. godine protiv njegove vladavine.
U ponedjeljak je fokus bio na zatvoru Sajdnaja izvan Damaska, gdje je spasilačka organizacija Bijeli šljemovi saopštila da je rasporedila timove u potrazi za potencijalnim skrivenim, podzemnim ćelijama u kojima se ljudi još uvijek drže.
Ruske novinske agencije javile su u nedelju da su Assad i njegova porodica stigli u Moskvu i da su dobili azil u Rusiji.
Assadov pad je bio zapanjujuće brz, sa pobunjenicima koji su zauzeli gradove Alep, Hamu i Homs za nekoliko dana dok je sirijska vojska obustavila pružanje bilo kakvog otpora. Pobunjenike predvodi grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS) koja vodi poreklo iz Al Qaide i koju Sjedinjene Države i Ujedinjene nacije smatraju terorističkom organizacijom.
Abu Mohammed al-Golani vodi HTS i mogao bi da zacrta neposredan pravac zemlje. On je bivši komandant Al Qaide koji je prekinuo veze sa grupom prije mnogo godina i kaže da prihvata pluralizam i vjersku toleranciju.
Ali u zemlji postoje gorke podjele. Opozicioni borci koje podržava Turska bore se sa kurdskim snagama, saveznicima SAD na sjeveru, a grupa Islamska država je i dalje aktivna u nekim udaljenim oblastima.
