Linkovi

Top priča

Biden potpisao uredbu o zdravstvenoj zaštiti

Predsjednik Joe Biden nakon potpisivanja uredbe (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je uredbu kojom je proširena mogućnost prijave za sistem zdravstvene zaštite građanima koji nisu u mogućnosti da je ostvare preko svojih poslodavaca.

Istovremeno, Biden je potpisao i uredbu kojom se poništava zabrana finansiranja međunarodnih neprofitnih organizacija koje podržavaju i pružaju savjete za abortus.

"Potpisujem dvije uredbe koje će otkloniti štetu koju je počinio Trump", rekao je Biden u Ovalnoj sobi.

Potpisivanjem uredbe o zdravstvenoj zaštiti građanima je na sajtu healthcare.gov omogućena prijava za zdravstveno osiguranje u intervalu od 15. februara do 15. maja. Prethodno je program bio dostupan tokom šest nedjelja u godini.

Biden je najavio da će podržati programe koji su pokrenuti na osnovu Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti donijetog 2010. za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Američki predsjednik smatra da su hitne promjene važne zbog pandemije koronavirusa koji je u SAD-u odnio više od 430.000 Amerikanaca.

Republikanci se protive restrukturiranju zdravstvene zaštite, kritikujući troškove i njege, kao i značajno miješanje vlade u tržište zdravstvene zaštite.

Biden, koji je dužnost preuzeo prošle sedmice, zatražio je od federalnih agencija da preispitaju odluke koje je Trumpova administracija donijela u vezi sa kriterijumima koji su građanima otežavali prijavu za "Medicaid" program zdravstvenog osiguranja za građane slabijeg imovnog stanja.

See all News Updates of the Day

SAD planiraju da ubrzano vrate migrante u Haiti

Migranti sa Haitija idu ka kampu koji su hiljade njihovih sunarodnika podigle u Del Riu u Texasu, 18. septembra 2021.

SAD planiraju da ubrzaju izbacivanje Haićana, migranata, organizovanjem letova kojima će biti vraćeni u svoju zemlju, saopštili su zvaničnici. Brojni agenti Imigracione službe stigli su u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD. 

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.

Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.

Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.

Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.
Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.

Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.

Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.

13,700 novopridošlih

Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.

Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".

Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.

Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.

Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.

Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.

Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.

Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.

U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Talibani: Žene mogu da studiraju na univerzitetima, odvojene od muškaraca

Studenti i studentice razdvojeni zavjesom pohađaju nastavu na privatnom fakultetu u Kabulu, Afganistan, 7. septembar 2021.

Vlada talibana u Afganistanu saopštila je u nedjelju da žene mogu da nastave da studiraju na univerzitetima i završavaju post-diplomske studije na državnim i prvatnim fakultetima, sve dok su u učionicama ili zgradama razdvojene od muških studenata.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani saopštio je novu politiku na konferenciji za novinare u Kabulu, i branio segregaciju studenata na osnovu pola, tvrdeći da je zajedničko školovanje muškaraca i žena protivno islamskim načelima i kulturnoj tradiciji Afganistana.

Ministar je rekao da će samo ženama profesorima biti dozvoljeno da predaju studentkinjama i da neće biti manjka žena - predavača. Međutim, ukoliko to zaista bude potrebno, muškarcima će se takođe dozvoliti da drže nastavu ženama, bez kršenja islamskog zakona.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.
Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.

"Oni [profesori ] takođe mogu da predaju ali u skladu sa šerijatskim zakonom. Treba da predaju iza zavjese ili pomoću video ekrana i na sličlne načine", rekao je Hakani.

Naglasio je da njegova vlada namjerava da sačuva dostignuća koja je Afganistan načinio u obrazovnom sektoru u proteklih 20 godina, ali da neće biti zajedničkog školovanja u zemlji.

"Nije da ćemo krenuti od nule. Ne. Nastavićemo nadgradnju onoga što je postignuto do sada, ali uz veću pažnju", dodao je Hakani.

Pod vladom Talibana u Afganistanu 1996-2001. godine, ljudska prava, a posebno ženska prava su bila drastično ograničena, što je dovelo do izolacije zemlje u tom periodu.

Fundamentalistička grupa je uvela brutalni sudski sistem. Žene nisu smjele da izlaze iz kuće bez muškog rođaka i nije im bilo dozvoljeno da se školuju.

Od kad su se vratili na vlast prije skoro mjesec dana, talibani su obećali da će braniti ljudska prava i dozvoliti ženama da se školuju ili rade, kako bi ostali dio globalne zajednice i nastavili da dobijaju finansijsku pomoć da bi izašli na kraj sa različitim krizama u zemlji.

Talibani su prošle nedjelje uspostavili prelaznu vladu u kojoj su isključivo muškarci, nekoliko dana nakon što su američki i zapadni saveznici povukli svoje vojnike iz Afganistana, i okončali dvadesetogodišnje učešće u ratu sa islamističkim pokretom.

SAD i međunarodna zajednica pomno prate da vide da li su se talibani zaista reformisali i ublažili svoju tvrdu politiku iz prošlosti, prije nego što budu razmotrili uspostavljanje diplomatskih kontakata sa novom vladom u Kabulu.

Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.
Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.

Prošle nedjelje, grupa uglavnom studentkinja, u crnoj odeći koja ih je pokrivala od glave do pete, okupila su se unutar univerziteta u Kabulu a kasnije su izašle na ulice da bi iskazale podršku pravilima talibana o oblačenju i odvojenim učionicama za muškarce i žene.

Dok su državni univerziteti i dalje zatvoreni u Afganistanu, pretežno zbog izbijanja koronavirusa, privatni univerziteti su se otvorili prije sedam dana. Učionice su podijeljene zavjesama.

Hakani je rekao da će se segregacija na osnovu pola sprovoditi širom zemlje i da će se narednih mjeseci takođe razmotriti predmeti koji se studiraju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG