Linkovi

Najnovije

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque
Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

See all News Updates of the Day

Mark Rutte, bivši holandski premijer, biće novi šef NATO saveza

Mark Rutte
Mark Rutte

Rumunski predsjednik se povukao iz utrke za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a, ostavljajući odlazećem holandskom premijeru Marku Rutteu da od oktobra bude na čelu najveće svjetske vojne organizacije.

Ured predsjednika Klausa Iohanisa navodi u saopćenju da je Vijeće sigurnosti Rumunije podržalo Rutteovu kandidaturu. Takođe se navodi da je Johanis obavijestio NATO krajem prošle nedelje da namjerava da se povuče.

Njegovo povlačenje uklanja posljednju stvarnu prepreku s kojom se Rutte suočava. To bi trebalo omogućiti NATO-u da pokaže jedinstvo i demonstrira solidarnost sa ratom razorenom Ukrajinom kada se američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege sastanu u Washingtonu od 9. do 11. jula kako bi obilježili 75. rođendan NATO-a.

Rutteovo imenovanje moglo bi biti potvrđeno sastankom ambasadora NATO-a u narednim danima, ili od strane lidera kada se sastanu u Washingtonu. Zvanično bi počeo sa radom 1. oktobra.

Generalni sekretari NATO-a odgovorni su za predsjedavanje sastancima i vođenje ponekad delikatnih konsultacija između 32 zemlje članice kako bi se osiguralo da organizacija koja djeluje na osnovu konsenzusa može nastaviti funkcionisati.

Mađarska je u utorak ukinula veto na Rutteovu kandidaturu nakon što je dugogodišnji holandski premijer dao pismene garancije da neće prisiljavati Budimpeštu da učestvuje u novim planovima vojnog saveza za pružanje podrške Ukrajini ako bude imenovan.

NATO sve svoje odluke donosi konsenzusom, dajući bilo kojoj od 32 zemlje članice efektivni veto, uključujući i to da li treba da učestvuju u bilo kom zajedničkom naporu ili operaciji.

Turska je također izrazila protivljenje Rutteovoj kandidaturi, ali je u aprilu povukla svoje prigovore.

Rutte je mjesecima bio preferirani kandidat većine NATO saveznika, uključujući velike članice poput Sjedinjenih Država i Njemačke.

Na funkciji deceniju, odlazeći generalni sekretar Jens Stoltenberg bio je čvrsta ruka na čelu NATO-a i pokazalo se da ga je teško zamijeniti.

Biden i čelnici NATO-a trebali su imenovati nasljednika kada su se sastali u Litvaniji u julu 2023., ali nije bilo konsenzusa oko zamjene.

U Bijeloj kući u ponedjeljak, Biden se našalio da bi volio da bivši norveški premijer ostane duže, iako je Stoltenberg jasno stavio do znanja da će ovaj put napustiti funkciju nakon nekoliko produženja mandata.

Mislim iskreno, bili ste sjajni. Samo bih volio da produžite svoj mandat za još 10 godina”, rekao je Biden.

Johanis je pri kraju svog drugog petogodišnjeg mandata na mjestu predsjednika Rumunije i najavio je svoju namjeru da se kandiduje u martu.

Rumunija, članica NATO-a od 2004., graniči se s Ukrajinom i igrala je sve istaknutiju ulogu u alijansi tokom cijele ruske invazije, uključujući domaćinstvo sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u novembru 2022. godine.

Posjetom Vijetnamu, Putin traži novu 'sigurnosnu arhitekturu' za Aziju

Posjeta predsjednika Rusije(D) Vijetnamu
Posjeta predsjednika Rusije(D) Vijetnamu

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da želi izgraditi "pouzdanu sigurnosnu arhitekturu" u azijsko-pacifičkom regionu tokom državne posjete Vijetnamu u četvrtak, u sklopu putovanja u Aziju koje se smatra pokazivanjem prkosa Zapadu.

Dan nakon što je potpisao sporazum o međusobnoj odbrani sa Sjevernom Korejom, Putin je na vojnoj ceremoniji u Vijetnamu dobio pozdrav iz 21 puške, zagrlila su ga dva komunistička lidera, a jedan od njih raskošno pohvalio.

Putin je doprinio "miru, stabilnosti i razvoju" u svijetu, rekao je vijetnamski predsjednik.

Putinova posjeta izazvala je kritike Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, koji ruskog lidera tretiraju kao pariju i protestirali su da mu ne treba dati pozornicu na kojoj bi branio ruski rat u Ukrajini.

Rusija i Vijetnam potpisali su sporazume o pitanjima uključujući energetiku, naglašavajući okretanje Moskve ka Aziji nakon što je Zapad uveo sankcije Moskvi zbog sukoba u Ukrajini.

"Čvrsto smo opredijeljeni za produbljivanje sveobuhvatnog strateškog partnerstva sa Vijetnamom, koje ostaje među prioritetima ruske vanjske politike", rekao je Putin, prenijeli su ruski mediji.

Ruska novinska agencija TASS citirala ga je kako je rekao da dvije zemlje dijele interes za "razvoj pouzdane sigurnosne arhitekture" u regionu zasnovane na neupotrebi sile i mirnom rješavanju sporova bez prostora za "zatvorene vojno-političke blokove".

11 paktova potpisanih u Hanoju nisu bili na istom nivou kao značajan sporazum o međusobnoj odbrani u Sjevernoj Koreji.

Ali Putinova topla dobrodošlica bila je dostignuće u odnosima s javnošću za ruskog lidera, koji protiv njega ima neriješeni nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini, optužbe koje on negira.
Ni Rusija ni Vijetnam nisu članovi MKS-a.

"Putinov trijumfalni prijem u Hanoju će označiti kontrapunkt nedavnim neuspjesima Rusije", rekla je Carlyle Thayer, profesor emeritus na Akademiji odbrambenih snaga Australije, navodeći nedavnu konferenciju o Ukrajini u Švicarskoj i nove sankcije Evropske unije Rusiji.

Bile su to posljednje sankcije Zapada uvedene Rusiji od njene potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022., koju Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Putinovim odnosima s javnošću pomogla je činjenica da Vijetnam, za razliku od Sjeverne Koreje, ima prijateljske odnose sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, rekao je Zachary Abuza, profesor na američkom Nacionalnom ratnom koledžu.

"Iako je tada u Sjevernoj Koreji bilo mnogo manje fanfara i performativnih aspekata, ova posjeta je i dalje bila važna za Putina jer je Vijetnam zapravo važan akter u globalnoj ekonomiji, a ne neka komično zla država parija", rekao je Abuza.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, lijevo, i vijetnamski predsjednik To Lam prisustvuju događaju Vijetnamskog udruženja prijateljstva u Hanoju, četvrtak, 20. juna 2024. (Manan Vatsyayana, Pool Photo via AP)
Ruski predsjednik Vladimir Putin, lijevo, i vijetnamski predsjednik To Lam prisustvuju događaju Vijetnamskog udruženja prijateljstva u Hanoju, četvrtak, 20. juna 2024. (Manan Vatsyayana, Pool Photo via AP)

ZAJEDNIČKA HISTORIJA

Vojna ceremonija upriličena u znak pozdrava Putina, kojeg su zagrlili i vijetnamski predsjednik To Lam i premijer Pham Minh Chinh, bila je vrsta rezervirana za najviše šefove država i održana je kada su američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping posjetili Vijetnam prošle godine.

Dvojica predsjednika prisustvovali su razmjeni 11 sporazuma i memoranduma o razumijevanju, uključujući poslove o nafti i gasu, nuklearnoj nauci i obrazovanju.

Na drugom događaju, Lam je rekao da je Putin nastavio da vodi Rusiju "prevazilazeći sve poteškoće i izazove, istovremeno doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju u regionu i svijetu".

Abuza je podvukao zajedničku komunističku historiju Vijetnama i Rusije, sa desetinama hiljada vijetnamskih kadrova - uključujući sadašnje članove Politbiroa - koji su prošli obuku u bivšem Sovjetskom Savezu.

"Vijetnamci nikada neće zaboraviti pomoć koju je Sovjetski Savez pružio tokom njihovog rata protiv Sjedinjenih Država", rekao je Abuza, niti da je Moskva bila jedan od rijetkih prijatelja Hanoja nakon što su komunističke snage porazile Južni Vijetnam koji su podržavale SAD 1975. godine.

KRITIKE

Vijetnamsko gostovanje Putina kritizirale su Sjedinjene Države, sada važan partner koji je prošle godine unaprijedio diplomatske odnose sa Hanojem i koje su najveće izvozno tržište Vijetnama, kao i EU.

U saopštenju američke ambasade ove sedmice navodi se da nijedna zemlja ne bi trebala dati Putinu platformu za promoviranje ruskog rata u Ukrajini.

Portparol delegacije EU u Vijetnamu rekao je da Hanoj ima pravo da razvija sopstvenu spoljnu politiku, ali je rekao da je ruski rat u Ukrajini pokazao da Moskva ne poštuje međunarodno pravo.

Unatoč zabrinutosti zbog posjete SAD-u i njihovim saveznicima, Hanoi je možda ispravno izračunao da neće pretrpjeti materijalne posljedice, rekao je Murray Hiebert, viši saradnik Programa za jugoistočnu Aziju u Washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Jedan od razloga je, kako je rekao, taj što se Washington u velikoj meri oslanja na svoje dobre odnose sa Vijetnamom kako bi se suprotstavio svom rivalstvu sa Kinom u regionu.

"Ne mislim da će to imati dugoročni uticaj... SAD im često daju malo prolaza", rekao je Hiebert.

Upotreba fosilnih goriva dostigla novi rekord u 2023. godini

Rafinerija Olmeka u Paraisu, Meksiko, 30. novembra 2023. Uprkos pozivima za više obnovljive energije, potrošnja fosilnih goriva je porasla 2023. godine.
Rafinerija Olmeka u Paraisu, Meksiko, 30. novembra 2023. Uprkos pozivima za više obnovljive energije, potrošnja fosilnih goriva je porasla 2023. godine.

Globalna potrošnja fosilnih goriva i energetske emisije dostigle su rekordne vrijednosti u 2023. godini, čak i kada se udio fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu blago smanjio u toku godine, navodi se u izvještaju Statistički pregled svjetske energije objavljenom u četvrtak.

Rastuća potražnja za fosilnim gorivima uprkos povećanju obnovljivih izvora energije mogla bi da bude prepreka za prelazak na energiju sa nižim emisijama ugljenika pošto globalno povećanje temperature dostigne 1,5C (2,7F), prag iznad kojeg naučnici kažu da uticaji kao što su porast temperature, suša i poplave postati ekstremniji.

"Nadamo se da će ovaj izvještaj pomoći vladama, svjetskim liderima i analitičarima da krenu naprijed, sa jasnim pogledom na izazov koji je pred nama", rekao je Roman Debar iz konsultantske kuće Karni.

Prošla godina je bila prva puna godina preusmjeravanja tokova ruske energije sa Zapada nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine, a takođe i prva puna godina bez velikih ograničenja kretanja povezanih sa pandemijom kovida 19.

Ukupna globalna potrošnja primarne energije dostigla je najviši nivo od 620 eksadžula, navodi se u izvještaju (eksadžul je jednak 1018 džula). Emisije su po prvi put premašile 40 metričkih gigatona CO2, kaže se.

"U godini u kojoj smo vidjeli da doprinos obnovljivih izvora energije dostiže novi rekord, sve veća globalna potražnja za energijom znači da je udio koji dolazi od fosilnih goriva ostao praktično nepromijenjen", rekao je Simon Virley iz konsultantske kuće KPMG.

Izvještaj je zabilježio promjene trendova u upotrebi fosilnih goriva u različitim regionima. U Evropi, na primjer, udio energije iz fosilnih goriva pao je ispod 70 odsto po prvi put od industrijske revolucije.

"U naprednim ekonomijama, primjećujemo znake da potražnja za fosilnim gorivima dostiže vrhunac, što je suprotnost od ekonomija na globalnom jugu u kojima ekonomski razvoj i poboljšanje kvaliteta života nastavljaju da podstiču rast (upotrebe) fosilnih goriva", rekao je izvršni direktor Instituta za energetiku Nick Wait.

Institut za energetiku, zajedno sa konsultantskim kućama KPMG i Karni, objavio je godišnji izvještaj od 2023. Oni su prošle godine preuzeli dužnost od BP-a, koji je od 1950-ih bio autor izvještaja, mjerila za energetske profesionalce.

Fosilna goriva su činila skoro sav rast potražnje u Indiji 2023. godine, navodi se u izvještaju, dok je u Kini upotreba fosilnih goriva porasla za šest odsto na novi maksimum.

Ali Kina je takođe činila više od polovine globalnog prirasta u proizvodnji obnovljive energije prošle godine.

"Nevjerovatno je što Kina dodaje više obnovljivih izvora energije nego ostatak svijeta zajedno", rekao je novinarima Virley iz KPMG-a.

Milioni ljudi, širom svijeta, pod ekstremnim vrućinama

Čovjek pije vodu dok se iznad Rima vidi izmaglica vrućine, a očekuje se da će temperatura porasti na 39 stepeni danas 20. juna 2024., na vidikovcu Gianicolo. (Fotografija Tiziana FABI / AFP)
Čovjek pije vodu dok se iznad Rima vidi izmaglica vrućine, a očekuje se da će temperatura porasti na 39 stepeni danas 20. juna 2024., na vidikovcu Gianicolo. (Fotografija Tiziana FABI / AFP)

Smrtonosni toplotni talasi prže gradove na četiri kontinenta dok sjeverna hemisfera obilježava prvi dan ljeta, što je znak da bi klimatske promjene mogle ponovo pomoći u podsticanju rekordnih vrućina koje bi mogle nadmašiti prošlo ljeto kao najtoplije u 2.000 godina.

Sumnja se da su rekordne temperature koje su već dostignute posljednjih dana uzrokovale stotine, ako ne i hiljade smrtnih slučajeva širom Azije i Evrope.

U Saudijskoj Arabiji, skoro dva miliona muslimanskih hodočasnika ove sedmice završava hadž u Velikoj džamiji u Meki. Ali stotine su umrle tokom putovanja na temperaturama iznad 51 C, prema izvještajima stranih vlasti.

Egipatski medicinski i sigurnosni izvori rekli su Reutersu u četvrtak da je najmanje 530 Egipćana umrlo dok su učestvovali u hadžu - u odnosu na 307 koliko ih je prijavljeno juče. Još 40 se i dalje vodi kao nestalo.

Muslimanski hodočasnici koriste kišobrane da se zaklone od sunca dok stignu u podnožje planine Arafat, poznatog i kao Jabal al-Rahma ili brdo milosti, tokom godišnjeg hadždža 15. juna 2024. godine.
Muslimanski hodočasnici koriste kišobrane da se zaklone od sunca dok stignu u podnožje planine Arafat, poznatog i kao Jabal al-Rahma ili brdo milosti, tokom godišnjeg hadždža 15. juna 2024. godine.

Zemlje širom Mediterana također su pretrpjele još jednu sedmicu izuzetno visokih temperatura koje su doprinijele šumskim požarima od Portugala do Grčke i duž sjeverne obale Afrike u Alžiru, prema Zemljinoj opservatoriji američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.

U Srbiji, meteorolozi prognoziraju temperature od oko 40 stepeni Celzijusa za ovu nedelju, jer su vjetrovi iz sjeverne Afrike pokretali vrući front širom Balkana.

Zdravstvene vlasti proglasile su crvenu uzbunu u petak i u Bosni i Hercegovini, savjetovale ljudima da ne izlaze napolje.

U susjednoj Crnoj Gori, gdje su zdravstvene vlasti također upozorile ljude da ostanu u hladu do kasnih poslijepodnevnih sati, desetine hiljada turista potražilo je osvježenje na plažama duž njene jadranske obale.

Evropa se ove godine bori sa brojnim mrtvim i nestalih turistima usljed opasnih vrućina. 55-godišnji Amerikanac pronađen je mrtav na grčkom ostrvu Matraki, saopštila je policija u ponedeljak - treća takva smrt turista u sedmici.

Dijelovi sjeveroistoka i srednjeg zapada SAD također venu pod toplotnom kupolom, a više od 86 miliona ljudi u četvrtak je pod upozorenjem na vrućinu, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi.

Toplotna kupola nastaje kada snažan sistem visokog pritiska zarobi vrući vazduh u regionu, sprječavajući da hladan vazduh uđe i uzrokujući da temperatura tla ostane visoka.

U skladu sa svojim planom za vanredne situacije zbog vrućine, New York City je rekao da će otvoriti svoje centre za hlađenje po prvi put ove godine.

Meteorološke vlasti također su u četvrtak izdale upozorenje o prekomjernoj vrućini za dijelove Arizone, uključujući Phoenix, a očekuje se da će temperature dostići 45,5 C (114 F).

Djeca uživaju u prskanju na Greenwayu tokom toplotnog talasa u Bostonu, Massachusetts, 19. juna 2024.
Djeca uživaju u prskanju na Greenwayu tokom toplotnog talasa u Bostonu, Massachusetts, 19. juna 2024.

ŽRTVE

Ljetni period u Indiji traje od marta do maja, kada monsuni počinju polako da se šire zemljom i razbijaju vrućinu.

No, New Delhi je u srijedu zabilježio najtopliju noć u najmanje 55 godina, a indijska opservatorija Safdarjung izvijestila je o temperaturi od 35,2 C u 1 sat po ponoći.

Temperature obično padaju noću, ali naučnici kažu da klimatske promjene uzrokuju porast noćnih temperatura. U mnogim dijelovima svijeta, noći se zagrijavaju brže od dana, otvara se nova kartica, prema studiji Univerziteta Exeter iz 2020.

Nju Delhi ima 38 uzastopnih dana sa maksimalnim temperaturama na ili iznad 40 C od 14. maja, prema podacima meteorološke službe.

Zvaničnik indijskog ministarstva zdravlja rekao je u srijedu da je bilo više od 40.000 sumnji slučajeva toplotnog udara i najmanje 110 potvrđenih smrtnih slučajeva između 1. marta i 18. juna, kada su sjeverozapadna i istočna Indija zabilježile dvostruko veći broj dana toplinskih valova u jednom od najdužih.

Međutim, teško je dobiti tačan broj smrtnih slučajeva od toplotnih talasa. Većina zdravstvenih vlasti smrtnost ne pripisuje vrućini, već bolestima koje su pogoršane visokim temperaturama, kao što su kardiovaskularni problemi. Vlasti stoga značajno umanjuju broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom - obično zanemarujući hiljade, ako ne i desetine hiljada smrtnih slučajeva.

Prodavac sladoleda i vozači rikše spavaju dok jake vrućine zahvaćaju Laknau, Indija, u subotu, 18. maja 2024.
Prodavac sladoleda i vozači rikše spavaju dok jake vrućine zahvaćaju Laknau, Indija, u subotu, 18. maja 2024.

REKORDI

Toplotni talasi se javljaju zadnjih 12 uzastopnih mjeseci koji su rangirani kao najtopliji zabilježeni u poređenjima iz godine u godinu, prema službi za praćenje klimatskih promjena Evropske unije.

Svjetska meteorološka organizacija kaže da postoji šansa od 86 posto da će jedna od sljedećih pet godina pomračiti rekord 2023. i postati najtoplija zabilježena.

Dok su ukupne globalne temperature porasle za skoro 1,3 C (2,3 F), otvarajući novu karticu iznad predindustrijskih nivoa, klimatske promjene podstiču ekstremnije temperaturne vrhove - čineći toplotne talase češćim, intenzivnijim i dugotrajnijim.

U prosjeku globalno, toplotni talas koji bi se desio jednom u 10 godina u predindustrijskoj klimi sada će se desiti 2,8 puta tokom 10 godina, i biće 1,2 C topliji, prema međunarodnom timu naučnika sa Svjetskom atribucijom za vremensku prognozu ( WWA) grupa.

Naučnici kažu da će toplotni talasi nastaviti da se intenziviraju ako svijet nastavi da oslobađa emisije koje zagrijavaju klimu iz sagorijevanja fosilnih goriva.

Ako svijet dosegne 2 C (3,6 F) globalnog zagrijavanja, toplotni talasi bi se u prosjeku pojavili 5,6 puta u 10 godina i bili bi 2,6 C (4,7 F) topliji, prema WWA.

EU novim sankcijama gađa ruski plinski sektor

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen stiže na neformalni samit lidera EU

Države Europske unije potpisale su 20. juna novi paket sankcija protiv Rusije koji po prvi put cilja na njezin unosan sektor ukapljenog prirodnog plina (LNG), rekli su dužnosnici.

Nove mjere, koje bi se trebale službeno usvojiti u ponedjeljak, usmjerene su na daljnje gušenje ratnih napora ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine, piše AFP.

"Ovaj težak paket dodatno će uskratiti Rusiji pristup ključnim tehnologijama", napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na X.

"Rusiju će lišiti daljnjih prihoda od energije i uhvatiti se u koštac s Putinovom flotom u sjeni i bankovnom mrežom u sjeni u inozemstvu", navela je Von der Layen.

Diplomati su rekli da najnovije sankcije, koje su 14. runda koju je EU nametnula Moskvi od početka pune invazije 2022. godine, uključuju zabranu prekrcaja ruskog LNG-a preko Europe.

Oni ne uključuju zabranu kupovine ruskog LNG-a od strane zemalja EU-a.

Europske luke su važne za Rusiju budući da kontinent nudi ključnu rutu za izvoz LNG-a iz zaleđenih arktičkih luka na azijska tržišta u zimskim mjesecima.

Luke u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj glavne su točke za isporuke LNG-a s ruskog sibirskog poluotoka Jamal.

Belgijska luka Zeebrugge i francuska luka Montoir posebno su važna čvorišta za ponovni izvoz u zemlje poput Kine, Tajvana ili Turske.

U paket su također uključene mjere čiji je cilj otežati Rusiji korištenje "flote u sjeni", plovila nejasnog podrijetla kako bi zaobišla sankcije EU-a na rusku sirovu naftu.

EU osim toga pogađa moskovski SPFS bankovni sustav za razmjenu poruka, koji Rusija koristi kako bi pokušala ublažiti utjecaj što ju je Zapad odsjekao od globalnog sustava financijskog prijenosa SWIFT.

Dogovor o najnovijem paketu sankcija kočila je Njemačka jer je tražila ublažavanje obveza tvrtki iz EU-a kako bi se spriječio ponovni izvoz njihovih sankcioniranih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja.

EU nastoji obuzdati protok robe koja se može koristiti na bojnom polju, poput mikročipova, kroz zemlje uključujući bivše sovjetske države koje su susjedne Rusiji, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate.

Diplomati su rekli da je još nekoliko kineskih tvrtki optuženih za pomaganje ruskoj vojsci također dodano na crnu listu koja sprječava tvrtke iz EU da trguju s njima.

Ograničenja su također postavljena političkim strankama, think tankovima i medijskim pružateljima usluga koji primaju novac od Rusije, kako bi se pokušalo obuzdati navodno miješanje Moskve, piše AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG