Najnovije
Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a
U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.
"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.
Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.
Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.
Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.
Konflikt sa Kinom
Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.
U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.
"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".
Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…
Rijedak raskol sa saveznikom
Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.
Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.
Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.
"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."
Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".
Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.
See all News Updates of the Day
Xijevo putovanje u Evropu moglo bi da pokaže podjele Zapada oko strategije prema Kini
Kineski predsjednik Xi Jinping putovaće naredne sedmice u Evropu prvi put u pet godina, u posjeti koja bi mogla da istakne evropske podjele oko trgovine s Pekingom i oko načina na koji se kontinent pozicionira između Sjedinjenih Država i Kine.
Xi planira da posjeti Francusku, Srbiju i Mađarsku u vrijeme kada Evropska unija (EU) prijeti da će nametnuti tarife na kinesku industriju električnih vozila i zelene energije, navodeći da ogromne državne subvencije kineskim proizvođačima daju nepravednu prednost.
S obzirom da se kineska ekonomija suočava sa poteškoćama i da se SAD zatvaraju za kineske firme, EU bi mogla imati određeni uticaj nad Pekingom. Ali 27 članica bloka nije usklađeno po tom pitanju, što potkopava njihovu sposobnost da oblikuju stav prema Kini, kažu analitičari.
Posjeta je i u sjeni zabrinutosti Evrope zbog kineske podrške ruskoj ratnoj ekonomiji, duže od dvije godine nakon početka njene invazije na Ukrajinu.
Lin Jian, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da će Xijevo putovanje „ubrizgati stabilnost u razvoj kinesko-evropskih odnosa i dati novi doprinos miru i stabilnosti u svijetu”.
Xijev cilj mogla bi da bude neutralizacija programa ekonomske sigurnosti EU, uključujući i prijetnje o nametanju tarifa, iskorištavanjem unutrašnjih razlika među članicama, rekao je Mathieu Duchatel, viši saradnik Instituta „Montaigne”.
„Postoji veoma jak elemenat 'zavadi pa vladaj'”, rekao je on o kineskoj strategiji prema Evropi. „To nije skriveno, već je očigledno.”
Evropske kompanije i vlade dugo su se žalile na ograničen pristup kineskom tržištu i nefer konkurenciju. Studija Kiel instituta procijenila je da su kineske subvencije za kineske firme veće tri do devet puta u odnosu na druge velike ekonomije.
Evropska komisija ima ekskluzivno pravo da vodi trgovinsku politiku za cijelu EU, ali unutar bloka članice nisu uspijevale da se dogovore kako popraviti trgovinski disbalans.
Predsjednik Francuske, Emmanuel Macron, traži agresivniji stav EU o subvencijama i upozorava da blok rizikuje da zaostane ako ne dozvoli izuzeća od svojih pravila o konkurenciji, suočen sa „prekomjernim subvencijama” koje daju Kina i SAD.
„Previše regulišemo, ne investiramo dovoljno, ne štitimo dovoljno”, rekao je Macron za u intervjuu za Economist.
Pariz je podržao istragu Evropske komisije o subvencijama za proizvođače električnih vozila iz Kine, nakon čega je Kina pokrenula istragu o cijenama uvoza brendija – što se smatra kao potez protiv Francuske.
Njemački kancelar Olaf Scholz je u aprilu vršio pritisak na Xija za bolji pristup kineskom tržištu za njemačke firme. Ali o istragama EU protiv subvencija, možda u želji da izbjegne antagoniziranje Pekinga, rekao je da blok ne bi trebao djelovati iz protekcionističkog ličnog interesa, iako bi konkurencija trebala biti poštena.
Neki zvaničnici francuske vlade privatno kažu da su zabrinuti da će Berlin pokušati da podriva istragu o električnim vozilima, koja je usmjerena na kineske proizvođače automobila BYD, Geely i SAIC. Kina je ključno tržište za njemačku ekonomiju usmjerenu ka izvozu i za njene proizvođače automobila kao što su BMW i Mercedes-Benz.
Sholz bi u četvrtak trebalo da večera sa Makronom i suprugama dvojice lidera u Parizu, navela su dva izvora uključena u planiranje.
Noah Barkin, viši savjetnik u Rhoodijum Group i poznavalac odnosa EU i Kine, kaže da će Macron ohrabrivati Scholza da se pridruži njemu i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen na četverosmjernim razgovorima sa Xijem u glavnom gradu Francuske, dok Pariz nastoji da predstavi jedinstven front. Jelisejska palata je odbila da komentariše ove navode.
„Otvorio se zabrinjavajući jaz između njemačke pozicije o Kini, sa jedne strane, te stava Francuske i Evropske komisije, sa druge. Jednostavno, postoji veća spremnost u Parizu i Briselu da se suprotstave Pekingu na trgovinskom frontu nego što je slučaj u Berlinu”, rekao je Barkin.
„Evropa ima dosta uticaja, ali taj uticaj leti kroz prozor ako evropski zajmodavci Xiju šalju drugačije poruke”, dodao je Barkin.
Planirano je da Xi bude u Evropi od 5. do 10. maja.
Macronov pomoćnik rekao je da će francuski lider dodati svoj glas pozivima iz Washingtona, Brisela, Berlina i drugih zemalja da Kina zaustavi izvoz u Rusiju tehnologije „dvostruke namjene” i drugih tehnologija koje pomažu Moskvi u ratovanju.
U Srbiji i Mađarskoj, svaki Xijev javni komentar o Rusiji biće pomno praćen. Xi bi trebalo da ugosti ruskog predsjednika Vladimira Putina u Kini kasnije u maju.
Posmatrači kažu da je Xijev izbor Srbije i Mađarske osmišljen tako da približi dvije evropske zemlje koje su proruski nastrojene i veliki su primaoci kineskih investicija, uključujući finansijsku pomoć za odloženi željeznički projekat koji povezuje Beograd i Budimpeštu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je počastvovan posjetom Xija i da očekuje da sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje potpisan prošlog oktobra stupi na snagu 1. jula.
Kineski analitičari kažu da bi Xi mogao da iskoristi boravak u Beogradu, koji se poklapa sa 20. godišnjicom NATO bombardovanja tamošnje kineske ambasade, da ističe kinesku anti-NATO agendu.
Kina pojačava napore Rusije da okrivi SAD i NATO za eskalaciju ukrajinskog rata, navodno zbog isporuka oružja Kijevu.
Mađarska je takođe u prošlosti blokirala izjave EU u kojima se Kina kritikuje zbog odnosa prema ljudskim pravima.
Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose iz Šangaja, opisao je približavanje Srbiji i Mađarskoj kao dio napora Kine da produbi podjele na Zapadu.
Suočeni sa represijom u Kini, muslimani u potrazi za slobodom u New Yorku
Tokom 2023 godine, američka granična služba je pritvorila više od 24 hiljade kineskih državljana koji su prešli južnu granicu Sjedinjenih Država - 12 puta više nego prethodne godine. Mnogi od njih dolaze tražeći azil, a među takvima, ističe se mala grupa kineskih etničkih Hui muslimana.
Predstavnički dom Kongresa proširio definiciju antisemitizma u jeku propalestinskih studentskih protesta
Predstavnički dom Kongresa usvojio je zakonski prijedlog kojim se širi definicija antisemitizma, kako bi Sekretarijat za obrazovanje mogao da primjenjuje zakone protiv diskriminacije. Ovo se dešava u jeku propalestinskih studentskih protesta na kampusima američkih univerziteta.
Prijedlog usvojen sa 320 glasova za i 91 protiv, kodifikovaće definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust u Članu 6. Zakona o građanskim pravima iz 1964. - aktu koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu porijekla, etničkih karakteristika ili nacionalnosti. Ovaj prijedlog treba da prođe i Senat gdje je podrška neizvjesna.
Republikanci u Kongresu su već ranije osudili proteste na univerzitetskim kampusima i tražili da se oni zaustave, istovremeno stavljajući čelnike univerziteta u centar žestoke političke debate o akcijama Izraela u Gazi. Više od 34.000 Palestinaca je ubijeno u ratu koji je počeo 7.oktobra, kada su pripadnici Hamasa napali Izrael, ubili 1.200 ljudi i oteli oko 250.
Ako prijedlog prođe Senat i stupi na snagu, pravna definicija antisemitizma biće proširena i na "targetiranje države Izrael, osnovane kao jevrejski kolektivitet".
Kritičari predloga kažu da će imati velike posljedice po slobodu govora u kampusima na univerzitetima.
"Govor u kojem se kritikuje Izrael ne podrazumijeva nezakonitu diskriminaciju", rekao je demokrata Jerry Nadler. "Uključivanjem političkog govora o Izraelu u Član 6, ovaj predlog ide predaleko."
Pristalice međutim kažu da daje baš ono što je potrebno - jasan okvir za Sekretarijat za obrazovanje kako bi mogao da istraži sve brojnije slučajeve diskriminacije i maltretiranja jevrejskih studenata.
"Krajnje je vrijeme da Kongres uradi nešto i zaštiti Amerikance jevrejskog porijekla od antisemtizima u univerzitetskim kampusima širom zemlje", kaže republikanac Russell Fry.
Proširenu definiciju antisemitizma prvo je 2016. usvojila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust, međunarodna organizacija u kojoj su i SAD i države EU. Potom je usvojio i State Department i važila je u nekoliko predsjedničkih administracija, uključujući i Bidenovu.
Prethodni pokušaji da se kodifikuje u zakon bili su neuspješni. Ali, poslije napada Hamasa na Izrael 7.oktobra, zbog antisemitskih incidenata na kampusima, pokušaji su obnovljeni.
Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson najavio je da će nekoliko odbora pokrenuti istragu koja bi mogla da obustavi fondove za istraživanja i drugu vrstu podrške univerzitetima. Na taj način bi mogao dodatno da pritisne upravnike kampusa - koji su već pod pritiskom propalestinskih protesta, optužbi za diskriminaciju protiv jevrejskih studenata i pokušaja da balansiraju pravo na slobodu govora i bezbjednost u kampusu.
Istraga je nastavak nekoliko javnih pretresa poslije kojih su uslijedile ostavke čelnika Harvarda i Univerziteta Pennsylvanije. Republikanci u Predstavničkom domu su obećali još strožiji nadzor, pa su na pretrese narednog mjeseca pozvali i upravnike Yalea, Univerziteta Kalifornije Los Angeles (UCLA) i Univerziteta Michigana.
Odbor za nadzor u Predstavničkom domu otišao je i korak dalje - i poslao malu delegaciju republikanaca na mjesto protesta u Washingtonu, Districtu Columbia, na Univerzitetu George Washington. Republikanci su tamo kritikovali demonstrante i gradonačelnicu Muriel Bowser koja je odbila da zove policiju kako bi razbila proteste.
Bowser je potvrdila da su grad i gradska policija odbili zahtjev univerziteta da intervenišu.
"Nije se desilo nasilje koje bi poremetilo kampus. Ovo je Washington, District Columbia, ovo je mjesto na koje ljudi po pravilu dolaze da iskažu svoje nezadovoljstvo vladom", rekla je gradonačelnica.
Sve se ovo dešava u trenutku kada kampusi na fakultetima, kao i federalna vlada, pokušavaju da tačno utvrde gdje prestaje politički govor i počinje antisemitizam. Desetine američkih univerziteta biće pod istragom o kršenju građanskih prava, koju će voditi Sekretarijat za pravosuđe, zbog optužbi za antisemitizam i islamofobiju.
Između ostalog, lideri u kampusima nemaju jasan odgovor na pitanje da li frazu "od rijeke pa do mora, Palestina će biti slobodna" treba uvrstiti pod definiciju antisemitizma.
Novom prijedlogu usprotivili su se neki demokratski kongresmeni, pojedine jevrejske organizacije i zagovornici slobode govora.
U pismu članovima Kongresa, Američka unija za građanske slobode (ACLU) apelovala je da se glasa protiv prijedloga, uz obrazloženje da zakon već zabranjuje antisemitsku diskriminaciju i maltretiranje.
Jeremy Ben-Ami, predsjednik centrističke proizraelske grupe J Street, usprotivio se zakonskom prijedlogu jer ga vidi kao "neozbiljan pokušaj republikanaca da podjele demokratski kokus pitanjem koje ne bi trebalo da bude predmet političke igre".
Vlasti RS-a zaslužne za najlošiju poziciju BiH na svjetskoj listi slobode medija
Bosna i Hercegovina (BiH), kako se moglo i očekivati, srozala se na novom Indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF), ovaj put na najlošijoj poziciji do sada. U odnosu prethodni Indeks, BiH je pala za 17 mjesta, i nalazi se na 81. poziciji.
U izvještaju, RSF konstatuje kako politički interesi guše novinarstvo u nekoliko zemalja koje su kandidati za prijem u Evropsku uniju (EU). Pored BiH, tu su Srbija i Albanija, a koje su lošije plasirane.
Bez obzira na pad, BiH je ostala u kategoriji problematičnih zemalja po pitanju medijskih sloboda, u kojoj se inače i nalazi.
„Za pad u oblasti slobode medija u Bosni i Hercegovini – u velikoj mjeri zaslužna je vlast u Republici Srpskoj”, kaže Pavol Szalai, šef Odsjeka RSF-a za EU i Balkan, u intervjuu za srpski servis Glasa Amerike.
Napadi na novinare i kriminalizacija klevete
Tokom prošle godine, novinare u RS-u, radeći svoj posao, pratili su napadi i političko djelovanje usmjereno na gušenje medijskih sloboda.
„Njen predsjednik, Milorad Dodik blizak saveznik ne samo Aleksandra Vučića, već Kremlja, učestalo verbalno napada novinare. Posljedica toga su fizički napadi na novinare u Republici Srpskoj”, kaže Szalai.
Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u BiH, povodom Svjetskog dana slobode medija kaže kako je najnovija pozicija BiH na Indeksu slobode medija RSF-a odraz uznemirujućeg trenda smanjenja medijskih sloboda.
Više incidenata zabilježeno je u Banja Luci u 2023. godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.
Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na urednika portala Capital.ba i predsjednika Kluba novinara Banja Luka Sinišu Vukelića i kolege nazvao „spodobama”. Dodik je tada izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.
Prema podacima Udruženja BH Novinari, Linija za pomoć novinarima evidentirala je 87 napada novinare u 2023. godini.
Kleveta u RS-u ponovo je postala krivično djelo, dvije decenije nakon što je izbačena iz krivičnog zakona.
Izmjene Krivičnog zakona RS-a, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu 2023. godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.
„ (…) što je definitivno u suprotnosti sa evropskim standardima zaštite novinara od maltretiranja i zatvorskih kazni za klevetu”, kaže Szalai.
Prije kriminalizacije klevete, novinari, međunarodne organizacije, kao i strane ambasade u zemlji upozoravali su kako će to postati novi alat usmjeren protiv njih, ali i građana, što se i obistinilo.
Vlasti RS-a su na putu da usvoje i zakon o „stranim agentima”. Advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla je prošlog mjeseca za bosanski servis Glasa Amerike: „Sve i jedna nevladina organizacija koja na bilo koji način bude potpomognuta pomoći iz međunarodnih izvora biće targetirana kao agent stranog uticaja.”
Osvrčući se na 2023. godinu, Vukelić je u ranijem razgovoru za bosanski servis Glasa Amerike rekao kako su medijske slobode u BiH danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.
Medicentar, nevladina organizacija koja zagovara razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH, izvijestila je prošlog mjeseca kako su podnesene 72 krivične prijave za klevetu, a da se osam prijava odnosi na novinare i njihove urednike. Najviše krivičnih prijava je podneseno protiv građana, dok su prijave podnošene i protiv nepoznatih lica i javnih zvaničnika. Za sada, tužilaštva nisu podizala optužnice.
Ruska propaganda
„Povrh svega toga”, kaže Szalai iz RSF-a, „u Republici Srpskoj sveprisutna je ruska propaganda”.
Krajem prošle godine, Russia Today (RT) najavila je emitovanje programa na srpskom jeziku u BiH u ovoj godini.
EU, nakon što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, suspendovala je emitovanje RT-a i drugih medija pod pokroviteljstvom Kremlja uz obrazloženje da tako žele da spriječe rusku kampanju dezinformisanja sa ciljem destabilizacije članica EU.
Ali, kablovski operateri u BiH, koji su u vlasništvu telekomunikacijske kompanije Mtel, koja je u vlasništvu Telekoma Srbija, i dalje imaju u ponudi RT na engleskom, kao i Russia 24.
Također, u regiji je dostupan i portal RT Balkan na srpskom i nekoliko stranih jezika, sa sjedištem u Beogradu, iako je EU zahtijevala zabranu.
Ivana Stradner, iz washingtonske Fondacije za odbranu demokratije, rekla je ranije za bosanski servis Glasa Amerike da „Rusija radi na svemu mogućem da produbi još veće razlike u Bosni i Hercegovini”.
Izvještaju je doprinio novinar srpskog servisa Glasa Amerike Milan Nešić.
Reporteri bez granica: Političke vlasti guše slobodu medija u svijetu
Slobodu medija širom svijeta ugrožavaju političari na vlasti - upravo ona strana koja treba da bude njihov garant, istaknuto je u izvještaju o medijskim slobodama za 2024. godinu nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF).
„Zaključak se zasniva na činjenici da je od pet pokazatelja korištenih u formulisanju izvještaja u najvećoj mjeri nazadovao politički indikator - za 7,6 poena”, navedeno je u izvještaju međunarodne nevladine organizacije usredsređene na zaštitu slobode medija.
Precizirano je da državne vlasti ne obezbjeđuju okruženje u kojem bi javnosti bile dostupne pouzdane, nezavisne i raznovrsne vijesti i informacije. U izvještaju se upozorava na zabrinjavajući nedostatak podrške i poštovanja autonomije medija, uz istovremeno povećanje pritisaka države i drugih političkih aktera na njih.
„U godini kada više od polovine svetske populacije izlazi na birališta, RSF upozoravaju da države i drugi politički akteri sve manje štite slobodnu medija - što je neophodan uslov postojanja svakog demokratskog sistema i ostvarivanje političkih sloboda”, navedeno je u izvještaju.
Ta ocjena upotpunjena je činjenicom da su čak i tri prvoplasirane države Indeksa medijskih sloboda doprinijele padu političkog pokazatelja ukupnog stanja.
„Uprkos tome što je zadržala prvu poziciju, Norveška se nalazi među državama u kojoj je zabilježen pad političkog indikatora. U trenutno osmoplasiranoj Irskoj zvaničnici tamošnjeg medijskog servisa bili su mete sudskog zastrašivanja, zbog čega ju je na mjestu drugoplasirane države naslijedila Danska. Iza nje je trećeplasirana Švedska”, navedeno je u izvještaju Reportera bez granica.
Također, precizirano je da su tri posljednjeplasirane države iz prošlogodišnjeg izveštaja Vijetnam, Kina i Sjeverna Koreja, svoje pozicije ustupile Afganistanu, Siriji i Eritreji.
„Posljednje dvije države su zone medijskog bezakonja u kojima je rekordan broj novinara priveden, nestao ili uzet za taoce”, navodi RSF u svom Indeksu medijskih sloboda za 2024.
Ruski mediji u veoma ozbiljnoj situaciji
Rusija je, prema izvještaju o slobodi medija RSF-a, napredovala za dva mjesta i nalazi se na 162. poziciji. Takav trend je u izvještaju obrazložen kao posljedica drastičnijeg nazadovanja drugih država usljed ugrožavana medijskih sloboda u njima.
Rusija se nalazi među najgore kotiranim državama u kojima su mediji u veoma ozbiljnoj situaciji, zajedno sa Kinom, Sjevernom Korejom, Eritrejom, Afganistanom i Sirijom.
„To skreće pažnju na njen globalni učinak, jer se broj novinara označenih kao strani agenti ili nepoželjni povećava, a medijski radnici se proizvoljno pritvaraju”, navedeno je u dijelu izvještaja o Rusiji.
Među pritvorenima je Alsu Kurmasheva, novinarka Radija Slobodna Evropa, koja se u ruskom zatvoru nalazi od oktobra 2023. na osnovu optužbi da se nije prijavila kao strani agent.
Posljednjih godinu i po dana u pritvoru je proveo i novinar Wall Street Journala žurnala Evan Gershkovich, uhapšen u martu 2023, i optužen za navodnu špijunažu.
Neposredno uoči objave izvještaja o slobodi medija - u Rusiji je blokirana internet stranica RSF-a.
Pavol Salaj, predstavnik RSF-a za Evropsku uniju i Balkan, to ne vidi kao slučajnost.
„Reporteri bez granica mnogo čine kako bi pomogli prognanim ruskim novinarima onemogućenim da rade u svojoj zemlji, ali i novinarima u Ukrajini koji izvještavaju o ratu. Preduzimamo konkretne pravne, finansijske i druge mjere da pomognemo ruskim medijima, koji su u većini slučajeva, zabranjeni. Brojni novinari koji su prisiljeni na izgnanstvo označeni su kao strani agenti. Zabrane i kazne postaju sve oštrije. Sada su i Reporteri bez granica postali mete zbog svog angažmana. Međutim, u ovom slučaju primijenili smo isto tehničko rješenje koje služi kao pomoć drugim medijima. I naša stranica je, uprkos ruskoj mjeri, dostupna u Rusiji. Sve to samo jača našu motivaciju da nastavimo sa podrškom pouzdanim novinarima koji izvještavaju o Rusiji, ratu u Ukrajini i borimo se protiv ruske propaganda”, rekao je Salaj za Glas Amerike.
Više od 1.500 ruskih novinara izbjeglo je sa teritorije te zemlje od početka agresije na Ukrajinu - 24. februara 2022, navodi u izvještaju RSF.
SAD - zemlja čija je medijska sfera u problemu
Sjedinjene Države su, prema izvještaju o slobodi medija RSF-a, nazadovale za deset pozicija – sa 45. na 55. mjesto i prešle iz kategorije djelimično zadovoljavajućih među države u kojima je medijska sfera u problematičnoj situaciji.
Salaj ukazuje na znatne podeljenosti u društvu što, kako kaže, utiče i na podjele unutar američke medijske sfere.
„Notirani su brojni politički motivisani napadi na medije i nezavisno novinarstvo. U nekim dijelovima SAD-a novinari su hapšeni u redakcijama u kojima rade. U Americi je prošle godine ubijen jedan novinar. Situacija dosta varira širom američkih država. Jasno je da postoje političke snage - u koje ne spada savezna vlada već drugi subjekti - koje čine sve da podriju nezavisno novinarstvo u Sjedinjenim Državama. Amerika bi trebalo da se ravna sa drugim državama Zapada i da, kao demokratska zemlja, ne dozvoljava da novinari plaćaju životom zbog svog rada“, rekao je Salaj.
