U Rimu se tokom vikenda (30.i 31. oktobar) održava samit Grupe 20, na kojem će lideri najbogatijih zemalja svijeta razgovarati o pandemiji, klimatskim promjenama, i pitanjima koja utiču na globalnu ekonomiju. Biden odatle nastavlja za Glazgov, u Škotskoj, gdje 1. novembra počinje dvodnevna konferencija Ujednjenih nacija o klimi - COP26.
Ali prije svega, sastaće se sa papom Franjom, poglavarom Rimokatoličke crkve, čiji je Biden vjernik.
Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven rekao je novinarima ove nedelje da će, s obzirom da ni kineski predsjednik Ši Đinping, niti njegov ruski kolega Vladimir Putin neće lično prisustvovati tim skupovima , Biden preuzeti vodeću ulogu na ta dva foruma.
“SAD i Evropa će biti tamo, ujedinjeni, kako na samitu G-20, tako i na COP26, i biti pokretači”, rekao je Saliven.
Međutim, Bidenu neće biti lako, jer treba da poboljša kredibilitet SAD poslije haotičnog povlačenja iz Afganistana i sukoba sa transatlantskim saveznikom Francuskom u vezi sa takozvanim AUKUS (Australija, Velika Britanija i SAD) sporazumom o nuklearnim podmornicama, zbog kojeg je Pariz ostao bez ugovora sa Australijom vrijednog više milijardi dolara.
To su neka od pitanja na koja će se Biden i drugi lideri koncentrisati tokom sastanaka.
Klimatska kriza
Sprovođenje agresivnijih klimatskih poteza biće primarni fokus skupa u Rimu. G-20, koju čini 19 najvećih ekonomija svijeta i Evropska unija - obuhvata dvije trećine svjetskog stanovništva, 80 procenata svjetskog BDP-a i odgovorna je za oko tri četvrtine emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.
Očekuje se da će države objaviti nova obećanja o smanjenju emisija kako bi ispunile obaveze iz Pariskog klimatskog sporazuma, u okviru kojeg se traži da se globalno zagrijavanje ograniči na dva stepena Celzijusa - idealno do 1,5. Kako bi ispunili taj cilj, ispuštanje gasova na globalnom nivou mora da se prepolovi do 2030. i potpuno zaustavi do sredine vijeka.
Očekuje se da će Biden naglasiti američko obećanje da će smanjiti emisiju štetnih gasova 50 do 52 odsto do 2030. u poređenju sa 2005.
Ugalj je ključni kamen spoticanja kako na samitu G-20, tako i na klimatskom samitu. Ujedinjene nacije pozvale su bogate zemlje da postepeno izbace ugalj iz upotrebe do 2030. godine, ali se ministri životne sredine zemalja G-20 nisu dogovorili o vremenskom okviru.
Očekuje se da Indonezija, koja je i sama veliki zagađivač, a u decembru preuzima predsjedništvo nad G-20, izvrši pritisak na razvijene nacije da ispune svoja obećanja da obezbijede 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju, smanjenje emisije štetnih gasova i ublažavanje uticaja klimatskih promjena. Dalje odlaganje ispunjenja ovih obaveza moglo bi da prouzrokuje gubitak povjerenja tokom ovih sastanaka.
“Investicija još nema. Ne možete da očekujete da se suočite sa ovim problememima bez investicija”, kae Eron Koneli, naučni saradnik i stručnjak za politiku jugoistočne Azije na Međunarodnom institutu za strateške studije.
Odgovor na pandemiju
Ministri finansija i zdravlja zemalja G-20 pripremaju novi mehanizam za borbu protiv budućih pandemija. U pismu svojim kolegama, američka sekretarka za finansije Dženet Jelen i njena indonežanska koleginica Sri Muljani Indravati, navele su da bi taj mehanizam olakšao koordinaciju na globalnom nivou u sljedećoj pandemiji i uspostavio novu finansijsku ustanovu kako bi se držao korak sa prijetnjama koje se pojavljuju.
G-20 se suočava sa pritiskom da se suoči sa nejednakim pristupom vakcinama protiv kovida.
"I dalje nedostaje 500 miliona doza kako bi se dostigao cilj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 40 odsto vakcinisanih u svim zemljama sveta do kraja 2021, dok 240 miliona doza čuči na Zapadu", izjavio je Gordon Braun, bivši premijer Velike Britanije, koji je sad ambasador WHO za finansiranje globalnog zdravlja.
Humanitarne organizacije tvrde da bogate zemlje nisu ispunile obećanja data na prošlogodišnjem virtuelnom samitu G-20 da će osigurati globalni pristup vakcinama, a ne da gomilaju doze za svoje stanovništvo.
“Čista sebičnost i pohlepa, koje su uzrok ovih smrti je neshvatljiva”, kaže Anjes Kalamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala i dodaje:
“Dok zemlje G-20 uživaju stope vakcinisanih od oko 63 odsto, svega 10 odsto populacije zemalja sa niskim i niskim do srednjim primanjima uspjelo je da se vakciniše”.
Lanac snabdijevanja i cijene energenata
Pandemija je izazvala haos u globalnom lancu snabdijevanja. Smanjena industrijska aktivnost izazvala je nestašice materijala, zagušenje luka, povećanje cijena transporta i teškoće u predviđanju potražnje zbog promjene potrošačkog raspoloženja. Ranije ovog mjeseca, navodeći te opterećujuće faktore, Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je svoju godišnju procjenu rasta na 5,9 odsto, u odnosu na 6, koliko je predvidio u julu.
U međuvremenu, cijene nafte su na najvišem nivou od 2014. zbog problema u globalnom lancu snabdijevanja i velike potražnje, posebno u SAD, koje su najveći potrošač benzina u svijetu.
Biden će biti “posebno fokusiran na lance snabdijevanja i cijene energenata, jer zna da ta pitanja utiču na radničke porodice ovdje u Americi", rekao je Saliven.
Međutim, moguće je da neće biti baš lako ostvariti opipljive rezultate na samitu G-20.
“Svi će davati prave pozitivne izjave o svemu ovome, ali nisam siguran da će biti nekih novih ili značajnih poteza”, smatra Metju Gudmen, potpredsjednik za ekonomiju u centru za strateške i međunardone studije.
Restrukturiranje duga
Očekuje se da G-20 ponovo podrži ublažavanje dužničkih problema u zemljama sa nižim primanjima kroz različite postojeće međunardne mehanizme, ali takođe su male šanse da se napravi neki revolucionarni napredak u tom smislu.
“Restrukturiranje dugova je zaista vrlo važno u svemu ovome, u kontekstu tekuće pandemije koronavirusa”, kaže Lezli Vindžamuri, direktorka programa za SAD i američke države u Čatam hausu.
G-20 je razvila zajednički okvir kojim se omogućava smanjenje dugova u vezi sa neodrživim pozajmicama zemljama sa niskim primanjima. On tek treba da bude primijenjen, dijelom zbog oklijevanja Pekinga, koji je često strana koja daje te zajmove.
Minimalni globalni porez
Očekuje se da članice G-20 potvrde sporazum koji je postiglo 136 zemalja, a ranije ovog mjeseca objavila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), da se osigura da velike kompanije plate minimalnu korporativnu poresku stopu od 15 odsto i da im se oteža da izbjegavaju oporezivanje. Pitanje je da li zemlje G-20 i koliko brzo mogu da primijene sporazum u okviru svojih zakonodavnih okvira.
