Biden se obratio u crkvi u kojoj je bijeli rasista 2015. godine ubio devetero crnačkih vjernika. Predsjednik je prethodno u govoru u petak, uoči godišnjice smrtonosnog napada na Capitol 6. januara 2021. godine, oštro kritikovao bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbog "veličanja" a ne osude političkog nasilja.
U crkvi Mother Emanuel, Biden je rekao da su "božju riječ probili meci mržnje, ispaljeni ne samo iz oružja, već i podstaknuti otrovom", uz pitanje: "Koji je to otrov?".
"Bjelačka supremacija", odgovorio je Biden, nazivajući ideologiju koja promoviše stavove da su bijelci nadmoćniji od svih "otrovom koji je predugo proganjao ovu naciju".
"Tome nema mjesta u Americi, ni danas, sutra ili bilo kada", naglasio je američki predsjednik koji se sastao sa porodicama žrtava i preživjelih masakra.
To je sumoran početak predsjedničke kampanje, naročito za Bidena koji je poznat po optimizmu i vjeri da su američke mogućnosti neograničene. Međutim, saradnici i savjetnici u njegovoj predizbornoj kampanji smatraju da je ključno da Biden direktno govori o tome kakvi su ulozi tri godine nakon što je javnost bila preplavljena Trumpovim izjavama i potezima. Takođe je riječ o naporu da se jasno uporede dva kandidata što će, kako se nadaju, biti ključno za birače na izborima ove godine.
"Suočavamo se sa suštinskom prijetnjom po demokratiju u liku Donalda Trumpa i umjesto uobičajenog pokretanja kampanja, on (Biden) se obraća ljudima tako što izlaže izazove koji nas očekuju", kaže bivša Bidenova direktorica za komunikacije Kate Bedingfield.
Dvadesetjednogodišnji bijelac je 17. juna 2015. godine ušao u crkvu i, sa ciljem da izazove rasni rat, ubio devetero crnačkih vjernika i ranio jednog. Biden je bio potpredsjednik SAD kada je prisustvovao memorijalnoj službi u Charlestonu, uz tadašneg predsjednika Baracka Obamu.
Bidenovi saradnici i savjetnici kažu da je masakr bio među ključnim trenucima u kojima su počele da se zaoštravaju i pucaju političke podjele u zemlji. Iako Trump, trenutni favorit za republikansku predsjedničku nominaciju, nije bio u Bijeloj kući u tom periodu i nazvao je pucnjavu "užasnom", Biden pokušava da Trumpovu trenutnu retoriku poveže sa takvim nasiljem.
Dvije godine nakon napada, izbili su nasilni sukobi sa kontrademonstrantima na skupu bijelih nacionalista u Charlottesvilleu, u Virginiji. Trump je tada rekao da je "krivica na obje strane".
Biden i njegovi saradnici tvrde da je sve to dio istog problema: Trump je odbio da osudi poteze bijelih nacionalista. Također je više puta koristio retoriku Adolfa Hitlera, da bi tvrdio da imigranti koji ilegalno ulaze u Ameriku "truju krv naše zemlje". Bivši predsjednik je međutim navodio da nije znao da je Hitler nekada koristio slične izraze.
Trump takođe i dalje ponavlja lažne tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020. godine, a da su njegove pristalice koje su napale Capitol patriote. One koji su zatvoreni zbog izazivanja smrtonosnih nemira 6. januara i napada na policajce, naziva patriotama a duge zatvorske kazne na koje su osuđeni "jednom od najtužnijih stvari".
Jim Clyburn, uticajni demokrata iz Južne Karoline, rekao je da će se na izborima "odlučiti sudbina američke demokratije, naših sloboda i da li će se ova zemlja suprostaviti mržnji čije su otjelotvorenje Donald Trump i njegov MAGA pokret (skraćenica za Trumpov slogan "Učiniti Ameriku ponovo velikom".
"Malo mjesta ukazuje na to koliki su ulozi, poput crkve koja je bila svjedok užasa političkog nasilja podstaknutog mržnjom... crkve koja nam je pokazala put naprijed posle podjela i očaja", rekao je Clyburn.
Biden je više puta isticao da se na izborima ove godine odlučuje o demokratiji. Trump, koji je suočen sa 91. krivičnom optužbom zbog napora da podrije izbore i tri druga slučaja, tvrdi da Biden i druge demokrate podrivaju demokratiju koristeći pravni sistem da ometu njegovu kampanju.
Južna Karolina je država u kojoj je, na stranačkim izborima 2020. godine, Biden počeo svoj uspon ka Bijeloj kući.
