U emotivnom govoru, poručio je da je "došao da popuni prostor tišine" o jednom od najmračnijih i dugo prešutkivanih trenutaka rasnog nasilja.

"Neke nepravde su tako stravične, tako ozbiljne, da ne mogu da se zakopaju, bez obzira koliko se ljudi trudili", rekao je Biden. "Samo istina donosi iscjeljenje."

"Samo zato što historija šuti, ne znači da se nije dogodila", rekao je Biden i dodao da je u Tulsi "nastao pakao u pravom smislu te riječi". A sada, kako je istakao, nacija mora da se suoči sa grijehom poricanja koji je slijedio.

"Ne možemo da samo izaberemo šta želimo da znamo, a ne ono što treba da znamo", rekao je Biden. "Došao sam ovdje da pomognem da se popuni taj prostor tišine jer se rane produbljuju u tišini."

Nakon što je Biden otišao, neki ljudi u publici spontano su zapjevali slavnu pjesmu iz ere borbe za građanska prava "Ain’t Gonna Let Nobody Turn Me Around".

Biden je na 100. godišnjicu masakra održao minut šutnje poslije sastanka sa troje preživjelih nasilja. Viola Fletcher, Hughes Van Elli​s i Lessie Benningfield Randle imaju između 101 i 107. godina. Predsjednik je takođe obišao muzej posvećen tom incidentu.

"Historija onoga što se dogodilo ovdje predugo se prešutkivala. To nije bila pobuna. To je bio masakr, među najgorima u našoj historiji. Međutim, nije bio jedini", rekao je Biden.

Predsjednik je objavio korake da se smanji jaz u prihodima i bogatstvu između bijelaca i pripadnika drugih rasa. Njegova administracija planira da investira desetine milijardi dolara u siromašne zajednice, sklapa više ugovora sa preduzećima čiji su vlasnici pripadnici manjina, i da ukine dva pravila iz Trumpove ere kojima je smanjena ravnopravnost u dobijanju stambenih kredita i drugim stambenim pitanjima.

Biden nije odgovorio na pitanje novinara o tome da li bi trebalo da bude upućeno zvanično predsjedničko izvinjenje zbog masakra.

Biden je u ponedjeljak zatražio od svih Amerikanaca da se "osvrnu na duboke korijene rasnog terorizma u zemlji i da se ponovo posvete iskorjenjivanju sistemskog rasizma širom zemlje".

Biden je posetio Tulsu u trenutku kada se vodi intenzivna rasprava o rasnim pitanjima u SAD, dok se smanjuje bijela većina, povećavaju prijetnje od grupa koje se zalažu za superiornost bijele rase i preispituje tretman Afroamerikanaca, nakon što je bijeli policajac u Minneapolisu prošle godine ubio nenaoružanog crnca Georgea Floyda tokom privođenja, prenosi agencija Reuters.

Borba protiv rasne nejednakosti bila je jedna od Bidenovih ključnih platformi tokom predizborne kampanje, ali i kratkog mandata na položaju predsjednika. Prošle nedjelje se sastao sa članovima Floydove porodice na godišnjicu njegove smrti, a založio se i za usvajanje zakonskog prijedloga o reformi policije koji je nazvan po Floydu.

Proteklih godina, javnost se sve više upoznaje sa ubistvima u Tulsi 31. maja i 1. juna 1921. godina o kojima se decenijama nije učilo na časovima historije niti izvještavalo u lokalnim novinama.

Bijeli stanovnici tog grada su ubili, kako se procjenjuje, 300 crnaca i zapalili i opljačkali domove i biznise u tada prosperitetnoj afroameričkoj zajednici Greenwood, poznatoj kao "Crni Wall Street", nakon što je 19-godišnji crnac optužen za napad na 17-godišnju bjelkinju, što nikada nije dokazano.

"I dalje vidim kako pucaju u crnce. Crna tijela leže na ulici. Još osjećam dim i vidim vatru. I dalje vidim kako spaljuju radnje crnaca. Još čujem avione kako lete iznad njih. Čujem vriske. Svakodnevno proživljavam masakr. Naša zemlja će možda zaboraviti ovaj historisjki događaj, ali ja ne mogu", ispričala je nedavno preživjela masakra u Tulsi Viola Fletcher.

Hiljade su bile primorane da jedno vrijeme provedu u logorima koje je nadzirala Nacionalna garda.

Osiguravajuće kompanije nisu nadoknadile pričinjenu štetu i niko nije optužen za napade.​

Troje preživelih masakra prošle godine je podnijelo tužbu za odštetu tvrdeći da su grad Tulsa, istoimeni okrug u saveznoj državi Oklahoma i Privredna komora Tulse odgovorni za ono što se dogodilo. Ostaju otvorena pitanja da li i u kom iznosu treba platiti odštetu preživjelima i njihovim potomcima.

Izvršna direktorica Kulturnog centra Greenwood Francis Jordan-Rakestraw​ ocijenila je da Bidenova posjeta "podstiče jedinstvo i pruža nadu" i poručila da je neophodno da "upoznamo sve generacije sa prošlošću i značajnim problemom nejednakosti".

Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.

Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.

Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.

Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.

CHARLEVOIX, QUEBEC, CANADA — 

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.

"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”

Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.

"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.

Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”

Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.

Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".

“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.

Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.

Stajalište Kine

Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.

U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.

U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".

Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.

Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.

Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.

“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.

"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.

Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.

Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.

Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"

"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.

Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.

"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.

WASHINGTON — 

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.

Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.

„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.

Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.

„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.

Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.

„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.

Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.

Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.

Trump ponovio stav o Grenlandu

Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.

„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.

„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.

Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.

„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.

„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.

„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.

Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.

„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.