Najvažnije
Biden predstavio tim zadužen za klimu
Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden u subotu je formalno predstavio tim za klimu i energetiku, koji će biti zadužen za sprovođenje njegove ambiciozna agende u borbi protiv klimatskih promjena i jačanje mjera protiv zagađenja.
"Bukvalno nemamo vremena za gubljenje", upozorio je Biden.
Prijetnju klimatskih promjena uporedio je sa pandemijom koronavirusa i obećao da će preduzeti akciju.
"U krizi smo. Kao što nam je potreban jedinstveni nacionalni odgovor na COVID-19, tako nam je potreban jedinstveni nacionalni odgovor na klimatske promjene. Moramo hitno da se suočimo sa aktuelnom situacijom, kao što bi to uradili tokom bilo kojeg vanrednog stanja", naglasio je Biden.
Biden je obećao da će borba protiv klimatskih promjena biti jedan od prioriteta njegove administracije. Međutim, sa tijesnom većinom u Predstavničkom domu i neizvjesnom kontrolom nad Senatom, Biden i njegov tim možda neće imati mnogo uspjeha u Kongresu. Umjesto toga će se osloniti na pravila regulatornih agencija da bi sproveli sveobuhvatne promjene.
Bivši potpredsjednik SAD izabrao je bivšu administratoricu Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) za vrijeme mandata predsjednika Baracka Obame, Gina McCarthy da obavlja novi položaj nacionalne savjetnice za klimu. Ona će biti zadužena za sprovođenje Bidenove agende na unutrašnjem planu.
Biden je nominovao Michaela Regana, glavnog regulatora Sjeverne Karoline za zaštitu životne sredine, da vodi EPA-u. Regan je u toj agenciji radio za vreme Clintonove i Bushove administracije, a u Sjevernoj Karolini je bio na čelu Sekretarijata za kvalitet životne sredine od 2017. godine.
Članica Predstavničkog doma iz Novog Meksika Deb Haaland kandidatkinja je za sekretaricu za unutrašnje poslove, a bivša guvernerka Michigana Jennifer Granholm za sekretaricu za energetiku.
U timu su i advokat za pitanja zaštite životne sredine Brenda Mallory, kao predsjedavajuća Savjeta za kvalitet životne sredine i Ali Zaidi, vodeći ekspert za klimu i Bidenov saradnik, koji bi bio zamjenik nacionalnog savetnika za klimu.
Ukoliko njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, Haaland će biti prva američka Indijanka koja će biti članica kabineta, Mallory će biti prva Afroamerikanka na čelu Savjeta Bijele kuće za kvalitet životne sredine, a Regan prvi Afroamerikanac na čelu EPA.
Biden je u svom obraćanju naglasio raznolikost svog tima, za koji je ocijenio da je "brilijantan, kvalifikovan, provjeren i da uklanja sve barijere".
“U našem kabinetu već ima više ljudi koji nisu bijelci, nego ikada ranije", rekao je novoizabrani predsjednik koji je obećao da će postaviti lidere koji odražavaju raznolikost Amerike.
Grupe za zaštitu životne sredine uglavnom su pozdravile Bidenov tim, zbog iskustva i raznolikosti. Međutim, moćna industrija fosilnih goriva, koju je Bijden često kritikovao, saopštila je da administracija mora da balansira mjere za zaštitu klime sa očuvanjem radnih mjesta.
"Pomno ćemo pratiti situaciju da bi osigurali da će nova administracija ispuniti predizborno obećanje novoizabranog predsjednika dato radnoj snagi u energetskom sektoru i zaštititi milione poslova koje naša industrija finansira u državama kao što su Novi Meksiko, Ohio, Pennsylvania i širom zemlje", naveo je predsjednik Američkog instituta za naftu Mike Sommers.
See all News Updates of the Day
Republikanci insistiraju na smanjenju troškova dok raste rizik od zatvaranja vlade
Predstavnički dom koji kontrolišu Republikanci ove nedjelje će pokušati da izdejstvuje oštre rezove vladine potrošnje - što je inicijativa koja nema nikakve šanse da bude izglasana na nivou cijelog Kongresa, ali bi mogla da dovede do djelimičnog zatvaranja američke vlade 30. septembra.
Predsjedavajući Kevin McCarthy pokušao je da izbjegne taj scenario kada je, tokom proljeća, postigao načelni dogovor sa demokratskim predsjednikom Joem Bidenom o budžetu. Međutim, neki članovi njegove stranke prijete da će ga smijeniti ako ne podrži oštrije budžetske rezove, koji će sigurno biti odbačeni u Senatu gdje demokrate imaju većinu glasova.
Stotine hiljada federalnih radnika biće na prinudnom odmoru, a niz usluga, od finansijskog nadzora do medicinskih istraživanja, biće suspendovano ukoliko Kongres ne odobri finansije za novu fiskalnu godinu, koja počinje 1. oktobra.
Kongres obično propusti taj rok, i usvaja privremene rezolucije o potrošnji kako bi izbjegao poremećaje u radu vlade dok traju pregovori o buždetu.
Međutim, McCarthy do sada nije uspio da prikupi podršku za privremeno produženje finansiranja rada vlade pošto je grupa predstavnika tvrde republikanske struje odbila da sarađuje sa njim. Republikanci kontrolišu Predstavnički dom tijesnom većinom od 221 prema 212 glasova.
McCarthy je, za sada, stavio na stranu privremenu mjeru, i umjesto toga će staviti na glasanje prijedloge zakona koji odražavaju prioritete konzervativaca.
Kada se Predstavnički dom sastane u utorak, članovi će razmatrati čeitir zakona o potrošnji u novoj fiskalnoj godini, kojima bi se uvele nove restrikcije na pristup abortusu, poništila Bidenova klimatska inicijativa u vrijednosti od 11 milijardi dolara, i nastavila izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, što je bio zaštitni znak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCarthy kaže da su zakonodavci koji su prošle nedjelje blokirali prijedloge zakona o državnoj potrošnji sada spremniji na saradnju.
"Po svemu sudeći, sada su spremni da sarađujemo i to je možda prilika za nas", rekao je novinarima u ponedeljak.
Te zakonske prijedloge će skoro sigurno odbiti Senat, a Bijela kuća je saopštila da bi Biden uložio veto na dva ta zakona.
McCarthy se nada da će inicijativa dovesti do atmosfere dobre volje što bi mu omogućilo da usvoji privremenu mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade.
Međutim, kongresmen Mat Gaetz, istaknuti McCarthyjev protivnik, u nedjelju je rekao da neće podržati prijedlog o privremenom finansiranju, čak i ako to dovede do zatvaranja vlade.
"Ako Sekretarijati za rad i obrazovanje moraju da se zatvore nekoliko dana dok ne dovedemo u red budžetske prijedloge, to svakako nije optimalno, ali mislim da je bolje nego da nastavimo ovim putem", izjavio je za televiziju Fox news.
Još jedna pripadnica tvrde struje u Predstavničkom domu, Marjorie Taylor Greene, saopštila je da čak neće podržati ni stavljanje prijedloga o potrošnji na raspravu, zato što uključuju pomoć Ukrajini.
Greene i drugi članovi konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu zalažu se za smanjenje potrošnje vladinih agencija na 1,47 biliona, što je 120 milijardi dolara manje nego što su Biden i McCarthy dogovorili u svom majskom kompromisu.
To je samo djelić ukupnog američkog budžeta koji bi mogao da iznosi 6,4 biliona dolara za ovu fiskalnu godinu. Članovi Kongresa ne razmatraju smanjenje troškova popularnih programa beneficija kao što su socijalno osiguranje i Medicare (program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije od 65 godina), za koje se vjeruje da će dramatično rasti kako američka populacija stari.
Za to vrijeme, Senat je za utorak zakazao glasanje o privremenoj mjeri za finansiranje vlade. Ukoliko bude usvojena, to bi moglo da prinudi McCartyja da se osloni na glasove demokrata za njeno usvajanje u Predstavničkom domu čime bi se izbjeglo zatvaranje vlade, ali i izazvao gnjev desnog krila Republikanske stranke, što bi mu potencijalnog ugrozilo poziciju predsjedavajućeg.
Trump je pozvao republikance da dovedu do zatvaranja vlade kako bi se poremetila dva federalna krivična procesa koji se vode protiv njega. Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da će se krivični postupci nastaviti i u slučaju da vlada bude zatvorena.
Biden će ugostiti lidere pacifičkih ostrva u američkoj ofanzivi protiv Kine
Predsjednik Joe Biden ove sedmice će biti domaćin drugog samita sa čelnicima pacifičkih ostrva, što predstavlja dio američke ofanzive za blokiranje daljih kineskih prodora u regiju koju je Washington dugo smatrao svojim dvorištem.
Tokom trodnevnog sastanka, SAD će objaviti diplomatsko priznanje za dva pacifička ostrva, obećati novac za infrastrukturu, uključujući poboljšanje internetske povezanosti putem podmorskih kablova, i odati počast regionalnim liderima na utakmici NFL-a.
Biden je prije godinu dana održao inauguracijski samit sa ostrvljanima u Bijeloj kući i trebao se ponovo sastati s njima u Papui Novoj Gvineji u maju. Taj plan je odbačen kada je kriza gornje granice duga u SAD primorala Bidena da prekine putovanje po Aziji.
Na prošlogodišnjem samitu sa 14 pacifičkih ostrvskih država, Bidenova administracija obećala je da će pomoći ostrvljanima da se odupru kineskoj "ekonomskoj prisili", a zajedničkom deklaracijom odlučeno da ojačaju partnerstvo, navodeći da dijele viziju regiona u kojem će "demokratija moći da cvijeta".
Bijela kuća je saopštila da će se ovogodišnji napori fokusirati na prioritete, uključujući klimatske promjene, ekonomski rast, održivi razvoj, javno zdravlje i borbu protiv ilegalnog ribolova.
Sjedinjene Države će također službeno priznati Kukova ostrva i još jednu malu naciju, Niue, po prvi put tokom samita.
Neki preskaču samit
Premijer Solomonoskih ostrva Manasseh Sogavare, koji je produbio veze svoje zemlje s Kinom, preskočit će samit. Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD "razočarane" Sogavareovom odlukom.
Čini se da Washington nije napravio nikakav napredak u ponudi značajnih sredstava za infrastrukturu i proširenu pomoć Solomonskim ostrvima. Sogavare je posjetio Kinu u julu, najavljujući sporazum s Pekingom koji se temelji na sigurnosnom paktu potpisanom prošle godine.
Bijela kuća je 2022. godine rekla da će SAD uložiti više od 810 miliona dolara u proširene programe pomoći pacifičkim ostrvima.
Meg Keen, direktorica programa pacifičkih ostrva na australskom institutu Lowy, rekla je da, iako su SAD otvorile nove ambasade i kancelarije USAID-a u regionu od prošlogodišnjeg samita, Kongres tek treba da odobri sredstva.
Ona je dodala da ostrvske zemlje Pacifika "pozdravljaju ponovno angažovanje SAD u regionu, ali ne žele da geopolitičke sukobe rezultiraju eskalacijom militarizacije".
Premijer Vanuatua Sato Kilman također neće prisustvovati samitu, rečeno je Reutersu iz njegovog ureda.
Zastupnici su Kilmana izabrali prije dvije sedmice da zamijeni Ishmaela Kalsakaua, koji je izgubio nepovjerenje zbog poteza koji je uključuju potpisivanje sigurnosnog pakta sa američkim saveznikom Australijom.
SAD još uvijek pregovara o otvaranju ambasade u Vanuatuu, ali nisu značajno povećale svoj angažman s tom nacijom, koja Kinu smatra svojim najvećim vanjskim kreditorom.
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD na putu da otvore ambasadu u Vanuatuu početkom sljedeće godine i da će drugi zvaničnici Vanuatua prisustvovati samitu.
Fidži je pozdravio snažnije američko regionalno prisustvo jer čini Pacifik "bezbjednijim".
Washington je ove godine obnovio sporazume s Palauom i Mikronezijom koji mu daju ekskluzivni vojni pristup strateškim dijelovima Pacifika, ali to tek treba učiniti s Maršalovim otocima, koji žele više novca za rješavanje nasljeđa masovnih američkih nuklearnih testiranja 1940-ih i 50-ih godina.
Zvaničnik Bidenove administracije rekao je da je uvjeren u sklapanje sporazuma s Maršalovim ostrvima.
Oko 10.000 migranata stigne u New York svakog mjeseca
Istovremeno dok ugošćuje svjetske lidere na godišnjem skupu Generalne skupštine UN-a, New York je suočen sa imigrantskom krizom jer pogranične savezne države, kao što je Teksas, svakoga dana šalju stotine migranata u taj grad. Prilog pripremio Jorge Agobian.
Širi se štrajk u auto industriji, radnici izašli na ulice u 20 američkih država
Članovi sindikata Ujedinjenih radnika u automobilskoj industriji (UAV) proširili su štrajk protiv velikih kompanija, i obustavili rad u 38 centara za distribuciju auto-dijelova kompanija General Motors i Stellantis u 20 država.
Još 5.600 radnika priključio se štrajku u koji je prošle nedjelje stupilo 13.000 od 146.000 članova sindikata.
Ford je pošteđen dodatnih štrajkova pošto je kompanija ispunila neke od zahtjeva sindikata tokom pregovora prošle nedelje, saopštio je predsjednik UAV Shawn Fain.
"Postigli smo stvaran napredak u Fordu", rekao je Fain tokom online izlaganja članovima sindikata. "I dalje treba da riješimo neka ozbiljna pitanja, ali želimo da priznamo da Ford pokazuje ozbiljnu namjeru da postigne dogovor."
"U GM-u i Stellantisu je druga priča", dodao je predsjednik sindikata.
Te kompanije su, prema njegovim riječima, odbacile prijedloge sindikata da povećaju plate zbog većih troškova života, daju radnicima dio profita i garantuju bezbjednost poslova.
Ugovor UAV sa automobilskim kompanijama ističe u ponoć, 14. septembra, a radnici su obustavili rad i izašli iz Fordove fabrike blizu Detroita, fabrike General Motorsa u Wentzvilleu u Missouriju, i fabrike džipova kompanije Stellantis u Toledu u državi Ohio.
Fain je ranije ove nedjelje rekao da će pozvati radnike u još više fabrika da štrajkuju ako se ne postigne značajan napredak u pregovorima sa automobilskim kompanijama. Pregovori su nastavljeni u četvrtak iako nijedna strana nije prijavila neki pomak, a stavovi su im i dalje veoma udaljeni kada je riječ o povećanju plate.
Pa ipak, posljedice se još ne osjećaju u salonima za prodaju automobila širom zemlje - vjerovatno će biti potrebno nekoliko nedjelja dok štrajk ne izazove značajniji manjak novih vozila, smatraju analitičari. Cijene bi, međutim, mogle da porastu, ako dođe do povećane kupovine zbog straha potrošača od smanjene ponude.
Sindikat traži povećanje plata od 36% u naredne četiri godine, i ukidanje nižih platnih razreda za nove radnike, a najsmjeliji zahtjev je 32-časovna radna nedjelja za plaćenih 40 sati.
Automobilske kompanije kažu da ne mogu da priušte da ispune zahtjeve sindikata uprkos ogromnom profitu, jer moraju da investiraju u prelazak na električna vozila.
Detroit News je objavio u četvrtak da je portparol sindikata u privatnoj prepisci porukama na platformi X, napisao da pregovarači namjeravaju da "nanesu štetu reputaciji i izazovu operativni haos" u automobilskim kompanijama, te da "ako budemo uspjeli da im nanosimo rane mjesecima, neće znati šta da rade".
Ford i General Motors kažu da su poruke znak da UAV nema dobre namjere u pregovorima.
"Sada je jasno da su lideri UAV sve vrijeme namjeravali da izazovu višemjesečne poremećaje, bez obzira na štetu koju su izazvali svojim članovima i njihovim zajednicama", saopštio je GM.
Portparol UAV nije potvrdio da je napisao poruke, koje su povezane sa istom fotografijom kao i njegov nalog na X-u, i nazvao ih je "privatnim porukama koje nije trebalo da budu objavljene", preneo je Detroit News.
Za šaku dolara: Mogu li Joe Biden i demokrate dobiti podršku ruralne Amerike?
Rhiannon Hampson svake sedmice prelazi stotine kilometara vozeći se seoskim predjelima u državi Maine, kao najviša zvaničnica Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj SAD u toj državi. Kaže da nikada nije vidjela toliko svježe popločanih puteva i obnovljenih mostova kao prošle godine.
Zamjena stogodišnjeg Ticonic mosta u Watervilleu i unapređenja aerodroma na ostrvu Presque Isle su među hiljadama projekata širom zemlje finansiranih zahvaljujući dvostranačkom zakonu o infrastrukturi američkog predsjednika Joea Bidena, vrijednom 1.000 milijardi dolara.
Ipak, Hampson kaže da ljudi koji koriste svu tu infrastrukturu često zanemaruju takve činjenice.
"Imali smo historijske nivoe finansiranja u posljednjih nekoliko godina", kaže ona, "ali možda je nama u ruralnim područjima jednostavno teže vidjeti širinu toga."
Ta diskonekcija čini srž Bidenovih napora da povrati podršku dijelova ruralne Amerike – u kojima živi svaki peti Amerikanac. Ta područja su u velikoj mjeri podržala Donalda Trumpa i republikance na predsjednčkim izborima 2016. i 2020. godine.
Dobijanje zasluga za ekonomske dobitke ključno je za Bidenov reizbor 2024. i nigdje ta borba nije teža nego u ruralnim područjima SAD, gdje su frustracije porasle među biračima koji su generalno stariji i bijele boje kože, nakon decenija industrijskog nazadovanja i gubitka radnih mjesta zbog globalizacije, kao i zbog i slabljenja poljoprivrede.
Bidenova kampanja planira sveobuhvatan i temeljit pristup ruralnim biračima, koji čine 30% biračkog tijela u državama Sjeverna Karolina, Georgia i Wisconsin, te oko 22% u Pennsylvaniji i oko 61% u Maineu.
Reuters je razgovarao sa više od 25 demokratskih zvaničnika, lokalnih političara, aktivista i akademika koji su rekli da godine zanemarivanja ruralnih područja, skepticizam prema vladinoj potrošnji i podjele oko društvenih pitanja kao što su abortus i obrazovanje znače da se Biden suočava sa teškom bitkom.
Trump je povećao prednost među ruralnim biračima sa 59% u 2016. na 65% u 2020. godini. Na izborima na sredini mandata 2022. republikanski kandidati dobili su 69% ruralnih glasova.
Bidenovi problemi u drugom ruralnom okrugu Mainea, koji je podržao Baracka Obamu 2008. i 2012. - prije nego što je prihvatio Trumpa - su mikrokosmos problema širom zemlje, kaže Mark Brewer, profesor političkih nauka na Univerzitetu Maine.
Biden je pobijedio u obalskom, naseljenijem prvom okrugu, uzevši tri od četiri elektorska glasa u državi. (Maine i Nebraska su jedine američke savezne države koje dijele izborne glasove, a u ostalih 48 "pobjednik uzima sve".)
Gotovo sav rast u broju radnih mjesta od 2000. godine - čak 94% - u SAD se dogodio u urbanim okruzima, napisali su Suzanne Mettler, profesorica politike na Cornellu i Trevor Brown, tadašnji doktorant na tom univerzitetu, u studiji iz 2022. godine o demokratama i ruralno-urbanim podjelama.
Trump i drugi republikanski kandidati iskoristili su ogorčenost koju osjećaju mnogi ruralni Amerikanci zbog onoga što vide kao pritisak urbanih "elita" da nametnu svoje stavove o obrazovanju, oružju i rodnom identitetu, navedeno je u toj studiji.
Ron Kaufman, član Republikanskog nacionalnog komiteta iz Massachusettsa, rekao je da su ruralni birači više fokusirani na visoku cijenu goriva i druge probleme koji im stvaraju prazninu u novčanicima, nego na velike vladine investicije za koje bi mogle biti potrebne godine da podstaknu lokalne ekonomije, a istovremeno povećavaju nacionalni dug.
Dok je inflacija pala otkako je dostigla 40-godišnji vrhunac od 9,1% u ljeto 2022. godine, troškovi hrane su i dalje visoki, a cijene benzina rastu, što teže pogađa Amerikance u ruralnim područjima koji voze duže udaljenosti.
"Oni vide ovu administraciju kao katastrofu za američki narod po pitanjima do kojih im je stalo, poput odlaska na benzinsku pumpu", kaže Kaufman, bivši savjetnik senatora iz Utaha Mitta Romneyja, koji je također radio za predsjednika Georgea Busha starijeg.
Milijarde za zdravstvo i energiju
Demokratski zvaničnici rekli su da planiraju udvostručiti broj poruka ka odabranim ruralnim zonama uoči izbora 2024. godine. Poruke će u prvi plan stavljati milijarde dolara saveznog finansiranja koje su se slile na ta poručja otkako je Biden preuzeo funkciju, kroz zakone o infrastrukturi, čipovima i inflaciji.
To uključuje 20 milijardi dolara za ruralne zdravstvene sisteme, 20 milijardi dolara za poljoprivredne projekte sa čistom energijom, 11 milijardi dolara za ruralnu elektrifikaciju i 13 milijardi dolara za projekte čiste energije na selu, računica je Bijele kuće.
"U trenutku smo prilike bez presedana za ruralnu Ameriku, kada pogledate investicije koje su napravljene", rekao je Tom Perez, bivši predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta koji je u junu preuzeo dužnost Bidenove glavne veze sa guvernerima, gradonačelnicima i drugim izabranim zvaničnicima.
Politički veterani, čak i oni koji podržavaju Bidena, ostaju skeptični.
"Ova administracija čini više nego iko u dugo vremena da pomogne naprednoj poljoprivredi, ali nisam siguran da li će se to - barem kratkoročno - pretvoriti u promjenu obrazaca glasanja u ruralnoj Americi", kaže John Piotti, demokrata i izvršni direktor Trusta za američko poljoprivredno zemljište (American Farmland Trust), koji je osam godina proveo u zakonodavnom tijelu države Maine.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su čak i mlađi birači - koji historijski podržavaju demokrate - glasali za republikanske kandidate u ruralnim područjima 2022. godine, čak i u omjeru 64% prema 33%.
Interne ankete Bijele kuće navode da ruralni Amerikanci "u velikoj mjeri podržavaju" neke specifične Bidenove politike, poput onih koje proširuju zdravstvenu zaštitu i beneficije veteranima, rekao je jedan Bidenov zvaničnik. Porodična fondacija Kaiser i progresivni tink-tenk Podaci za napredak (Dana for Progress) pokazuju da ova pitanja imaju dvostranačku podršku birača.
Ipak, glasači ne odaju priznanje Bidenu.
Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da 60% Amerikanaca ne odobrava Bidenovo upravljanje inflacijom, a mnogi koji su glasali za njega 2020. nisu sigurni da će to opet učiniti.
"Izađete u ruralna područja, a ljudi su stariji i nemaju obrazovni nivo. Kulturne i moralne vrijednosti su različite", kaže James Gimpel, profesor na Univerzitetu Maryland.
Podaci Sekretarijata za poljoprivredu SAD pokazuju da 21% radno sposobnih odraslih u ruralnim područjima imaju barem fakultetsku diplomu sa osnovnih studija, u poređenju sa 37% u urbanim područjima. Birači sa fakultetskom diplomom ili višim formalnim obrazovanjem su 2022. glasali za demokratske kandidate sa razlikom od 56% prema 43%, pokazalo je istraživanje nevladinog istraživačkog centra Pews
Demokratama bi možda bilo bolje da pokušaju da pokupe glasače na rubovima predgrađa, doaje Gimpel.
"Mekano srce" demokrata
Otkako je Biden postao predsjednik, državi Maine je dodijeljeno oko 4,6 milijardi dolara sredstava za pomoć zbog Covida i još 2,5 milijardi dolara za aerodrome, puteve i mostove, širenje pristupa internetu i otpornost na klimatske promjene, naveli su državni zvaničnici.
Otprilike 106.000 veterana - nešto manje od 10% stanovništva te države - takođe će imati koristi od "PACT zakona", koji nudi proširene beneficije veteranima koji su tokom služenja vojnog roka bili izloženi jamama za spaljivanje i drugim toksinima.
Dik Bouchard, vijetnamski ratni veteran iz grada Poland u Maineu, kaže da i dalje vidi Trumpa kao boljeg upravitelja ekonomijom, iako su ga pokolebale višestruke optužnice protiv Trumpa, koje uključuju optužbe da se urotio da poništi izbore 2020.
"Biden i [demokratska] guvernerka Mainea Janet Mills: oni su previše mekanog srca. Kažu ’da’ svima i svemu", rekao je Bouchard.
Demokrata Jared Golden, koji u Kongresu SAD predstavlja drugi okrug Mainea, upozorio je Bidena u izjavi za Reuters da ne precjenjuje ekonomsku situaciju: "Možda je istina da inflacija i nezaposlenost idu u pravom smjeru, ali to ne znači da privreda cvjeta".
Trump popunio vakum
Mnoge ruralne demokrate iz Mainea kažu da su frustrirani nakon što su godinama molili za pažnju stranke, ali i za stvari kao što su promotivni znakovi koje oni ili simpatizeri mogu da okače u dvorišta.
"Nacionalne demokrate su se spakovale i otišle, a Trump je popunio vakum", kaže Paul Tewes, koji je vodio Obaminu kampanju u Iowi 2008. godine. Prema njegovim riječima, tokom prošlih izbora morao je kupiti dvorišni znak za svoju majku u sjevernom Maineu.
Matt Hildreth, izvršni direktor Ruralnog organizovanja (RuralOrganizing.org), nacionalne organizacije fokusirane na senatske trke u državama Ohio i Montana, kao i na predsjedničke izbore u državama u kojima je pobjednik obično neizvjestan, kaže da je njegova grupa identifikovala 100 ruralnih okruga sa ključnim utrkama za Kongres i Senat, ali je otkrila da polovina nema predsjedavajućeg među demokratama.
"To su mjesta na kojima ne možemo da koordinišemo sa Demokratskom strankom jer nemamo s kim da koordinišemo", rekao je on.
