Najnovije
Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju
Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.
Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.
Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao
"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."
Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.
Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.
Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.
Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.
Putin: Sastanak je bio konstruktivan
Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.
"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.
Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.
"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.
Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.
Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.
"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.
Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.
Dan samita
Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.
Na početku susreta su se rukovali.
Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.
Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.
"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.
Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.
Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".
Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.
Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.
Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".
Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.
Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).
Detalji o samitu
Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.
Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.
Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.
Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.
Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.
U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.
Osude Rusije na samitu SAD i EU
Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.
Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.
SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".
U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".
SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".
Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.
O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.
NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.
NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".
See all News Updates of the Day
Blinken odlazi na Bliski istok radi razgovora o prekidu vatre i poslijeratnim planovima za Gazu
Američki državni sekretar Antony Blinken trebao bi ove sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i Egipat radi razgovora za koje je rekao da će se fokusirati na zalaganje za prekid vatre u Gazi, oslobađanje talaca koje drže palestinski militanti i planiranje poslijeratne Gaze.
Govoreći u utorak tokom posjete Filipinima, Blinken je rekao novinarima da će morati postojati aranžmani za pristup upravljanju, sigurnosti, humanitarnoj pomoći i ponovnom razvoju Gaze.
Blinken je rekao da su Sjedinjene Države Izraelu nametnule imperativ da ima plan i da ostaje nada da će sukob završiti što je prije moguće.
Veći dio infrastrukture i kuća u Pojasu Gaze sravnjen je s zemljom u izraleskoj kampanji eliminacije Hamasove militantne grupe nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi prema izraelskim izvještajima i uzimanje oko 250 talaca.
Ministarstvo zdravlja Gaze kaže da je izraelska kontraofanziva ubila skoro 32.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Više od polovine stanovništva Gaze je raseljeno.
Blinken je opisao, kako je rekao, "užasnu humanitarnu situaciju" u Gazi, pozivajući se na izvještaje Ujedinjenih naroda da je cjelokupnom stanovništvu potrebna humanitarna pomoć.
"Sto posto stanovništva Gaze je na ozbiljnom nivou akutne nesigurnosti hrane", rekao je Blinken. "To je prvi put da je čitava populacija tako klasifikovana."
Neke informacije su došle od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Moskva: Zapad preko Ukrajine vodi rat protiv Rusije; Stručnjaci: Stvarnost je mnogo komplikovanija
Dok SAD i njihovi zapadni saveznici šalju vojnu pomoć Ukrajini, Moskva optužuje Zapad da koristi Ukrajinu za vođenje posredničkog rata protiv Rusije. Ali, kako izvještava Maxim Adams, stvarnost je mnogo komplikovanija.
Ministar odbrane Letonije za Glas Amerike: Mi smo u hibridnom ratu sa Rusijom
Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije. Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.
Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije.
Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds dao je intervju Glasu Amerike prošle nedjelje tokom posete Washingtonu gdje se sastao sa sekretarom za odbranu SAD Lloydon Austinom. On je istakao značaj kontinuirane podrške Ukrajini u ratu protiv ruske agresije.
"Ukrajinci se bore za našu slobodu, nezavisnost i suverenitet", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Glas Amerike: Nakon prošlonedjeljne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućem slanju trupa u Ukrajinu, vaše Ministarstvo odbrane je istaklo da Letonija ne isključuje taj scenario. Koji bi bili uslovi za to?
Spruds: Postoje različite inicijative i mi cijenimo visok nivo francuske inicijative. Oni također traže različita rješenja kako da održimo stalnu podršku Ukrajini. Stav Letonije je da podržavamo zemlje koje svaka ponaosob odlučuju kako će pružiti podršku, na primer, slanjem trupa. Istovremeno, ako govorimo o zajedničkom slanju trupa, kolektivna odluka NATO-a je od velike pomoći i veoma važna.
Glas Amerike: Ukrajina i Letonija dogovorile su se da stvore koaliciju dronova tokom vaše posjete Kijevu. Koji su strateški ciljevi ove koalicije za ratovanje?
Spruds: Dronovi su veoma važni za Ukrajinu. Oni su sada dio ratovanja. Glavni cilj je podrška Ukrajini, snabdijevanje Ukrajine neophodnom opremom, a dronovi su dio toga. Također se radi o razvoju sopstvene industrije dronova i vojne industrije, kako bismo imali kapaciteta da snabdijevamo Ukrajinu.
Glas Amerike: Sve se više na Zapadu govori o zastoju na frontu u Ukrajini i mogućnosti da Ukrajina pregovara sa Rusijom, ili da čak maše bijelom zastavom. Kako kao ministar jedne zemlje članice NATO odgovarate na to?
Spruds: Pa, moj odgovor je vrlo jasan. Prije svega, zastava mora biti žuta i plava. Ukrajina se bori za svoju slobodu. Ukrajinci su rekli, snažno poručili da će se Ukrajina boriti dok ne pobijedi i oslobodi svoje teritorije. Za nas, zapadne države, sve članice Alijanse, važno je da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno i svim potrebnim sredstvima. Ukrajina će odlučitio tome kakav će biti mirovni sporazum kada sve teritorije budu oslobođene. Rusija mora da pretrpi strateški poraz u Ukrajini.
Glas Amerike: Letonija je ponovo uvela vojnu obavezu. Kao država članica NATO već 20 godina, da li se plašite direktnog vojnog sukoba sa Rusijom?
Spruds: Činimo mnogo u odnosu na naše vojne sposobnosti. I naravno, to je stalni rad na jačanju naših odbrambenih sposobnosti. Mi smo već sada u hibridnom ratu (sa Rusijom). Tu su cyber napadi, naoružavanje ilegalne imigracije, kampanje dezinformacija i napadi na ključnu infrastrukturu. U suštini, trenutno smo u sukobu sa Rusijom više u konceptualnom smislu. Naravno, treba da budemo spremni i na vojne prijetnje. Rusija je pretnja i sve te scenarije treba uzeti u obzir.
Glas Amerike: Napomenuli ste da će Ukrajina nakon Viljnusa, zatražiti članstvo u NATO. Koliko ste optimistični u vezi sa tim uoči samita u Washingtonu?
Spruds: Baltičke zemlje, uključujući Letoniju, snažno podržavaju Ukrajinu kao članicu NATO. Ali naravno, kao što je tokom samita u Viljnusu napomenuto, to će biti kada uslovi dozvole i kada se saveznici slože. Sada je važno imati konsenzus da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno svim neophodnim sredstvima. U ovom slučaju, svi za jednog, jedan za sve, u podršci Ukrajini. Svakako, Ukrajina u budućnosti mora biti u EU, a takođe i u NATO.
Glas Amerike: Neki stručnjaci su napad dronom u Rusiji prošlog utorka nazvali sramotnim danom za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok mnogi zapadni lideri oklevaju da daju Ukrajini rakete dugog dometa, šta mislite o tome da Ukrajina dobije ovo naoružanje da dosegne dublje u rusku teritoriju?
Spruds: Ukrajini treba dati sva prava i potrebna sredstva da se brani. Ukrajina može da odgovori odbranom svoje zemlje, uključujući i aktivnom odbranom. Zato je Letonija vrlo jasna. Ukrajini treba dati sva neophodna sredstva da se svim potrebnim načinima zaštiti od ruske agresije. (Napad dronom) je bio sramota za Rusiju i mislim da će imati dosta takvih sramota u budućnosti. Dakle, da ne precjenjujemo i rusku snagu. Mislim da Rusija ima dosta slabosti.
Najveći hakerski napad na američko zdravstvo: Neke bolnice i doktori ostaju bez novca
Ransomware hakerski napad na "Change Healthcare", kompaniju koja procesuira oko 15 milijardi transakcija iz zdravstvenog sektora godišnje i obrađuje svaki treći medicinski dosije pacijenata u SAD-u, izazvao je ogromne poremećaje koji traju gotovo četiri sedmice.
Između ostalog, ugroženi su sistemi za plaćanje i za verifikovanje da li pacijanti imaju pravo na određene zdravstvene ili farmaceutske usluge, kao i obrade zahtjeva između pacijenata, osiguravajućih kuća, apoteka i bolnica. Usporeni su izdavanje recepata i otpuštanje pacijenata iz zdravstvenih ustanova, a odgođene su isplate primanja medicinarima.
Američko udruženje bolnica nazvalo je incident, koji je počeo 21. februara, "najznačajnijim cyber napadom na američki zdravstveni sistem".
"Change Healthcare" u SAD obrađuje podatke za oko 900.000 doktora, 33.000 apoteka, 5.500 bolnica i 600 laboratorija.
Dok se pokušavaju utvrditi razmjere štete, te se pokreću istrage i podižu tužbe, kompanija je saopštila da je počela da vraća u funkciju sisteme za apoteke i plaćanja.
Eksperti za bezbjednost smatraju da će biti potrebni mjeseci prije potpunog oporavka.
Sekretarijat za zdravstvo SAD je otvorio istragu o tome da li su hakovanjem ugroženi povjerljivi zdravstveni podaci Amerikanaca i da li je kompanija postupala u skladu sa zakonima o zaštiti privatnosti pacijenata.
Iz kompanije "UnitedHealth Group", koja je vlasnica kompanije "Change Healthcare", najavili su da će sarađivati sa istragom, ali i da skupa sa policijskim i istražnim agencijama još pokušavaju da utvrde puni obim napada.
"Naš neposredni fokus je da obnovimo naše sisteme, zaštitimo podatke i podržimo one čiji podaci su možda bili pogođeni", saopšteno je iz kompanije.
Podignuto je i najmanje šest grupnih tužbi, koje navode da je "Change Healthcare" propustio da zaštiti milione ličnih podataka, uključujući imena, matične brojeve, finansije i zdravstvena stanja ljudi.
U SAD, verifikacije su veoma bitne i prije samog pregleda/intervencije, jer od zdravstvenog osiguranja osobe zavisi kakvu joj medicinsku uslugu mogu pružiti određeni doktor ili bolnica. Također, nakon pružanja usluge, ustanove i ljekari novac dobijaju na osnovu zahtjeva za naplatu – osiguranjima i pacijentima. Ukoliko ti sistemi ne funkcionišu, ostaju bez ključnog izvora prihoda.
Američki zvaničnici su upozorili "UnitedHealth Group" da se pobrine da nijedna zdravstvena ustanova ne dođe u finansijske probleme zbog hakovanja, a jedna federalna agencija za zdravstvo čak je sugerisala saveznim državama da proslijede privremene isplate pogođenim ustanovama.
Ipak, kompanija "Option Care Health", koja širom SAD pruža zdravstvene usluge u domovina pacijenata, saopštila je da bi zbog ovog cyber napada mogla imati finansijske probleme u skorijoj budućnosti. Oni su naveli da više od pola njihovih zahtjeva za isplate za obavljene usluge još nije obrađeno.
Privatna medicinska praksa koja zapošljava 30 ljudi i u gradiću Pittsfield u Massachusettsu liječi alergije, objavila je da od ove sedmice nema više novca za plate jer ne uspijevaju naplatiti svoj rad.
Reuters: Hakerima plaćeno 22 miliona dolara
U ransomware napadima hakeri zaključavaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te im onemogućavaju funkcionisanje. Potom traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ukradene informacije ne bi javno objavljivali ili prodavali.
Kompanija "Change Healthcare" je za napad okrivila hakersku grupu ALPHV, odnosno "Blackcat" (Crna mačka).
Prema objavi Sekretarijata za pravosuđe SAD iz decembra 2023, ova grupa je u prethodnih 18 mjeseci bila druga najprofitabilnija varijanta ransomwarea u svijetu, sa stotinama miliona dolara prikupljenih od žrtava.
U poruci na dan kada je javnost upoznata sa napadom na "Change Healthcare", hakerska grupa je na svojoj stranici na dark webu – dijelu interneta koji nije dostupan putem običnih pretraživača - objavila da su ukrali milione osjetljivih podataka. Ta poruka je ubrzo izbrisana bez objašnjenja.
Na upite američkih medijskih kuća o tome da li su pregovarali sa hakerima ili platili otkupninu, iz oštećene kompanije nisu odgovarali.
Ipak, Rojters je izvijestio da su iz "UnitedHealth Group" platili 22 miliona dolara da bi povratili pristup enkriptovanim podacima i sistemima, što su obje strane odbile da komentarišu.
Prema Reutersu, ta informacija je objavljena na popularnom hakerskom forumu, gdje je navedeno da je partner grupe "Blackcat" odgovoran za napad. U poruci je naveden i link koji pokazuje da je neko prebacio oko 350 bitkoina – što je u tom trenutku vrijedilo 22 miliona dolara – iz jednog u drugi digitalni kripto novčanik.
Reuters dalje piše, da vlasnici novčanika nisu javno poznati, ali da je kompanija koja se bavi tom tematikom - "TRM Labs" - objavila da je novčanik u kojeg je novac stigao ranije korišten za uplate otkupnina drugih žrtava grupe "Blackcat".
Plaćanje otkupnina rensomver grupama nije rijetkost, a to izaziva oštre debate u SAD.
Dio stručne javnosti, poput kompanije za cyber bezbjednost Emsisoft, smatra da je potrebno uvesti potpunu zabranu plaćanja. Prema njihovim analizama, žrtve iz SAD su kriminalcima 2023. godine u prosjeku plaćale 1,5 miliona dolara, što je ogroman porast u odnosu na 2018. kada su prosječne isplate rensomver napadačima iznosile oko 5.000 dolara.
Drugi eksperti se slažu da plaćanje nije preporučljivo, ali upozoravaju da postoje slučajevi koji su izuzeci, na primjer kada se mora brzo djelovati jer su ljudski životi ugroženi.
U nedavnom intervjuu za Glas Amerike, Meredith Griffanti , globalna direktorica za cyber bezbjednost i komunikacije njujorške konsultantske kompanije "FTI Consulting", kaže da je svaki slučaj drugačiji, te da je radila sa nekim od najvećih kompanija čije funkcionisanje zbog napada je bilo ozbiljno poremećeno, pa su pristajale na plaćanje.
"A radili smo i na slučajevima za male bolničke sisteme, sa nekoliko desetina kreveta, gdje se morala obaviti isplata kako ključne usluge, poput hitne pomoći, ne bi morale biti preusmjeravane u ruralni distrikt udaljen 100 milja", dodaje Grifanti.
Učestali napadi na zdravstveni sektor
Hakerski napad na "Change Healthcare" samo je jedan od najnovijih primjera sve učestalijeg trenda – u kojem su žrtve bolnice i drugi segmenti zdravstvenog sistema.
Krajem januara, dječija bolnica Lurie u Chicagu bila je prinuđena da ugasi svoje mreže, nakon cyber napada u kojem je ograničen pristup medicinskim podacima pacijenata, te je otežana telefonska i elektronska komunikacija. Problem je trajao duže od mjesec dana.
Iz bolnice – koja je prošle godine liječila 260.000 pacijenata - nikada nisu priznali da je riječ o ransomware napadu, iako je on imao sva obilježja rensomvera.
U petak, 15. marta, iz bolnice su saopštili da istražuju navode hakerske grupe "Rhysida" da su prodali podatke do kojih su došli tokom napada.
Iz Emsisofta navode da je u 2023. godini u SAD ransomwareom napadnuto 46 bolničkih sistema sa ukupno 141 bolnicom. U najmanje 32 sistema ukradene su informacije, uključujući i povjerljive zdravstvene podatke.
Prošle godine, jedna ruralna bolnica u državi Illinois, objavila je da prestaje sa radom jer se, između ostalog, nije mogla finansijski oporaviti od rensomver napada, zbog kojeg mjesecima nije uspijevala naplatiti račune.
U nedavnom intervjuu za Glas Amerike Gabriel Davis iz Agencije za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture SAD, rekao je da hakeri postaju sve smijeliji.
"Napadaju lagane mete, mete kao što su zdravstvene i obrazovne organizacije. Stvari koje su najvažnije za naše svakodnevne živote", kaže on.
U izjavi za novinsku agenciju AP, John Riggi, savjetnik za sajber bezbjednost Američkog udruženja bolnica, objasnio je da su se u proteklim godinama bolnice sve više okrenule ka upotrebi tehnologije i digitalizaciji podataka, što ih je izložilo riziku.
"Nažalost, neželjena posljedica korištenja svih tih mreža i tehnologije povezane sa internetom je proširenje naše digitalne površine za napade", rekao je Riggi. "Dakle, mnogo više prilika da loši akteri prodru u naše mreže."
U tekstu su korištene informacije agencija AP i Reuters.
Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?
Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.
Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.
Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.
HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.
„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”
Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.
Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.
„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake iz oblasti energetike i energije.
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.
„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.
Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.
Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.
„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.
Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.
„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.
Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.
„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.
Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.
Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.
Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.