Linkovi

Najnovije

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.
Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

See all News Updates of the Day

Trumpova administracija i Muskov DOGE nastavljaju da otpuštaju ljude iz sekretarijata i agencija

Među onima koji su dobili otkaz su i zaposleni u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (Foto: AP/John Bazemore)
Među onima koji su dobili otkaz su i zaposleni u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (Foto: AP/John Bazemore)

Kampanja predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika Elona Muska za radikalno smanjenje američke birokratije proširila se u petak, a bez posla ostaju hiljade radnika koji rade na svemu - od obezbjeđivanja nacionalnog nuklearnog oružja do brige o vojnim veteranima.

Otpušteno je oko 1.200 do 2.000 radnika u Sekretarijatu za energetiku (DOE), uključujući stotine zaposlenih iz kancelarije koja nadgleda nuklearne zalihe, rekli su Reutersu u petak izvori upoznati sa tim.

Demokrate tvrde i da serija otkaza obuhvata radnike u nacionalnim laboratorijama, hidroelektranama i nuklearnim lokacijama naslijeđenim iz Hladnog rata koje predstavljaju bezbjednosne rizike. Sekretarijat za energetiku ima oko 14.000 federalnih zaposlenih i 95.000 radnika po ugovoru.

Do otpuštanja radnika na probnom radu došlo je nakon što su tri osobe koje predstavljaju Odeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) prošle nedelje stigle u agenciju.

Iz Sekretarijata za energetiku nisu odgovorili na zahtjev Reutersa za komentar.

U kopiji pisma u koje je Reuters imao uvida, a poslato je nekim zaposlenima u Sekretarijatu za energetiku se navodi: „Sekretarijat smatra da vaše dalje zapošljavanje ne bi bilo u javnom interesu. Iz tog razloga, vi ste uklonjeni sa svog položaja u DOE i saveznoj državnoj službi rješenjem ko je na snazi od danas.“

Zaposlenima je u petak u ponoć onemogućen pristup laptop računarima i telefonima, zbog čega mnogi nisu imali načina da prime obavještenja i nisu saznali da su otpušteni, rekao je jedan izvor.

Još 2.300 zaposlenih otpušteno je iz Sekretarijata za nacionalne parkove i prirodne resurse, koje upravlja sa 500 miliona hektara javnog zemljišta, uključujući više od 60 nacionalnih parkova, kao i programe zakupa nafte i gasa u zemlji i na moru, rekli su izvori Reutersu.

Nepoznati broj radnika u Sekretarijatu za poljoprivredu takođe je dobio otkaz, navode izvori.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izgubili su skoro 1.300 radnika, ili jednu trećinu svog osoblja, izvestio je AP.

Zvaničnici iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM), koja nadgleda zapošljavanje na saveznom nivou, sastali su se u četvrtak sa predstavnicima agencija, savetujući im da otpuste svoje zaposlene na probnom radu, kaže osoba koja je upoznata sa tim.

Amerika ima 2,3 miliona civilnih federalnih radnika, od čega je 280.000 zaposleno u poslednje dvije godine i većina njih je još na probnom radu, pokazuju vladini podaci.

Dešavanja u Birou za finansijsku zaštitu potrošača ukazuju da je na meti širi krug ljudi osim zaposlenih na probnom radu, rekli su izvori Reutersa, a neki zaposleni sa ugovorima na određeno vrijeme su otpušteni.

Trump kaže da je savezna vlada prevelika i da se previše novca gubi na rasipanje i prevaru. Savezna vlada ima oko 36 biliona dolara duga i prošle godine je imala deficit od 1,8 biliona dolara, a postoji dvostranački dogovor o potrebi za reforme.

Međutim, demokrate u Kongresu kažu da Trump zadire u ustavnu nadležnost zakonodavnog tijela nad federalnom potrošnjom, iako su njegovi kolege republikanci koji kontrolišu većinu u oba doma Kongresa u velikoj mjeri podržali te poteze.

„Vjerujem sekretaru Kolinsu na riječ kada kaže da ovaj plan neće imati uticaja na pružanje njege, povlastica i usluga za veterane“, rekao je u saopštenju u petak republikanski član Kongresa Majk Bost, koji je na čelu komisije Predstavničkog doma koja nadgleda Sekretarijat za pitanja veterana, govoreći o Dagu Kolinsu koji je na čelu sekretarijata.

Taj sekretarijat je dan ranije saopštio da otpušta više od 1.000 zaposlenih.

Kritičari su doveli u pitanje oštar pristup Maska, najbogatije osobe na svijetu, koji je stekao izuzetan uticaj u Trampovom okruženju.

Američki sekretar za finansija Skot Besant tvrdi da nema razloga za zabrinutost, uporedivši Maskovo odeljenje za vladinu efikasnost sa finansijskom revizijom.

Pored otpuštanja, Trump i Mask su nekim federalnim radnicima ponudili podsticajni paket za dobrovoljni odlazak sa posla. Oko 75.000 radnika prijavilo se za taj plan, saopštila je Bijela kuća. To je oko tri odsto civilne federalne radne snage.

Radnici širom vlade koji su odlučili da ne prihvate ponude zabrinuti su da li će biti sljedeći na spisku za otkaz.

Ilon Mask smanjuje federalnu vladu, demokrate dovode u pitanje njegova ovlašćenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Sindikati koji predstavljaju savezne radnike podnijeli su sudske tužbe da blokiraju ponudu za dobrovoljni otkaz.

Uz te sudske izazove, Musk i DOGE su pogođeni sa nekoliko tužbi za privatnost zbog njihovog pristupa državnim kompjuterskim sistemima.

Musk je poslao članove DOGE-a u najmanje 16 vladinih agencija, gdje su dobili pristup kompjuterskim sistemima sa kadrovskim i finansijskim informacijama i poslali radnike kući. Dobijanje pristupa ovim sistemima takođe je predmet više tužbi koje su podnijete protiv DOGE-a.

Generalni inspektor Sekretararija za finansije pokrenuo je reviziju bezbjednosnih kontrola platnog sistema, navodi se u pismu poslatom kao odgovor na zahtjev demokratskih poslanika. Kongresni nadzornik, Vladina kancelarija za odgovornost, takođe je prihvatila zahtjev demokrata da se preispita odluka da se DOGE-u da pristup sistemima trezora.

DOGE nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar o rasprostranjenim otpuštanjima, ali je portparol OPM rekao da su otpuštanja u skladu sa novom politikom vlade.

NATO traži način da zaštiti podvodnu infrastrukturu EU u Baltiku

NATO traži način da zaštiti podvodnu infrastrukturu EU u Baltiku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:03 0:00

Baltičko more u sjevernoj Europi graniči sa nekoliko država, uključujući Njemačku, Rusiju i Latviju. Mnogi ključni kablovi i cjevovodi prelaze preko morskog dna. S porastom napetosti u regiji, NATO traži načine kako osigurati da sva ta infrastruktura bude sigurna. Izvještava Vladislava Andrejeva.

Na granici SAD - Meksiko skeneri za otkrivanje droge fentanil

Na granici SAD - Meksiko skeneri za otkrivanje droge fentanil
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Trumpova administracija traži pomoć Meksika u zaustavljanju krijumčarenja sintetičke droge fentanil preko granice u SAD. Prošle godine, visokotehnološki skeneri instalirani su na ulaznoj tački u saveznoj državi Arizoni kako bi se otkrila ilegalna droga.

Nakon Dodikovih poruka o 'državnosti RS' iz EU poručili: BiH je jedinstvena država od dva entiteta i Distrikta Brčko

Banja Luka: BH entitet Republika Srpska sa Srbijom obilježava njen Dan državnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da je BiH prema Ustavu jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, a nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) nazvao taj bh. entitet državom na obilježavanju Dana državnosti Srbije i tzv. dana državnosti RS-a 14. februara.

Milorad Dodik je tokom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije u Banjoj Luci, još jednom poslao secesionističke poruke o "državnosti RS-a". Obraćajući se na akademiji u Banjoj Luci, 13. februara, nazvao je Republiku Srpsku državom, te je istakao kako je "Republika Srpska zarobljena u Bosni i Hercegovini" i da će se morati izboriti za "svoju slobodu".

Iz Delegacije EU ukazali su da "Ustav BiH jasno navodi da je BiH jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta".

Pozvali su da se poštuju "suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".

"Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, pozivamo političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od djelovanja koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije. Umjesto toga, ohrabrujemo ih da se u cijelosti usmjeravaju na ostvarivanje napretka na evropskom putu, sa svim pogodnostima koje bi se time osigurale građanima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.

U Banjoj Luci zvaničnici Srbije i bh. entiteta RS 14. februara su zajednički obilježili Dan državnosti Srbije i tzv. dan državnosti RS-a.

"Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski dio napretka na evropskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu podjednako posvećeni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU u BiH.

Fingiranje tzv. državnosti entiteta RS izazvalo osude međunarodne zajednice i stranaka iz entiteta Federacija BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:21 0:00

Obilježavanje zajedničkog praznika RS i Srbije dogovoreno je na Svesrpskom saboru 8. juna prošle godine u Beogradu. Tada je proglašeno da će se praznik Sretenje, Dan državnosti Republike Srbije, obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska, te da će ga zajedno proslavljati.

RS i Srbija zajedno praznuju sjećanje na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.

Republika Srpska nije država, već jedna od dvije administrativne jedinice države Bosne i Hercegovine.

Sporna riječ je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar BiH, što je suprotno odredbama Ustava BiH.

Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Države.

Za petak 14. februara predviđeni sastanci Dodika i Vučića, te sastanak delegacija Republike Srpske i Srbije.

Aleksandar Vučić posljednji put boravio je u Banjaluci u avgustu 2023. godine, kada je poručio kako sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema rukovodstvu Republike Srpske i Srbije "za njegovu zemlje ne postoje".

Zbog aktivnosti koje podrivaju državu BiH kompletno rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom nalazi se na listi američkih sankcija.

Potrošači u SAD brinu da će oni na kraju platiti ceh Trumpovih carina

ARHIVA: Prodavac avokada u Meksiko Sitiju (Foto: AP/Nick Wagner)
ARHIVA: Prodavac avokada u Meksiko Sitiju (Foto: AP/Nick Wagner)

Predsednik Donald Tramp u četvrtak je objavio plan o uvođenju sveobuhvatnih "recipročnih carina" koje bi mogle da pogode i američke saveznike i konkurente.

Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".

Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.

Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.

Zabrinutost zbog rasta cijena

Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.

Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.

Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.

Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.

Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.

Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.

Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.

Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.

Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.

Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.

Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.

“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.

Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG