Linkovi

Najnovije

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.
Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

See all News Updates of the Day

Blinken upozorava Izrael da ne dozvoli širenje rata na Liban i Hezbolah

Vojno vozilo manevriše u blizini granice između Izraela i Gaze 20. juna 2024.
Vojno vozilo manevriše u blizini granice između Izraela i Gaze 20. juna 2024.

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u ponedjeljak izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta da ne dozvoli da se sukob s Hamasom u Gazi proširi na Liban i Hezbolah.

Blinken je "naglasio važnost izbjegavanja dalje eskalacije sukoba i postizanja diplomatskog rješenja koje omogućava i izraelskim i libanonskim porodicama da se vrate svojim domovima", navodi se u izjavi glasnogovornika State Departmenta Matthewa Millera.

Blinken je također pritisnuo Gallanta da preduzme više koraka za zaštitu humanitarnih radnika u Gazi.

Izraelski ministar odbrane sastat će se sa drugim američkim zvaničnicima tokom posjete Washingtonu ove sedmice, uključujući ministra odbrane Lloyda Austina.

Ranije u ponedjeljak, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je novinarima u Luksemburgu da je rizik od prelivanja rata svakim danom sve veći.

"Mislim da smo, nažalost, uoči širenja rata", rekao je Borrell.

Također je rekao da je prekid vatre u Gazi očajnički potreban kako bi se olakšao protok humanitarne pomoći, rekavši da je "isporuka humanitarne pomoći unutar Gaze postala nemoguća".

RS gubi međunarodne postupke zbog načina dodjele koncesija

RS gubi međunarodne postupke zbog načina dodjele koncesija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Republika Srpska je proteklih godina izgubila više međunarodnih postupaka zbog nelogičnosti u dodjeli koncesija ili predratnih ulaganja u energetski sektor. U organizaciji Transparency International smatraju da bi zbog toga neko trebao i krivično odgovarati.

Julian Aassange sklopio dogovor sa američkim tužilaštvom, poslije priznanja krivice može kući

Julian Assange ide ka avionu. (Foto: Screenshot sa videa sa datumom 25. juni 2024. @wikileaks" via X/Handout via REUTERS)
Julian Assange ide ka avionu. (Foto: Screenshot sa videa sa datumom 25. juni 2024. @wikileaks" via X/Handout via REUTERS)

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange trebalo bi ove nedjelje da prizna krivicu za kršenje američkog zakona o špijunaži, u sporazumu koji bi mogao da okonča njegov pritvor u Britaniji i omogući mu da se vrati kući u Australiju, rekli su američki tužioci.

Američki tužioci naveli su u sudskim dokumentima da je Assange pristao da prizna krivicu po jednoj tački optužnice za zavjeru radi pribavljanja i objelodanjivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne odbrane, prema podnescima Okružnog suda za Sjeverna Marijanska ostrva.

Assange bi trebalo da bude osuđen na saslušanju na ostrvu Sajpan u srijedu u 9 sati po lokalnom vremenu. Vjerovatno će mu biti pripisano vrijeme koje je već odslužio i neće dobiti novu zatvorsku kaznu.

WikiLeaks je 2010. objavio stotine hiljada povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Washingtona u Afganistanu i Iraku, što je najveći bezbjednosni incident te vrste u američkoj vojnoj historiji, uz niz diplomatskih depeša.

Assange je optužen za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbog masovnog objavljivanja tajnih američkih dokumenata, koje je procurila Chelsea Manning, bivša analitičarka američke vojne obavještajne službe koja je također krivično gonjena po Zakonu o špijunaži.

U više od 700.000 dokumenata bilo je diplomatskih depeša i izvještaja sa bojnog polja, kao što je video snimak iz 2007. na kojem je američki helikopter Apache pucao na osumnjičene pobunjenike u Iraku, i ubio desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Reutersa. Taj video je objavljen 2010.

Američki zvaničnik: Pakt Rusije i Sjeverne Koreje izgleda čini Kinu nervoznom

Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski Kim Jong Un.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski Kim Jong Un.

Sjedinjene Države pažljivo proučavaju novi pakt o međusobnoj odbrani između Rusije i Sjeverne Koreje, za koji Washington vjeruje da bi mogao da pomogne Pjongjangu u nuklearnim i programima razvoja raketa dugog dometa.

Sjedinjene Države pažljivo proučavaju novi pakt o međusobnoj odbrani između Rusije i Sjeverne Koreje, za koji Washington vjeruje da bi mogao da pomogne Pjongjangu u nuklearnim i programima razvoja raketa dugog dometa.

Ima znakova tenzija između Sjeverne Koreje i njenog dugogodišnjeg saveznika Kine, nakon potpisivanja sporazuma.

Zabrinutost Kine

U obraćanju o američkoj strategiji u Indo-Pacifiku na Savjetu za spoljne odnose u ponedjeljak, zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao je da je Kina vjerovatno zabrinuta da će Sjeverna Koreja biti ohrabrena na provokacije koje bi mogle da dovedu do krize na sjeveroistoku Azije.

„Mislim da je pošteno reći da je Kina pomalo zabrinuta zbog onoga što se dešava između Rusije i Severne Koreje. Nagovijestili su nam to u nekim od naših kontakata, a možemo vidjeti neke tenzije u vezi sa tim”, rekao je Campell.

On je rekao da je razgovao sa južnokorejskim zvaničnicima u nedelju uveče o sljedećim koracima.

„Vjerujemo da postoje debte o tome šta Sjeverna Koreja ima od sporazuma sa Rusijom i da bi to moglo biti povezani sa njenim nuklearnim planovima za razvoj raketa dugog dometa”, rekao je Campbell.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošle nedjelje posjetio Pjongjang prvi put poslije više od 20 godina. Američki zvaničnici su rekli da iako postoje ograničenja za njihovo partnerstvo, to se ne može zanemariti.

Tenzije u Južnom kineskom moru

Campbell je rekao da je Washington uputio demarš kineskim zvaničnicima nakon, kako je rekao, vojnih provokacija Pekinga u Južnom i Istočnom kineskom moru i u blizini voda oko Drugog Tomasovog plićaka, poznatog kao Renai Jiao u Kini i Ajungin na Filipinima.

Prema pravno obavezujućoj odluci Međunarodnog tribunala iz jula 2016. godine, Drugi Tomasov plićak se nalazi u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Filipina, a Kina nema pomorskih prava u tim vodama. Peking je odbacio tu presudu.

„Filipini su veoma oprezni u ovom trenutku. Oni ne traže krizu sa Kinom. Oni traže dijalog, žele razgovore i da Sjedinjene Države budu svrsishodne sa drugim saveznicima i partnerima u vezi sa našim ciljevima održavanja mira i stabilnosti i da pošalju vrlo jasnu poruku”, naveo je Campbell.

Međutim, izbjegao je da kaže da li će se Washington pozvati na sporazum o međusobnoj odbrani sa Manilom.

„Neću da javno spekulišem. Mogu samo da kažem da smo stalno na najvišem nivou isticali njegov značaj i važnost za ove situacije”, rekao je on.

U telefonskom razgovoru sa filipinskom podsekretarom spoljnih poslova Marijom Terezom Lazaro prošle nedjelje, Campbell je ponovo potvrdio da se član IV Ugovora o međusobnoj odbrani Sjedinjenih Država i Filipina iz 1951. proširuje na oružane napade na filipinske oružane snage, javna plovila ili avione bilo gde u Južnom kineskom moru, prema State Departmentu.

Blinken imenovao Toma Sullivana za novog specijalnog savjetnika umesto Dereka Cholleta

Arhiv - Antony Blinken i Tom Sullivan
Arhiv - Antony Blinken i Tom Sullivan

Američki državni sekretar Antony Blinken imenovao je Toma Sullivana za novog specijalnog savjetnika u State Departmentu umjesto Derek Cholleta koji je prešao na novu dužnost u Pentagonu.

Sullivan je bio zamjenik šefa Blinkenovog kabineta, a tu dužnost obavljao je i dok je državni sekretar bio John Kerry.

Sullivan posjeduje nenadmašnu širinu znanja o tome kako se formuliše i sprovodi politika nacionalne bezbjednosti, politika koju svakodnevno sprovodi u ime američkog naroda, naveo je Blinken u saopštenju State Departmenta 24. juna.

Blinken je dodao da je Sullivan sa njim učestvovao na sastancima sa šefovima država, ministrima spoljnih poslova i drugim svjetskim liderima dok su "obnavljali saveze i partnerstva SAD, suprotstavljali se agresiji Rusije na Ukrajinu, stabilizovali odnose sa Kinom i zalagali se za američke interese" kao i da je "radio na izgradnji trajnog mira, bezbjednosti i stabilnosti na Bliskom istoku".

Chollet koji se kao specijalni savjetnik u State Departmentu bavio i regionom Zapadnog Balkana saopštio je u julu prošle godine da prelazi na novu dužnost u Ministarstvu odbrane.

Blinken je danas saopštio da se "tokom protekle tri i po godine, oslanjao na mudre savjete i čvrstu ruku Dereka Cholleta koji je pomagao u rješavanju najtežih pitanja sa kojima se suočavaju SAD".

Tokom svog boravka u State Departmentu, preuzeo je neke od najtežih diplomatskih zadataka, od Balkana i Burme do Pakistana i Sjeverne Irske, a posljednjih devet mjeseci bio je ključan za oblikovanje našeg odgovora na krizu na Bliskom istoku, naveo je Blinken.

Dodao je da je "tužan što gubi Cholletta iz tima", ali da zna da će zemlja nastaviti da ima koristi od njegove službe u Pentagonu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG