Najnovije
Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju
Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.
Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.
Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao
"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."
Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.
Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.
Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.
Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.
Putin: Sastanak je bio konstruktivan
Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.
"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.
Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.
"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.
Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.
Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.
"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.
Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.
Dan samita
Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.
Na početku susreta su se rukovali.
Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.
Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.
"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.
Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.
Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".
Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.
Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.
Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".
Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.
Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).
Detalji o samitu
Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.
Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.
Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.
Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.
Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.
U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.
Osude Rusije na samitu SAD i EU
Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.
Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.
SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".
U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".
SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".
Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.
O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.
NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.
NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".
See all News Updates of the Day
Biden: Studenti imaju pravo na proteste, ali ne na govor mržnje i nasilje
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden u četvrtak se oglasio povodom studentskih protesta na kampusima zbog rata u Gazi, rekavši da Amerikanci imaju pravo da demonstriraju, ali ne i da izazivaju nasilje.
"Neslaganje je od suštinskog značaja za demokratiju", rekao je on u Bijeloj kući. "Ali neslaganje nikada ne smije da dovede do nereda."
Tenzije su danima unazad rasle jer demonstranti odbijaju da uklone kampove, a uprave fakulteta su se potom obraćale policiji da ih silom ukloni, što je dovelo do sukoba koji su privukli pažnju političara i medija.
Policija u Los Angelesu je u četvrtak rano ujutru uklonila propalestinski kamp na kampusu UCLA univerziteta, a dan ranije je grupa proizraelskih demonstranata pokušala da napadne taj skup. U New Yorku je u srijedu policija uklonila propalestinski kamp na univerzitetu Columbia gdje su demonstranti prethodno nasilno zauzeli jednu od fakultetskih zgrada.
Biden je rekao da ne podržava pozive da se pošalje Nacionalna garda. Također je rekao da ga protesti nisu naveli da preispita svoj pristup ratu u Gazi. Demokratski predsjednik je povremeno kritikovao ponašanje izraelskih vlasti, ali nije donio odluku o smanjenju ili suspenziji snabdevanja oružjem.
"Mi smo građansko društvo i red mora da prevlada", rekao je Biden. "Mi smo velika, raznolika, slobodoumna i slobodoljubiva nacija."
Njegove primjedbe, koje su se desile neposredno prije nego što je napustio Bikelu kuću na put u Sjevernu Karolinu, uslijedile su nakon višednevne šutnje o protestima.
Republikanci su pokušali da pretvore scene nemira u argument za kampanju, a Biden je rekao da odbacuje napore da se situacija iskoristi za "dobijanje političkih poena".
"Ovo nije trenutak za politiku", rekao je on. "Ovo je trenutak za jasnoću."
Prethodni Bidenov javni komentar o protestima došao je prije više od nedjelju dana, kada je osudio "antisemitske proteste" i "one koji ne razumiju šta se dešava sa Palestincima".
Pažljivo je išao kroz osudu antisemitizma, podržavajući pravo mladih Amerikanaca na proteste i pokušavajući da ograniči dugoročnu političku štetu, ocijenila je agencija Reuters.
Biden je rekao da obje strane imaju pravo na stav, da je mirno neslaganje ključno za demokratiju, ali da se nasilje neće tolerisati.
"Uništavanje imovine nije miran protest. To je protiv zakona. Vandalizam, neovlašteni pristup, razbijanje prozora, zatvaranje kampusa, prisiljavanje na otkazivanje nastave i mature - ništa od ovoga nije miran protest", rekao je on.
Biden nikada nije bio mnogo za proteste, podsjeća agencija AP. On je javnu karijeru počeo već sa 28 godina kao okružni zvaničnik i uvijek je zastupao političku važnost kompromisa u odnosu na fanatizam.
Biden je rekao da Sjedinjene Države nisu autoritarna nacija koja ušutkuje kritičare, ali da "red mora da prevlada".
Studenti demonstranti pozivaju na hitan prekid vatre u Gazi i zahtijevaju da fakulteti prekinu veze sa izraelskim kompanijama.
Rat u Gazi je počeo pošto su ekstremisti Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, izveli napad bez presedana na Izrael 7. oktobra, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, prema podacima AFP-a i prema izraelskim zvaničnim podacima. Hamas je također kidnapovao oko 250 ljudi od kojih je 100 i dalje zarobljeno u Gazi.
Izrael je potom pokrenuo ofanzivu na Gazu u kojoj je do sada ubijeno više od 34.000 ljudi - od čega dvije trećine žena i djeca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja, koje kontroliše Hamas.
Studenti traže da fakulteti prekinu finansijske veze sa Izraelom - kakvi su efekti takvog poteza?
Učesnici masovnih protesta, koji se dešavaju na desetinama studentskih kampusa širom SAD, pozivaju univerzitete da prekinu finansijske veze sa Izraelom, a neki aktivisti taj zahtjev proširuju i na američke kompanije koje posluju u Izraelu ili su na drugi način povezane sa izraelskom ekonomijom.
Zahtjev da institucije SAD prestanu da novčano podržavaju Izrael nije nov. To je glavna poruka protestnog pokreta BDS, što je skraćenica za bojkot, povlačenje investicija i sankcije, koji postoji već dvije decenije.
Ali, reakcija javnosti na izraelski odgovor na napad Hamasa - kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a stotine su odvedeni kao taoci - pojačala je taj poziv, posebno među studentima. Zbog napada 7. oktobra, Izrael je gađao Gazu artiljerijom, raketama i sa kopna. U tim operacijama poginule su desetine hiljada Palestinaca, uništena je infrastruktura, a više od milion ljudi je bez hrane i vode.
Protesti su počeli na studenskim kampusima na američkim univerzitetima, nezavisno jedni od drugih i bez neke koordinacije. Zbog toga je teško definisati zahtjeve koji su zajednički za sve proteste.
Međutim, zahtjev da se prekine investiranje se čuje često na protestima, uz optužbe da je Izrael "država aparthejda" u kojoj su Palestinci diskriminsani.
Recimo, grupa koja sebe naziva Columbia University Apartheid Divest (CUAD) objavila je zahteve koji uključuju i onaj da "univerzitet Columbia, zajedno sa svojim zadužbinama, prekine investiranje u kompanije i institucije koje profitiraju od izraelskog aparthejda, genocida i okupacije Palestine, kao i da se poveća transparentnost oko finansijskih investicija".
Organizacija BDS Coalition sa Univerziteta Berkeley traži da "fondacija i zadužbina tog fakulteta prekinu finansijske veze sa državom Izrael i svim kompanijama koje profitiraju od kolonizacije Palestine".
Odgovor univerziteta
Mnogi univerziteti na kojima se održavaju protesti, pozvali su policiju da ukloni protestne kampove. Drugi su javno odbili pozive da prekinu finansijske veze sa Izraelom.
"Univerzitet Kalifornije je konstantno odbijao pozive za bojkot i prekid finansijskih veza sa Izraelom. I dok univerzitet potvrđiuje pravo članova zajednice da iskažu različita mišljenja, bojkot ove vrste negativno utiče na akademske slobode naših studenata i fakulteta, i slobodnu razmjenu ideja na našim kampusima", navedeno je u saopštenju.
Univerzitet Columbia, koji mnogi vide kao epicentar pokreta za proteste, takođe je odbacio zahtjeve za prekid investicija, ali je ponudio dijalog sa demonstrantima.
"Univerzitet neće prekinuti finansijske veze sa Izraelom, ali je Savjetodavni odbor za društveno odgovorno investiranje voljan da razmotri nove predloge studenata", navedeno je u saopštenju.
Studenti na Univerzitetu Brown na Rhode Islandu saglasili su se da uklone protestni kamp iz studentskog kampusa, a da bord fakulteta kasnije ove godine glasa o prijedlogu da se prekinu investicije u kompanije povezane sa Izraelom.
Djelimičan uspjeh
Prisatlice pokreta za prekid investiranja podsjećaju na primjere iz prošlosti koji su doveli do promjena, kao što je bio globalni prekid investicija u Južnoafričkoj Republici 1980. godine, u znak protesta zbog rasističkih i diskriminatornih zakona. Mnogi univerziteti su tada u tome učestvovali.
Ali, demonstranti sada, u mnogim slučajevima, ciljaju na fondove koji okupljaju interese širom svijeta. Prema podacima Centra za obrazovnu statistiku Sekretarijata za obrazovanje, ukupna tržišna vrednost 20 najvećih univerzitetskih zadužbina iznosila je više od 927 milijardi dolara krajem 2021. godine.
Uprava tih zadužbina na univerzitetima također se mijenjala proteklih decenija. Univerziteti su unajmili profesionalce koji upravljaju rastom zadužbina, i često novac ulažu u velike investicione i hedž fondove, koji onda mogu nezavisno da kupuju ili prodaju akcije.
I to je slučaj sa najvećim fondacijama.
Prema studiji Nacionalne asocijacije za koledže i Kancelarije za biznis na univerzitetima, "velike zadužbine veći dio novca ulažu u privatne investitione fondove koji su mnogo manje transparentni".
Minimalni efekat na Izrael
Saradnici Brookings instituta, Dany Bahar i Natan Sachs, analizirali su 2018. godine koliki su efekti pokreta za bojkot BDS na izraelsku ekonomiju, i pokazalo se da je uticaj - minoran.
Izrael izvozi velike količine visoko-tehnološke robe za koju je teško naći zamjenu. Također je izvoznik komponenti koje se stavljaju u druge proizvode, od kojih praktično zavisi proizvodnja.
U prvih deset godina postojanja pokreta BDS, izraelska ekonomija je održala svoj rast i malo je bila pogođena bojkotom, pokazalo je istraživanje.
"Podaci pokazuju da, svi potezi koji nisu zvanične sankcije od strane važnih ekonomskih partnera kao što su SAD ili EU, ne proizvode velike efekte kakve bi pokret za bojkot želeo da vidi", zaključili su Bahar i Sachs.
Ali, pokret za bojkot je tokom godina tvrdio da je postigao "velike uspjehe".
Među njima je i objava francuske kompanije Veolia 2015. godine da obustavlja učešće u konstrukciji željeznice u Izraelu, kao i skorašnja najava mnogih zemalja - među kojima su i Kuvajt i Čile - da će ograničiti trgovinu sa Izraelom.
Biden za kontrolu oružja, Trump krivi migrante za oružano nasilje
Na svojim predizbornim mitinzima, predsjednik Joe Biden i njegov republikanski rival bivši predsjednik Donald Trump često govore o temi oružja, posebno u državama gdje je stopa kriminala visoka, ili, pak, onima gde se odigrala neka masovna pucnjava.
Tada se vide njihovi veoma različiti stavovi o kontroli oružja.
Kada se milion navijača okupilo u Kansas Cityju u Missouriju da proslave pobjedu svojih Chiefa na Super Bowlu, radost se pretvorila u strah kada su trojica muškaraca otvorila vatru iz automatskog oružja. Jedna žena je poginula a 24 osobe su ranjene. Policija navodi da je do kraja okršaja, 12 ljudi izvuklo oružje.
Prema podacima Arhive za oružano nasilje, skoro 4.800 ljudi stradalo je u oružanom nasilju od početka godine. Oko 250 žrtava su bili tinejdžeri.
U Philadelphiji, gradu na sjeveroistoku zemlje, prije tri godine je postavljen rekord sa više od 560 ubistava. Predsjednik Joe Biden je tu nedavno vodio kampanju, i pomenuo uticaj kriminala na djecu školskog uzrasta.
„Mislite o tome, o ideji da se u Sjedinjenim Državama u školi djeca uče kako da se bace na zemlju i sakriju. Više djece strada od oružanog nasilja nego skoro bilo kog drugog uzročnika”, rekao je Biden.
Bidenova administracija će uskoro obavezati prodavce oružja da provjeravaju biografiju svih kupaca. A u govoru o stanju nacijje, Biden je upozorio Kongres: „Zahtijevam zabranu automatskog oružja i šaržera visokog kapaciteta.”
Dok je bio predsjednik, Donald Trump je pokrenuo operaciju „Legenda” da bi se smanjio kriminal.
Rezultat je bila policijska reforma i 5.500 hapšenja. Također je ponudio višak vojne opreme lokalnim policijama i potpisao zakone u domenu krivičnog pravosuđa da bi se smanjilo ponavljanje krivičnih dela.
„Zato, ako se nešto dogodi i ljudi naprave grešku, treba da dobiju drugu šansu za normalan život”, izjavio je u to vrijeme.
Vodeći kampanju, bivši predsjednik Trump povezuje kriminal sa ilegalnom imigracijom.
„To se zove migrantski kriminal. Trebalo bi da se zove Bidenov migrantski kriminal, ali to je predugo. Ali uvijek treba da imate na umu da je nam je Biden to donio”.
Trump je nedavno posetio jednu bakalnicu u Harlemu i rekao: „Volim ovaj grad. Ali se sve tako pogoršalo u posljednje tri, četiri godine. Mi ćemo da popravimo stanje u New Yorku, posvetićemo puno pažnje tome.”
Istraživanje centra Pew prošle godine je pokazalo da svaki treći Amerikanac lično posjeduje oružje, dok nešto više od polovine podržava strože zakone o oružju. Međutim, u podijeljenom Kongresu, malo je vjerovatno da će se to dogoditi.
Još jedan ruski raketni napad na Odesu, SAD kritikuju Moskvu zbog upotrebe hemijskih agenasa
Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je u četvrtak u ruskom raketnom napadu povrijeđeno 14 ljudi u poštanskom objektu u Odesi, gradu na jugu zemlje.
Ovaj napad treći je udar izveden na taj grad ove nedjelje, uključujući napade u kojima je poginulo ukupno osam ljudi.
Oleh Kiper, regionalni guverner Odese, rekao je da je najnoviji napad još jedan zločin koji je Rusija počinila nad ukrajinskim civilima.
Rusija je negira da gađa civile tokom svoje invazije na Ukrajinu, ali je više puta gađala ukrajinske gradove dronovima i projektilima tokom više od dvije godine rata.
Ruski zvaničnici su izvestili o napadima ukrajinskih dronova u četvrtak na nekoliko regiona.
Andrej Kličkov, guverner Orolske oblasti, rekao je da je ruska protivvazdušna odbrana presrela ukrajinske bespilotne letjelice iznad dva okruga, ali da je energetska infrastruktura oštećena i da je došlo do nestanka struje u toj oblasti.
U Smolensku, regionalni guverner Vaisli Anohin rekao je da su ukrajinski dronovi pokušali da napadnu energetski objekat.
Roman Staravojt, gubernator Kurske oblasti, rekao je da su ruske snage tamo oborile ukrajinski dron, ali da je bilo i oštećenih dalekovoda.
SAD: Rusija krši globalnu zabranu upotrebe hemikalija
Sjedinjene Države optužile su u srijedu Rusiju da je prekršila globalnu zabranu upotrebe hemikalija tako što je upotrijebila sredstvo za gušenje hloropikrin protiv ukrajinskih vojnika.
State Department je također optužio Rusiju da koristi agense za kontrolu nereda "kao metod ratovanja" u Ukrajini.
"Upotreba ovakvih hemikalija nije izolovan incident i vjerovatno je vođena željom ruskih snaga da istisnu ukrajinske snage sa utvrđenih pozicija i postignu taktičke prednosti na bojnom polju", navodi se u saopštenju State Departmenta.
Pored toga, ruske snage su koristile granate napunjene CS i CN suzavcem, navodi ukrajinska vojska. U saopštenju se navodi da je najmanje 500 ukrajinskih vojnika lečeno od izlaganja toksičnim supstancama, a jedan je poginuo usljed gušenja suzavcem.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Europol: Razbijen veliki lanac prevara preko pozivnih centara, uključujući BiH i Kosovo
Vlasti Njemačke su, uz pomoć Europola, razbile dosad najveći lanac prevara preko pozivnih centara u zemljama Balkana, uključujući BiH, i Libana, objavio je 2. maja Europol.
U saopštenju se navodi da je policija u BiH, Njemačkoj, Albaniji, na Kosovu i u Libanu ujutru 18. aprila sprovela racije u 12 pozivnih centara, koji su označeni kao izvor nekoliko hiljada prevara koje su vršene na dnevnoj bazi.
Tokom operacije nazvane "Pandora" privedena je 21 osoba, od ukupno 39 osumnjičenih.
Operacija je započeta nakon što je blagajnik banke u njemačkom gradu Frajburgu u decembru primijetio nešto sumnjivo kada je jedna osoba zatražila da podigne 100.000 eura u gotovini, nakon čega se ispostavilo da je taj klijent žrtva prevare "lažnih policajaca".
Klijent je obavijestio policiju, koja je spriječila prevaru i uhapsila osobu koja je pokušalo da prevari klijenta. Policija je nakon toga počela da prisluškuje linije pozivnog centra.
Istražioci su ubrzo otkrili da je u samo 48 časova izvršeno 28.000 lažnih poziva sa telefona koje su koristili prevaranti.
Usljed proširenja istrage i njene kompleksnosti, stručnjaci su počeli da prate pozive u BiH, na Kosovu, u Albaniji i Libanu.
Utvrđeno je da je većina "sakupljanja dugova" vršena iz BiH, dok su lažni pozivi u vezi sa elektronskim bankarstvom vršeni sa teritorije Kosova.
Kada se radi o investicijama, prevaranti su uglavnom djelovali iz Albanije, dok su se platnim karticama "bavili" prevaranti iz Libana.
Njemački istražioci uspjeli su da prate prave razgovore iz raznih pozivnih centara, u realnom vremenu.
Više od 7.500 poziva presretnuto je za četiri mjeseca i spriječeno je nanošenje štete u iznosu većem od 10 miliona eura.
Osim sprečavanja krivičnog djela, istražioci su uspjeli da lociraju adrese sa kojih su vršeni pozivi. Nakon prikupljenih informacija o brojevima telefona, vlasnicima i tehničkoj infrastrukturi kao što su serveri, plan je bio da se obori cjelokupna infrastruktura pozivnih centara. Europol je pružao analitičku podršku u istrazi.
U akciji je učestvovalo više od 60 njemačkih policajaca, uz podršku nekoliko stotina kolega iz BiH, sa Kosova, iz Albanije i Libana.
U saopštenju Europla ne pominje se Srbija. Međutim, policija Srbije objavila je 2. maja da je privela 13 osoba u međunarodnoj policijskoj akciji izvedenoj zbog prevara putem pozivnih (call) centara, koju je vršila međunarodna kriminalna grupa oštetivši više građana Njemačke.
"Pretresom stanova i drugih prostorija na jedanaest lokacija, od kojih su dve na teritoriji Niša (na jugu Srbije) i devet na teritoriji Novog Pazara (u jugozapadnoj Srbiji) pronađeni su dokazni predmeti", navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije (MUP).
Trinaest osoba je, uz krivičnu prijavu za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnog djela i prevara, sprovedeno kod tužioca Posebnog javnog tužilaštva za visokotehnološki kriminal, navodi policija.
"Jednoj osobi određeno je zadržavanje do 48 časova nakon čega joj je, od strane suda, izrečena mjera zabrane napuštanja stana", piše u saopštenju.
