Najnovije
Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju
Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.
Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.
Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao
"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."
Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.
Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.
Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.
Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.
Putin: Sastanak je bio konstruktivan
Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.
"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.
Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.
"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.
Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.
Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.
"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.
Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.
Dan samita
Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.
Na početku susreta su se rukovali.
Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.
Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.
"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.
Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.
Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".
Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.
Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.
Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".
Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.
Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).
Detalji o samitu
Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.
Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.
Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.
Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.
Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.
U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.
Osude Rusije na samitu SAD i EU
Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.
Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.
SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".
U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".
SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".
Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.
O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.
NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.
NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".
See all News Updates of the Day
Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori
Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.
Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.
Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.
Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.
Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.
Nove sirijske vlasti pokrenule su operaciju protiv pro-Assadovih snaga, javljaju državni mediji
Novo sirijsko vojno rukovodstvo pokrenulo je u četvrtak operaciju gonjenja ostataka pripadnika administracije svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada na terenu u pokrajini Tartus u zapadnoj Siriji, javila je državna novinska agencija (SANA).
Prethodno je novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je 14 pripadnika oružanih snaga novih vlasti ubijeno, a 10 ranjeno tokom sukoba sa snagama bivšeg predsjednika Assada u selu izvan grada Tartusa, javila je državna novinska agencija u srijedu.
Sirijska opservatorija za ljudska prava, posmatrač događanja u Siriji sa sjedištem u Britaniji, saopštila je da su borci ubijeni dok su pokušavali da uhapse bivšeg zvaničnika u Assadovoj vladi, optuženog za izdavanje naredbi za pogubljenje i proizvoljne presude protiv hiljada zatvorenika. Borci su bili iz Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS, koji je predvodio zapanjujuću ofanzivu koja je srušila Assada ranije ovog mjeseca.
Tranzicija vlasti u Siriji dogodila se iznenađujuće glatko, ali prošlo je samo nekoliko nedjelja otkako je Assad pobjegao iz zemlje i nakon što su se njegova administracija i snage urušile.
Pobunjenici koji su zbacili Assada ukorijenjeni su u fundamentalističkoj islamističkoj ideologiji i - iako su obećali da će stvoriti pluralistički sistem - nije jasno kako i da li planiraju da dijele vlast.
Od Assadovog pada, desetine Sirijaca je ubijeno u činovima osvete, prema informacijama dobijenim od aktivista i posmatrača. Velika većina ubijenih je iz manjinske zajednice Alavita, izdanaka šiitskog islama kojem i Assad pripada.
U glavnom gradu Damasku, alavitski demonstranti su se sukobili sa učesnicima sunitskog kontramitinga i čuli su se pucnji. AP nije mogao da potvrdi detalje pucnjave.
Protesti alavita održani su i u mjestima duž obale Sirije, u gradu Homsu i selu Hame. Neki su pozivali na oslobađanje vojnika iz bivše sirijske vojske koje sada u zatočeništvu drži HTS.
Snage HTS-a koje su suzbijale demonstracije ubile su u Homsu najmanje jednog učesnika protesta, a pet ih je ranjeno, saopštila je Sirijska opservatorija. Kao odgovor na proteste, HTS je uveo policijski čas od 18 do osam sati.
Protesti alavita očigledno je djelimično podstakao video koji je objavljen na internetu i koji prikazuje paljenje alavitskog svetilišta. Privremene vlasti tvrde da je snimak star i da to nije nedavni incident.
Nasilje između različitih vjerskih grupa izbilo nakon Assadovog svrgavanja, ali ništa ni blizu nivoa od kojeg se strahovalo nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno oko pola miliona ljudi. Rat je razorio Siriju, stvorivši milione izbjeglica i raselivši desetine hiljada širom zemlje.
Ove nedjelje su neki Sirijci koji su bili prisilno raseljeni počeli da se vraćaju kući, pokušavajući da obnove svoje živote. Šokirani razaranjem, mnogi su otkrili da je malo šta ostalo od njihovih kuća.
U sjeverozapadnom regionu Idliba, stanovnici su u utorak popravljali prodavnice i zatvarali oštećene prozore, pokušavajući da vrate osjećaj normalnosti.
U prašnjavim kvartovima prolazili su automobili sa prtljagom zakačenim na krovu. Ljudi su besposleno stajali na ulicama ili sjedeli u praznim kafićima.
U Damasku su nove sirijske vlasti izvršile raciju u skladištima u sredu, zaplijenivši drogu kao što su zabranjeni stimulans Kaptagon i kanabis, koje su koristile Assadove snage. Zapaljene su milion tableta Kaptagon i stotine kilograma kanabisa, saopštile su privremene vlasti.
Biden zahtijeva velike isporuke oružja Ukrajini nakon ruskog božićnog napada
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da je zatražio od Ministarstva odbrane da nastavi sa velikim isporukama oružja Ukrajini, nakon što je osudio ruski napad na Božić na energetski sistem Ukrajine i neke od njenih gradova.
Rusija je u srijedu napala Ukrajinu krstarećim i balističkim projektilima, kao i dronovima, saopštila je Ukrajina. U napadima je ranjeno najmanje šest osoba u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, a jedna je ubijena u regiji Dnjepropetrovsk, rekli su tamošnji guverneri.
Neizvjesno da li će se američka pomoć nastaviti istim tempom pod novoizabranim republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će zamijeniti Bidena 20. januara. Trump je rekao da želi da se rat brzo okonča.
"Svrha ovog nečuvenog napada bila je da se ukrajinskom narodu prekine pristup toplotnoj i električnoj energiji tokom zime i da se ugrozi sigurnost mreže", rekao je Biden, demokrata u saopćenju.
Keith Kellogg, Trumpov izbor za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, također je kritizirao napad od srijede.
"Božić bi trebao biti vrijeme mira, ali Ukrajina je brutalno napadnuta na Božić", rekao je Kellogg. "SAD su odlučnije nego ikada da donesu mir u regionu."
Tokom kampanje za predsjedničke izbore, Trump je doveo u pitanje nivo američke uključenosti u sukob, sugerirajući da bi evropski saveznici trebali snositi veći financijski teret. Neki od njegovih kolega republikanaca - koji će od sljedećeg mjeseca kontrolirati i Predstavnički dom i Senat - također su se ohladili u slanju dodatne pomoći Kijevu.
Ovaj stav - uprkos prethodnoj snažnoj podršci u američkom Kongresu za kontinuiranu ili proširenu podršku Ukrajini - izazvao je zabrinutost među ukrajinskim pristalicama oko budućnosti američke pomoći pod Trumpom.
Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.
Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.
Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.
O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.
„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.
Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.
Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.
Tri bebe umrle od smrzavanja u šatorskim kampovima u Gazi posljednih dana
Beba je umrla od smrzavanja s utorka na srijedu u Gazi, dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju da komplikuju napore za prekid vatre koji bi mogli zaustaviti 14-mjesečni rat.
Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.
Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.
Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.
Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.
Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.
Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.
Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.
„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.
Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.
„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.
Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.
Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.
