Najnovije
Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju
Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.
Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.
Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao
"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."
Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.
Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.
Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.
Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.
Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.
Putin: Sastanak je bio konstruktivan
Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.
"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.
Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.
"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.
Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.
Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.
"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.
Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.
Dan samita
Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.
Na početku susreta su se rukovali.
Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.
"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.
Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.
"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.
Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.
Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".
Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.
Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.
Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.
Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.
Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".
Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.
Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).
Detalji o samitu
Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.
Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.
Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.
Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.
Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.
U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.
Osude Rusije na samitu SAD i EU
Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.
Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.
SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".
U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".
SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".
Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.
O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.
NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.
NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".
See all News Updates of the Day
Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.
Britanija će slijediti „propisani postupak” ako Netanyahu posjeti zemlju, kaže ministar vanjskih poslova
Britanija će slijediti propisani postupak ako Benjamin Netanyahu posjeti Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova David Lammy nakon upita da li će London postupiti po nalogu za hapšenje izraelskog premijera koji je izdao Međunarodni krivični sud.
„Potpisnici smo Rimskog statuta, uvijek smo bili predani našim obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Lammy novinarima na sastanku G7 u Italiji.
„Naravno, ako bi došlo do takve posjete Velikoj Britaniji, postojao bi sudski proces i slijedio bi se odgovarajući postupak u vezi s tim pitanjima.”
Međunarodni krivični sud izdao je prošle sedmice naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Netanyahu i drugi izraelski lideri rekli su da je nalog za hapšenje sramotan i antisemitski.
Sjedinjene Države su odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Tuča poslanika u Skupštini Srbije
Tokom sjednice Skupštine Srbije u ponedjeljak, na kojoj je trebalo da počne rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu, nakon usvajanja dnevnog reda došlo je do fizičkog obračuna poslanika opozicije i vlasti, kao i pojedinih ministara iz Vlade Srbije.
Nakon incidenta, predsjednica Skupštine je odlučila da zaključi raspravu o prijedlogu budžeta i ostalim tačkama dnevnog reda, tako da poslanici praktično nisu ni raspravljali o novcu za državnu kasu.
Do sukoba je došlo u trenutku kada su u skupštinsku salu ušli premijer Srbije Miloš Vučević i pojedini ministri, nakon čega su poslanici opozicije, a potom i vladajuće koalicije došli pred govornicu držeći transparente.
Na transparentima opozicije stajao je natpis "Krvave su vam ruke!", kojim se aludira na odgovornost predstavika vlasti u slučaju obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, dok su poslanici vlasti u rukama držali natpise "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".
Potom je došlo do koškanja, međusobnog guranja i gađanja papirima i vodom.
Opozicioni poslanici su ranije najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta su poslanici govorili jedni drugima, a nije se jasno videlo kako je tačno otpočeo fizički sukob.
Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno udaraju, vuku, guraju, polivaju vodom i gađaju.
Opozicioni narodni poslanik iz Zeleno lijevog fronta Radomir Lazović rekao je za N1 da je "napadnut od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara kada je došao da zalijepi naljepnice "krvave su vam ruke" na sto za kojim sede ministri".
"Potom je moja koleginica Jelena Jerinić napadnuta od strane Milice Đurđević Stamenkovski i još jedne ministarke iz redova SNS i to je bio mnogo gori napad, ne znam da li su ga kamere zabeležile, ali onda je usledila tuča", rekao je on i dodao da je još nekoliko kolega povrijeđeno.
N1 prenosi i da je funkcioner i narodni poslanik SNS Igor Bečić nasrnuo na poslanicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.
Ona je na društevnim mrežama objavila da je polila crvenom tečnošću i Milenka Jovanova, Igora Bečića i Vladimira Đukanovića "kada je počeo da pesniči" njene kolege "jer su samo lepili nalepnice i držali transparente da su im ruke crvene od krvi!"
"Bečić mi je onda hrabro zavrnuo ruku i oborio na pod", dodala je Tepić.
Predsjednica Skupštine je prekinula sjednicu, ali su se incidenti u sali nastavili i nakon što je odredila pauzu, kada su ispred skupštinske govornice razvijena dva velika transparenta.
Opozicija je razvila transparent na kojem je nacrtana krvava šaka, dok su poslanici vlasti razvili transparent "Žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad".
Brnabić poredila situaciju sa 5. oktobrom 2000.
Potom je predsednica Skupštine Ana Brnabić na konferenciji za medije rekla da "ovakvog gaženja dostojanstva parlamenta nije bilo sem 5. oktobra 2000. godine."
"Ovako bi izgledala Srbija da su oni na vlasti i pitam građane ko ovo želi, da li postoje ljudi u Srbiji koji ovako nešto žele", rekla je ona.
U međuvremenu se na društvenim mrežama oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Bez obzira na to što sam zabrinut zbog divljačkog ponašanja dela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, svakodnevnog siledžijstva koje provode širom naše zemlje, želim da umirim građane i kažem im da ćemo na njihovu nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Oni su danas pokušali da spreče penzionere da dobiju svoje uvećane penzije, zaposlene u javnom sektoru svoje uvećane plate. Neće im proći. Srbija neće stati!"
Sednica je bila prekinuta na gotovo dva sata, a nakon pauze je nastavljena oko 14.15 časova.
Po nastavku sjednice, Brnabić je zaključila raspravu po svakoj od više od 50 tačaka dnevnog reda.
Obilježavanje Dana državnosti BiH u Mrkonjić Gradu
Na dan kada je prije 81 godinu održano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu su se okupili predstavnici udruženja koja njeguju tradiciju antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata.
Blinken čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je građanima Bosne i Hercegovine Dan državnosti, rekavši kako su Sjedinjene Države posvećene održavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.
„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”
Poruka Murphyja
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.
