Linkovi

Top priča

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

See all News Updates of the Day

SAD: Hiljade marširale za prava na abortus

Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.

Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.

Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.

Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.

"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.

Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.

Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.

Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.

Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".

Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"

Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.

Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade
Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade

Žene kao objekti

Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.

Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.

Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".

Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.

Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."

USA-ABORTION/PROTESTS
USA-ABORTION/PROTESTS

Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.

Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".

Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.

Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.

"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.

Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.

Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.

Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.

"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.

Širenje NATO i rat Rusije protiv Ukrajine u fokusu posjete Blinkena Evropi

Statua prvog predsednika Finske Karla Juho Stalberga, ispred zgrade palamenta Finske u Helsinkiju, Finska, 13. maja 2022.

Moguće proširenje NATO-a biće u fokusu razgovora u subotu kada američki državni sekretar Antoni Blinken odlazi u Berlin na neformalni sastanak ministara spoljnih poslova NATO.

Finski predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin izrazili su odobrenje za pristupanje Alijansi, što je potez koji bi dovršio veliku promjenu politike za skandinavske zemlje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je u petak, međutim, da njegova zemlja ne podržava ulazak Finske i Švedske u NATO, navodeći njihovu podršku onim što Turska smatra terorističkim organizacijama, kao što su kurdske militantne grupe.

"Pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja", rekao je Erdoan novinarima u Istanbulu. Za svako proširenje NATO potrebna je jednoglasna saglasnost postojećih članica.

Stav SAD

Američki zvaničnici rekli su da rade na "razjašnjenju stava Turske", dok su ponovili da bi "Sjedinjene Države podržale aplikaciju za NATO od strane Finske i/ili Švedske ako odluče da se prijave".

"Snažno podržavamo politiku otvorenih vrata NATO", rekla je u petak novinarima pomoćnica američkog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Karen Donfrid. "Mislim da je važno zapamtiti da je osnovni princip koji SAD brane u smislu podrške Ukrajini pravo svake suverene zemlje da sama odlučuje o svom budućem aranžmanu spoljne i bezbjednosne politike".

Ministri spoljnih poslova Švedske i Finske učestvovaće na neformalnoj večeri Sjevernoatlantskog savjeta u subotu u Berlinu. Iz Njemačke, Blinken u nedelju odlazi u Francusku, gdje će prisustvovati drugom ministarskom sastanku Savjeta za trgovinu i tehnologiju SAD-EU, poznatom kao TTC.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u petak sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson i finskim Ninistom.

Blinken Heads to Germany and France as Finland Moves to Join NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

"Predsjednik Biden je istakao svoju podršku politici otvorenih vrata NATO i pravu Finske i Švedske da odlučuju o svojoj budućnosti, spoljnoj politici i bezbjednosnom aranžmanu", navodi Bijela kuća, dodajući da su lideri "ponovili svoje zajednička posvećenost kontinuiranoj koordinaciji u podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu pogođenom ratom".

Uticaj širenja NATO

Majkl Kimaž iz Njemačkog Maršalovog fonda rekao je za Glas Amerike da bi ulazak Finske u NATO uzdrmao bezbjednosni poredak u Evropi, kako za NATO, tako i za Rusiju.

"To je veoma, veoma duga granica, i naravno ona približava NATO veoma blizu — ili će dovesti NATO ako sve prođe — veoma blizu Sankt Peterburga. I u isto vrijeme, to će NATO-u dati mnogo više teritorije upravo na ruskoj granici da se brani. Dakle, to su veliki koraci. To su velike promjene", rekao je Kimidž.

Rusija je upozorila na širenje NATO-a i rekla da bi pridruživanje Finske i Švedske donijelo "ozbiljne vojne i političke posljedice".

"Širenje NATO-a i približavanje alijanse našim granicama ne čini svijet i naš kontinent stabilnijim i sigurnijim", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao je telefonom sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom prvi put od 18. februara.

Sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi rekao je u saopštenju da je Ostin "pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini i naglasio važnost održavanja linija komunikacije".

Američka pomoć Ukrajini

Ostin je u petak takođe razgovarao sa ukrajinskim ministrom odbrane Oleksijem Reznikovom o "potrebama na bojnom polju koje se razvijaju".

"Sekretar Ostin je istakao predsjednikovu najavu od 6. maja o 150 miliona dolara u predsjedničkom ovlašctenju za povlačenje kako bi se Oružane snage Ukrajine obezbijedile artiljerijom, kontra-artiljerijskim radarima i opremom za elektronsko ometanje", naveo je Kirbi u saopštenju. "Ministar Reznikov je podijelio svoju ocjenu situacije na terenu u istočnoj Ukrajini".

U četvrtak je američki senator Rend Pol blokirao glasanje o paketu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, usporavajući napore SAD da brzo isporuče više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

"Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju", rekao je Pol.

Jednoglasno glasanje u Senatu bi ubrzalo isporuku pomoći Ukrajini. Polov potez je, međutim, odložio glasanje za još nedelju dana, kada se očekuje da će Senat usvojiti zakon.

Suđenje za ratne zločine

U Ukrajini, 21-godišnji ruski vojnik izveden je pred sud u Kijevu u petak, u prvom postupku za ratne zločine od početka rata.

Ukrajinski tužioci kažu da je Vadim Šišimarin ispalio nekoliko hitaca iz automobila u oblasti Sumi na sjeveroistoku Ukrajine 28. februara, samo nekoliko dana nakon što je sukob počeo, ubivši nenaoružanog 62-godišnjeg muškarca koji je gurao bicikl pored puta.

Ukrajinska vlada kaže da istražuje više od 10.000 ratnih zločina u koje su umiješane ruske snage, pri čemu su često otkrivani slučajevi mučenja i sakaćenja nakon što su ruske snage napustile ukrajinski grad, kao u slučaju Buče.

Rusija je negirala da je počinila ratne zločine u Ukrajini, a Kremlj je u petak rekao da nema saznanja o suđenju.

Razgovor Putin-Šolc

U Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom o zastoju ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora.

U tvitu, nemački lider je rekao da je tokom 75-minutnog razgovora pozvao na momentalni prekid vatre, suprotstavio se lažnoj ruskoj tvrdnji "da su nacisti na vlasti" i takođe podsjetio Putina "na odgovornost Rusije za globalnu situaciju sa hranom".

Sastanak G-7

Razgovor je usledio nakon što su ministri G-7 na sastanku u Njemačkoj obećali jedinstvo i više oružja i pomoći Ukrajini.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj najavio je dodatnu vojnu podršku Ukrajini u teškom naoružanju u vrijednosti od 520 miliona dolara, istovremeno izrazivši nadu da će zemlje članice pristati na ruski naftni embargo.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus takođe je najavila nove sankcije članovima Putinovog užeg kruga, uključujući njegovu bivšu suprugu i rođake.

Viši diplomatski dopisnik Glasa Amerike Sindi Sejn doprinijela je ovom izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP i Reuters.

Četiri presude Vrhovnog suda na koje bi mogla da utiče promjena odluke o abortusu

ARHIVA - Džim Obergefel, podnosilac tužbe u slučaju Obergefel protiv Hodža, kojim je legalizovan istopolni brak širom SAD, na konferenciji za novinare ispred skupštine Teksasa, 29. juna 2015. (Foto: AP/Eric Gay)

U svom nacrtu mišljenja kojim bi se poništila istorijska presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom je legalizovan abortus u SAD, konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito naglasio je da je ta odluka ograničena na abortus, i da neće uticati na druga prava.

“Ništa u ovom mišljenju", napisao je Alito u dokumentu koji je procurio u javnost, "ne bi trebalo da se protumači kao da dovodi u pitanje presedane koji se ne odnose na abortus".

Dokument je prvi nacrt i mogao bi da se promijeni prije nego što sud donese konačnu odluku za nekoliko nedelja. Ali uprkos uvjeravanjima Alita, široka argumentacija koju je koristio da obrazloži ukidanje odluke iz 1973. i kasniju presudu iz 1992. kojom je potvrđena legalizacija abortusa, izazvali su veliku uznemirenost liberala da bi isti argumenti mogli da se upotrijebe za ukidanje drugih prava koja potpadaju pod odredbu klauzule o dužnom postupku iz 14. amandmana američkog Ustava.

Među njima su: pravo odraslih Amerikanca da koriste kontracepciju, sloboda sklapanja braka sa ljudima druge rase, i pravo na istopolni brak.

Ako se podrži argumentacija za ovu odluku, kako stoji u objavljenom nacrtu, cijeli niz prava se dovodi u pitanje", izjavio je prošle nedelje predsjednik Joe Biden.

Ključni dio Alitovog argumenta je stara konzervativna primjedba da je u slučaju Rou protiv Vejda "vještački proizvedeno" pravo koje nema osnova u Ustavu. Potvrdom prava Norme Mekorvej, "Džejn Rou" u sudskoj postupku, da okonča trudnoću, sudije su sa 7 prema 2 zaključile da je abortus dio "fundamentalnog prava na privatnost" koje je zaštićeno 14. amandmanom američkog Ustava.

14. amandman je usvojen 1868. godine, a Ustavni sud je koristio njegovu klauzulu o dužnom postupku da potvrdi široki niz ustavnih prava, kao što su pravo na brak i pravo na upotrebu kontracepcije.

Međutim, Alito je iznio tvrdnju da u Ustavu nema pomena abortusa niti privatnosti. U skladu sa još jednom konzervativnom kritikom odluke Rou protiv Vejda, napisao je da je presuda iz 1973. krajnje pogrešna, djelimično i zato što pravo na abortus nije "duboko ukorijenjeno u istoriji i tradiciji nacije." Zapravo, kako je dodao, mnoge države su abortus tretirale kao krivično djelo u vreme kada je donijet 14. amandman, poslije američkog građanskog rata.

Ali samo zato što je nešto bilo nelegalno u 19. vijeku i ne pominje se eksplicitno u Ustavu, ne znači da ne može da bude ustavno zaštićeno, kaže Sonja Sater, profesorka prava na univerzitetu Džordžtaun.

Kada pogledate način na koji on vrši analizu da bi rekao kako je donijeta pogrešna odluka u slučaju Rou protiv Vejda, mogli biste da iskoristite identičnu analizu da zaključite da postoje i druga prava koja se ne pominju eksplicitno u Ustavu", izjavila je Sater u intervjuu za Glas Amerike.

Kerolajn Fredrikson, profesorka prava na univerzitetu Džordžtaun i saradnica liberalno orijentisanog Brenan centra, kaže da Alitovo uvjeravanje da njegova odluka ne bi imala uticaja na druge presedane - može da navede na pogrešan trag.

“Stvari jednostavno ne funkcionišu tako", rekla je u intervjuu za Glas Amerike. "Svako ko je upoznat sa sistemom opšteg prava razumije da se presedani zasnivaju na pravnoj argumentaciji i da se razvijaju. Jedan presedan prati drugi. Ako ukinete zakon na osnovu suštinskog neslaganja sa pravnim argumentom u osnovi tog zakona, isti ti argumenti će dozvoliti da se ponište i druge odluke".

Slijede četiri odluke Vrhovnog suda na koje bi moglo da utiče poništenje presude Rou protiv Vejda:

Sastav Vrhovnog suda 28. septembra 1962. godine. Sudije Tom Klark, Hjugo Blek, Erl Voren, Vilijam O. Daglas, Džon Harlan, Bajron R. Vajt, Vilijam Brenan, Poter Stjuart i Artur Goldberg.
Sastav Vrhovnog suda 28. septembra 1962. godine. Sudije Tom Klark, Hjugo Blek, Erl Voren, Vilijam O. Daglas, Džon Harlan, Bajron R. Vajt, Vilijam Brenan, Poter Stjuart i Artur Goldberg.

Grizvold protiv Konektikata

Ova presuda iz 1965. godine, koju mnogi vide kao prethodnicu odluke u slučaju Rou protiv Vejda, oborila je zakon Kontektikata kojim je bila zabranjena upotreba kontracepcije. 1961. godine, Estel Grizvold, predstavnica organizacije Planirano roditeljstvo, i Si Li Bakston, ginekolog Univerziteta Jejl, uhapšeni su i morali da plate novčanu kaznu zbog vođenja klinike za kontrolu rađanja u Konektikatu.

Grizvold i Bakston su se žalili na sudsku odluku, navodeći da se zakonom Kontektikata krše njihova prava garantovana 14. amandmanom Ustava.

Odlukom 7-2, sud je zaključio da se zakonom Konektikata krši ustavno "pravo na bračnu privatnost". Odluka je, prema Sater, utrla put presudi Rou protiv Vejda.

"Rou se snažno oslanjao na argumentaciju iznijetu u slučaju Grinzvold", ističe profesorka univerziteta Džordžtaun. Ako Vrhovni sud obori Roa, mnogi liberali strahuju da bi ista argumentacija mogla da se koristi da se poništi i prethodna presuda.

Ako padne Kejsi (mišljenje iz 1992. godine kojim je potvrđeno pravo na abortus, ako padne Rou protiv Vejda, onda će vjerovatno pasti i odluka Grinsvold protiv Konektikata", izjavio je prošle nedelje za MSNBC demokratski kongresmen Džejmi Reskin, stručnjak za ustavno pravo.

Međutim, dok mnogi konzervativci dovode u pitanje pravnu argumentaciju za presudu o kontracepciji, malo njih očekuje širu zabranu kontrole rađanja.

Umjesto toga, kako kaže Fredrikson, obaranje Roa moglo bi da dovede do "postepenog urušavanja prava na kontracepciju, tako što će se oblici kontrole rađanja sve više nazivati abortusom ili sličnim abortusu, što bi državama omogućilo da regulišu pristup sredstvima za kontracepciju.

ARHIVA - Na fotografiji snimljenoj 26. januara 1965. vide se Mildred Laving i njen suprug Ričard P. Laving.
ARHIVA - Na fotografiji snimljenoj 26. januara 1965. vide se Mildred Laving i njen suprug Ričard P. Laving.

Laving protiv Virdžinije

Prije tog slučaja iz 1967. godine, više od desetak američkih država je bijelcima branilo da se vjenčavaju Afroamerikancima.

Istorijski slučaj se odnosio na Mildred Džiter, crnkinju, i Ričarda Lavinga, bijelca. Budući da nisu mogli da se vjenčaju u svojoj državi 1958. godine, otputovali su u prijestonicu Washington.

Kada su se vratili u Virdžiniju, uhapšeni su na osnovu državnih zakona kojima se brani brak pripadnika različitih rasa.

Osuđeni su na godinu dana zatvorske kazne pod uslovom da napuste Virdžiniju i ne vraćaju se u nju 25 godina kao bračni par.

Vrhovni sud je zaključio da takozvani status o miješanju rasa Virdžinije krši klauzulu o jednakoj zaštiti iz 14. amandmana.

Prema našem Ustavu, sloboda da se vjenčate, ili ne vjenčate, osobom druge rase počiva na pojedincu i država ne može da je narušava", napisao je predsjedavajući sudija Erl Voren u jednoglasnoj odluci suda.

Pokušaj da se poništi slučaj Laving bi bio ekstreman", ističe Fredrikson.

Sudija Klarens Tomas, koji se smatra najkonzervativnijim članom Vrhovnog suda, je Afroamerikanac oženjen bjelkinjom.

ARHIVA - Tajron Garner i Džon Lorens stižu u sudnicu sa svojim advokatom Mičelom Kejtinom, 20. novembra 1998.
ARHIVA - Tajron Garner i Džon Lorens stižu u sudnicu sa svojim advokatom Mičelom Kejtinom, 20. novembra 1998.

Lorens protiv Teksasa

Istorijska presuda za gej prava, odluka iz 2003. označila je poništavanje zakona Teksasa koji kriminalizuje seks između pripadnika istog pola, što je dovelo do ukidanja takozvanih "zakona protiv sodomije" širom zemlje.

1998. godine, Džon Lorens i njegov partner su zatečeni za vrijeme seksa kada je policija ušla u Lorensov stan zato što je dobila prijavu o prekršenom javnom redu. Nakon što su uhapšeni i kažnjeni na osnovu teksaškog zakona protiv sodomije, muškarci su se žalili na statut kao kršenje klauzule o jednakoj zaštiti.

Vrhovni sud se saglasio. Sudija Entoni Kenedi, istaknuti zagovornik LGBTQ prava, napisao je većinsko mišljenje.

Pravo na slobodu podnosilaca žalbe, na osnovu klauzule o dužnom postupku, daje im puno pravo na privatne činove, bez vladine intervencije", napisao je.

Za aktiviste za prava LGBTQ populacije, odluka kojom je poništena presuda Vrhovnog suda iz 1986. godine, koja je podržala sličan zakon protiv sodomije u Džordžiji, bila je velika pobjeda.

Jim Obergefell, the named plaintiff in the case before the Supreme Court, center, talks on a cellphone to President Barack Obama on the steps of the Supreme Court following the court's decision, in Washington, D.C., June 26, 2015.
Jim Obergefell, the named plaintiff in the case before the Supreme Court, center, talks on a cellphone to President Barack Obama on the steps of the Supreme Court following the court's decision, in Washington, D.C., June 26, 2015.

Obergefel protiv Hodžisa

Ovom odlukom iz 2015. gej brak je uspostavljen kao ustavno pravo.

Tužbu je podnijela grupa istopolnih parova koja je osporila državne zakone koji im nisu dozvoljavali da se legalno vjenčaju.

Odlukom 5-4 Vrhovni sud je presudio da države moraju da dozvole gej parovima da se vjenčaju i priznaju brakove sklopljene u državama gdje su gej brakovi legalni.

Kenedi je, još jednom, napisao većinsko mišljenje.

"Oni traže jednako dostojanstvo u očima zakona. Ustav im daje to pravo".

Presuda donijeta tesnom većinom i slavljena kao veliko dostignuće LGBTQ zajednice u Americi, sada je dovedena u opasnost, kaže Fredrikson.

Mislim da postoji vatreno neslaganje sa odlukom u slučaju Obergefel na osnovu iste ideje o tradiciji našeg društva", dodaje profesorka prava.

Svih šestoro konzervativaca koji trenutno služe u Vrhovnom sudu ne slaže se sa presudom u slučaju Obergefel protiv Hodžisa, navode pravni eksperti. Međutim, "drugo je pitanje" da li će udružiti snage da bi poništili tu presudu, ističe Sater.

SAD: Prkosni senator odgodio usvajanje zakona o pomoći Ukrajini

Sen. Rand Paul, R-Ky. speaks during a Senate Health, Education, Labor and Pensions Committee hearing on the nomination of Miguel Cardona to be education secretary on Capitol Hill, Wednesday, Feb. 3, 2021, in Washington. (Anna Moneymaker/The New York…

Najviše demokrate i republikanci u američkom Senatu udružili su snage u rijetkom trenutku jedinstva u četvrtak u pokušaju da dodijele 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, ali ih je zaustavio samo jedan republikanski zastupnik: senator Rand Paul.

Suočeni s mogućnošću produženog odlaganja paketa koji je prošao u Zastupničkom domu u utorak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer i njegov republikanski kolega, Mitch McConnell, nastojali su nastaviti s paketom pomoći samo da bi ih Paul blokirao, dugo vremena fiskalni jastreb koji prigovara iznosu predložene potrošnje.

Zastoj je odgodio donošenje mjere u narednoj sedmici.

Senat je zakazao početno proceduralno glasanje o nacrtu za ponedjeljak kasno poslijepodne. Bilo je nejasno hoće li to glasanje ubrzati usvajanje pomoći Ukrajini. Alternativno, usvajanje bi moglo doći sredinom naredne sedmice ako bilo koji senator želi isforsirati niz zakonodavnih koraka prije konačnog glasanja.

Kako se zakon o pomoći Ukrajini uhvatio u proceduralne mehanizme Senata, Schumer je zamolio za brzu akciju: "Paket je spreman za rad, velika većina senatora s obje strane ga želi."

"Ako senator Paul ustraje u svojim nepromišljenim zahtjevima... sve što će postići je da samostalno odgodi očajnički potrebnu pomoć Ukrajini."

Ali Paul nije bio dirnut.

Odgoda naredne sedmice mogla bi uzrokovati probleme zapadnim zemljama koje pokušavaju potaknuti Ukrajinu u njezinoj borbi protiv Rusije. Bidenova administracija je rekla da do 19. maja očekuje da će ponestati raspoloživih sredstava u okviru ovlasti koje dopuštaju predsjedniku da odobri prijenos oružja bez odobrenja Kongresa kao odgovor na hitan slučaj.

Paul zahtijeva da se zakon izmijeni kako bi glavni inspektor nadzirao potrošnju u Ukrajini. Bez njegovog pristanka, Senat mora slijediti dugotrajan proces propisan pravilima komore.

U uobičajenom prikazu, Schumeru se pridružio i njegov politički suparnik McConnell, koji se također osvrnuo na hitnost situacije.

"Ukrajina ne traži od nas da se borimo u ovom ratu. Oni samo traže resurse koji su im potrebni za odbranu od ove poremećene invazije. I treba im ovu pomoć upravo sada", rekao je McConnell, koji je Paulov kolega senator iz Kentuckyja.

Zastupnički dom usvojio je zakon o potrošnji za Ukrajinu sa 368 prema 57, a protiv su glasali samo republikanci.

Predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa da odobri dodatnih 33 milijarde dolara pomoći Ukrajini. No zastupnici su odlučili povećati vojno i humanitarno finansiranje.

U četvrtak su Schumer i McConnell ponudili Paulu glasanje o amandmanima na njegov prijedlog za koji bi bila potrebna podrška 60 od 100 senatora.

No Paul je odbio ponudu i zatražio da Senat usvoji njegov amandman prije glasanja o paketu pomoći.

"Ovo je drugi zakon o potrošnji za Ukrajinu u dva mjeseca. I ovaj zakon je tri puta veći od prvog", rekao je Paul prije nego što je službeno blokirao paket pomoći. "Kongres samo želi nastaviti trošiti i trošiti."

Republikanci u Senatu blokirali zakon kojim bi se zaštitilo pravo na abortus

Demokratske članice Predstavničkog doma protestuju zbog mogućnosti ukidanja prava na abortus u vreme glasanja u Senatu o zakonu kojim bi se presuda u slučaju Rou protiv Vejda pretvorila u federalni zakon, 11. maja 2022.

Američki Senat nije izglasao zakon kojim bi se pravo na abortus, zaštićeno presudom Vrhovnog suda u slučaju Rou protiv Vejda, pretvorilo u federalni zakon. Republikanci su filibasterom blokirali glasanje o zakonu, čime su se jasno vidjele stranačke podjele u vezi sa istorijskom sudskom odlukom.

Bio je to pokušaj da se sačuva skoro 50 godina stara sudska presuda kojom se proglašava ustavno pravo na abortus, a kojoj sada prijeti ozbiljna opasnost da bude poništena u Vrhovnom sudu odlukom konzervativne većine.

Prije glasanja, nekoliko desetina demokrata iz Predstavničkog doma, pretežno žena, marširalo je od Predstavničkog doma do Senata skandirajući: "Moje tijelo, moja odluka". Oni su zatim ušli u salu Senata i tiho sjedili na mjestima za publiku dok su senatori raspravljali o pravu na abortus.

Prošlog septembra, Predstavnički dom je glasao 218 prema 211 da se usvoji prijedlog zakona o pravu na abortus skoro identičan senatskom prijedlogu.

Predsjednik Joe Biden pozvao je Kongres da usvoji zakon kojim bi se zaštitile usluge abortusa za milione Amerikanki. Međutim, tijesna većina njegove stranke nije bila dovoljna da se prevaziđe filibaster republikanaca (pravilo kojim se u Senatu zahtijeva većina od 60 glasova da bi se okončala debata o većini pitanja i prešlo na glasanje). Republikanci decenijama rade na tome da postave konzervativne sudije u Vrhovni sud i ukinu presudu Rou protiv Vejda.

Svih 50 republikanaca glasalo je da se blokira glasanje o zakonskom prijedlogu a pridružio im se jedan demokrata, senator Džo Menčin.

Protest ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu posle objave da bi moglo da bude ukinuto pravo na abortus
Protest ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu posle objave da bi moglo da bude ukinuto pravo na abortus

"Građani Amerike nas gledaju", rekao je prije glasanja lider senatske većine Čak Šumer. "Javnost neće zaboraviti na kojoj su strani bili senatori danas."

U Kongresu se godinama vodi bitka povodom politike o abortusu ali je glasanje u srijedu, o zakonskom prijedlogu koji je usvojen u Predstavničkom domu, dobilo novu hitnost poslije objavljivanja nacrta mišljenja Vrhovnog suda koji pokazuje da većina sudija želi da ukine odluku "Rou protiv Vejda", za koju mnogi smatraju da predstavlja zakon sama po sebi.

Vrhovni sud će svoju konačnu odluku objaviti tokom ljeta a sigurno je da će se njen efekat osjećati širom zemlje i u kampanji za izbore na kojima će se odrediti koja stranka kontroliše Kongres.

Mjere bezbjednosti bile su snažne na Kapitolu, gde je potpredsjednica SAD Kamala Harris predsjedavala Senatom, kao i na ispred Vrhovnog suda gdje se od prošle nedelje kada je procurio nacrt zakona svakodnevno okupljaju demonstranti.

Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji je jedan od tvoraca inicijative da se postavljaju konzervativne sudije u Vrhovni sud - uključujući troje za vrijeme Trumpove ere - pokušao je da umanji značaj posljedica potencijalnih promjena u federalnoj politici prema abortusu. “Tim pitanjima će se baviti na državnom nivou", rekao je Mekonel.

Oko polovina država je već usvojila zakone kojima se dodatno ograničava ili zabranjuje abortus, uključujući i zakone koji će stupiti na snagu istog trenutka kada Vrhovni sud donese odluku.

Ankete pokazuju da većina Amerikanaca želi da se sačuva pristup abortusu u ranim stadijumima trudnoće, ali su gledišta kompleksnija i raznovrsnija kada se govori o abortusu u kasnijim fazama trudnoće.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG