Linkovi

Najvažnije

Biden i Putin dogovorili povratak ambasadora, nastavljaju se pregovori o nuklearnom naoružanju

Susret Bidena i Putina u Ženevi, 16. juni 2021.

Lideri Sjedinjenih Država i Rusije Joe Biden i Vladimir Putin usaglasili su se tokom samita održanog u Ženevi o povratku ambasadora u prijestolnice Washington i Moskvu - povučenih ranije tokom godine.

Njihov susret trajao je oko četiri sata i bio je prvi od kada je Biden preuzeo mandat. Odnosi dvije države posljednjih godina nalaze se na najnižim tačkama.

Biden: Uradio sam ono zbog čega sam došao

"Ton sastanka je bio dobar i pozitivan. Uradio sam ono zbog čega sam došao - da identifikujemo prostor za saradnju i direktno prenesem da će Amerika odgovoriti na poteze koji utiču na njene vitalne interese", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Biden, koji je dodao da "ništa ne može da zamjeni direktne razgovore lidera, licem u lice."

Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.
Joe Biden tokom konferencije za novinare nakon sastanka sa Putinom u Ženevi, 16. juni 2021.

Na pitanje zbog čega je samit trajao kraće nego što se očekivalo, Biden je postavio pitanje kada su posljednji put dvojica svjetskih lidera razgovarala više od dva sata, i dodao da su pokrili planirane teme.

Dodao je da je veliki dio razgovora bio posvećen temi cyber bezbjednosti i da je postavljeno pitanje da li će Moskva preduzeti korake protiv hakera koji napadaju američke korporacije.

Biden je takođe rekao da je sa ruskim predsjednikom detaljno razgovarao o sljedećim koracima u mjerama za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Američki lider dodao je da je jasno stavio na znanje Putinu da će SAD nastaviti da postavlja pitanja o fundamentalnim ljudskim pravima. Američki lider rekao je da će, u slučaju da opozicioni lider Aleksej Navalni umre u zatvoru, to imati katastrofalne posljedice po Rusiju.

Američki predsjednik je izjavio da nikome nije u interesu "novi hladni rat" i dodao da nema problem sa tim da SAD posluju sa Rusijom sve dok ona poštuje međunarodne norme.

Putin: Sastanak je bio konstruktivan

Prije Bidena, novinarima se bratio ruski predsjednik.​

"Samit je bio konstruktivan i nije bilo neprijateljstava. Sa Bidenom sam se usaglasio o povratku ruskih diplomata u Ameriku. Rusija i Sjedinjene Države dijele odgovornost za nuklearnu stabilnost i održaće razgovore o mogućim promjenama nedavno produženog sporazuma START o njegovom ograničavanju", rekao je Putin novinarima u Ženevi.

Ruski predsjednik rekao je da je zadovoljan objašnjenjem za slučaj u kom je predsjednik Biden na direktno postavljeno pitanje smatra li Putina ubicom - odgovorio potvrdno. Također, ukazao je da je američki predsjednik sa njim razmatrao i pitanja ljudskih prava i američkih državljana pritvorenih u Rusiji.

Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.
Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka u ženevi sa Bidenom, 16. juni 2021.

"Saglasili smo se da započnemo konsultacije o cyber bezbjednosti", rekao je ruski predsjednik Putin.

Američki predsjednik je u prethodnom periodu iznosio tvrdnje zasnovane na podacima američkih obavještajnih agencija da su cyber napadi izvođeni sa ruske teritorije.

Na pitanje o mogućem članstvu Ukrajine u Sjevernoatlantskoj alijansi - ruski predsjednik je odgovorio da nema ništa suštinski da kaže.

"Ukrajina je prekršila sporazum o prekidu sukoba sa snagama na istoku te zemlje", rekao je on - govoreći u sukobu između ukrajinskih bezbjednosnih snaga i proruskih separatista.

Osvrnuvši se na slučaj Alekseja Navalnog, pritvorenog ruskog opozocionara, ruski predsjednik je istakao da je znao da će biti pritvoren - ali je svejedno izabrao da se vrarti u zemlju.

Dan samita

Dvojica državnika održala su jednu dužu rundu razgovora, a ne dvije kako je prethodno najavljeno. Biden i Putin održaće odvojene konferencije za medije o višesatnim razgovorima koje su održali.

Na početku susreta su se rukovali.

Ruski predsjednik tom prilikom je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

Ruski predsjednik je rekao da se nada da će sastanak sa američkim liderom biti produktivan.

"Gospodine predsjedniče, želim da vam se zahvalim zbog inicijative da se sastanemo", kazao je Putin.

Biden je rekao da će pokušati da odrede oblasti u kojima mogu da sarađuju.

"Uvijek je bolje sastati se licem u lice", kazao je predsjednik SAD.

Neimenovani visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u utorak da se ipak ne očekuju veliki rezultati od Bidenovog prvog samita sa ruskim predsjednikom, prenosi Reuters.

Biden planira da tokom razgovora pokrene brojna pitanja - od cyber napada iz Rusije do njenog miješanja u američke izbore i kršenja ljudskih prava. Međutim, rekao je da se nada da postoje oblasti u kojima dvije zemlje mogu da sarađuju i da mogu da se normalizuju historijski napeti odnosi, a Putina je nazvao "dostojnim protivnikom".

Obojica lidera se nadaju da bi samit mogao da rezultira stabilnim i predvidljivim odnosima za koje su ocijenili da su na najnižoj tački do sada.

Zvaničnik administracije rekao je da se Biden nada da može da postigne saglasnost sa Putinom u nekim manjim oblastima, uključujući i potencijalno vraćanje ambasadora u Washington i Moskvu. Također se nada da će biti postignut napredak kada je riječ o novom sporazumu o kontroli naoružanja između dvije zemlje, nakon što je Rusija u januaru pristala na petogodišnje produženje postojećeg.

Od kako je preuzeo položaj predsjednika u januaru, Biden je više puta vršio pritisak na Putina da zaustavi cyber napade na kompanije i vladine agencije u Americi i širom svijeta, koji potiču iz Rusije, i osudio pritvaranje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog.

Također je objavio obavještajne podatke koji sugerišu, mada uz malu do umjerenu pouzdanost, da je Moskva nudila nagrade Talibanima da napadaju američke trupe u Afganistanu.

Visoki zvaničnik administracije rekao je da će "hakerski napadi biti značajna tema razgovora".

Putin je odbacio američke optužbe da su Moskva i ruski hakeri odgovorni za cyber napade na američke kompanije i vladine agencije.

Biden je prethodno, tokom prve evropske turneje na položaju predsjednika, pokušao da na sastancima sa liderima G7, NATO-a i Evropske unije, obnovi partnerstvo sa Evropom uzdrmano za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, najviše se iščekuje njegov razgovor sa Putinom, izvještava Associated Press (AP).

Detalji o samitu

Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.
Mjesto susreta Bidena i Putina - ženevska vila La Grange uoči susreta dvojice državnika.

Američki i ruski predsjednik sastaće se u vili iz 18. vijeka, sa pogledom na Ženevsko jezero, prenosi agencija Reuters.

Sastanak bi mogao da traje četiri do pet sati ili više od toga, dok Biden i Putin budu razgovarali o kontroli naoružanja, hakerskim napadima i miješanju u izbore.

Međutim, neće obuhvatati obroke, a Biden i Putin će održati odvojene konferencije za novinare.

Lideri SAD i Rusije će se prije sastanka u biblioteci, koji bi trebalo da počne u jedan sat popodne po lokalnom vremenu, sastati sa predsjednikom Švicarske.

Biden i Putin će razgovarati u prisustvu svojih glavnim spoljnopolitičkim savjetnicima, državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, kao i prevodiocima, prije nego što bude održan veći sastanak.

U Ženevi će biti raspoređeno između 3.000 i 3.500 policajaca i pripadnika drugih bezbjednosnih snaga.

NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu
NATO samit održan 14. juna 2021. u Briselu

Osude Rusije na samitu SAD i EU

Prije nego što je Biden otputovao iz Brisela, američki zvaničnici objavili su da je postignut dogovor sa Evropskom unijom u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona.

Biden se nada da će time biti ublažene tenzije u transatlantskim odnosima, u trenutku kada pokušava da pridobije široku evropsku podršku za suprotstavljanje Rusiji, uoči sastanka sa Putinom, prenosi AP.

SAD i Evropska unija su poslije samita u utorak izdale saopštenje u kojem se navodi da su saglasili o uspostavljanju "dijaloga na visokom nivou" o Rusiji u okviru "obnovljenog transatlantskog partnerstva".

U saopštenju se ističe da su Washington i Brisel "ujedinjeni u principijelnom pristupu Rusiji i spremni da odlučno odgovore na njeno negativno ponašanje i štetne aktivnosti".

SAD i EU takođe traže od Rusije "da zaustavi obračun sa civilnim društvom, opozicijom i nezavisnim medijima i oslobodi sve političke zatvorenike".

Istovremeno, EU je podijeljena u pogledu pristupa Rusiji koja je njen najveći snabdijevač gasom, a igra i jednu od ključnih uloga u riješavanju međunarodnih sporova i drugih pitanja, među kojima su iranski nuklearni sporazum i sukobi u Siriji i Libiji.

O Rusiji je bilo riječi i na samitu NATO-a u ponedjeljak u Briselu.

NATO lideri su u završnom saopštenju osudili agresivne vojne aktivnosti Rusije i "ratne igre" blizu granica članica Alijanse, kao i često narušavanje njihovog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona.

NATO je optužio Rusiju da intenzivira "hibridne" akcije protiv njenih članica, pokušajima da se miješa u izbore, političkim i ekonomskim zastrašivanjem, kampanjom širenja dezinformacija i "zlonamernim cyber aktivnostima".

See all News Updates of the Day

Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo

Member of Presidency of Bosnia and Herzegovina, Denis Bećirović

Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.

VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?

BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.

VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?

BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?

BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.

Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.

BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.

Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.

Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.

VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?

BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.

VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?

BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.

VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?

BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.

VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?

BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.

SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina

Ilustracija: Puške izložene u trgovini oružja u gradu Oceanside u Kaliforniji, 12. aprila 2021. godine (Reuters/Bing Guan)

Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.

Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.

Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.

Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.

Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“

Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.

To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.

Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.

Kriminalci u SAD sve češće pretvaraju pištolje u automatsko oružje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.

Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.

Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.

Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.

Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.

Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga

Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.

Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.

Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.

Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.

Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.

“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.

Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.

U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.

Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.

Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”

Objašnjenje: Šta je Molitveni doručak u Washingtonu

Predsjednik Joe Biden govori na Nacionalnom molitvenom doručku, 3. februar 2022. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Nacionalni molitveni doručak, jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih događaja koji spaja religiju i politiku u Vašingtonu, odvaja se od privatne vjerske grupe koja ga je nadgledala decenijama, zbog zabrinutosti da je skup postao izvor podjela.

Organizator i domaćin ovogodišnjeg doručka, zakazanog za četvrtak, biće Nacionalna fondacija za molitveni doručak, na čijem čelu je bivši senator Mark Prajor, demokrata iz Arkanzasa.

Senator Kris Kuns, koji je redovni učesnik Molitvenog doručka i predsjednik senatskog odbora za etiku, rekao je da je dio razloga za promenu u organizaciji zabrinutost, koja se pojavila posljednjih godina, da članovi Kongresa ne znaju važne detalje o tom velikom, višednevnom događaju.

Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)
Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)

Kuns, demokrata iz Delavera, rekao je da su u prošlosti, on i republikanski senator Džejms Lenkford iz Oklahome, potpredsjednik odbora, dobijali pitanja o tome ko je pozvan i koliko je novca prikupljeno.

Tradicionalni događaj "trajao je nekoliko dana, prisustvovale su hiljade ljudi, i imao je veoma veliku i pomalo složenu organizaciju, naveo je Kuns u jednom intervjuu. „Pojavila su se pitanja o našoj sposobnosti kao članova Kongresa da kažemo da znamo tačno kako se organizuje, ko je pozvan, kako se finansira. Mnogi od nas koji su bili u liderskim ulogama nisu umjeli da odgovore na ta pitanja."

To je dovelo do toga da zakonodavci odluče da sami organizuju molitveni doručak.

Bivši senator iz Arkanzasa Mark Prajor, predsjednik nove Fondacije za nacionalni molitveni doručak, rekao je da je zatvaranje zbog kovida pružilo članovima priliku da “resetuju” doručak i vrate ga korijenima – o toj promjeni se, kako je rekao, raspravljalo godinama.

"Jedini razlog zašto su Predstavnički dom i Senat željeli da to urade je da ga vrate korijenima, kada članovi oba doma Kongresa mogu da se okupe i mole za predsjednika, njegovu porodicu i administraciju, mole za našu vladu, i za svijet“, rekao je Prajor.

On je naglasio da su članovi Kongresa, predsjednik, potpredsjednica i drugi zvaničnici administracije i njihovi gosti pozvani na molitveni doručak u četvrtak, koji će se održati u centru za posjetioce u Kapitolu. Očekuje da će mu prisustvovati između 200 i 300 ljudi.

Prajor je izrazio nadu da će manji događaj povratiti intimnost koja je slična nedeljnim okupljanjima na Kapitolu uz zajedničku, opštu molitvu. Grupe senatora i kongresmena dugo su održavale nezvanične sastanke da bi se povezali, družili i stavili u stranu političke nesuglasice.

Molitveni doručak na kome se učesnicima obraća aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država već 70 godina je vrhunac manifestacije koja traje nekoliko dana. Dvajt Ajzenhauer je bio prvi predsjednik koji je prisustvovao, u februaru 1953, i svaki predsjednik od tada je govorio na skupu.

Veći događaj, koji je organizovala privatna vjerska grupa pod nazivom Međunarodna fondacija, uvek je bio usredsređen na "Isusovu ličnost i principe , sa fokusiranjem na molitve za lidere naše nacije i lidere iz cijelog svijeta", naveo je u emailu portparol te organizacije Ej Leri Ros.

Više od 1.400 učesnika prijavilo se da učestvuje u ovogodišnjem skupu koji traje dva dana, a trećina prijavljenih je iz inostranstva.

Predsjednik Joe Biden, koji je govorio na doručku protekle dvije godine, je spreman da to uradi ponovo. 2021. godine, on se obratio iz Bijele kuće tokom virtualnog doručka, mjesec dana nakon što su zgradu Kapitola napale pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su namjeravale da spriječe potvrđivanje izbora 2020. godine.

U prošlogodišnjem obraćanju iz Kapitola, Biden je govorio o potrebi da se članovi Kongresa međusobno bolje upoznaju.

“Teško je da osjećate iskrenu antipatiju prema nekome kad uvidite da prolazi kroz iste stvari kroz koje vi prolazite" , rekao je predsjednik.

Posljednjih godina, pitanja o Međunarodnoj fondaciji, njenom finansiranju i gostima navela su neke da razmisle o učešću Kongresa.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije, prestao je da dolazi 2016, jer je događaj "postao zabava i ekstravagantno lobiranje, a ne prilika za duhovno razmišljanje", objasnio je Kejnov portparol odgovarajući e-mailom na pitanja novinara. Kejn će prisustvovati događaju u četvrtak.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)
Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)

Skup je izložen još većim kritikama 2018. godine, kada je Marija Butina, ruska operativka priznala krivicu za zavjeru da se infiltrira u konzervativne političke krugove zarad ruskih interesa. Prema sudskim dokumentima, ona je prisustvovala na dva skupa u okviru Molitvenog doručka u nadi da će uspostavi nezvanične veze između ruskih i američkih političara.

Politički podtekst pojavio se kada je Donald Trump prekršio tradiciju da obraćanje skupu bude predah od stranačkih rasprava. On je iskoristio svoj govor 2020. da kritikuje svoj prvi opoziv i napadne političke protivnike, uključujući republikanskog senatora iz Jute Mita Romnija i predsjedavajuću Nensi Pelosi, demokratkinju iz Kalifornije.

Ranije ovog mjeseca, Fondacija Sloboda od religije (Freedom from Religion) poslala je pismo koje je potpisalo 30 različitih grupa Bijeloj kući i članovima Kongresa tražeći od njih da bojkotuju događaj zbog pitanja o Međunarodnoj fondaciji.

Kopredsjednica organizacije, Eni Lori Gejlor, istakla je da je osnovna zabrinutost fondacije oko doručka i dalje prisutna, uprkos odvajanju od većeg vjerskog okupljanja.

"Fondacija Sloboda od religije decenijama protestuje zbog pojavljivanja Nacionalnog molitvenog doručka kao kvazi-vladinog okupljanja, koje vrši pritisak na predsjednika i Kongres da pokažu svoju pobožnost, koja šalje poruku da su Sjedinjene Države hrišćanska nacija“, napisala je ona.

Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanak sa senatskim odborom za vanjske poslove

Predsjedništvo BiH sa članovima Odbora za vanjske poslove Senata Sjedinjenih Američkih Država

Prvi put nakon 2005. godine, svi članovi Predsjedništva BiH u istom trenutku nalaze se u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Povod je poziv na tradicionalni molitveni doručak koji organizira Kongres SAD, a to je i prilika da se o problemima u BiH govori sa visokim američkim zvaničnicima.

Sastanak sa članovima senatskog Odbora za vanjske poslove trajao je duže nego što je bilo predviđeno. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva smatra da je to pokazatelj interesa, a ne neslaganja.

"Ne bih rekla da je bilo dosta neslaganja", rekla je Cvijanović u izjavi za Glas Amerike, "činjenica da je sastanak trajao duže nego što je planirano pokazuje obostrani interes da razgovaramo i pojasnimo jedni drugima neke stvari".

Američka senatorka Jeanne Shaheen, demokrata iz New Hampshirea zadovoljna je činjenicom da su poslije puno godina sva tri člana Predsjedništva BiH u SAD. Smatra da takvu situaciju sada treba "dalje nadograđivati"

"Postoji dosta pitanja o kojima se treba razgovarati. Mi smo spremni i dalje pomagati BiH u njenoj kandidaturi za EU, potencijalnoj kandidaturi za NATO, te u izazovima koji Zapadni Balkan ima sa energijom, posebice ruskom energijom i ruskim uticajem."

Predsjedništvo BiH sa Odborom za vanjske poslove Senata SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:36 0:00

KORUPCIJA

Upravo na dan ovog sastanka Transparency International objavio je Index percepcije korupcije za prošlu godinu, prema kojem je stanje u Bosni i Hercegovini bolje samo od stanja u zaraćenim Ukrajini i Rusiji, kada je u pitanju korupcija u Evropi.

Imenovanje krivca za takvu situaciju je jedna od rijetkih tačaka slaganja svih članova Predsjedništva BiH. Pravosuđe, kažu svo troje, treba reformu.

"Nisam pročitao izvještaj, ali vjerujem da je apsolutno tačan. To nije nešto što ne vidimo svakodnevno u životu u Bosni i Hercegovini, od najmanjih do najvećih stvari", rekao je član Predsjedništva Željko Komšić.

"To pitanje treba postaviti institucijama koje su zadužene za borbu protiv korupcije. Zašto ne rade svoj posao? Zašto se pravosuđe koristi za političko zataškavanje korupcije? Ili čak, za političke obračune, preferirajući jednu korupciju a zanemarujući drugu?... Ja nisam sudija niti tužilac, da jesam znao bih šta raditi. Ali pitanje je zašto sudije i tužioci to ne rade."

Sličnih stavova je i član Predsjedništva Denis Bećirović, koji smatra da je vladajuća elita stvorila sistem u kojem "caruju kriminal i korupcija".

"Kriminal i korupcija su često povezani sa nacionalizmom. Nacionalizam je često pokriće za kriminal i korupciju. To treba javno reći. Pozvati tužioce i sudije da se bave svojim poslom. Primaju plate ali ne rade, na žalost, efikasno."

Pitanje o izvještaju o korupciji Cvijanović je nazvala "frazeološkim". Kaže da "izvještaj nije pročitala i da ne brani nikoga ali da ima svoj stav o tome". Izjavila je da BiH "ima dobro zakonodavstvo i institucije", a odmah nakon toga da "pravosuđe treba temeljitu reformu da bi moglo da se "hvata u koštac sa određenim problemima".

Komšić o korupciji: Pravosuđe ne radi svoj posao
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

EURO-ATLANSKE INTEGRACIJE

Dok među članovima Predsjedništva BiH postoji verbalno slaganje o potrebi priključenja Evropskoj Uniji, priključenje NATO savezu, očekivano, bilo je tačka neslaganja. Mišljenja su podijeljena po enitetskoj liniji.

"Ja sam izrazila tu svoj stav", rekla je Cvijanović. "Svi želimo da imamo dobru saradnju sa NATO savezom, tu nema dileme, ali kada je u pitanju članstvo iz poznatih razloga i stavova Republike Srpske nemamo svi isto opredjeljenje da se treba doći do članstva."

Bećirović oponira mišljenju Cvijanović tvrdeći da je NATO put Bosne i Hercegovine već davno dogovoren u strateškim dokumentima zemlje te da će BiH, "kao pravna država" nastaviti da slijedi te dokumente.

"Ko želi da ospori put BiH u NATO taj mora doći u Parlament BiH, predložiti izmjene Zakona o odbrani, pa ako to bude usvojeno onda možemo promijeniti politiku prema NATO-u. "

Bećirović: Euro-atlanske integracije bi zaustavile korupciju
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:49 0:00

VIZE ZA RUSE

Jedna od tema sastanka bio je i zahtjev EU koja od BiH traži, da se kao zemlja kandidatkinja prilagodi evropskim imigracionim politikama prema građanima Ruske Federacije, koje predviđaju uvođenje viza.

Senatori ocjenjuju razumljivim mišljenje bh. sagovornika da "trebaju neko vrijeme da razgovaraju o tome kako se taj zahtjev EU može ispuniti."

"U pitanju je imigraciona politika, o čemu i mi ovdje u SAD često imamo suprostavljena mišljenja i razumljivo je da za takva pitanja treba vremena.", rekao je Thom Tillis, jedan od republikanskih senatora koji je prisustvovao sastanku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG