Linkovi

Najnovije

Biden podržao demostrante na Kubi

Protesti u Havani, Kuba, 11. juli 2021.
Protesti u Havani, Kuba, 11. juli 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden podržao je demonstrante koji protestuju protiv vlade na Kubi. 

"Narod na Kubi zahtijeva oslobađanje od autoritarnog režima. Dugo nismo vidjeli ovakve proteste, ako ikad. SAD stoje čvrsto uz narod Kube dok traži svoja univerzalna prava i pozivamo kubansku vladu da se uzdrži od nasilja i pokušaja da ušutka glas naroda", kazao je Biden i odbacio tvrdnje kubanske vlade da iza protesta stoji Amerika.

Joe Biden
Joe Biden

"Mislim da bi bila velika greška kubanskog režima ako bi tumačili ovo što se dešava u selima i gradovima širom Kube kao nešto što su uradile SAD", istakao je američki državni sekretar Antony Blinken, odmah pošto je kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodriguez Parrilla optužio američke plaćenike za izazivanje nemira.

"Na Kubi nije bilo ustanka, već nereda i nemira uzrokovanih unaprijed pripremljenom akcijom koja je koštala milione", rekao je kubanski šef diplomatije.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel je ocijenio da su društveni nemiri rezulzat ekonomske represije od strane SAD.

Hiljade ljudi protestovalo je na ulicama kubanskih gradova, a Diaz-Canel je rekao da su kamenicama gađali policiju i mjenjačnice, da su krali i palili vozila i ponašali se "potpuno vulgarno i delinkventno".

Protesti u Havani, 11. juli 2021
Protesti u Havani, 11. juli 2021

Pozvao je "revolucionarno" nastrojene građane da organizuju kontra protest.

Antivladini demonstranti su, marširajući Havanom, pozvali na slobodu i jedinstvo, a policija je u jednom trenutku prekinula šetnju i uhapsila neke demonstrante.

Kuba je pod komunističkom vladavinom od 1959. kada je narodna revolucija Fidela Castra primorala diktatora Fulgencija Batistu​ da pobjegne sa ostrva.

"Ovaj režim je uskratio slobodu generacijama Kubanaca, mnoge je natjerao da pobjegnu ili su ubijeni, a u narednim danima ćemo vidjeti kako se hrabri demonstranti nasiljem rastjeruju sa ulica", kazao je repubikanski Senator Ted Cruz.

Republikanac sa Floride Marco Rubio kritikovao je Bidena što mu je bio potreban cijeli dan da podrži demonstrante, kao i zato što kubansku vladu nije okarakterisao kao "socijalističku i komunističku".

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi podržala je na Twitteru demonstrante na Kubi: "Velika je hrabrost to što ljudi na ulicama Kube zahtijevaju slobodu i osnovna prava."

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell​ podržao je pravo Kubanaca na miran protest i pozvao tamošnju vladu da sasluša njihove zahteve.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki kazala je da administracija "pažljivo motri na situaciju" i da će podržati kubanski narod.

SAD su proglasile embargo na trgovinu sa Kubom od 1962. Sankcije su popuštene 2000. godine, kada je Kongres dozvolio američkim kompanijama da na Kubi prodaju hranu i lijekove. Donald Trump je pooštrio sankcije Kubi i rekao da ta zemlja "finansira terorizam".

Biden je na pitanje da li će promijentii politiku sankcija rekao da će o tome odlučivati kasnije ove nedjelje.

See all News Updates of the Day

Ambasada Rusije najotvorenije do sada protiv članstva BiH u EU

Igor Kalabuhov i Milorad Dodik. (Foto: Ambasada Ruske Federacije u BiH/Facebook)
Igor Kalabuhov i Milorad Dodik. (Foto: Ambasada Ruske Federacije u BiH/Facebook)

Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini nedavno je saopćila da se proširenje Evropske unije, čijem članstvu teži BiH, odvija s ciljem nanošenja štete Rusiji.

Ovakva politička poruka predstavlja dio ruskog cilja da zakoči evropske integracije na Zapadnom Balkanu i potvrdu da se ruski interesi ne podudaraju s interesom većine građana Bosne i Hercegovine, smatraju stručnjaci.

Nakon što je Milorad Dodik posjetio Rusiju i Bjelorusiju gdje se sastao s predsjednicima Vladimirom Putinom i Aleksandrom Lukašenkom, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini je navela da je održavanje bliskih veza s dvije zemlje nespojivo s evropskim putem zbog, prvenstveno, uloge Rusije i Bjelorusije u invaziji na Ukrajinu, piše BIRN BiH.

Ambasada Ruske Federacije u BiH je nakon toga izdala kratko saopćenje na svom Facebook profilu, nazivajući stav Delegacije “ultimatumom od strane gospodara (EU) svojem vazalu (BiH)“, dodajući da se izgubilo poštovanje prema suverenitetu zemlje.

“Za sve je već odavno očigledno da proces proširenja Evropske unije se odvija ne na osnovu visokih ideala zapadne civilizacije, nego pod diktatom Vašingtona koji fanatično teži usko sebičnom i u isto vrijeme suludom cilju – da nanese strateški poraz Rusiji. Stoga, EU se pretvorila u bezvoljni i pokorni instrument SAD-a, koji bezobzirno podstiče nacistički režim u Kijevu na štetu istinskih težnji naroda Evrope, koji su postali taoci briselske birokratije“, navodi se u saopćenju Ambasade Rusije u Sarajevu.

Iz Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini za Detektor navode da je tvrdnja Ambasade o vazalnom odnosu netačna i apsurdna.

“Evropska unija je dobrovoljni klub suverenih država članica koje su jače radeći zajedno. Postoji jasan i transparentan put ka pristupanju kojim BiH ide, a koji podrazumijeva usvajanje zajedničkih prava i obaveza koje obavezuju sve zemlje članice EU, kao i mehanizam za izlazak. Međutim, ne treba da čudi što Rusija, koja trenutno vodi nasilni agresijski rat na mirnog susjeda, to ne razumije“, navodi se u odgovoru.

S druge strane, Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na zahtjev Detektora da objasni svoje saopćenje niti precizira stav o putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nakon saopćenja Ruske ambasade, 23. februara predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je za RTRS rekao da je evropski put BiH “igra mačke i miša” i da nema ništa od “evropske priče”.

Stav Ruske ambasade nije iznenađenje za politologa i stručnjaka za Jugoistočnu Evropu, Haruna Ceru, koji smatra da se ruska priča o potencijalnom članstvu BiH u NATO-u proširila na priču o članstvu BiH u Evropskoj uniji.

“Rusko shvatanje BiH se kosi s onim što većina građana u BiH smatra svojom budućnošću. Kada je u pitanju NATO, tu su stvari izbalansiranije, ali populacija BiH je još uvijek većinski pozitivno nastrojena ka Evropskoj uniji. Još uvijek je vladajuća koalicija, u kojoj je i Dodik, na evropskom putu i vide u njemu benefite za sebe“, kaže Cero dodajući da, kako vrijeme odmiče, možemo očekivati još više poruka Rusije vezanih za EU, pa čak i one slične porukama koje su do sada bile vezane za NATO.

Nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu, ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov kazao je da će njegova zemlja morati reagovati ukoliko Bosna i Hercegovina postane članica NATO-a.

“Što se više bude bližila kulminacija rata u Ukrajini, možemo očekivati veći ruski pritisak, posebno na Republiku Srpsku, a i prijetnje, posebno nakon evropskih i američkih izbora“, objašnjava Cero.

Rusija je više puta zaprijetila da će BiH trpjeti posljedice ako se učlani u tu vojnu alijansu. Predsjednik Republike Srpske nerijetko ističe prijateljstvo s Moskvom, naglašava neutralnost u ratu u Ukrajini, ali često ponavlja stavove Rusije o navodnoj opasnosti koju NATO predstavlja za BiH.

Ono što Rusija komunicira u zemljama Zapadnog Balkana je u skladu s njenim pogledom na svijet i konceptom regionalne i međunarodne realnosti koji nisu nastali nedavno, smatra viši istraživač pri Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović.

“Prije 2014. godine stav Moskve je bio da se oni suprotstavljaju ulasku u NATO bilo koje države u Evropi, naročito onih zemalja koje su na njihovoj granici. S druge strane, pitanje članstva u Evropskoj uniji je bilo korisno za Moskvu jer su smatrali da će članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji pojačati klub zemalja u EU koje su prijateljski nastrojeni prema Moskvi“, objašnjava Vuksanović, dodajući da se stav Kremlja promijenio zbog Euromajdana i krize u Ukrajini.

Od tada, kaže Vuskanović, Moskva stavalja znak jednakosti između NATO-a i Evropske unije.

“Oni doživljavaju proširenje Evropske unije i proširenje NATO-a kao dvije strane istog novčića. I oni su tada počeli smatrati da je potencijalnio članstvo u Evropskoj uniji uvod u potencijalu članstvo neke zemlje u NATO. I upravo tada počinje uloga Rusije na Balkanu kao potencijalne remetilačke sile“, kazao je Vuksanović.

Komuniciranje takvog stava je postalo intenzivnije u proteklih nekoliko sedmica. Nekoliko dana prije saopćenja Ruske ambasade u Sarajevu, ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov je u izjavi za ruski list “Izvestija“ kazao da se Moskva nije protivila ranijim talasima proširenja, ali da je EU “mutirala u prilog NATO-a“.

“Evropska unija sprovodi agresivnu antirusku liniju i aktivno učestvuje u hibridnoj konfrontaciji s našom zemljom. Shodno tome, širenje EU na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u konfrontaciju s Rusijom“, rekao je Maslenikov.

Cero podsjeća na to da je Dodik nakon Rusije i Bjelorusije posjetio i Crnu Goru gdje je vlastima te zemlje ponudio specijalne odnose s Republikom Srpskom.

“To je aranžman koji omogućava dublje političke veze sa susjedstvom, poput veza RS-a sa Srbijom. I sada je to ponuđeno Crnoj Gori. To je opasan razvoj događaja“, kaže on.

Cero dodaje da se ovakve poruke Moskve odražavaju na ponašanje Dodika koji je u posljednje vrijeme negativno nastrojen prema Briselu. Jedna od obaveza BiH, kao kandidata za članstvo u EU, jeste praćenje sigurnosne politike EU, a jedna od tih politika uključuje sankcije prema Ruskoj Federaciji zbog invazije na Ukrajinu.

U agustu 2023. godine Ambasada Ruske Federacije u Sarajevu je upozorila Bosnu i Hercegovinu da može očekivati posljedice za “neprijateljski čin”, kako je nazvala posjetu dva člana Predsjedništva BiH Ukrajini. Detektor je pisao o gotovo nepostojećoj reakciji na ovu poruke iz Moskve.

S druge strane, Dodik je u vrijeme pomenutih saopćenja i izjava ruskih ambasadora najavio relativno brzo otvaranje Konzulata Ruske Federacije u Banjoj Luci, što predstavlja simbolično i praktično jačanje veza Republike Srpske i Moskve.

“On kada se obraća narodu, on traži izgovore kako bi poručio da članstvo ne donosi ništa. Dodik je svjestan finansijske situacije RS-a i da otvaranje pregovora sa EU donosi otvaranje fondova. Ali treba znati da je Rusija ona koja neće odustati od agende protiv NATO-a i Evrospke unije“ kaže Cero.

Ta agenda, smatra Vuksanović, nema velik kapacitet zbog ruskog fokusa na Ukrajinu, ali može stajati sa strane i uzimati satisfakciju iz činjenice da proces integracija u Evropsku uniju ne ide baš najbolje.

Klimatske promjene koštaju američku skijašku industriju milijarde dolara, pokazuje studija

Toplo vrijeme je upropastilo zimsku rekreaciju širom Sjeverne Amerike i Evrope ove szeone.
Toplo vrijeme je upropastilo zimsku rekreaciju širom Sjeverne Amerike i Evrope ove szeone.

Američki skijaški centri izgubili su pet milijardi dolara od 2000. do 2019. kao rezultat klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a mogli bi izgubiti i oko milijardu dolara godišnje 2050-ih, ovisno o tome koliko se emisija smanji, pokazalo je novo istraživanje.

Toplo vrijeme je upropastilo zimsku rekreaciju širom Sjeverne Amerike i Evrope ove sezone. Za to je kriv topao i suh vremenski obrazac El Nino u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem, kažu naučnici.

"To je sadašnji problem, a ne problem na koji se gleda u budućnosti", rekao je Auden Schendler, viši potpredsjednik za održivost u Aspen One, skijaškoj i ugostiteljskoj kompaniji koja je pomogla u finansiranju studije, objavljene u Current Issues in Tourism.

On je analizirao prosječne skijaške sezone od 2000. do 2019. na četiri glavna američka tržišta - sjeveroistoku, srednjem zapadu, Rocky Mountainu i zapadu Pacifika - bez klimatskih promjena. Njegovo osnovno poređenje su skijaške sezone od 1960. do 1979. - period kada je većina skijaških područja radila i prije nego što su počeli značajni trendovi zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Utvrđeno je da je prosječna sezona između 2000. i 2019. bila kraća za 5,5 do 7,1 dan, čak i sa vještačkim snijegom.

Prema optimističnom scenariju smanjenja emisija, budućnost američke skijaške industrije bi dovela do skraćenja sezone za 14 do 33 dana u 2050-ima, čak i sa snijegom. Scenario visokih emisija bi skoro udvostručio izgubljene dane.

Zemlje koje su se sastajale na godišnjim pregovorima o klimi složile su se u decembru da svijet treba da se "prebaci" sa fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu do opasnih nivoa, ali nisu postavili konkretne ciljeve za to. Zemlja je prošle godine imala najtopliju godinu u historiji, a mjesečni rekordi su nastavljeni i ove godine.

"Budućnost skijaške industrije, ako je to nešto do čega vam je stalo, zaista je u našim rukama i odigrat će se u narednih deset do 15 godina u smislu politika i akcija koje poduzimamo za smanjenje emisija", rekao je Scott.

Istraživači su izračunali ekonomske gubitke na osnovu povećanih operativnih troškova za pravljenje snijega zajedno sa izgubljenim prihodima od skijaša. Scott je te procjene nazvao "vjerovatno donekle konzervativnim", napominjući da one ne uključuju stvari kao što je gubitak novca koji skijaši troše na robu i usluge zimskim sportskim centrima.

Istraživači su naveli da pravljenje snijega "više nije u stanju u potpunosti nadoknaditi tekuće klimatske promjene" i rekli su da je "era vrhunca skijaške sezone vjerovatno prošla na većini američkih skijališta".

David Robinson, istraživač Univerziteta Rutgers i klimatolog iz države New Jersey, iznio je isto mišljenje, nazivajući strudiju zanimljivom i čvrstom.

Julienne Stroeve, viša naučnica u Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu, koja također nije bila uključena u rad, rekla je da se studija ne bavi time kako bi skijaši i snowborderi mogli reagirati na opadanje kvalitete snijega. Pitala se hoće li se ponašanje skijaša promijeniti ako lošiji snježni uslovi postanu sve češći.

Ta promjena u ponašanju skijaša poznata je kao zamjenjivost, rekla je Scott. Ako skijanje nije opcija ili ne pruža dobre snježne uslove, hoće li ljudi putovati na neko drugo skijalište? Okrenuti se brdskom biciklizmu?

SAD: Broj abortusa na istom nivou kao i prije zabrana

Demonstrant za prava na abortus, u sredini, koristi megafon dok se demonstranti protiv abortusa okupljaju ispred Vrhovnog suda SAD tokom Marša za život u Washingtonu, 20. januar 2023.
Demonstrant za prava na abortus, u sredini, koristi megafon dok se demonstranti protiv abortusa okupljaju ispred Vrhovnog suda SAD tokom Marša za život u Washingtonu, 20. januar 2023.

Broj abortusa obavljenih svakog mjeseca u Sjedinjenim Državama je otprilike isti kao prije nego što je Vrhovni sud SAD-a poništio presudu Roe protiv Wadea o pravu na abortus u cijeloj zemlji prije više od godinu i po, navodi se u novom izvještaju.

Najnovije izdanje #WeCount izvještaja provedenog za Društvo za planiranje porodice, neprofitnu organizaciju koja promoviše istraživanja o abortusu i kontracepciji, otkriva da se između 81.150 i 88.620 abortusa dogodilo svakog mjeseca od jula do septembra prošle godine, što je posljednji obuhvaćeni period. Ti su brojevi tek nešto niži od mjesečnog prosjeka od oko 86.800 od aprila do juna 2022, prije nego što je presuda poništena i neposredno nakon toga.

Ali podaci o pobačaju su sezonski, a ista anketa je otkrila više abortusa širom SAD-a u proljetnim mjesecima 2023. nego u periodu godinu prije donošenja odluke suda.

U izvještaju se također nalazi da su recepti za tablete za abortus postali uobičajeni, što čini otprilike jedan od šest abortusa u posljednja tri mjeseca rezultata istraživanja.

"Čak i kada država zabrani abortus, ljudi i dalje trebaju i traže njegu u vezi s pobačajem", rekla je Alison Norris, profesorica na koledžu za javno zdravlje Univerziteta Ohio i jedna od kopredsjedavajućih studije. "Ne možemo dopustiti da ukupni dosljedni broj pobačaja na nacionalnoj razini prikrije nevjerojatnu nezadovoljenu potrebu i katastrofalan učinak zabrane pobačaja na ljude koji već imaju najmanje pristupa."

U izvještaju se procjenjuje da državama nije bilo dozvoljeno da zabrane abortus, bilo bi ih ukupno 120.000 više tokom perioda istraživanja u 14 država u kojima su sada na snazi zabrane abortusa u svim fazama trudnoće.

Iako je broj mjesečnih pobačaja pao gotovo na nulu u državama sa zabranama, porastao je u državama koje dozvoljavaju pobačaj, uključujući Floridu, Ilinois i Kansas, koje graniče sa državama sa zabranama.

Izvještaj ne pokriva samokontrolisane abortuse dobijene izvan formalnog sistema zdravstvene zaštite – kao što je slučaj da neko dobije tablete za abortus od prijatelja bez recepta.

Odluka Vrhovnog suda Dobbs protiv Jacksona iz juna 2022. dovela je do trenutne promjene državne politike. Trenutno 14 država provodi zabranu pobačaja u svim fazama trudnoće, a još dvije imaju zabrane koje počinju nakon prvih šest sedmica - često prije nego što žene shvate da su trudne. Druge države pod kontrolom republikanaca uvele su blaža ograničenja. Sudovi su obustavili provođenje nekih zabrana.

U međuvremenu, većina država pod kontrolom demokrata poduzela je korake za zaštitu pristupa abortusu. Nekoliko ih ima izvršne naredbe ili zakone koji nastoje zadržati države sa zabranom da posežu preko državnih granica u istragama vezanim za abortus. A pet – Colorado, Massachusetts, New York, Vermont i Washington – imaju zakone koji nastoje da zaštite pružaoce usluga koji pružaju njegu u slučaju pobačaja putem telezdravstva.

Najveći svjetski izvoznici nafte nastavljaju sa smanjenom proizvodnjom

(FILES) A man fills a tank at a gas station in Havana, on October 2, 2023.
(FILES) A man fills a tank at a gas station in Havana, on October 2, 2023.

Članice organizacije OPEC+, predvođene Saudijskom Arabijom i Rusijom, u nedjelju 3. marta su se dogovorile da će produžiti smanjenje proizvodnje u drugom kvartalu godine, navode izvori, što će pružiti dodatnu podršku tržištima u jeku briga zbog globalnog ekonomskog rasta.

Saudijska Arabija, de fakto lider Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), saopštila je da će produžiti svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje za jedan milion barela dnevno sve do kraja june, čime će njihova proizvodnja ostati na nivou od devet barela dnevno.

Rezovi će postepeno biti ukidani u skladu sa uslovima na tržištu, navodi državna informativna agencija SPA, izvještava Reuters.

Rusija, koja vodi blok saveznica OPEC, kolektivno poznat kao OPEC+, navela je da će smanjiti proizvodnju i izvoz nafte za dodatnih 471.000 barela dnevno u drugom kvartalu, u saradnji sa drugim članicama OPEC+, rekao je Aleksandar Novak, zamjenik ruskog premijera i glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina za tamošnji energetski sektor.

OPEC+ se u novembru dogovorio oko smanjenja proizvodnje za ukupno 2,2 miliona barela dnevno u prvom kvartalu 2024. godine.

Članice ovog bloka su pojedinačno saopštavale svoja smanjenja proizvodnje. Kuvajt je naveo da će proizvodnju smanjiti za 135.000 barela dnevno, Alžir za 51.000, a Oman za 42.000.

OPEC+ je implementirao seriju smanjenja proizvodnje od kraja 2022. godine, da bi podržao tržište zbog sve veće proizvodnje u Sjedinjenim Državama, i drugim zemljama proizvođačima koje nisu članice bloka, kao i zbog briga oko potražnje dok se ekonomije bore sa visokim kamatnim stopama.

Cijene nafte se održavaju visokim zbog sve većih geopolitičkih tenzija zbog napada Hutija koje podržava Iran u Crvenom moru, iako je u tome učestvovala i zabrinutost zbog ekonomskog rasta i visokih kamata.

U petak, cijena barela nafte je iznosila 83,55 dolara.

Izvori su rekli za Reuters prošle nedjelje da je "vjerovatno" produženje smanjene proizvodnje u drugom kvartalu godine.

Izgledi za potražnju za naftom su neizvjesni u tekućoj godini. OPEC očekuje još jednu godinu relativno snažnog povećanja potražnje od 2,25 miliona barela dnevno, predvođenog Azijom, dok Međunarodna energetska agencija očekuje mnogo manji rast od 1,22 barela dnevno.

Kairo: Izrael bojkotirao pregovore o prekidu vatre u Gazi

Izraelska vojna vozila u pojasu Gaze.
Izraelska vojna vozila u pojasu Gaze.

Izrael je u nedjelju u Kairu bojkotirao pregovore o prekidu vatre u Gazi nakon što je Hamas odbio zahtjev za kompletnom listom talaca koji su još živi, izvještavaju izraelske novine.

Delegacija Hamasa stigla je u Kairo na pregovore, najavljeni kao moguća posljednja prepreka pred sporazumom koji bi zaustavio borbe na šest sedmica. Ali do večeri nije bilo ni traga od Izraelaca.

"Nema izraelske delegacije u Kairu", citira Ynet, internetska verzija izraelskih novina Yedioth Ahronoth, neidentifikovane izraelske zvaničnike. "Hamas odbija dati jasne odgovore i stoga nema razloga za slanje izraelske delegacije."

Washington je rekao da je sporazum o prekidu vatre već "na stolu", odobren od strane Izraela i da se čeka samo potpisivanje militanata. Ali zaraćene strane dale su malo informacija o stanju bilo kakvog napretka.

Nakon što je delegacija Hamasa stigla, palestinski zvaničnik rekao je Reutersu da dogovor "još nije postignut". Sa izraelske strane tada nije bilo zvanične potvrde čak ni da njena delegacija prisustvuje.

Jedan izvor upućen u razgovore rekao je da bi Izrael mogao ostati podalje od Kaira osim ako Hamas prvo ne predstavi potpunu listu talaca koji su još živi, zahtjev za koji je palestinski izvor rekao da je Hamas do sada odbacio kao preran.

Ipak, američki zvaničnik je rekao novinarima: "Put do prekida vatre u ovom trenutku je jednostavan. I na stolu je dogovor. Postoji okvirni sporazum."

Sporazum bi donio prvo produženo primirje u ratu, koje je do sada bjesnilo pet mjeseci sa samo sedmičnom pauzom u novembru. Desetine talaca koje drže militanti biće oslobođeni u zamjenu za stotine palestinskih zatočenika.

Pomoć opkoljenoj Gazi će biti pojačana kako bi se spasili životi Palestinaca gurnutih na rub gladi. Borbe bi prestale na vrijeme kako bi se zaustavio masovni planirani izraelski napad na Rafah, gdje je više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze zatvoreno uz graničnu ogradu enklave. Izraelske snage će se povući iz nekih područja i dozvoliti stanovnicima Gaze da se vrate u domove napuštene ranije u ratu.

Ali sporazum ne bi ispunio glavni zahtjev Hamasa za trajnim prekidom rata, a istovremeno bi ostavio neriješenom sudbinu više od polovine od preko 100 preostalih talaca - uključujući izraelske muškarce ratne dobi koji nisu obuhvaćeni sporazumom o slobodne žene, djeca, starci i ranjenici.

Egipatski posrednici sugerirali su da bi ta pitanja za sada mogla biti ostavljena po strani uz uvjeravanja da će biti riješena u kasnijim fazama. Izvor Hamasa rekao je Reutersu da militanti još uvijek čekaju na "paket dogovora".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošle sedmice da bi dogovor mogao biti postignut već u ponedjeljak, iako je Washington od tada odustao od tako čvrstog rasporeda. Cilj je da se to uspostavi na vrijeme kako bi se zaustavile borbe za mjesec ramazanskog muslimanskog posta, koji počinje za nedelju dana.

Nakon izraelskog zračnog napada, u Rafahu u južnom pojasu Gaze
Nakon izraelskog zračnog napada, u Rafahu u južnom pojasu Gaze

NAPAD NA RAFAH

Posljednji dani koji su prethodili očekivanom primirju bili su izuzetno krvavi, a razgovori su zasjenjeni smrću 118 ljudi u blizini konvoja hrane na koji su izraelske snage otvorile vatru. Hamas je to nazvao masakrom; Izrael kaže da je većina ubijenih zgažena u stampedu.

U posljednjem prijavljenom napadu na pomoć, vlasti Gaze su saopćile da je najmanje osam osoba ubijeno u nedjelju kada je kamion koji je prevozio pomoć u hrani iz kuvajtske dobrotvorne organizacije pogođen zračnim napadom. Nije bilo izraelskog komentara odmah.

Rat je pokrenut u oktobru nakon što su Hamasovi borci upali kroz izraelske gradove ubivši 1.200 ljudi i zarobili 253 taoca, prema izraelskim podacima. Od tada su izraelske snage ubile više od 30.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, a strahuje se da će hiljade mrtvih ostati nepovađeno pod ruševinama.

Dijelovi pojasa Gaze su opustošeni, gotovo cijelo stanovništvo je ostalo bez domova, a Ujedinjene nacije procjenjuju da je četvrtina stanovnika Gaze na rubu gladi koju je stvorio čovjek.

U mrtvačnici ispred bolnice u Rafahu, žene su plakale pored redova tijela porodice Abu Anza, od kojih je 14 ubijeno u izraelskom zračnom napadu tokom noći.

"Moje srce je nestalo" jecala je njihova majka, Rania Abu Anza, koja je takođe izgubila muža u napadu. "Nisam imao dovoljno vremena s njima."

Stanovnici su opisali teško bombardovanje Kan Younisa, glavnog grada na jugu Gaze, sjeverno od Rafaha, tokom noći. Dalje na sjever, gdje pomoć više ne stiže i gdje je situacija postala još očajnija, zdravstvene vlasti Gaze saopćile su da je 15 djece umrlo od neuhranjenosti ili dehidracije u bolnici Kamal Adwan gdje nije bilo struje za jedinicu intenzivne njege. Tamo se osoblje plaši za živote još šestoro djece.

Washington je u subotu izbacio 38.000 hiljada obroka iz vojnih aviona u Gazu, iako humanitarne agencije kažu da to može imati samo neznatan utjecaj s obzirom na stotine hiljada ljudi kojima je sada očajnički potrebna hrana.

Nakon smrtnih slučajeva u konvoju pomoći prošle sedmice, Izrael je u nedjelju rekao da je njegov prvi pregled otkrio da je većina ubijenih ili ranjenih bila zgažena.

Portparol izraelske vojske Daniel Hagari rekao je da su trupe uglavnom ispaljivale samo hice upozorenja, iako su također "reagovale na nekoliko pojedinaca" nakon što su se "pljačkaši približili našim snagama i predstavljali neposrednu prijetnju".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG