Linkovi

Izdvojeno

Biden nominovao Michaela Murphyja za ambasadora u BiH

Zastava Sjedinjenih Država u Ambasadi u Sarajevu

Predsjednik SAD Joe Biden je nominovao novog ambasadora za BiH, Michaela J. Murphyja.

Murphy je već bio angažiran u Ambasadi SAD-a u BiH, radeći od 2006. do 2009. godine kao politički savjetnik, stoji u njegovoj biografiji.

Murphy, koji ima 29-godišnje iskustvo u diplomatskim službama, trenutno služi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja. Na toj funkciji, između ostalog, nadgleda evropsku sigurnost.

Također, Murphy je bio zamjenik šefa misije u Ambasadi SAD na Kosovu, nakon funkcije u američkoj ambasadi u Sarajevu.

Prije nego će započeti diplomatsku karijeru, Murphy je bio viši pomoćnik kongresmenke Marilyn Lloyd iz Tennesseeja.

Murphy bi trebao naslijediti Erica Nelsona, koji je funkciju ambasadora preuzeo 2019. godine. Njegovu nominaciju treba potvrditi Senat nakon što bude saslušan. Nije saopšten termin saslušanja.

See all News Updates of the Day

Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?

Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.

SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju

Demonstranti u Indijanapolisu (Foto: AP/Darron Cummings, arhiva)

Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.

Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.

Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".

Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.

Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.

Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.

Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.

Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu

Obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu 2022.

Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.

MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.

Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.

„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.

Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.

„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.

Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.

Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.

Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.

Plastični otpad guši planetu

Plastični otpad guši planetu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju

State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde

ARHIVA - Logo State Departmenta i silueta državnog sekretara Antony Blinkena. (Foto: Reuters/Andrew Harnik)

Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.

Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.

Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".

"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.

Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.

Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.

Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG