Linkovi

Najvažnije

FBI upozorava na moguće proteste naoružanih učesnika uoči predsjedničke inauguracije

FILE - Workers install a flag on the West Front of the U.S. Capitol as preparations take place for President-elect Joe Biden's inauguration, Jan. 9, 2021.

Federalni istražni biro (FBI) objavio je upozorenje na mogućnost održavanja protesta naoružanih učesnika u Washingtonu i prijestolnicama svih pedeset država širom Amerike u danima uoči inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena 20. januara, objavila je agencija Reuters – pozivajući se na neimenovani izvor iz federalne agencije za primjenu zakona.

Istovremeno, nakon nasilja koje se prošle srijede dogodilo u kompleksu Capitol Hilla, kada je bio pod opsadom dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa, Nacionalna garda će u prijestolnicu Washington poslati 15.000 pripadnika.

Takođe, biće zabranjene turističke ture u području spomenika Georgeu Washingtonu – jednom od najprepoznatljivijih simbola grada.

Isti izvor koji je insisitirao na anonimnosti rekao je da se upozorenje FBI-ja odnosi na period od 16 - 20. januara za prijestolnice američkih država – i najmanje još tri dana nakon inauguracije u prilestolnici Washingtonu.

Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.
Members of the National Guard arrive to the U.S. Capitol days after supporters of U.S. President Donald Trump stormed the Capitol in Washington, D.C.

Daniel Hokanson, šef Biroa Nacionalne garde, izjavio je da očekuje će 10.000 pripadnika te formacije biti u Washingtonu do subote. Biće angažovani u oblastima bezbjednosti, logistike i komunikacija.

Ukazao je da bi njihov broj mogao biti povećan do 15.000.

Senator Chris Murphy​, koji se u ponedjeljak obratio vršiocu dužnosti sekretara za odbranu, izjavio je da nije jasno hoće li Nacionalna garda biti dovoljna za zaštitu prijestolnice SAD-a, ili će za to biti potrebne aktivne trupe.

Inače, Tajna služba će sa pripremama tog događaja otpočeti u srijedu, skoro nedjelju dana ranije nego što je bilo predviđeno, nakon prošlonedjeljnih nereda na Capitol Hillu kao i bojazni zbog organizovanja novih protesta kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost učesnika ceremonije.

Chad Wolf, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, saopštio je da je u svjetlu događaja od prošle srijede, zatražio da Tajna služba bezbjednosne operacije otpočne 13. umesto 19. januara.

"Federalne, državne i lokalne agencije će nastaviti koordinisanje planova i resursa za taj važan događaj", saopštio je Wolf.

Prethodno mu se pismom obratila gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser​ koja ga je pozvala na, kako je navela, primjenu novog pristupa bezbjednosti nakon, kako ga je označila, prošlonedjeljnog terorističkog napada. To je ujedno i njena aluzija na opsadu i upad dijela pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u kompleks Capitol Hilla.

Supporters of President Donald Trump are confronted by U.S. Capitol Police officers outside the Senate Chamber inside the Capitol in Washington, Jan. 6, 2021.
Supporters of President Donald Trump are confronted by U.S. Capitol Police officers outside the Senate Chamber inside the Capitol in Washington, Jan. 6, 2021.

Bowser je zatražila od Wolfa da zabrani javna okupljanja do 24. januara.

Podsjetimo, hiljade pristalica odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa okupile su se prošle srijede u Washingtonu, na protestima povodom navodne izborne krađe, tvrdnji koje su odbacile američke sudske institucije u ukupno 64 tužbi koje nisu prihvaćene.

Situacija je kulminirala kada je dio Trumpovih pristalica upao u kompleks Capitol Hilla, u trenutku kada je Kongres zasjedao o potvrdi rezultata glasanja Elektorskog koledža, po kojima je na novembarskim predsjedničkim izborima pobijedio demokratski kandidat Joe Biden.

Inače, Odbor za inauguraciju Joea Bidena saopštio je da će manifestacija biti zasnovana na promociji principa ujedinjene Amerike.

U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.
U.S. President-elect Joe Biden announces economics and jobs team nominees at transition headquarters in Wilmington, Delaware.

Istovremeno, građanima je upućen apel da ne putuju na ceremoniju inauguracije u prijestolnicu Washington. Precizirano je i da će u dijelu grada gdje se nalaze najznačanije institucije, spomenci i muzeji, biti postavljeno 191.500 zastava u čast građana koji neće prisustvovati inauguraciji.

Ceremonija preuzimanja dužnosti američkog predsjednika tradicionalno privlači stotine hiljada posjetilaca u američku prijestolnicu. Taj broj bi, međutim, nedvosmisleno bio manji usljed globalne pandemije COVID-19.

Prošle sedmice odlazeći predsjednik Donald Trump izjavo je da neće prisustvovati inauguraciji izabranog američkog predsjednika Joea Bidena.

Donald Trump
Donald Trump

See all News Updates of the Day

Objavljen video snimak brutalnog policijskog prebijanja Afroamerikanca u Memphisu

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Američki grad Memphis, u Tennesseeu, objavio je u petak veče šokantan video nasilnog obračuna petorice policajaca sa 29-godišnjim Afroamerikancem Tyreom Nicholsom, koji je podlegao povredama tri dana nakon što je pretučen.

Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )
Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)
Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)
Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

Evropa nastoji isporučiti tenkove u "ključnom" trenutku za rat u Ukrajini

Njemački tenk Leopard 2.

Njemačka i njeni evropski saveznici planiraju poslati oko 80 tenkova Leopard 2 u Ukrajinu u narednim sedmicama, navodi Berlin, koji je ove sedmice najavio promjenu politike nakon intenzivnog pritiska Kijeva i njegovih zapadnih partnera.

Leopard 2 se smatra jednim od najmoćnijih tenkova na svijetu i vrlo je pogodan za sukob u Ukrajini.

Britanija i Sjedinjene Države također šalju desetine svojih glavnih borbenih tenkova. Odluka označava značajan korak u isporuci zapadnog oružja Ukrajini, a NATO smatra da dolazi ključnim momentom u ratu - onom koji također uvlači zapadne nacije dublje u sukob.

Isporuka u martu

Njemačka ne samo da planira poslati 14 tenkova, već je također dozvolila saveznicima da pošalju svoje tenkove njemačke proizvodnje Leopard. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da bi tenkovi trebali biti isporučeni do kraja marta.

"Moj primarni zadatak sada je da uđem u pregovore sa odbrambenom industrijom s ciljem značajnog ubrzanja vremena nabavke", rekao je Pistorius u četvrtak tokom posjete vojnom kampu za obuku. "Ako pogledate municiju, tu je i pitanje količine. (...) Također ću održati početne razgovore sa industrijom oružja o ovom pitanju, vjerovatno već sljedeće sedmice", dodao je on.

Poljska, Španija, Norveška i Finska su rekle da su spremne da pošalju tenkove Leopard 2. Kanada je u četvrtak objavila da će poslati četiri tenka u Kijev.

Njemačka je u srijedu saopštila da bi ukupan broj trebao iznositi dva bataljona, odnosno oko 80 vozila.

Vrijeme i strategija

Uz to, Ukrajina će dobiti 14 britanskih tenkova Challenger 2 u narednim sedmicama i 31 američki tenk Abrams iz Sjedinjenih Država kasnije tokom godine. Ukrajinskim trupama će biti potrebno nekoliko sedmica obuke na različitoj opremi, rekao je John Lough, saradnik programa Rusija i Evroazija u londonskom institutu za politiku Chatham House.

"Ukrajinci su se pokazali kao, mislim, izvanredno sposobni da apsorbuju zapadnu vojnu pomoć. Ali za to je potrebno vrijeme, a vrijeme nije na njihovoj strani, s obzirom da je proljeće iza ugla i postoji očekivanje da će Rusija pokrenuti neku vrstu velike ofanzive", rekao je Lough za Glas Amerike.

Ukrajina će morati da odluči kako da integriše tenkove u svoje oružane snage.

"Tenkovi će napraviti pravu razliku", rekao je Ed Arnold, istraživač na Royal United Services Institute u Londonu, istraživačkom centru za odbranu i sigurnost u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Ukrajina će zapravo morati odlučiti kako će koristiti ove tenkove. Da li ih stavljaju direktno u borbu čim budu dostupni? Ili da ih integriraju u veće formacije, treniraju i uvježbavaju te veće formacije, i troše malo više vremena integrirajući ih u način na koji se bore da bi ih potencijalno mogli koristiti ljeti?" Arnold je rekao novinskoj agenciji Reuters.

"Ključni" momenat u ratu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je odluku o slanju tenkova kao "ključni trenutak".

"Moramo obezbijediti teže i naprednije sisteme Ukrajini, i to moramo učiniti brže", rekao je Stoltenberg.

Angela Stent, stručnjakinja za Rusiju na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu, rekla je da je isporuka zapadnih glavnih borbenih tenkova Ukrajini dodatni dokaz pogrešne procjene ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Ono čemu se Vladimir Putin nada i čemu se nadao proteklih nekoliko mjeseci je da će zastrašivanje, a zatim i umor Evropljana – posebno zbog uticaja koji sankcije imaju na njihove vlastite ekonomije – da će sve te stvari uzrokovati da se transatlantsko jedinstvo razbije. Ali do sada nije. Vidjeli smo suprotno", rekla je Stent Reutersu.

Kijev kaže da mu je potrebno 300 tenkova — daleko više nego što će vjerovatno dobiti u narednim mjesecima. Ukrajina također kaže da su joj potrebni zapadni borbeni avioni poput američkog F-16 da porazi rusku invaziju. Može li to biti sljedeća barijera koju Zapad mora savladati?

"Dok se zračne snage u Evropi i SAD-u modernizuju, imaju stariju opremu koju bi potencijalno mogli dati Ukrajini. To bi bila još jedna eskalirajuća mjera. Ali mislim da u ovom trenutku oni žele vidjeti kako će se Ukrajina snaći s tenkovima a zatim procijenite odatle", rekao je Arnold.

Zapadno učešće

Zapadni vodeći borbeni tenkovi, sa posadom Ukrajinaca, uskoro će se suočiti sa ruskim oklopom po stepama Evrope.

John Lough iz Chatham Housea rekao je da Zapad mora biti jasan u vezi s implikacijama.

"Slanje ove razine opreme u ovim količinama znači da zemlje NATO-a, mislim, efektivno ulaze u rat", rekao je Lough. "“Naravno, indirektno, ali jesu, jer postaju kritični jedini izvor snabdijevanja ukrajinskih oružanih snaga.

"Ovo bi moglo trajati jako dugo", nastavio je Lough. "Rusi to prepoznaju, a iz Putinove poruke ruskom društvu možemo zaključiti da on priprema zemlju za dugi rat. Pitanje, mislim, međutim, na zapadnoj strani je da li su zapadne vlade spremne da urade istu stvar sa svojim društvima."

Američki, kineski i ruski uticaji u Africi

Američki, kineski i ruski uticaji u Africi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Najviši kineski, ruski, ali i američki zvaničnici posjećuju neke zemlje u Africi. Nekoliko američkih predstavnika koji su već tamo, žele izbalansirati svoju želju da afričke zemlje ne podržavaju ruski rat u Ukrajini i zadovoljenje kineskih ambicija.

SAD: Ekonomski rast bolji od očekivanog na kraju 2022, ekonomisti očekuju blažu recesiju

Ljudi kupuju u robnoj kući Macy's tokom Crnog petka u New Yorku 25. novembra 2022. 

Američka ekonomija rasla je brže nego što se očekivalo u posljednjem kvartalu 2022, ali to vjerovatno daje preuveličano dobru sliku najveće svjetske privrede jer je mjera domaće potražnje zabilježila najsporiji rast u posljednje dvuhe i po godine, što je odraz većih troškova pozajmljivanja.

U izvještaju Sekretarijata za ekonomiju o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je objavljen u četvrtak, navodi se da je polovina ubrzanog rasta podstaknuta naglim povećanjem zaliha kompanija, od kojih su neke vjerovatno neželjene.

I dok je potrošnja zadražala solidan tempo rasta, najveći dio povećanja potrošnje dogodio se početkom posljednjeg kvartala. Maloprodaja je značajno oslabila u novembru i decembru.

Ovo bi mogao da bude posljednji kvartal čvrstog rasta prije nego što se u potpunosti osjete zakašnjeli efekti najbržeg ciklusa zatezanja monetarne politike Federalnih rezervi (Centralne banke SAD) od osamdesetih godina prošlog vijeka. Većina ekonomista očekuje recesiju do druge polovine godine, iako blažu u poređenju sa prethodnim padovima, zbog izvanredno snažnog tržišta rada.

Maloprodaja je naglo oslabila u posljednja dva mjeseca, a proizvodnja se izgleda pridružila tržištu nekretnina u recesiji. Dok tržište rada ostaje snažno, poslodavci nastavljaju da osjećaju nelagodu što bi na kraju moglo da utiče na zapošljavanje.

"Američka ekonomija ne pada sa litice, ali gubi izdržljivosti i rizikuje dobit rano ove godine", smatra Sal Guatieri, ekonomista iz Toronta. "To bi trebalo da ograniči Federalne rezerve na još samo dva mala povećanja kamatnih stopa u narednim mjesecima".

Bruto domaći proizvod povećan je 2,9 odsto po godišnjoj stopi u posljednjem kvartalu, vlada je saopštila u svojoj procjeni u četvrtak. Ekonomija je rasla 3,2 odsto u trećem kvartalu. Ekonomisti koje je konsultovala agencija Reuters, predviđaju povečanje BDP-a od 2,6 odsto.

Snažan rast u drugoj polovini je izbrisao 1,1 odsto poremećaja u prvih šest mjeseci. U 2022. godini, ekonomija je rasla 2,1 odsto, u odnosu na 5,9 procenata prijavljenih 2021. Federalne rezerve prošle godine podigle je svoju osnovnu stopu stopu za 425 bazičnih poena, sa skoro nule na 4,25-4,50 odsto, najviše od kraja 2007. godine.

Potrošnja, koja predstavlja više od dvije trećine ekonomske aktivnosti u SAD, pomogla je rastu, uglavnom odražavajući porast potrošnje robe na početku kvartala, uglavnom na motorna vozilia. Potrošači također troše na usluge kao što su zdravstvo, stanovanje, komunalije i na ličnu njegu.

Potrošnja je podržana otpornošću tržišta rada kao i viškom ušteđevine nagomilanim tokom covid pandemije. Prihod na raspolaganju domaćinstava poslije obračuna inflacije je povećan na 3,3 odsto, pošto je porastao za jedan odsto u trećem kvartalu. Stopa štednje porasla je sa 2,7 odsto na 2,9 odsto.

Ali potražnja za dugotrajnim proizvodima, koji su uglavnom kupljeni na kredit, opala je, a neka domaćinstva, posebno sa nižim prihodima, potrošila su svoju ušteđevinu.

Kao rezultat toga, zalihe su porasle na 129,9 milijardi dolara, u poređenju sa 38,7 milijardi dolara u prethodnom kvartalu. Zalihe su povećale rast BDP-a za 1,46 procenata. Smanjivanje zaliha, vladina trošenja i trgovina, povećale su domaću potražnju za samo 0,2 odsto, što je sporije u odnosu na treći kvartal.

Američke akcije su se povećale. Dolar je bio stabilan u odnosu na više stranih valuta. Cijene američkih dionica su pale.

Nadolazeća recesija

Uprkos jasnim znakovima slabe predaje prema 2023, neki ekonomisti su oprezni optimisti da će ekonomija zaobići totalnu recesiju i, umjesto toga, trpjeti nadolazeće opadanje u kojem će sektori ekonomije opadati pojedinačno, prije nego svi odjednom.

Oni tvrde da monetarna politika sada djeluje sa manjim zastojem, nego što je to ranije bio slučaj zbog tehnološkog napretka i transparentnost američke centralne banke, što je, kako su rekli, rezultiralo time da su finansijska tržišta i realna ekonomija djelovale u očekivanju povećanja kamatnih stopa.

Ulaganje u stanovanje je pretrpjelo sedmi uzastopni kvartalni pad, najduži takav od kolapsa tokom Velike recesije od 2007. do 2009. godine, ali postoje znaci da se tržište nekretnina stabilizuje.

Hipotekarne kamate su padale dok su federalne rezerve usporavale
tempo povećanja kamatnih stopa.

Odvojeni izvještaj Sekretarijata za rad u četvrtak pokazao je da se prvobitan broj zahtjeva za državnu pomoć za nezaposlene smanjio za
6.000 na sezonski prilagođenih 186.000 za nedjelju koja se završila 21. januara, što je najniži nivo od aprila 2022.

Broj ljudi koji i dalje dobijaju nadoknadu poslije prve nedjelje pomoći, što je pokazatelj zapošljavanja, povećao se za 20.000 na milion i 675 hiljada u nedelji zaključno sa 14. januarom.

Kompanije van tehnološke industrije, kao i sektori osjetljivi na kamate, kao što su nekretnine i finansije gomilaju radnike pošto su se mučili da pronađu radnu snagu tokom pandemije.

Američki lideri su dužni da čuvaju državne tajne - samo ne kod kuće

Dokumenta koja je Sekretarijat za pravosuđe podnio sudu u slučaju zaplijene povjerljivog materijala na imanju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi (Foto: AP/Jon Elswick)

Demokrate su oštro reagovale kada je otkriveno da bivši predsjednik Donald Trump posjeduje povjerljiva dokumenta koja su trebalo da budu predata vladi kada je napustio položaj.

Zatim su im se u kritikama pridružili i republikanci, ali kada je otkriveno da aktuelni predsjednik Joe Biden također nije adekvatno postupao sa povjerljivim dokumentima.

Sada, kada je povjerljivi materijal otkriven i u kući bivšeg potpredsjednika SAD Mike Pencea, stranačke kritike postale su jedinstvene.

Najveće američke državne tajne, po svemu sudeći, nisu uvijek bezbjedne kod najviših zvaničnika. Ni kada su u Trumpovim rukama, koji odbacuje vladina pravila i običaje, niti kada ih posjeduju Biden i Pence, koji ih poštuju.

"Šta se zaboga ovdje događa" zapitao se senator sa Floride Marco Rubio, vodeći republikanski član senatskog Odbora za obavještajne poslove, komentarišući Penceov slučaj.

"Očigledno je da postoji sistemski problem u izvršnoj grani. Govorimo o dvije uzastopne administracije iz dvije različite stranke, sa najvišim zvaničnicima koji drže dokumenta tamo gdje im nije mjesto", rekao je Rubio.

Predsjedavajući odbora, demokratski senator iz Virginije Mark Warner, imao je savjet za sve bivše i buduće predsjednike, bez obzira na stranačku pripadnost: "Provjerite ormare".

U utorak je otkriveno da su povjerljiva dokumenta pronađena u Penceovoj kući u Indiani, a njegov advokat Gregory Jacob je o tome obavijestio Nacionalni arhiv - koji je zadužen da čuva materijale iz Bijele kuće.

Jacob je naveo da je mali broj dokumenata slučajno spakovan i poslat na Penceovu ličnu adresu na kraju mandata Trumpove administracije. Dokumenta su otkrivena kada je bivši potpredsjednik, podstaknut viješću da su povjerljivi papiri pronađeni u Bidenovoj kući i bivšoj kancelariji, tražio od advokata da provjere da li su neka i u njegovom posjedu.

Specijalni tužioci vode istragu o Trumpovom i Bidenovom slučaju. U sva tri slučaja, nije javno poznat značaj pronađenih povjerljivih dokumenata, niti da li njihovim neadekvatnim rukovanjem ugrožena nacionalna bezbjednost. Međutim, jasno je da su neka dokumenta pronađena na Trumpovom imanju Mar-a-Lago na Floridi bila strogo povjerljiva.

Trump je oštro reagovao kada su agenti FBI-a pretražili njegovu kuću u potrazi za dokumentima koja nisu trebalo da budu u njegovom posjedu, iako se mjesecima suprostavljao naporima da se ona predaju Nacionalnom arhivu. Zbog toga je vlada bila primorana da izda nalog da se dokumenta oduzmu.

Bidenovi saradnici ističu da je predsjednik brzo i potpuno sarađovao kada su povjerljiva dokumenta pronađena u njegovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu, iako su mjesecima čekali da objave šta se dogodilo.

U Predstavničkom domu, u kojem većinu imaju republikanci, kongresmen iz države Ohio Mike Turner - jedan od kandidata za predsjedavajućeg Odbora za obavještajne poslove - rekao je da će tražiti istu obavještajnu i procjenu rizika u Penceovom slučaju, kao što je to uradio i u prethodnim.

"Ozbiljna je stvar kada bilo koji vladin zvaničnik pogrešno postupa sa povjerljivim dokumentima", rekao je Turner.

Nepravilno postupanje sa bezbjednosnim informacijama postalo je politički motivisano pitanje tokom predsjedničke trke 2016. godine, kada je Hillary Clinton - demokratska kandidatkinja - istraživana zbog neadekvatne prakse slanja mailova dok je bila državna sekretarica.

Tadašnji direktor FBI-a James Comey zaključio je da su Clinton i njeni saradnici "bili izuzetno nemarni kada je riječ o veoma osjetljivim, povjerljivim informacijama" ali da to nisu namjerno radili. Preporučio je da se ne podižu optužnice.

U velikoj američkoj vladi ima mnogo ljudi koji imaju uvid u barem neke tajne koje bi trebalo da čuvaju. Prema jednom vladinom izvještaju, oko 1,25 miliona vladinih službenika prošlo je najstrožu bezbjednosnu kontrolu 2019. godine.

Curenje povjerljivih informacija u medijima nije neuobičajeno. Međutim, članovi Kongresa iz obje stranke smatraju da nešto ne funkcioniše kako treba, kada predsednik, bivši predsjednik i bivši potpredsjednik posjeduju papire koje ne bi trebalo da imaju.

"Ne vjerujem da su postojali "zlokobni motivi" kada je riječ o načinu na koji su predsjednik Biden, predsjednik Trump ili potpredsjednik Pence tretirali povjerljive informacije. Imamo problem sa povjerljivim informacijama koji mora da bude riješen", tvitovao je republikanski senator Lindsay Graham.

Demokratski senator iz Oregona, Ron Wyden - jedan od vodećih članova senatskog Odbora za obavještajne poslove - rekao je da su on i republikanski senator iz Kansasa Jerry Moran godinama radili na izmjeni sistema klasifikacije dokumenata, koji je nazvao "nefunkcionalnim haosom".

"U sistemu ima toliko stvari da je teško utvrditi šta bi trebalo da bude označeno kao povjerljivo, a zatim je teško utvrditi gdje bi trebalo skinuti tu oznaku", rekao je Wyden.

Avril Haines, direktorica nacionalnih obavještajnih službi, "je prvi put poslije više godina počela da radi na tome na dvostranačkoj osnovi. Mislim da je to hrabar potez", poručio je Wyden.

Predstavnici bivših predsjednika Billa Clintona, Georgea Busha mlađeg i Baracka Obame, kao i bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja, saopštili su da povjerljiva dokumenta nisu pronađena u njihovom ličnom posjedu.

Međutim, najmanje nekoliko puta godišnje, bivši zvaničnici iz svih nivoa vlade otkriju da posjeduju povjerljivi materijal i predaju ga vlastima, rekla je za AP neimenovana osoba upoznata sa situacijom.

Ta osoba navela je da je bivši predsjednik Jimmy Carter pronašao povjerljive papire u svojoj kući u Georgiji, najmanje jednom prilikom, i da ih je vratio Nacionalnom arhivu. Međutim, ti papiri su zakonski pripadali Carteru, zato što je tek po isticanju njegovog mandata usvojen zakom kojim se sva predsjednička i potpredsjednička dokumenta definišu kao imovina američke vlade.

Jason Baron, bivši direktor u Nacionalnom arhivu, rekao je da je moguće da se naprave nenamjerne grešne kada jedna administracija predaje vlast drugoj, imajući u vidu "užurbane pripreme osoblja za predsjedničku tranziciju".

"Nisam iznenađen što se dokumenta sa oznakama povjerljivo mogu naći među ličnim papirima u kućama bivših vladinih zvaničnika", ističe Baron i preporučuje da se od najviših zvaničnika zahtijeva da osiguraju strogu procjenu "ličnih" papira prije nego što kutije napuste kancelarije.

Na Capitol Hillu, u međuvremenu, postalo je jasno da je Penceov slučaj ponovo poremetio razmjenu optužbi.

"Niko nije iznad zakona. Ne znam kako bilo ko može da ima povjerljiva dokumenta. Na svakom koji sam ja vidio velikim slovima piše "povjerljivo", rekao je republikanski senator sa Floride Rick Scott.

Republikanski senator iz Texasa John Cornyn podsjetio je da se povjerljiva dokumenta premještaju iz kancelarija raznih odbora samo u zaključanim torbama.

Wyden ističe da je tokom njegovog staža u odborima uvijek bilo pravilo da se ništa ne iznosi iz prostorije. "I tačka", zaključio je demokratski senator.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG