Linkovi

Najnovije

Biden planira skromniju inauguraciju kako bi se spriječilo širenje koronavirusa

Joe Biden
Joe Biden

Uspostavljajući oštar kontrast spram predsjednika Donalda Trumpa, čija je administracija započela mandat kontoverzom u javnosti, povodom stvarnog broja ljudi na njegovoj inauguraciji, novoizabrani predsjednik Joe Biden rekao je u petak da je usljed pandemije koronavirusa planirao događaj smanjenih razmjera, iz bezbjednosnih razloga.

Bivši potpredsjednik SAD ispred Demokratske stranke rekao je da očekuje da će 20. januara položiti zakletvu na platformi koja je izgrađena na stepenicama američkog Capitola, ali da bi želio da izbjegne gužvu koja se obično formira u Nacionalnom molu i duž Avenije Pennsylvania zbog želje velikog broja ljudi da posmatraju ceremonije i parade.

"Pretpostavljam da vjerovatno neće biti džinovske uvodne parade Avenijom Pennsylvania​. Ali pretpostavljam da ćete vidjeti mnogo virtuelnih aktivnosti u državama širom Amerike, što će angažovati više ljudi nego ranije", rekao je Biden u svom rodnom gradu Wilmingtonu, gdje priprema svoju novu administraciju.

Trumpova administracija nezaboravno je u januaru 2017. godine započela oštrom kritikom koju je medijima uputio tadašnji portparol Sean Spicer zbog objavljivanja fotografija na kojima se vidi daleko manja gužva nego što je to bio slučaj prilikom polaganja zakletve predsjednika Baracka Obame kao prvog Afroamerikanca predsjednika države osam godina ranije.

Biden je rekao da njegovo osoblje sarađuje sa istim timom koji je organizovao avgustovsku, najvećim dijelom virtuelnu Demokratsku nacionalnu konvenciju, kako bi planirao polaganje zakletve koje ne bi povećalo rizike od ubrzavanja širenja Covida, koji je u Sjedinjenim Državama dostigao novi rekord.

"Ljudi žele da slave", rekao je Biden. "Ljudi žele da mogu da kažu da smo prenijeli palicu. Idemo dalje. Demokratija je funkcionisala".

Ceremonija obično započinje tako što odlazeći predsjednik i izabrani predsjednik zajedno putuju od Bijele kuće do Capitola. Nakon što novi predsjednik položi zakletvu, on se vozi duž avenije Pennsylvania da bi preuzeo novu dužnost dok bivši predsjednik odlazi, obično helikopterom.

Trump, koji je odbio da prizna izbore, nije rekao da li će prisustvovati ceremoniji. Umjesto toga, prema izvoru upoznatom sa unutrašnjom diskusijom u Bijeloj kući, on razmišlja da tog dana pokrene svoju kandidaturu i objavi želju da se ponovo kandiduje 2024. godine.

Pandemija je ubila više od 273.000 ljudi u SAD-u, a slučajevi i hospitalizacije rastu kako se približavaju zimski mjeseci.

See all News Updates of the Day

Biden produžio važenje uredbe o Zapadnom Balkanu

Arhiv - Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Foto: Twitter/@POTUS)
Arhiv - Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Foto: Twitter/@POTUS)

Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Država, produžio je za godinu dana uredbu o vanrednim mjerama za područje Zapadnog Balkana.

U objavi Bijele kuće navedeno je da strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zabadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku spoljnu politiku.

"Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", precizirano je u saopštenju o produženju važenja uredbe.

Navedeno je i da je 26. juna 2001. uredbom pod brojem 13219 tadašnja administracija proglasila vanredne mjere na području Zapadnog Balkana – i to u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima.

To je, kako je ukazano, primikenjeno kao vid rešavanja pretnji nacionalnoj i spoljnoj politici SAD-a.

"Osoba koje pomažu, sponzorišu ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regiona i aktivnosti kojima se opstruira primjena Dejtonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donete 10. juna 1999", navedeno je u saopštenju.

Ukazano je da je sadržaj uredbe izmijenjen 2003, da bi se primijenili dodatni koraci u vezi sa ometanjem primjene Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. prema Sjevernoj Makedoniji.

Uz to, juna 2021. prošireno je važenje uredbe na nacionalnom nivou.

Tada je precizirano da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednje dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju.

"Otežani su i pune integracije u transatlantske institucije, što predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", navedeno je u saopštenju Bijele kuće.

Antimuslimanske grupe u Americi ponovo u centru pažnje

Hodočasnici se mole napolju u Velikoj džamiji tokom godišnjeg hodočašća hadža u Meki, Saudijska Arabija, 12. juna 2024.
Hodočasnici se mole napolju u Velikoj džamiji tokom godišnjeg hodočašća hadža u Meki, Saudijska Arabija, 12. juna 2024.

Iako je izgledalo da blijede i slabe, grupe koje zagovaraju mržnju muslimana u Sjedinjenim Državama ponovo su u centru pažnje posljednjih mjeseci, i dobile su na snazi ratom Izraela i Hamasa u Gazi.

Mnoge od ovih grupa, kao što su Jihad Watch i Act for America, pojavile su se poslije napada na SAD 11. septembra i rasle zbog straha javnosti od terorizma. Ali kako su ti strahovi nestajali posljednjih godina, tako se i uticaj grupa smanjio. Neke grupe su se raspale, dok su druge gravitirale ka aktuelnijim pitanjima.

Sa vrhunca od 114 u 2017, njihov broj je pao na samo 34 prošle godine, prema Južnom pravnom centru za siromaštvo (Southern Powerty Law Center - SPLC), neprofitnoj organizaciji koja prati delovane grupa mržnje.

Početkom 2023. godine, „islamofobija je polako opadala”, rekao je viši istraživač SPLC-a Caleb Kieffer.

Zatim je uslijedio napad Hamasa na Izrael 7. oktobra, koji je odnio oko 1.200 života i izazvao masivan izraelski vojni odgovor u Gazi.

Antimuslimanske grupe koje su se „oportunistički” uhvatile u koštac sa pitanjima koja izazivaju podjele, kao što su kritička teorija rase i politika koja uključuje LGBTQ, vratile su se u akciju.

„Ove antimuslimanske grupe su se vratile na svoje suštinske poruke”, rekao je Kieffer u intervjuu za Glas Amerike. „Oni su se žestoko bavili retorikom od oktobra prošle godine.”

Na primjer, ACT for America. Osnovala ju je 2007. Brigitte Gabriel, libanska američka politička aktivistkinja koja sama za sebe kaže da je preživjela terorizam, a grupa je prerasla u jednu od vodećih antimuslimanskih organizacija u zemlji.

Na svom vrhuncu, grupa je imala više od 50 aktivnih odbora, od kojih je svako od njih SPLC računao kao zasebnu grupu mržnje. Ali posljednjih godina, većina predstavnišata je ili zatvorena ili prebačena u druge oblasti, ostavljajući ACT for America sa samo osam na najnovijoj listi SPLC-a.

Prema SPLC, ACT for America je zauzeo jedan stav prije 7. oktobra, između ostalog, peticijom koja poziva na „Zaustavljanje invazije na granice koju finansiraju poreski obveznici”.

Poslije 7. oktobra, grupa je pokrenula još jednu peticiju koja je više u skladu sa njenim dnevnim redom i pozivom bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da prestane da prima palestinske izbeglice iz Gaze.

Upozoravajući svoje sledbenike o domaćem teroru džihadista, Gabriel, koja je pristalica Trumpa, počela je da prodaje svoju antimuslimansku knjigu „Jer oni mrze: Osoba koja je preživjela islamski teror upozorava Ameriku”, u zamjenu za donaciju od 25 dolara.

U snimku pod nazivom „Probudi se Ameriko” u oktobru, ona je tvrdila: „Hamas ima veliku mrežu ćelija koje se šire širom Amerike, od Laurela, u Marylandu, do Tuscona, u Arizoni”.

Druge grupe na sličan su se način vratile na svoj prvobitni dnevni red.

Muslimanski hodočasnici obilaze Kabu, kubičnu zgradu tokom godišnjeg hadža hodočašća u Meki, Saudijska Arabija.
Muslimanski hodočasnici obilaze Kabu, kubičnu zgradu tokom godišnjeg hadža hodočašća u Meki, Saudijska Arabija.

Jihad Watch, web stranica koju vodi istaknuta antimuslimanska figura Robert Spencer, objavila je prošlog oktobra članak u kojem se tvrdi: „Mi smo u ratu između divljaka i civilizacije. Sve ostalo su detalji”.

Osam dana kasnije politička web stranica pod nazivom FrontPage Magazine objavila je članak pod naslovom „Islam je to, glupane”, u kome se navodi da su sve što je Hamas uradio „radili muslimani kroz istoriju i da se praktikuje i danas”.

FrontPage Magazine izdaje Centar za slobodu David Horowitz, još jedna vodeća antimuslimanska grupa. Jihad Watch je projekat tog centra.

ACT for America, Jihad Watch i Centar za slobodu David Horowitz su dio onoga što stručnjaci opisuju kao dobro finansirane, blisko povezane antimuslimanske industrije, pri čemu svaka grupa igra posebnu ulogu u sistemu.

Sa predstavništvima širom zemlje, ACT for America sa sjedištem u Washingtonu daje pokretu glavni zamah, rekao je Kieffer. Centar za bezbjednosnu politiku služi kao njegov think tank, rekao je on.

Grupe koje je odredio SPLC pojavljuju se na drugim listama mržnje. Nekoliko tih grupa koje je Glas Amerike kontaktirao, osudili su to što su se našli na listi. U izjavi za Glas Amerike, portparol ACT-a for America odbacio je oznaku da je „antimuslimanska”, i dodao da je organizacija uvijek primala i uključivala pripadnike svih vjera, uključujući muslimane, i bila domaćin muslimanskim glavnim govornicima na svojim konferencijama.

ACT for America radi na širokom spektru pitanja, od kojih nijedno nije antimuslimansko, rekao je portparol.

„U stvari, od poraza ISIS i Al-Kaide između 2018. i 2024, od ACT-a za Ameriku niste čuli ni jednu rečenicu o radikalnom islamu.”

U odgovoru na pitanje Glasa Amerike, Spencer iz Jihad Watcha optužio je SPLC da blati i kleveta organizacije koje se protive njenoj krajnje ljevičarskoj političkoj agendi spajajući ih sa KKK i neonacistima.

U kratkom intervjuu za Glas Amerike, J. Michael Waller, viši analitičar za strategiju u Centru za bezbjednosnu politiku, nazvao je ovu oznaku „klevetom” i dodao da je to povezano sa kritikom njegove grupe prema iranskoj vladi i Muslimanskoj braći.

Kieffer je branio metodologiju SPLC, naveo je da ona označava samo grupe koje klevetaju i demonizuju ljude zbog njihove rase, vjere, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. SPLC definiše antimuslimanske grupe mržnje kao organizacije koje govore protiv islama i šire teorije zavjere o muslimanima kao subverzivnoj prijetnji po naciju.

Nije svaka grupa protiv mržnje prema muslimanima izdržala test vremena. Posljednjih godina zatvoreno je desetine predstavništava grupe ACT for America. Portparol ACT je rekao da se većina njegovih grupa članova prešla na digitalne platforme i da se sastaju online. Blog protiv izbjeglica i muslimana, pod imenom Refugee Resettlement Watch ostao je neaktivan i izbačen je sa SPLC liste grupa mržnje.

Druga poznata antimuslimanska grupa pod nazivom Razumijevanje prijetnje objavila je prošle godine da se gasi. Grupom je upravljao bivši agent FBI poznat po širenju antimuslimanskih teorija zavjere.

Druge grupe su se rebrendirale. Prema SPLC, jedno bivše predstavništvo ACT for America sada radi kao AlertAmerica.News. Njegov fokus se kreće od jačanja nacionalne bezbjednosti do borbe protiv komunizma i američkog marksizma.

Kieffer je rekao, iako se centralni fokus grupe možda pomjerio sa islamofobije, ona nastavlja da poziva poznate, antimuslimanske govornike na svoje događaje. S obzirom na to da rat u Gazi i dalje bjesni, oživljavanje islamofobije je nesmanjeno, rekao je Kieffer. To će se vjerovatno promijeniti uoči predsjedničkih izbora u novembru.

„Pretpostavljam da ćemo ponovo polako vidjeti slabljenje kako ove grupe počnu da pokreću druga pitanja”, rekao je on.

Brian Levin, kriminolog i istraživač zločina iz mržnje, primijetio je da su zločini iz mržnje protiv muslimana porasli posljednjih godina, čak i kada se broj grupa iz mržnje smanjivao. To je zato što je mržnja našla novi dom u mainstreamu.

„Suština je u tome da se način na koji se udružujemo da bismo izrazili i pojačali mržnju promijenio”, rekao je Levin u intervjuu za Glas Amerike.

„Fanatici svih vrsta naći će puno ksenofobije i zavjera na mainstream platformama”.

Izraelski sud produžio zabranu rada Al Jazeere

Pogled na glavnu centrau katarskog emitera Al Jazeera u glavnom gradu zemlje, Dohi, 6. maja 2024.
Pogled na glavnu centrau katarskog emitera Al Jazeera u glavnom gradu zemlje, Dohi, 6. maja 2024.

Izraelski sud je potvrdio i produžio za 35 dana vladinu odluku da zatvori katarski televizijski kanal Al Jazeera, saopštilo je u petak Ministarstvo pravde.

Al Jazeeri, koja emituje program na arapskom i engleskom jeziku, prekinuto je emitovanje u Izraelu prema prvobitnoj naredbi na 45 dana početkom prošlog mjeseca.

Vlada premijera Benjamina Netanyahua ima dugogodišnje nesuglasice sa Al Jazeerom koje su se pogoršale od početka rata u Gazi u oktobru.

"Okružni sud u Tel Avivu potvrdio je instrukcije ministra komunikacija da zaustavi emitovanje kanala Al Jazeere, zatvori njene urede u Izraelu, blokira pristup njenim web stranicama i zaplijeni opremu", saopštilo je Ministarstvo pravde.

Naredba, izdata u četvrtak nakon zahtjeva tužioca za njeno potvrđivanje i produženje, bila je na dodatnih 35 dana, saopštilo je Ministarstvo na svom sajtu.

Gašenje ne utiče na emitovanje sa Zapadne obale koju okupiraju Izraelci ili iz Pojasa Gaze, odakle Al Jazeera i dalje prati izraelski rat sa palestinskim ekstremističkim pokretom Hamas.

Parlament je u aprilu usvojio zakon o bezbjednosti koji mu omogućava da zabrani emitovanje stranih medija u Izraelu zbog podrivanja bezbjednosti.

Vlada je 5. maja odobrila odluku o zabrani emitovanja Al Jazeere u Izraelu i zatvaranju njenih kancelarija na 45 dana.

Ali 9. juna vrhovni sud je, odgovarajući na peticiju Udruženja za građanska prava u Izraelu, proslijedio slučaj okružnom sudu u Tel Avivu.

Vlada je tada zatražila od tog suda da potvrdi zabranu na 45 dana. Sudija je odobrio 35-dnevnu zabranu, navodeći pravne nedostatke.

Ministar komunikacija Shlomo Karhi reagovao je u saopštenju, nazvavši Al Jazeeru"glasnikom terorizma u službi Hamasa".

"Iz apsurdnih pravnih razloga, prinuđeni smo (da tražimo) njihovo zatvaranje u Izraelu svakih 45 dana. Nastavićemo da činimo sve što je potrebno da očistimo region od terorizma i podsticanja na nasilje", dodao je on.

Izrael je u januaru rekao da su novinar Jazeere i honorarac ubijeni u vazdušnom napadu u Gazi bili "teroristički operativci".

Sljedećeg mjeseca, još jedan novinar kanala koji je ranjen u odvojenom napadu optužen je da je bio "zamjenik komandira čete" u Hamasu.

Al Jazeera je demantovala optužbe.

Organizacija Reporteri bez granica (RSF) pozvala je na poništavanje zabrane. Zabrani su se usprotivile i Ujedinjene nacije, SAD i Njemačka.

Izrael je rangiran na 101. od 180 mjesta u Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica 2024.

Sud u Tel Avivu je saopštio da je sloboda izražavanja "posebno važna u vremenima rata. Međutim, kada postoji značajno narušavanje bezbjednosti države, prioritet se daje ovom drugom razmatranju".

update

Austin kaže da Putin nije u poziciji da diktira uslove okončanja rata u Ukrajini

Ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin govori na konferenciji za novinare u NATO sjedištu u Briselu, 14. juni.
Ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin govori na konferenciji za novinare u NATO sjedištu u Briselu, 14. juni.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je u petak da će "odmah" narediti prekid vatre u Ukrajini i započeti pregovore ako Kijev počne povlačiti trupe iz četiri regiona koje je Moskva pripojila 2022. i odustane od planova za pridruživanje NATO-u.

„Učinićemo to odmah”, rekao je Putin u govoru u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova u Moskvi.

Ukrajina je odgovorila da je Putinov prijedlog „manipulativan” i „apsurdan”.

Putinove izjave su uslijedile dok su se lideri Grupe sedam vodećih industrijaliziranih nacija sastali u Italiji i dok se Švicarska priprema da ugosti mnoštvo svjetskih lidera - ali ne iz Moskve - ovog vikenda kako bi pokušali iscrtati prve korake ka miru u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor tokom sastanka sa rukovodstvom Ministarstva vanjskih poslova Rusije u Moskvi, 14. juni 2024.
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor tokom sastanka sa rukovodstvom Ministarstva vanjskih poslova Rusije u Moskvi, 14. juni 2024.

Putin je rekao da njegov prijedlog ima za cilj „konačno rješenje” sukoba u Ukrajini, a ne da ga „zamrzne”, i naglasio da je Kremlj „spreman da počne pregovore bez odlaganja”.

Širi zahtjevi za mirom koje je ruski lider naveo uključivali su nenuklearni status Ukrajine, ograničenja njene vojne sile i zaštitu interesa stanovništva koje govori ruski jezik u zemlji. Sve ovo treba da postane dio „temeljnih međunarodnih sporazuma”, a sve zapadne sankcije Rusiji treba da budu ukinute, rekao je Putin.

„Pozivamo da okrenemo ovu tragičnu stranicu historije i da počnemo da, korak po korak, obnavljamo jedinstvo između Rusije i Ukrajine i Evrope uopšte”, rekao je on.

Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je na društvenim mrežama da u Putinovom prijedlogu nema ništa novo i da je ruski lider „iznio samo 'standardni agresorski set', koji se već mnogo puta čuo”.

Savjetnik predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskoo, Mihailo Podoljak,
Savjetnik predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskoo, Mihailo Podoljak,

„Nema tu nikakve novine, nema pravih mirovnih prijedloga i želje da se rat okonča”, napisao je Podoljak na X-u.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u sjedištu NATO-a u Briselu da je Putin „nezakonito okupirao suverenu ukrajinsku teritoriju”.

„On nije u poziciji da diktira Ukrajini šta moraju da urade da bi uspostavili mir”, rekao je Austin.

On je dodao da je Putin „počeo ovaj rat bez ikakvih provokacija”.

„Mogao bi to okončati danas ako bi to odlučio”, rekao je Austin.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je dodao da „ovo nije mirovni prijedlog”.

„Ovo je prijedlog više agresije, više okupacije i na neki način pokazuje da je cilj Rusije da kontroliše Ukrajinu”, rekao je Stoltenberg.

Putinove izjave bile su rijetka prilika u kojoj je jasno iznio svoje uslove za okončanje rata u Ukrajini, ali nije uključivao nikakve nove zahtjeve. Kremlj je ranije rekao da Kijev treba da prizna ruske teritorijalne dobitke i odustane od nastojanja da se pridruži NATO-u.

Rusija ne kontroliše u potpunosti nijednu od četiri regije koje je nezakonito anektirala 2022. godine, ali Putin je u petak insistirao da se Kijev u potpunosti povuče odatle i da ih u suštini ustupi Moskvi.

UN analizirao satelitske snimke: Oštećeno više od polovine poljoprivrednog zemljišta u gladnoj Gazi

Izraelski vojnici patroliraju duž južne granice Izraela sa Pojasom Gaze 13. juna 2024. godine.
Izraelski vojnici patroliraju duž južne granice Izraela sa Pojasom Gaze 13. juna 2024. godine.

Više od polovine poljoprivrednog zemljišta u Gazi, ključnog za ishranu gladnog stanovništva na ratom razorenoj teritoriji, degradirano je sukobom, pokazuju satelitski snimci koje su analizirale Ujedinjene nacije.

Podaci otkrivaju porast broja uništenih voćnjaka, ratarskih usjeva i povrtnjaka u palestinskoj enklavi, gdje je glad rasprostranjena poslije osam mjeseci izraelskog bombardovanja.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je u srijedu da se mnogi ljudi u Gazi suočavaju sa "katastrofalnim uslovima gladi i sličnim gladi".

Koristeći satelitske snimke snimljene između maja 2017. i 2024. godine, Satelitski centar Ujedinjenih nacija (UNOSAT) i Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) otkrili su da je 57 odsto polja trajnih usjeva i obradivih površina u Gazi od suštinskog značaja za sigurnost hrane pokazalo značajan pad gustine i zdravlje.

"U maju 2024. zdravlje i gustina usjeva širom Pojasa Gaze pokazali su značajan pad u poređenju sa prosjekom prethodnih sedam sezona", saopštio je UNOSAT u četvrtak.

"Ovo pogoršanje se pripisuje aktivnostima vezanim za sukob, uključujući uništavanje, kretanje teških vozila, bombardovanje i granatiranje."

Smanjenje, saopštava UNOSAT, označilo je povećanje oštećenog poljoprivrednog zemljišta za 30 odsto od kada je ta organizacija objavila svoju posljednju analizu u aprilu.

Izraelska kopnena i vazdušna kampanja pokrenuta je kada je Hamas 7. oktobra upao u južni Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i zarobivši više od 250 talaca, prema izraelskim izvještajima.

Izraelski tenkovi i oklopna vozila na mjestu okupljanja u blizini granice Izraela i Pojasa Gaze, u južnom Izraelu, 3. juna 2024.
Izraelski tenkovi i oklopna vozila na mjestu okupljanja u blizini granice Izraela i Pojasa Gaze, u južnom Izraelu, 3. juna 2024.

U kontraofanzivi poginulo je više od 37.000 ljudi u Gazi, prema zdravstvenim vlastima u enklavi kojom upravlja Hamas, i izazvana su masovna uništenja i prekinuti putevi za pomoć.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je u srijedu da u Gazi ima više od 8.000 djece mlađe od pet godina koja su liječena od akutne pothranjenosti.

Osim štete na poljima i voćnjacima, plastenici širom Pojasa Gaze također su pretrpjeli značajnu štetu, saopštio je UNOSAT.

Prema podacima UNOSAT-a, Pojas Gaze ima oko 151 kvadratni kilometar poljoprivrednog zemljišta, što čini oko 41 odsto teritorije te obalne enklave.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG