Linkovi

Top priča

Biden i kineski lider razgovarali više od dva sata u pokušaju da smire tenzije zbog Tajvana

Predsjednici SAD i Kine, Joe Biden i Xi Jinping.

Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping održali su svoj peti razgovor do sada na položaju lidera.

Razgovarali su telefonom više od dva sata, u trenutku dok je Peking zabrinut zbog potencijalne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra dijelom svoje teritorije.

Bijela kuća je saopštila je razgovor počeo u 8:32 ujutru, i da je završen u 10:50. Američki zvaničnici su najavili da je planirano da se razmotri više tema, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, koju Kina još nije javno osudila.

Američki zvaničnici vide razgovor kao još jednu priliku da se razmotri konkurencija dvije najveće svjetske ekonomije, čije odnose sve više narušavaju tenzije zbog Tajvana, ostrva sa demokratskom upravom, za koje je Xi obećao da će ga Kina pripojiti, ako bude neophodno i silom.

Pelosi, koja je snažna pristalica Tajvana, drugi je najviši zvaničnik u zemlji poslije američkog predsjednika, i bila bi najviše rangirani američki zvaničnik koji je posjetio ostrvo od 1997. Planirala je da posjeti Tajvan u aprilu, ali je odložila posjetu nakon što se zarazila Covidom 19. Ona nije željela komentariše izvještaje da planira da poseti Tajvan narednih nedjelja.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi

Peking je uputio oštra upozorenja o posljedicama ukoliko Pelosi posjeti Tajvan. Njena posjeta, iako ne bez presedana, bila bi dramatičan pokazatelj američke podrške ostrvu, koje kaže da se suočava sa sve većim vojnim i ekonomskim prijetnjama Kine.

Washington nema zvanične odnose sa Tajvanom i slijedi politiku "jedne Kine", koja diplomatski priznaje Peking, a ne Taipei. Međutim, američkim zakonom administracija je obavezana da ostrvu pruža sredstava da se brani, a u Kongresu raste pritisak da pruži još eksplicitniju podršku.

"Radi se o tome da održavamo otvorenim linije komunikacije sa predsjednikom Kine, što je jedan od najznačajnijih bilaterlanih odnosa koje imamo, ne samo u regionu već i cijelom svijetu, jer utiče na tako mnogo toga", rekao je novinarima u srijedu John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Jedna osoba upoznata sa planiranjem razgovora izjavila je za Reuters da Bidenova administracija smatra da je direktni kontakt dvojice lidera najbolji način da se smanje tenzije oko Tajvana.

Neki analitičari veruju da i sam Xi ima interes da izbjegne eskalaciju, u momentu dok planira da se po treći put kandiduje za predsjednika na kongresu kineske vladajuće Komunističke partije, koji treba da se održi na jesen.

Biden je također želio da razgovara o klimi i pitanjima ekonomske konkurencije, kaže izvor Reutersa iz američke administracije, kao i ideji da se uvede limit za cijenu ruske nafte kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. To je pitanje koj je američka sekretarica za finansije Jannet Yellen ranije ovog mjeseca pokrenula u razgovoru sa kineskim kolegama.

Bidenova administracija je također razmatrala ukidanje nekih tarifa na kinesku robu da bi ublažila inflaciju, ali američki zvaničnici kažu da se odluka nije očekivala prije razgovora.

Kada je Biden prethodni put razgovarao sa Xijem u martu, upozorio je Peking na "posljedice" ukoliko pruži materijalnu podršku ratu Rusije, a američka vlada vjeruje da ta crvena linija nije pređena u mjesecima poslije tog razgovora.

See all News Updates of the Day

Pence pozvao republikance da prestanu sa napadima na FBI zbog Trumpa

Bivši potpredsjednik Mike Pence

Bivši potpredsjednik Mike Pence apelovao je na američke republikance da prestanu sa napadima na Federalni istražni biro (FBI) zbog pretrage imanja Donalda Trumpa na Floridi.

Ujedno i kritikovao pozive nekih saveznika bivšeg predsjednika da se ukine finansiranje birou, navodeći da je to "podjednako pogrešno" koliko i inicijative demokratskih aktivista da preusmjere sredstva namijenjena policiji.

Pence je također rekao da bi, u slučaju da bude pozvan da svjedoči pred kongresnom komisijom koja istražuje nerede u američkom Kongresu 6. januara 2021, "razmotrio sa dužnom pažnjom" taj poziv.

Bivši potpredsjednik je pozvao na uzdržanost u trenutku dok zvaničnici zaduženi za sprovođenje zakona upozoravaju da je znatno porastao broj pretnji nasiljem federalnim agentima i vladinim ustanovama, nakon što su agenti FBI-ja prošle nedjelje pretresli Mar-a-Lago u okviru istrage koju vodi Sekretarijat za pravosuđe o povjerljivim dokumentima Bijele kuće koja su ranije ove godine otkrivena na Trumpovom imanju.

Na jednom skupu u New Hampshireu, Pence je postavljeno pitanje šta je bila njegova prva reakcija kada je čuo za FBI-jevu pretragu Trumpove kuće. Pence, koji kao i Trump, razmišlja o kandidaturi za Bijelu kuću 2024, rekao je da je bio uznemiren zbog, kako se izrazio, politizacije FBI-ja. Također je rekao da je Sekretarijat za pravosuđe i sekretar Merrick Garland trebalo da budu direktniji i otvoreniji u pogledu toga šta je navelo vlasti da sprovedu pretres.

Međutim, Trumpov bivši potpredsjednik je također imao poruku za Republikansku partiju.

"Želio bih da podsjetim svoje republikanske kolege da možemo da pozovemo sekretara za pravosuđe na odgovornost zbog odluke koju je donio, a da ne napadamo službenike FBI-ja", izjavio je na jednom političkom skupu na koledžu Saint Anselm.

"Republikanska partija je stranka reda i zakona", dodao je Pence. "Naša stranka stoji uz muškarce i žene čiji je posao sprovođenje reda na federalnom, državnom i lokalnom nivou, i ti napadi na FBI moraju da prestanu. Pozivi da se ukinu finansije FBI-ju su podjednako pogrešni kao i pozivi da se prestane sa finansiranjem policije."

Federalne vlasti i privatne organizacije za praćenje ekstremizma upozorile su da sve veći broj vatrenih Trumpovih pristalica djeluje spremno da napadne agente FBI-ja ili druge koji su, prema njihovom uvjerenju, otišli predaleko u istrazi bivšeg predsjednika.

Zgrada FBI-ja u Cincinnatiju, Ohio.
Zgrada FBI-ja u Cincinnatiju, Ohio.

U državi Ohio, muškarac koji je nosio neprobojni prsluk, naoružan automatskom puškom i pneumatskim pištoljem za zakivanje eksera, ubijen je nakon što je pokušao da na silu uđe u kancelariju FBI-ja u Cincinnatiju. U Pennsylvaniji, jedan muškarac je uhapšen nakon što je na društvenim medijima objavio prijetnje smrću agentima biroa.

Direktor FBI-ja Christopher Wray izjavio je da su prijetnje agentima i Sekretarijatu za pravosuđe "opasne i za svaku osudu". FBI je upozorio svoje agente da preduzmu mjere predostrožnosti, zbog povećanog broja prijetnji birou na društvenim mrežama. Neki republikanski članovi Kongresa i drugi traže da se FBI rasformira, ili da se smanji njegovo finansiranje.

Pence, koji strateški nastoji da se distancira od bivšeg šefa, svoj odgovor je započeo riječima: "Vidite, prilično je dobro poznato da predsjednik Trump i ja imamo svoja neslaganja". Ipak, Pence pažljivo vodi računa da često podsjeća na dostignuća "administracije Trump-Pence", u nadi da će se to dopasti biračima koji su možda podržavali Trumpovu politiku ali ih je odbilo njegovo ponašanje.

Putevi su im se razišli 6. januara 2021, kada je masa ogorčenih Trumpovih pristalica upala u Capitol u pokušaju da zaustavi formalnu potvrdu izborne pobjede Joea Bidena. Trump je kritikovao svog potpredsjednika zato što je odbio da uloži primjedbu ili odloži potvrdu - što je nešto za što Pence nije imao ustavno ovlaštenje. Lažna vješala su podignuta na nacionalnom travnjaku ispred Kongresa, a ljudi koji su upali u Capitol su skandirali "Objesite Majka Mikea Pencea!"

Pence je ranije odbijao da kaže da li bi sarađivao sa komisijom Predstavničkog doma koja istražuje pobunu, u slučaju da ona zatraži njegovo svjedočenje. U srijedu je rekao da bi razmotrio taj poziv.

"U slučaju da dobijem poziv za učešće, razmotrio bih ga", rekao je Pence, dodajući da bi prvo razmislio o "jedinstvenoj ulozi" u kojoj je služio zemlji kao potpredsjednik.

"Bio bi to historijski presedan da jedan potpredsjednik bude pozvan da svjedoči na Capitol Hillu, ali kao što sam rekao, ne želim da prejudiciram", izjavio je. "U slučaju da nam se ikada uputi formalni poziv, razmotrili bismo ga sa dužnom pažnjom."

Trumpova kritičarka Liz Cheney izgubila na izborima, razmatra predsjedničku kandidaturu

Republikanska kandidatkinja za članicu Kongresa Liz Cheney maše tokom kampanje u Jacksonu, Wyoming, 16. augusta 2022.

Republikanska članica Predstavničkog doma američkog Kongresa Liz Cheney rekla je da će uraditi sve što može da spriječi da Donald Trump bude ponovo u Bijeloj kući. 

Rekla je da će narednih mjeseci odlučiti da li će se sama kandidovati za predsjednicu, nakon što je na stranačkim izborima u Wyomingu izgubila od kandidatkinje koju je podržao Trump.

Međutim, senatorka sa Alaske Liza Murkowski, još jedna republikanka koja se suprotstavljala bivšem predsjedniku, kvalifikovala se za izbore u novembru gdje će joj protivkandidatkinja biti Kelly Tshibaka koju je podržao Trump.

Poraz Cheneyjeve od Trampove kandidatkinje Harriet Hageman, označava značajnu pobjedu bivšeg predsjednika u kampanji da zbaci republikanace koji su podržali njegov opoziv nakon upada u zgradu Kapitola prošle godine.

Priznajući poraz, Cheney je rekla da nije voljna da se "složi sa lažima predsjednika Trumpa o izborima 2020", da bi pobijedila na stranačkim izborima.

"Bilo bi potrebno da omogućim njegove tekuće napore da podrije naš demokratski sistem i napadne temelje naše republike. To je bio put kojim nisam mogla i ne bih išla", rekla je ona pristalicama.

Cheney je za televizijsku mrežu NBC u srijedu rekla da će "uraditi sve što je potrebno da Donald Trump ne bude u Ovalnoj kancelariji" i da razmatra predsjedničku kandidaturu.

"Razmišljam o tome i donijeću odluku narednih mjeseci", rekla je Cheney na pitanje o predsjedničkoj kandidaturi i dodala da joj je preostalo još posla u odboru koji istražuje napad na Kongres.

"Vjerujem da Donald Trump i dalje predstavlja veoma ozbiljnu prijetnju i opasnost po našu republiku. Da bi se on porazio, biće potreban širok i ujedinjeni front republikanaca, demokrata i nezavisnih birača. I namjeravam da budem dio toga", poručila je Cheney.

Sa 99 posto glasačkih listića prebrojanih u Wyomingu, Hageman je predvodila republikance sa 66,3 odsto glasova, a zatim slijedi Cheney sa 28,9 odsto, prema Edisonu, firmi za praćenje izbora.

Rezultati su bili manje jasni na Alasci. Sa 72 odsto prebrojanih glasačkih listića, Murkowski je tijesno vodila sa 42,7 odsto glasova, a slijede Tshibaka sa 41,4 odsto i demokrata Patricia Chesbrosa 6,2 odsto, navodi Edison. Murkowski, koja je među umjerenim senatorima, nalazi se na poziciji od 2003. godine.

Također na Aljasci, Edison je predvidio da nijedan kandidat neće izaći kao jasni pobjednik u trojnom takmičenju za završetak mandata predstavnika DonaYounga, koji je umro u martu.

U toj trci su Sarah Palin, bivša guvernerka i potpredsjednička kandidatkinja iz 2008. koju je Trump podržao, protiv republikanca Nicka Begicha III i demokrate Mary Peltole. Pobjednik će biti proglašen 31. augusta.

I Wyoming i Alaska su pouzdano republikanski, zbog čega je malo vjerovatno da će rezultati uticati na to da li demokrate predsjednika Joea Bidena izgube tijesnu većinu u Kongresu. Očekuje se da će republikanci ponovo preuzeti Predstavnički dom i također imati šanse da osvoje kontrolu nad Senatom.

Iskorjenjivanje krtičara Trumpa

Zbacivanje Liz Cheney je najnoviji znak Trumpovog trajnog uticaja nad Republikanskom strankom.

Trump, koji je nagovijestio da će se kandidovati za predsjednika 2024. godine, postavio je kraj Cheneyjeve kongresne karijere kao prioritet među 10 republikanaca u Predstavničkom domu na koje je ciljao zbog podrške njegovom opozivu 2021. godine.

Cheney, kćerka bivšeg republikanskog potpredsjednika Dicka Cheneyja, iskoristila je svoj položaj u odboru od 6. januara koji istražuje okolnosti oko nemira na Capitolu da zadrži pažnju na Trumpovim akcijama tog dana i njegovim lažnim tvrdnjama da je pobijedio na izborima 2020.

Očekuje se da će republikanski lideri raspustiti istragu 6. januara ako osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom u novembru. Predstavnici u novom Kongresu zauzimaju mjesta u januaru.

Hageman, advokat za prirodne resurse koja je prihvatila Trumpove izborne laži, kritikovala je govor Cheneyjeve, rekavši da pokazuje da joj je malo stalo do problema sa kojima se suočava njena država.

"Ona se još uvijek fokusira na opsesiju predsjednikom Trumpom i građanima Wyominga, glasači Wyominga su večeras poslali veoma glasnu poruku", rekla je Hageman za Fox News.

Cheney je u Predstavničkom domu glasala za opoziv Trumpa zbog optužbi za podsticanje nereda na Capitolu, dok je Murkowski u Senatu glasala da se bivši predsjednik osudi po toj optužbi. Trump je na kraju oslobođen optužbi.

Od 10 republikanaca koji su podržali opoziv, moguće je da će samo jedan - Dan Newhouse iz Washingtona - biti u Kongresu nakon izbora u novembru.

Biden potpisao zakon o klimi i zdravstvu vrijedan 430 milijardi dolara

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti u prisustvu demokratskih senatora. (Foto: AP/Susan Walsh)

Američki predsjednik Joe Biden u utorak je potpisao zakon vrijedan 430 milijardi dolara koji se smatra najvećim paketom klimatskih mjera u američkoj historiji, a čiji cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, kao i snize cijene lijekova koji se izdaju na recept.

Zakon obuhvata najznačajnije ulaganje federalnih vlasti u borbu protiv klimatskih promjena - oko 375 milijardi dolara tokom decenije - te ograničavanje cijene lijekova na 2.000 dolara godišnje iz džepa građana koji su osigurani kroz federalni zdravstveni program Medicare.

Također će pomoći oko 13 miliona Amerikanaca da plate za zdravstveno osiguranje produžavanjem subvencija koje su odobrene tokom pandemije koronavirusa.

Nove mjere biće finansirane novim porezima na velike kompanije i pojačanom poreskom kontrolom bogatih pojedinaca i entiteta, a dodatna sredstva biće izdvojena za smanjenje federalnog deficita.

Biden je na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući rekao da je zakon dokaz da demokratija - bez obzira na to koliko je proces dug ili haotičan - i dalje daje rezultate za američke birače i poručio: "Američki narod je pobijedio, dok su specijalni interesi izgubili".

"U ovom historijskom trenutku demokrate su stale uz američki narod a svi republikanci uz specijalne interese. Svi republikanci u Kongresu glasali su protiv ovog zakona" naglasio je Biden.

Prijedlog je prošlog petka usvojen u Predstavničkom domu, po stranačkoj liniji, sa 220 glasova demokrata ZA, a 207 republikanaca protiv. Prethodno je odobren u Senatu, poslije odlučujućeg glasa potpredsjednice SAD Kamale Harris, s obzirom na to da dvije stranke imaju podjednak broj mjesta u gornjem domu američkog Kongresa - po 50.

"U normalnim vremenima, usvajanje ovih zakona bi bio ogroman uspjeh. Međutim, uraditi to sada, sa samo 50 glasova demokrata u Senatu, uprkos nepopustljivoj republikanskoj manjini je izvanredno" ,ocijenio je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.

Potpisivanje zakona o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti vrhunac je produktivnog perioda za Bidena i Kongres koji je tokom tri mjeseca usvojio zakone o pomoći veteranima, industriji poluprovodnika i provjerama za mlade kupce oružja. Predsjednik i članovi Kongresa su također odgovorili na rusku invaziju Ukrajine i ubjedljivom većinom podržali članstvo Švedske i Finske u NATO.

U svjetlu pada popularnosti predsjednika Bidena, demokrate se nadaju da će niz uspjeha kada je riječ o njegovoj agendi povećati njihove šanse da zadrže kontrolu u Kongresu na izborima u novembru. Biden također pokušava da ojača svoju poziciju među biračima dok razmišlja o reizboru.

Republikanci kritikuju novi zakon i tvrde da će predviđeni porezi na kompanije povećati cijene i pogoršati već najveću inflaciju od 1981. godine. Iako su demokrate plan nazvale Zakon o smanjenju inflacije, analitičari ocjenjuju da on neće imati veći uticaj na cijene.

"Previše je troškova, previše poreza i po mom mišljenju pogrešnih prioriteta, sa prevelikom Poreskom službom koja će goniti ne samo poreske obveznike sa velikim primanjima, veći mnoge sa srednjim", ocijenio je u utorak jedan od vodećih republikanaca u Senatu John Thune.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da potpisani zakon "znači veće poreze, skuplje račune za energiju i agresivnu kontrolu Poreske službe".

Međutim, administracija je saopštila da će se pojačana kontrola samo odnositi na one sa velikim zaradama, a sekretarica za finansije Janet Yellen naložila je Poreskoj službi da se usredsredi samo na kompanije i one koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Bidenov provobitni desetogodišnji predlog od 3 hiljade 500 milijardi dolara predviđao je i besplatno predškolsko obrazovanje, plaćeno porodično i zdravstveno bolovanje, te ublažavanje imigracionih restrikcija. Međutim, plan nije prošao zbog protivljenja demokratskog senatora Joea Manchina, koji je smatrao da je preskup.

Biden je u utorak poručio Manchinu, koji je prošlog mjeseca ipak postigao ključan dogovor sa Schumerom o izmijenjenom paketu: "Joe, nikada nisam sumnjao".

Iako je usvojeni prijedlog znatno manji od prvobitnog, Biden i demokrate su ga pozdravili kao historijsko ulaganje u rešavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena.

SAD: Kina da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa Tajvanu

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen razgovara sa članovima delegacije Kongresa SAD, tokom sastanka u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.

Sjedinjene Države saopštile su da su posjete američkih kongresmena Tajvanu u skladu sa dugogodišnjom i dvopartijskom politikom Washingtona i pozvale Kinu da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa ili da ne promijeni jednostrano status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Kineska vojska je u ponedjeljak saopštila da je izvela više vježbi u blizini tajvanskih ostrva Penghu dok se grupa članova američkog Kongresa sastala sa predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i članovima parlamenta iz zakonodavnog Juana.

Posljednju delegaciju američkog Kongresa koja je posjetila samoupravnu demokratiju predvodio je senator Edward Markey koji je predsjedavajući Senatskog podkomiteta za spoljne odnose istočne Azije, Pacifika i međunarodne cyber bezbjednosti. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi, koja je razbijsnila Kinu.

Visoki američki zvaničnici rekli su da je Kina pretjerano reagovala na posjetu Pelosijeve Tajvanu. Washington je rekao da je Peking to iskoristio kao izgovor da pokuša da promijeni status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.
Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.

Govoreći o najnovijoj kongresnoj delegaciji, State Department je saopštio: "Članovi Kongresa decenijama su odlazili na Tajvan i to će i dalje činiti".

"Već neko vrijeme je jasno da postoji jedna strana koja nastoji da promijeni status kvo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak tokom brifinga. "To nisu Sjedinjene Države. To nije Tajvan. NRK (Narodna Republika Kina) je ta koja osporava status kvo, koja nastoji da naruši status kvo".

U saopštenju, Markey i još četiri člana Kongresa u američkoj delegaciji rekli su da imaju priliku da razmijene stavove sa tajvanskim kolegama o pitanjima uključujući "podršku miru i stabilnosti na Tajvanu", pošto se ostrvo suočava sa "rastućim autoritarnim pritiskom Pekinga".

Markey je rekao da je posjeta u skladu sa obavezama SAD koje su u skladu sa Zakonom o odnosima sa Tajvanom, da SAD "moraju da nastave da pomažu Tajvanu da se odupre prinudi preko moreuza" i da "moraju da nastave da rade zajedno na izbjegavanju sukoba i pogrešnih računica u Tajvanskom moreuzu".

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)
Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)

Ali, Kina je saopštila da posljednja posjeta delegacije američkog Kongresa "narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kine".

Predstavnik vlade u Pekingu ponovio je da će Kina preduzeti odlučne i snažne mjere kao odgovor na posjete članova američkog Kongresa Tajvanu.

U Ujedinjenim nacijama, kineski ambasador u UN Zhang Jun je također iznio svoju ocjenu o stavu Pekinga.

"Oni (članovi američkog Kongresa koji su u posjeti Tajvanu) bi trebalo da prestanu da idu dalje u pogrešnom pravcu", rekao je on u ponedjeljak.

"Cijeli svijet jasno vidi ko provocira, ko mijenja status kvo, a ko pokušava da napravi nevolje u tom dijelu svijeta. A za Kinu ćemo svakako učiniti sve što možemo da odbranimo svoj suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je on.

Decenijama su SAD bile jasne da je njihova odluka da uspostave diplomatske odnose sa Kinom 1979. počivala na očekivanju da će "budućnost Tajvana biti određena mirnim sredstvima", kako je predviđeno i u Zakonu o odnosima sa Tajvanom.

Komunistička partija Kine nikada nije vladala Tajvanom, ali potvrđuje suverenitet nad samoupravnom demokratijom. KPK nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.

Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.
Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.

Ranije u ponedjeljak, komanda Istočnog sektora Narodne oslobodilačke armije saopštila je da organizuje višeservisne zajedničke borbene vježbe u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana.

Vježbe su "strogo odvraćanje Sjedinjenih Država i Tajvana koji nastavljaju da igraju političke trikove i podrivaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza", navodi se u saopštenju.

Bivši zamjenik generalnog sekretara tajvanskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Philip Yang rekao je za Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku da je jedan od tri cilja delegacije koju je predvodio kongresmen Markey bio da pokaže da pokušaj kineske blokade Tajvana možda neće biti produktivan.

"Prvi je da se kroz ovu posjetu izrazi kontinuitet političke razmjene i interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana. Drugi je da se razbije utisak da je Tajvan u efektivnoj blokadi nakon kineske vojne vježbe nakon posjete Pelosi. Treće, ovo je politički test za buduću prodaju oružja Tajvanu i prolazak ratnih brodova kroz Tajvanski moreuz", rekao je Yang za Glas Amerike na mandarinskom.

Dopisnica Glasa Amerike iz Ujedinjenih nacija Margaret Besheer i Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku učestvovali su u pisanju ovog izvještaja.

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nakon što je FBI pronašao 11 paketa dokumenata u Trumpovoj rezidenciji na Floridi, Ministarstvo pravosuđa istražuje da li je Trump prekršio Zakon o špijunaži i druge zakone. Trump tvrdi da je istraga politički motivirana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG