Linkovi

Najnovije

Biden i kineski lider razgovarali više od dva sata u pokušaju da smire tenzije zbog Tajvana

Predsjednici SAD i Kine, Joe Biden i Xi Jinping.
Predsjednici SAD i Kine, Joe Biden i Xi Jinping.

Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping održali su svoj peti razgovor do sada na položaju lidera.

Razgovarali su telefonom više od dva sata, u trenutku dok je Peking zabrinut zbog potencijalne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra dijelom svoje teritorije.

Bijela kuća je saopštila je razgovor počeo u 8:32 ujutru, i da je završen u 10:50. Američki zvaničnici su najavili da je planirano da se razmotri više tema, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, koju Kina još nije javno osudila.

Američki zvaničnici vide razgovor kao još jednu priliku da se razmotri konkurencija dvije najveće svjetske ekonomije, čije odnose sve više narušavaju tenzije zbog Tajvana, ostrva sa demokratskom upravom, za koje je Xi obećao da će ga Kina pripojiti, ako bude neophodno i silom.

Pelosi, koja je snažna pristalica Tajvana, drugi je najviši zvaničnik u zemlji poslije američkog predsjednika, i bila bi najviše rangirani američki zvaničnik koji je posjetio ostrvo od 1997. Planirala je da posjeti Tajvan u aprilu, ali je odložila posjetu nakon što se zarazila Covidom 19. Ona nije željela komentariše izvještaje da planira da poseti Tajvan narednih nedjelja.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi

Peking je uputio oštra upozorenja o posljedicama ukoliko Pelosi posjeti Tajvan. Njena posjeta, iako ne bez presedana, bila bi dramatičan pokazatelj američke podrške ostrvu, koje kaže da se suočava sa sve većim vojnim i ekonomskim prijetnjama Kine.

Washington nema zvanične odnose sa Tajvanom i slijedi politiku "jedne Kine", koja diplomatski priznaje Peking, a ne Taipei. Međutim, američkim zakonom administracija je obavezana da ostrvu pruža sredstava da se brani, a u Kongresu raste pritisak da pruži još eksplicitniju podršku.

"Radi se o tome da održavamo otvorenim linije komunikacije sa predsjednikom Kine, što je jedan od najznačajnijih bilaterlanih odnosa koje imamo, ne samo u regionu već i cijelom svijetu, jer utiče na tako mnogo toga", rekao je novinarima u srijedu John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Jedna osoba upoznata sa planiranjem razgovora izjavila je za Reuters da Bidenova administracija smatra da je direktni kontakt dvojice lidera najbolji način da se smanje tenzije oko Tajvana.

Neki analitičari veruju da i sam Xi ima interes da izbjegne eskalaciju, u momentu dok planira da se po treći put kandiduje za predsjednika na kongresu kineske vladajuće Komunističke partije, koji treba da se održi na jesen.

Biden je također želio da razgovara o klimi i pitanjima ekonomske konkurencije, kaže izvor Reutersa iz američke administracije, kao i ideji da se uvede limit za cijenu ruske nafte kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. To je pitanje koj je američka sekretarica za finansije Jannet Yellen ranije ovog mjeseca pokrenula u razgovoru sa kineskim kolegama.

Bidenova administracija je također razmatrala ukidanje nekih tarifa na kinesku robu da bi ublažila inflaciju, ali američki zvaničnici kažu da se odluka nije očekivala prije razgovora.

Kada je Biden prethodni put razgovarao sa Xijem u martu, upozorio je Peking na "posljedice" ukoliko pruži materijalnu podršku ratu Rusije, a američka vlada vjeruje da ta crvena linija nije pređena u mjesecima poslije tog razgovora.

See all News Updates of the Day

Amerika uvela nove sankcije Iranu zbog napada na Izrael

Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)
Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Sjedinjene Države su uvele nove sankcije Iranu koje ciljaju proizvodnju njegovih nenaoružanih letjelica poslije napada na Izrael, a predsjednik SAD Joe Biden rekao je da su lideri G7 posvećeni zajedničkom djelovanju kako bi povećali ekonomski pritisak na Teheran.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i saveznici pomogli Izraelu da se odbrani od napada raketama i dronovima 13. aprila i da sada pozivaju Iran na odgovornost novim sankcijama i kontrolom izvoza.

„Sankcije ciljaju lidere i entitete povezane sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), iranskim Ministarstvom odbrane i programom raketa i bespilotnih letjelica iranske vlade koji su omogućili ovaj drski napad”, naveo je Biden u saopštenju.

„A naši saveznici i partneri imaju ili će izdati dodatne sankcije i mjere za ograničavanje iranskih destabilizujućih vojnih programa”, rekao je Biden.

U saopštenju američkog Sekretarijata finansija navodi se da su sankcije usmjerene na 16 pojedinaca i dva entiteta koji omogućavaju iransku proizvodnju bespilotnih letjelica, uključujući tipove motora koji pokreću dronove Shahed, koji su korišteni u napadu 13. aprila.

Trezor je rekao da će također odrediti pet kompanija u više jurisdikcija koje obezbjeđuju komponente za proizvodnju čelika iranskoj kompaniji Khouzestan Steel (KSC), jednom od najvećih iranskih proizvođača čelika, ili kupuju gotove čelične proizvode KSC.

Na meti su i tri podružnice iranskog proizvođača automobila Bahman Group, za koje se navodi da je novčano podržavala IRGC.

U saopštenju se navodi da Sekretarijat za trgovinu SAD također nameće nove kontrole kako bi Iranu ograničio pristup tehnologijama, kao što je osnovna komercijalna mikroelektronika.

Teheran je saopštio da je izveo napad 13. aprila u znak odmazde za pretpostavljeni izraelski napad na zgradu konzulat u Damasku u kojem su 1. aprila ubijena dva generala i još nekoliko osoba.

Izrael je najavio da će uzvratiti, dok je visoki komandant Iranske revolucionarne garde rekao u četvrtak da bi Iran mogao da preispita sopstvenu „nuklearnu doktrinu” poslije izraelskih prijetnji.

Istovremeno sa Amerikom i Velika Britanija je uvela sankcije protiv nekoliko iranskih vojnih organizacija, pojedinaca i entiteta uključenih u industriju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Britanija je saopštila da su ove sankcije obuhvatile Generalštab oružanih snaga i mornaricu Iranske garde, navodi se u zvaničnom obaveštenju.

„Koristimo ekonomske alate Ministarstva finansija da degradiramo i poremetimo ključne aspekte iranske zlonamjerne aktivnosti, uključujući njegov program bespilotnih letjelica i prihod koji režim generiše da podrži svoj terorizam”, rekla je u saopštenju američka sekretarica za finansije Janet Yellen.

„Nastavićemo da raspoređujemo naša ovlaštenja za sankcije kako bismo se suprotstavili Iranu daljim akcijama u narednim danima i nedjeljama”, dodale je ona.

Odluka SAD usledila je nakon što su ministri finansija i guverneri centralnih banaka G7, grupe čiji su članovi sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija, poslije sastanka saopštili da će „osigurati blisku koordinaciju svake buduće mjere za smanjenje sposobnosti Irana da nabavi, proizvodi ili prenosi oružje za podršku destabilizovanju regionalnog aktivnosti”.

Lideri Evropske unije također su u srijedu odlučili da pojačaju sankcije Iranu nakon što je napad Teherana na Izrael izazvao zabrinutost zbog šireg sukoba na Bliskom istoku.

Nastavljeno suđenje Trumpu, izuzeto dvoje porotnika

Bivši predsjednik Donald Trump u sudnici u New Yorku. (Foto: Reuters/Jabin Botsford/Pool)
Bivši predsjednik Donald Trump u sudnici u New Yorku. (Foto: Reuters/Jabin Botsford/Pool)

U New Yorku je u četvrtak izborom porote nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu po krivičnoj optužnici, a sudija koji vodi slučaj izuzeo je dvoje porotnika koji su izabrani prethodnih dana.

To znači da je u poroti, u kojoj bi trebalo da bude 12 članova i šestero koji su im zamjena, ostalo samo petoro ljudi.

Jedan porotnik je izuzet nakon što su tužioci naveli da nije naveo da je u prošlosti imao probleme sa zakonom. Sudija ga ja izuzeo nakon dodatnog ispitivanja, ali nije naveo razlog za izuzeće.

Jedna porotnica je ranije u četvrtak izuzeta jer je navela da se osjećala zastrašenom nakon što su objavljeni neki aspekti njenog identiteta, rekao je sudija

U obraćanju sudu, porotnica je rekla da su je kontaktirali porodica, prijatelji i kolege nakon što su iz medijskih izvještaja zaključili da je u poroti.

"Ne vjerujem da u ovom trenutku mogu da budem fer i nepristrasna, i da ne dozvolim da spoljni faktori utiču na moju odluku u sudnici", rekla je porotnica, jedna od sedmoro koji su izabrani ove nedelje.

"Izgubili smo vjerovatno veoma dobrog porotnika", rekao je sudija Juan Merchan, nakon što je porotnica izuzeta, a medijima je naložio da se uzdržavaju od toga da objavljuju odgovore mogućih porotnika o tome gdje rade.

Odluka o izuzeću porotnika pokazuje koliko je veliki pritisak na prvom suđenju jednom američkom predsjedniku po krivičnoj optužnici.

Trump je kritikovao svjedoke, sudske zvaničnike uključene u slučaj i njihove porodice, zbog čega mu je Merčan uveo djelimičnu zabranu komentarisanja slučaja.

Jedan od tužilaca Christopher Conroy rekao je da je Trump već prekršio zabranu nedavnim objavama na društvenim mrežama o svom bivšem advokatu i potencijalnom svjedoku tužilaštva Michaelu Cohenu. U jednoj od objava je takođe rekao da prikriveni liberalni aktivisti lažu sudiju da bi bili u poroti.

Mnogi potencijalni porotnici nisu izabrani zato što su rekli da ne bi bili u mogućnosti da procijene da li je Trump, republikanski predsjednički kandidat, kriv ili nevin.

Advokati su u četvrtak nastavili da biraju porotnike koji će na kraju odlučivati o Trumpovoj sudbini na suđenju, samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora na kojima će mu rival ponovo biti aktuelni predsjednik Joe Biden.

Zadatak im je da pronađu Njujorčane koji mogu da budu fer prema Trumpu u gradu koji mahom podržava demokrate, a gdje je bivši predsjednik zaradio reputaciju biznismena i tajkuna za nekretnine.

Trump se izjasnio da nije kriv po 34 tačke optužnice da je falsifikovao dokumenta da prikrije isplate porno glumici Stormy Daniels da bi šutjela o navodnoj aferi.

Suđenje je počelo u ponedeljak, a među porotom su za sada jedna medicinska sestra, inženjer i dva advokata. Sudija je rekao da će identiteti 12 porotnika i šestoro ljudi koji bi ih mijenjali biti poznati samo Trumpu, njegovim advokatima i tužiocima.

Ako se ove nedjelje izaberu svi porotnici, u ponedeljak bi mogli da budu izneseni uvodni argumenti.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika ali je polovina nezavisnih birača i 25 odsto republikanaca navelo da ne bi glasalo za njega ako bude osuđen, pokazala je nedavna anketa agencije Reutersa i Ipsosa.

Prema istoj anketi, 64 procenta ispitanika navelo je da su optužbe u slučaju u New Yorku "donekle ozbiljne".

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen. Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi gdje je optužen za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Banjaluka: Kolektivno negiranje genocida u Srebrenici

Skup u Banjaluci povodom rezolucije o Srebrenici o kojoj će se u Ujedinjenim nacijama raspravljati idućeg mjeseca.
Skup u Banjaluci povodom rezolucije o Srebrenici o kojoj će se u Ujedinjenim nacijama raspravljati idućeg mjeseca.

Vlasti Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom provode četvrtak negirajući genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, organizirajući događaje u Narodnoj skupštini i na ulicama Banjaluke.

Entitetski poslanici, javlja RTRS, prvo su usvojili izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, a kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.

Poslanici, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama uključujući i presude Haškog tribunala, utvrdili su i zaključke u kojima se navodi kako je termin „genocid” za Srebrenicu netačan.

Poslanici također, prihvatajući izvještaj, zaključuju kako je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.

Nakon sjednice, organiziran je skup u centru Banjaluke kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Republika Srpska, usprotivili rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama i još jednom negirali počinjeni genocid.

„Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije”, rekao je u obraćanju Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Skupu prisustvuje i Ana Brnabić, predjednica Narodne skupštine Srbije.

Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Republika Srpska na predloženu rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Zvaničnici Republike Srpske i zvaničnica Srbije Ana Brnabić dolaze na skup „Srpska te zove”.
Zvaničnici Republike Srpske i zvaničnica Srbije Ana Brnabić dolaze na skup „Srpska te zove”.

Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita, trebala zvati Ulica Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike Srpske.

Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za Glas Amerike kako je važno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, jer je to registrirana historijska i pravna činjenica.

„Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se pominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik”, kaže Bassuener.

U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.

„Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, poručio je Bećirović putem društvene mreže Facebook.

Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemsk, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

Glas Amerike je imao uvid nacrt rezolucije kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

„Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2023.
Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2023.

Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu mu je podignuta spomen ploča.

Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika Srpska, ali i susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.

Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.

Uprkos tome, tužioci su mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike Srpske, u Bratuncu 2023. godine veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.

Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. - maj 2023. godine

Ratko Mladić u Haškoj sudnici, 8. juni 2021.
Ratko Mladić u Haškoj sudnici, 8. juni 2021.

Nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske predvođeni Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.

U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.

Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika Srpska

Izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.

Firma iz Egipta nudi bijeg iz Gaze - 5.000 dolara po osobi

Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.
Mohamed Raed je organizovao prikupljanje novca za svoju šestočlanu porodicu, nakon što je agencija podigla ratne naknade za "koordinaciju" na 5.000 dolara po odraslom i 2.500 dolara po djetetu. "Čak i da ste imali novac, sve ste potrošili na rat". U Kairu, Egipat, 30. mart 2024.

Iz svog doma u Kairu, Etemad Abu Tahoun sa užasom gleda - iz sata u sat - televizijske vijesti o razaranju u Gazi.

Njen jedini sin, 23-godišnji Momen, zarobljen je na palestinskoj teritoriji. Kratak, prekinut video poziv potvrdio je da je još uvijek živ - prije nego što je nestao signal.

Ona pokušava da prikupi dovoljno novca da plati bjekstvo svog sina.

"Pomoći ću mu da pobjegne od ubijanja", rekla je ona. "I njegovo prisustvo će mi biti podrška dok se krećem kroz izazove koji su pred nama."

Ali bjekstvo iz Gaze nije lako. Egipat je zatvorio prelaz Rafah za većinu Palestinaca, strahujući od egzodusa izbjeglica.

Otkako je u oktobru izbio rat između Izraela i Hamasa, Egipat je dozvolio samo jednoj turističkoj agenciji, po imenu Hala, da obavlja prekogranična putovanja iz Gaze u Egipat - u onome što naziva "koordinacijom".

Firma se nalazi u kancelariji matične kompanije, Organi, u Kairu.

Naknade za njihove usluge navodno su porasle 14 puta u odnosu na predratnu cijenu, na 5.000 dolara po odrasloj osobi i upola manje za djecu. To je daleko iznad mogućnosti većine Palestinaca - posebno onih koji su izgubili svoje domove i sredstva za život u ratu.

Mohamed Raed, palestinski student medicine koji živi u Kairu, prikuplja sredstva kako bi platio za šest raseljenih članova porodice da pobjegnu iz izbjegličkog kampa u Gazi.

"Ako želim da nastavim studije ovdje i uspijem u životu, želim da vidim to [zadovoljstvo] na licima i u očima moje porodice. Ako oni nisu ovdje sa mnom, sav moj trud, sve ono što uradim, sve je uzalud", rekao je on.

Iz agencije Hala nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar.

Agencija sada obavlja 40 odsto svih prelazaka iz Gaze u Egipat, prema Arapskoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Kairu. Direktor organizacije Ala Šalabi rekao je da optužbe za profiterstvo predstavljaju pokušaj da se skrene pažnja sa akcija Izraela - i pohvalio napore Egipta da pošalje pomoć u Gazu.

"Pohvaljujemo izuzetne napore ove zajednice i zemlje, koja se bori sa sopstvenim ekonomskim poteškoćama, za pružanje značajne podrške", rekao je Šalabi.

Uprkos protestima u Kairu koji pozivaju na promjenu politike, egipatska vlada saopštava da ne planira da otvori prelaz Rafah sa Gazom.

Hamada Elrasam doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Ukrajinci zabrinuti dok Rusija jača napade, a američka podrška slabi

Černjiv, Ukrajina, 17. april 2024.
Černjiv, Ukrajina, 17. april 2024.

Stanje na ratištu u istočnoj Ukrajini se znatno pogoršalo posljednjih dana.

Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga general-pukovnik Oleksandr Sirski objavio je u subotu na društvenim mrežama da se situacija na istočnom frontu pogoršala, dok je Rusija pojačala svoje napore da zauzme više ukrajinske teritorije.

Mark Voyger je stručnjak za odbranu u Centru za evropsku analizu. On kaže da Ukrajini treba dodatna municija jer ukrajinske snage jedva drže front.

„Nažalost, Ukrajina nema dovoljno municije da uzvrati vatru. I zato je situacija sada malo pesimistična, posebno s obzirom na kašnjenja. Sramota je, rekao bih, da politikantstvo u američkom Kongresu zadržava obećanih 60 milijardi dolara koji su od vitalnog značaja za opstanak Ukrajine”, smatra Voyger.

Suočen sa nestašicom vojnika i municije, ukrajinski parlament je prošle nedjelje usvojio dugo razmatrani zakon koji će olakšati identifikaciju muškaraca koji ispunjavaju uslove za regrutaciju.

Početkom aprila Ukrajina je smanjila starosnu granicu za regrutovanje sa 27 na 25 godina. Zvaničnici su izrazili zabrinutost u pogledu sposobnosti Ukrajine da nastavi borbu na prvim linijama i širom svoje teritorije.

Solomia Bobrovska, poslanica ukrajinskog parlamenta, kaže da vidi šta se događa u regionima Harkov i Sumi: „I to je moj najveći, rekla bih, strah, i bojim se da mogu da napadnu u tom smjeru.”

Ona je također izrazila zabrinutost zbog pojačanih napada Rusije na ključnu infrastrukturu Ukrajine.

„To bi bilo dovoljno, samo da se potpuno uništi energetska infrastruktura, vodovod, benzinske pumpe. I ljudi će morati da napuste Kijev i svoje poslove i škole”, kaže Bobrovska.

Bivša ministrica obrazovanja Ana Novosad i njena Fondacija „savED” rade na obnovi škola. Kaže da su Ukrajinci, čak i pod stalnom prijetnjom, neustrašivi.

„Niko neće odustati, ljudi su još uvek odlučni u odbrani svoje zemlje. Ankete pokazuju da većina Ukrajine kao i većina Ukrajinaca nije spremna da se odrekne ni inča teritorije zbog bilo kakvih kompromisa koji bi mogli da budu na stolu", ističe Novosad.

Adrian Bonenberger je američki veteran koji je obučavao ukrajinske odbrambene snage na početku invazije. On je izrazio zabrinutost zbog slabljenja podrške SAD-a i budućnosti Ukrajine.

„Mislim da će se Ukrajina više povući, moraće više da se bore u odbrani. Mnogo više vojnika će poginuti. Ukrajina će nastaviti da se bori jer oni to moraju. Rusija samo želi da ubije Ukrajinu i uništi je, uništi Ukrajince. Za Ameriku, kao Amerikanac, druga loša stvar koja će se desiti je da će ljudi izgubiti povjerenje i vjeru u Ameriku. Ljudi kažu da američka riječ ništa ne znači, napustila je Afganistan, napustila je Ukrajinu”, naglasio je Bonenberger.

Pojedini američki zakonodavci tvrde da bi Amerika trebalo da da prioritet unutrašnjim pitanjima, kao što je bezbjednost granice, prije pitanja rata u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG