Linkovi

Najnovije

Biden: Masakr nad Jermenima 1915. je genocid

Jermenski premijer Nikol Pashinyan prisustvuje memorijalnoj službi kod spomenika žtvama masakra 1,5 miliona Jermena tokom Otomanskog carstva (Foto: Tigran Mehrabyan/PAN Photo via AP)
Jermenski premijer Nikol Pashinyan prisustvuje memorijalnoj službi kod spomenika žtvama masakra 1,5 miliona Jermena tokom Otomanskog carstva (Foto: Tigran Mehrabyan/PAN Photo via AP)

Predsjednik SAD Joe Biden u subotu je rekao da je masakr Jermena 1915. godina, za vrijeme Otomanskog carstva, genocid što prema ocjeni agencije Reuters predstavlja istorijsku deklaraciju koja će izazvati nezadovoljstvo Turske i potencijalno dodatno pogoršati odnose dvije zemlje.

Uglavnom simboličan potez, kojim se prekida višedecenijska tradicija pažljivo sročenih saopštenja Bijele kuće u vezi sa ubistvima i progonima Jermena, vjerovatno će biti proslavljen među jermenskom dijasporom u Americi, ali je preduzet u vrijeme dubokih sporova Washingtona i Ankare u pogledu niza pitanja.

"Američki narod odaje poštu svim Jermenima koji su izgubili živote u genocidu koji je počeo danas, prije 106 godina. Jermenski imigranti su decenijama obogaćivali SAD na bezbrojne načine, ali nikada nisu zaboravili tragičnu istoriju. Odajemo počast njihovoj priči. Vidimo njihovu bol. Potvrđujemo istoriju. Ne radimo ovo da bi krivili bilo koga već da bi osigurali da se ono što se dogodilo nikad ne ponovi", naveo je Biden u saopštenju.

Jermenski premijer Nikol Pashinyan​ je u pismu Bidenu naveo da je priznanje genocida pitanja bezbjednosti Jermenije, naročito nakon prošlogodišnjih sukoba u području Nagorno Karabah.

"Jermeni širom sveta su sa velikim entuzijazmom pozdravili priznanje genocida", poručio je on.

Turska je saopštila da "u potpunosti odbacuje" odluku američkog predsjednika da masakr nad Jermenima nazove genocidom.

"Nemamo ništa da naučimo od bilo koga o našoj istoriji. Politički oportunizam je najveća izdaja mira i pravde", tvitovao je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu.

"Saopštenje SAD, kojim se iskrivljuju istorijske činjenice, nikada neće biti prihvaćeno i otvoriće duboke rane koje podrivaju naše međusobno povjerenje i prijateljstvo", saopštilo je tursko Ministarstvo spoljnih poslova i dodalo da Bidenova odluka nije pravno zasnovana.

Turska prihvata činjenicu da je veliki broj Jermena poginuo u sukobima sa otomanskim snagama tokom Prvog svjetskog rata, ali osporava broj stradalih i negira da su ubistva bila sistematski planirana i da predstavljaju genocid.

Prema procjenama, trupe Otomanskog carstva su tokom Prvog svjetskog rata ubile između 1,2 i 1,5 miliona Jermena.

Biden obavijestio Erdogana

Bajden je, tokom telefonskog razgovora u petak, obavijestio turskog predsednika Recepa Tayyipa Erdogana o svojoj namjeri, saopštila je neimenovana osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

U odvojenim saopštenjima Washingtona i Ankare poslije razgovora nije se pominjao Bidenov plan. Bijela kuća je saopštila da je Biden rekao Erdoganu da želi da poboljša odnose dvije zemlje i pronađe "efikasne načine za rješavanje sporova". Dvojica lidera saglasila su se da se sastanu tokom samita NATO-a u junu u Briselu.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje obećao da će priznati masakr kao genocid tvrdeći da "šutnja predstavlja saučesništvo", želio je da razgovara sa Erdoganom prije saopštenja o formalnom priznanju, saopštili su neimenovani zvaničnici upoznati sa Bidenovim planom.

Erdogan i Biden su razgovarali prvi put od kako je predsjednik SAD preuzeo dužnost.

Tursko Ministarstvo spoljnih poslova u subotu je tvitovalo da "laži ne iskrivljuju samo istoriju, već oduzimaju nevine živote". Ministarstvo je objavilo imena više od 30 turskih diplomata i njihovih rođaka koje su jermenske militantne grupe ubile 1970-tih i 80-tih. Turska ističe da su tokom Prvog svjetskog rata ginuli i Jermeni i Turci.

Članovi Kongresa i američki aktivisti jermenskog porijekla tražili su da Biden objavi saopštenje na Dan sjećanja na genocid nad Jermenima ili prije toga.

Turski ministar spoljnih poslova upozorio je prošle nedjelje Bidenovu administraciju da će priznanje genocida "nanijeti štetu" odnosima SAD i Turske.

See all News Updates of the Day

Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike

Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)
Plakat u Teheranu, glavnom gradu Irana. (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.

Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.

„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.

Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.

„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.

Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.

U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.

Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.

„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.

Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.

On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.

Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.

Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.

„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.

Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.

„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.

Rasprava u UN-u: Genocid u Srebrenici globalno osuditi

Memorijalni centar u Potočarima
Memorijalni centar u Potočarima

Genocid u Srebrenici mora biti osuđen na globalnom nivou, mora se izraziti podrška žrtvama te spriječiti negiranje genocida i osuditi veličanje ratnih zločinaca kako bi se spriječili budući genocidi i ratni zločini.

Poručili su to Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u govoru pred ambasadorima Ujedinjenih nacija 19. aprila u New Yorku.

Bećirović je najprije podsjetio da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama UN-ovih sudova kao i sudova u BiH, te naglasio da rezolucija o genocidu u Srebrenicu koja se predlaže "nije prijetnja nijednom narodu".

"Postoje pojedinci zločinci. Nema nijedne rečenice o kolektivnoj odgovornosti", kazao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i naglasio da treba razbiti lažnu propagandu da je rezolucija protiv srpskog naroda.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Bećirović je, tokom brifinga o pripremama za obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici, uključujući nacrt rezolucije o "Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici", kazao da se rezolucijom traži da se ustanovi Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida 1995. godine u Srebrenici.

Pored ostalog, kazao je da se poziva da države članice u svoje obrazovne programe unesu i genocid u Srebrenici kako bi se podigla svijest i spriječili budući genocidi.

Bećirović je naveo da je rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici potrebna zbog jačanja kulture sjećanja, očuvanja mira, vladavine pravde i jačanja povjerenja. Rezolucija je, kako je kazao, potrebna i zbog okretanja prema budućnosti, zbog pomirenja u regiji Zapadnog Balkana, zaštite sudova UN-a i civilizacijske vrijednosti te zbog solidarnosti sa žrtvama i njihovim porodicama.

"Ako i površno pogledate tekst rezolucije, nećete naći nijedan argument da je ova rezolucija protiv bilo kojeg naroda ili države", kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Komšić je, pored ostalog, kazao kako je cilj rezolucije spriječiti negiranje činjenica utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova, a to je da je u Srebrenici počinjen genocid", kazao je Komšić.

Naglasio je da su "ti ljudi sistemski i planski ubijani zbog svoje vjere i nacije".

Svjedočio je i Azir Osmanović, preživjeli Srebreničanin koji je u genocidu izgubio gotovo sve najbliže članove porodice.

"Mogao sam lako biti među hiljadama ubijenih. Skrili smo se u UN-ovu bazu u Potočarima. Slušao sam vriskove, gledao izvođenje ljudi iz baze koji su ubijani", kazao je Osmanović.

On je, pored ostalog, kazao kako je genocid u Srebrenici univerzalna tragedija o kojoj je potrebna globalna svijest.

"Imate šansu da stavite tačku na negiranje genocida", kazao je Osmanović.

Na početku brifinga u zgradi Skupštine Ujedinjenih nacija pušten je film s osnovnim činjenicama o genocidu u Srebrenici, pored ostalog, da je ubijeno više od 8700 ljudi, među kojima 563 djece, da je pronađeno 85 masovnih grobnica i da se i dalje traga za više od 800 nestalih.

Navedeno je i da je u počinjenju genocida učestvovalo više od 2.500 ljudi, da je osuđeno 75 na 783 godine zatvora, uz pet doživotnih kazni.

Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.

Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.

"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."

Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.

Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.

Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.

"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.

Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.

"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.

Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".

"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.

U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".

Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.

O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.

Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.

update

Izrael izveo vazdušni napad na Iran, izvještavaju mediji, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike

ISRAEL with Tel Aviv locator, and IRAN with Tehran locator, highlighted on Middle East map, partial graphic
ISRAEL with Tel Aviv locator, and IRAN with Tehran locator, highlighted on Middle East map, partial graphic

Izrael je izveo zračni napad na Iran u petak prije zore po lokalnom vremenu, javljaju američki mediji pozivajući se na neimenovane izraelske i američke zvaničnike.

New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.

Reakcije u Iranu u petak su blage, u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje se Izrael, a državna televizija je objavila izjave analitičara i stručnjaka koji su davali prezrive ocjene u pogledu razmjera napada.

Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da "Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela", nekoliko sati nakon napada.

Dva američka zvaničnika izjavila su medijima da je napad došao iz Izraela, ali Izrael do sada nije preuzeo odgovornost.

Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.

Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".

Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.

Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.

Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.

Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.

Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.

Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.

SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.

Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.

"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.

Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od Reutersa.

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica

Sagovornici VOA o rezoluciji o Srebrenici: Počinjeni genocid je historijska i pravna činjenica
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U UN-u održana je prezentacija nacrta rezolucije o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. Srbija snažno lobira za neusvajanje rezolucije. Usvajanje rezolucije bi moglo pomoći u procesu zatvaranja ratnih rana na Balkanu, smatraju analitičari koji su govorili za Glas Amerike (VOA).

Učitajte još

XS
SM
MD
LG