Linkovi

Top priča SAD

Biden: Masakr nad Jermenima 1915. je genocid

Jermenski premijer Nikol Pashinyan prisustvuje memorijalnoj službi kod spomenika žtvama masakra 1,5 miliona Jermena tokom Otomanskog carstva (Foto: Tigran Mehrabyan/PAN Photo via AP)

Predsjednik SAD Joe Biden u subotu je rekao da je masakr Jermena 1915. godina, za vrijeme Otomanskog carstva, genocid što prema ocjeni agencije Reuters predstavlja istorijsku deklaraciju koja će izazvati nezadovoljstvo Turske i potencijalno dodatno pogoršati odnose dvije zemlje.

Uglavnom simboličan potez, kojim se prekida višedecenijska tradicija pažljivo sročenih saopštenja Bijele kuće u vezi sa ubistvima i progonima Jermena, vjerovatno će biti proslavljen među jermenskom dijasporom u Americi, ali je preduzet u vrijeme dubokih sporova Washingtona i Ankare u pogledu niza pitanja.

"Američki narod odaje poštu svim Jermenima koji su izgubili živote u genocidu koji je počeo danas, prije 106 godina. Jermenski imigranti su decenijama obogaćivali SAD na bezbrojne načine, ali nikada nisu zaboravili tragičnu istoriju. Odajemo počast njihovoj priči. Vidimo njihovu bol. Potvrđujemo istoriju. Ne radimo ovo da bi krivili bilo koga već da bi osigurali da se ono što se dogodilo nikad ne ponovi", naveo je Biden u saopštenju.

Jermenski premijer Nikol Pashinyan​ je u pismu Bidenu naveo da je priznanje genocida pitanja bezbjednosti Jermenije, naročito nakon prošlogodišnjih sukoba u području Nagorno Karabah.

"Jermeni širom sveta su sa velikim entuzijazmom pozdravili priznanje genocida", poručio je on.

Turska je saopštila da "u potpunosti odbacuje" odluku američkog predsjednika da masakr nad Jermenima nazove genocidom.

"Nemamo ništa da naučimo od bilo koga o našoj istoriji. Politički oportunizam je najveća izdaja mira i pravde", tvitovao je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu.

"Saopštenje SAD, kojim se iskrivljuju istorijske činjenice, nikada neće biti prihvaćeno i otvoriće duboke rane koje podrivaju naše međusobno povjerenje i prijateljstvo", saopštilo je tursko Ministarstvo spoljnih poslova i dodalo da Bidenova odluka nije pravno zasnovana.

Turska prihvata činjenicu da je veliki broj Jermena poginuo u sukobima sa otomanskim snagama tokom Prvog svjetskog rata, ali osporava broj stradalih i negira da su ubistva bila sistematski planirana i da predstavljaju genocid.

Prema procjenama, trupe Otomanskog carstva su tokom Prvog svjetskog rata ubile između 1,2 i 1,5 miliona Jermena.

Biden obavijestio Erdogana

Bajden je, tokom telefonskog razgovora u petak, obavijestio turskog predsednika Recepa Tayyipa Erdogana o svojoj namjeri, saopštila je neimenovana osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

U odvojenim saopštenjima Washingtona i Ankare poslije razgovora nije se pominjao Bidenov plan. Bijela kuća je saopštila da je Biden rekao Erdoganu da želi da poboljša odnose dvije zemlje i pronađe "efikasne načine za rješavanje sporova". Dvojica lidera saglasila su se da se sastanu tokom samita NATO-a u junu u Briselu.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje obećao da će priznati masakr kao genocid tvrdeći da "šutnja predstavlja saučesništvo", želio je da razgovara sa Erdoganom prije saopštenja o formalnom priznanju, saopštili su neimenovani zvaničnici upoznati sa Bidenovim planom.

Erdogan i Biden su razgovarali prvi put od kako je predsjednik SAD preuzeo dužnost.

Tursko Ministarstvo spoljnih poslova u subotu je tvitovalo da "laži ne iskrivljuju samo istoriju, već oduzimaju nevine živote". Ministarstvo je objavilo imena više od 30 turskih diplomata i njihovih rođaka koje su jermenske militantne grupe ubile 1970-tih i 80-tih. Turska ističe da su tokom Prvog svjetskog rata ginuli i Jermeni i Turci.

Članovi Kongresa i američki aktivisti jermenskog porijekla tražili su da Biden objavi saopštenje na Dan sjećanja na genocid nad Jermenima ili prije toga.

Turski ministar spoljnih poslova upozorio je prošle nedjelje Bidenovu administraciju da će priznanje genocida "nanijeti štetu" odnosima SAD i Turske.

See all News Updates of the Day

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

SAD: Žene glasaju više od muškaraca, ali nisu jedinstvene

Žena glasa na američkim predsjedničkim izborima, Virginia, 3. novembar 2020.

Žene birači nisu sigurno biračko tijelo za američke demokrate, pokazalo je novo istraživanje o biračima. 

Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.

Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.

"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau​ istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."

Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.
Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.

Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.

Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.

Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.

"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau​ i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".

To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau​.

Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.

Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.
Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.

Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.

"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".

Gothreau​ očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.

"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Biden predstavio novi cilj: Vakcinacija 70 odsto odraslih do Dana nezavisnosti

Joe Biden predstavlja nove plan vakcinacije Amerikanaca, Bijela kuća, 4. maj 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je postavio novi cilj u kampanji imunizacije protiv koronavirusa - da 70 odsto odraslih u Americi primi najmanje jednu dozu vakcine protiv Covid-19 do 4. jula, praznika Dana nezavisnosti.

"Osiguraćemo da vakcinacija bude lakše nego ikada. Za dva mjeseca, od danas, porodice širom zemlje slaviće 4. juli. Naš cilj je da to tog datuma, 70 odsto odraslih Amerikanaca primi najmanje jednu dozu vakcine i da najmanje 160 miliona bude u potpunosti vakcinisano", rekao je Biden u obraćanju javnosti u Bijeloj kući.

Da bi ispunio taj cilj, Biden je naložio desetinama hiljada apoteka, koje učestvuju u federalnom programu, da omoguće vakcinaciju bez zakazivanja, dok će resursi Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) biti preusmjereni na podršku privremenim i mobilnim klinikama i manjim opštinskim lokacijama za vakcinaciju, saopštili su zvaničnici administracije.

Više od 56 odsto odraslih građana u SAD primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 105 miliona u potpunosti vakcinisano, pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Administracija se suočava sa sve većim, ali i očekivanim, izazovom da vakciniše ljude koji oklijevaju da prime vakcinu protiv Covid-19.

"Sada kada imamo zalihe vakcina, usredsređeni smo na to da ubijedimo još veći broj Amerikanaca da prime vakcinu koja ima je dostupna. Ako u tome uspijemo, Amerikanci će napraviti ozbiljan korak ka povratku u normalu. Ima mnogo mlađih ljudi, naročito 20-tih ili 30-tih godina koji vjeruju da im nije potrebna. Želim da jasno poručim: Morate da se vakcinišete", naglasio je Biden.

Očekuje da će uslove za imunizaciju narednih mjeseci ispuniti još milioni Amerikanaca, kako bude odobrena vakcina za adolescente i mlađu djecu.

Predsjednik Biden najavio je planove za vakcinaciju adolescenata što je prije moguće, ako u SAD bude odobrena vakcina protiv Covid-19 za tu starosnu grupu.

Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.
Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.

Uprava za hranu i lijekove (FDA) bi do početka naredne nedjelje trebalo da odobri imunizaciju dece uzrasta od 12 do 15 godina Pfizeorvom vakcinom.

Biden, kako je saopšteno Bijele kuće, "podstaći će" države da daju najmanje jednu dozu vakcine adolescentima do 4. jula i radiće na tome da se vakcine dostave pedijatrima i drugim pouzdanim zdravstvenim službama, sa ciljem da se veliki broj djece uzrasta od 12 do 15 godina u potpunosti vakciniše do početka naredne školske godine.

Mlađi u SAD čine veći dio novih slučajeva koronavirusa, dok je većina punoljetnih građana barem djelimično vakcinisana, a zemlji se ukidaju restrikcije.

Administracija predsjednika Bidena takođe će početi da mijenja način na koji raspoređuje vakcine protiv Covid-19 u zemlji, tako što će prebacivati doze iz saveznih država sa manjom potražnjom u one u kojima postoji veće interesovanje za imunizaciju, saopštio je u utorak neimenovani zvaničnik administracije.

Odluka o promjeni dosadašnjeg načina raspodjele, po glavi stanovnika, donijeta je u trenuku kada je potražnja za vakcinama protiv koronavirusa pala širom zemlja, a naročito u pojedinim područjima, dok neke države odbijaju dio ili sve doze koje im se dodjeljuju nedjeljno.

Federalna vlada će sada neke od tih doza isporučiti područjima sa većom potražnjom, da bi ubrzala vakcinaciju.

Te države će imati pristup dozama kad god se poveća potražnja njihovih stanovnika za vakcinama - što je jedan od ključnih prioriteta Bidenove administracije.

Biden učetvorostručuje limit za izbjeglice

Migrantske porodice pješače kako bi se predale američkoj graničnoj policiji u Texasu, 27. april 2021. godine.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je u početku odlučio zadržati istorijski nizak broj godišnjih prijema izbjeglica svog prethodnika, u ponedjeljak je najavio da učetvorostručuje ovogodišnji ukupan broj.

"Revidiram godišnju granicu prijema izbjeglica u Sjedinjene Države na 62.500 za ovu fiskalnu godinu", rekao je predsjednik u izjavi u ponedjeljak popodne. "Ovo briše istorijski nizak broj koji je postavila prethodna administracija od 15.000, a koji nije odražavao američke vrijednosti kao nacije koja prima i podržava izbjeglice. Novi kapacitet za prijem takođe će ojačati napore koji su već u toku na proširenju kapaciteta Sjedinjenih Država da prihvati izbjeglice, kako bismo mogli postići cilj od 125.000 prijema izbjeglica koji namjeravam postaviti za narednu fiskalnu godinu."

Predsjednik Joe Biden
Predsjednik Joe Biden

Prije dvije sedmice, Bijela kuća je najavila da će se ograničenje za tekuću fiskalnu godinu zadržati na 15.000, na nivou koji je postavio bivši predsjednik Donald Trump. Ta najava uslijedila je uprkos Bidenovom obećanju da će nakon njegove inauguracije u januaru značajno proširiti program. Ovaj potez izazvao je reakciju nekih njegovih kolega demokrata u Kongresu, kao i onih koji podržavaju izbjeglice.

Zvaničnici Bijele kuće priznali su da prethodna najava, koja je objavljena kada su opozicioni republikanci kritikovali Bidena zbog navale migranata na američku južnu granicu, nije poslala pravu poruku. Najava u ponedjeljak, kako kažu, šalje snažnu poruku da je prihvatanje izbjeglica presudno za američko pozicioniranje u svijetu.

"Važno je preduzeti ovu akciju danas kako bismo uklonili bilo kakvu dugotrajnu sumnju u svijesti izbjeglica širom svijeta koje su toliko patile i koje sa strepnjom čekaju da započnu novi život", rekao je Biden u svojoj izjavi. "Tužna je istina da ove godine nećemo postići 62.500 prijema. Radimo brzo na uklanjanju štete u posljednje četiri godine. Trebaće neko vrijeme, ali taj posao je već u toku."

Ubrzo nakon predsjednikove najave, državni sekretar Antony Blinken izjavio je: "To je u našoj DNA kao nacije da otvorimo vrata onima koji traže utočište, a u našem nacionalnom interesu je da pojedince koji apliciraju za te programe tretiramo fer, dostojanstveno i s poštovanjem."

Američki državni sekretar Antony Blinken
Američki državni sekretar Antony Blinken

Internacionalni predsjednik za izbjeglice Eric P. Schwartz nazvao je to "ponosnim i istorijskim trenutkom". Dodao je: "U vrijeme velike humanitarne potrebe, dobrodošlica izbjeglicama nije samo moralni imperativ, već promoviše američku nacionalnu sigurnost, jača našu ekonomiju, obogaćuje naše zajednice i pokazuje da smo voljni raditi zajedno s ostalim vladama na nekim od najsloženijih problema u svijetu."

Iako je podizanje izbjegličkih limita dobrodošlo, "stvarnost je da ono dolazi prekasno u godini da bi imalo stvarni uticaj", kaže Alex Nowrasteh, direktor Instituta Cato za imigracijske studije. "Agencije za izbjeglice toliko su preopterećene da ćemo imati sreće ako se ove godine popuni jedna četvrtina od novih 62.500 limita."

Postoji "potreba za sistematskom reformom, proširenjem i privatizacijom izbjegličkog sistema, tako da buduća administracija poput Trumpove neće imati mogućnost ubijanja tako važnog programa jednim potezom olovke", rekao je Nowrasteh za Glas Amerike.

Republikanski zakonodavac Scott DesJarlais iz Tennesseeja, član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, napomenuo je da se Biden prošlog mjeseca obvezao da će zadržati Trumpov limit, predsjednikovu odluku o povećanju broja izbjeglica naziva "direktnom prijetnjom našoj nacionalnoj sigurnosti i javnom zdravlju."

Republikanski studijski odbor, najveći konzervativni odbor u Predstavničkom domu, usprotivio se tom potezu.

"Tokom najvećeg priliva ilegalne imigracije koju je naša zemlja zabilježila u posljednjih 20 godina, @JoeBiden je upravo podigao izbjeglički limit za više od 400%. Da se razumijemo: ova samostalno izazvana kriza je apsolutno namjerna", objavljeno je na Twitteru.

Trump je, tokom svoje četiri godine predsjedništva, srezao veličinu izbjegličkog programa, što je u suprotnosti sa azilnim sistemom za migrante.

"Najmoćnija stvar koju možemo učiniti kao zemlja je da dajemo primjer", rekao je Andrew Albertson, izvršni direktor Vanjskih politika za Ameriku. "Današnja najava predsjednika Bidena jasno pokazuje da su Sjedinjene Države spremne ponovno biti lider."

Predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske odnose, Bob Menendez iz New Jerseyja, rekao je da je Bidenova najava "važan korak u nastavku naše ponosne, dvostranačke tradicije pružanja zaštite izbjeglicama preseljenjem".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG