Linkovi

Top priča

Biden: Masakr nad Jermenima 1915. je genocid

Jermenski premijer Nikol Pashinyan prisustvuje memorijalnoj službi kod spomenika žtvama masakra 1,5 miliona Jermena tokom Otomanskog carstva (Foto: Tigran Mehrabyan/PAN Photo via AP)

Predsjednik SAD Joe Biden u subotu je rekao da je masakr Jermena 1915. godina, za vrijeme Otomanskog carstva, genocid što prema ocjeni agencije Reuters predstavlja istorijsku deklaraciju koja će izazvati nezadovoljstvo Turske i potencijalno dodatno pogoršati odnose dvije zemlje.

Uglavnom simboličan potez, kojim se prekida višedecenijska tradicija pažljivo sročenih saopštenja Bijele kuće u vezi sa ubistvima i progonima Jermena, vjerovatno će biti proslavljen među jermenskom dijasporom u Americi, ali je preduzet u vrijeme dubokih sporova Washingtona i Ankare u pogledu niza pitanja.

"Američki narod odaje poštu svim Jermenima koji su izgubili živote u genocidu koji je počeo danas, prije 106 godina. Jermenski imigranti su decenijama obogaćivali SAD na bezbrojne načine, ali nikada nisu zaboravili tragičnu istoriju. Odajemo počast njihovoj priči. Vidimo njihovu bol. Potvrđujemo istoriju. Ne radimo ovo da bi krivili bilo koga već da bi osigurali da se ono što se dogodilo nikad ne ponovi", naveo je Biden u saopštenju.

Jermenski premijer Nikol Pashinyan​ je u pismu Bidenu naveo da je priznanje genocida pitanja bezbjednosti Jermenije, naročito nakon prošlogodišnjih sukoba u području Nagorno Karabah.

"Jermeni širom sveta su sa velikim entuzijazmom pozdravili priznanje genocida", poručio je on.

Turska je saopštila da "u potpunosti odbacuje" odluku američkog predsjednika da masakr nad Jermenima nazove genocidom.

"Nemamo ništa da naučimo od bilo koga o našoj istoriji. Politički oportunizam je najveća izdaja mira i pravde", tvitovao je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Cavusoglu.

"Saopštenje SAD, kojim se iskrivljuju istorijske činjenice, nikada neće biti prihvaćeno i otvoriće duboke rane koje podrivaju naše međusobno povjerenje i prijateljstvo", saopštilo je tursko Ministarstvo spoljnih poslova i dodalo da Bidenova odluka nije pravno zasnovana.

Turska prihvata činjenicu da je veliki broj Jermena poginuo u sukobima sa otomanskim snagama tokom Prvog svjetskog rata, ali osporava broj stradalih i negira da su ubistva bila sistematski planirana i da predstavljaju genocid.

Prema procjenama, trupe Otomanskog carstva su tokom Prvog svjetskog rata ubile između 1,2 i 1,5 miliona Jermena.

Biden obavijestio Erdogana

Bajden je, tokom telefonskog razgovora u petak, obavijestio turskog predsednika Recepa Tayyipa Erdogana o svojoj namjeri, saopštila je neimenovana osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

U odvojenim saopštenjima Washingtona i Ankare poslije razgovora nije se pominjao Bidenov plan. Bijela kuća je saopštila da je Biden rekao Erdoganu da želi da poboljša odnose dvije zemlje i pronađe "efikasne načine za rješavanje sporova". Dvojica lidera saglasila su se da se sastanu tokom samita NATO-a u junu u Briselu.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje obećao da će priznati masakr kao genocid tvrdeći da "šutnja predstavlja saučesništvo", želio je da razgovara sa Erdoganom prije saopštenja o formalnom priznanju, saopštili su neimenovani zvaničnici upoznati sa Bidenovim planom.

Erdogan i Biden su razgovarali prvi put od kako je predsjednik SAD preuzeo dužnost.

Tursko Ministarstvo spoljnih poslova u subotu je tvitovalo da "laži ne iskrivljuju samo istoriju, već oduzimaju nevine živote". Ministarstvo je objavilo imena više od 30 turskih diplomata i njihovih rođaka koje su jermenske militantne grupe ubile 1970-tih i 80-tih. Turska ističe da su tokom Prvog svjetskog rata ginuli i Jermeni i Turci.

Članovi Kongresa i američki aktivisti jermenskog porijekla tražili su da Biden objavi saopštenje na Dan sjećanja na genocid nad Jermenima ili prije toga.

Turski ministar spoljnih poslova upozorio je prošle nedjelje Bidenovu administraciju da će priznanje genocida "nanijeti štetu" odnosima SAD i Turske.

See all News Updates of the Day

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano

Anthony Fauci je najpoznatiji američki infektolog

Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi. 

"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.

"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.

U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.

U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.

Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.

Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.

Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.

Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson​ sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.

"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.

Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.

Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.

Najveći požar u Kaliforniji spaljuje domove, dok se širi ka zapadu

Vatra uništava vozila dok se požar Diksi širi kroz zajednicu Indijanskih vodopada u okrugu Plamas, Kalifornija, 24. jula 2021. (Foto: AP/Noa Berger)

Plamen koji se širio neravnim terenima u sjevernoj Kaliforniji uništio je u subotu više domova, jer se najveći šumski požar u državi pojačao, istovremeno dok su brojni drugi požari pogodili zapad SAD.

Požar Diki, koji je započeo 14. jula, već je sravnio preko desetak kuća i drugih građevina kada se po mraku probio kroz malu zajednicu Indijskih vodopada.

Ažurirana procjena štete nije bila odmah dostupna, iako su vatrogasni zvaničnici rekli da je požar ugljenisao više od 73.200 hektara u okruzima Plumas i Bati i da je tek 20 odsto pod kontrolom.

Vatra je gorjela u udaljenom području kom je pristup ograničen, ometajući napore vatrogasaca dok su napadali vatru prema istoku, rekli su vatrogasni zvaničnici. To je podstaklo naredbe za evakuaciju u nekoliko malih zajednica i duž zapadne obale jezera Almanor, popularnog odmarališta.

U međuvremenu, najveći požar u državi, požar Butleg na jugu Oregona, bio je gotovo do pola opkoljen u subotu, jer je više od 2.200 pripadnika vatrogasnih posada radilo po vrućini i vjetru na tome da ga obuzda, rekli su vatrogasni zvaničnici. Širenje vatre usporeno je, ali hiljade domova i dalje je ugroženo na istočnoj strani teritorije koju je zahvatio požar, saopštile su vlasti.

"Ova vatra je otporna na zaustavljanje dozer linijama", rekao je Džim Henson, analitičar ponašanja požara, u saopštenju Oregonskog šumarskog odeljenja. "Sa kritično suhim vremenom i gorivima koje imamo, vatrogasci moraju neprestano da preispituju svoje kontrolne linije i traže mogućnosti za nepredviđene slučajeve".

U Kaliforniji guverner Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje za četiri sjeverna okruga zbog šumskih požara za koje je rekao da uzrokuju "uslove krajnje opasnosti za bezbjednost ljudi i imovine". Proglas je otvorio put za veću podršku države.

Takvi uslovi su često posljedica kombinacije neobičnih slučajnih, kratkoročnih i prirodnih vremenskih obrazaca pojačanih dugoročnim klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek. Globalno zagrijavanje učinilo je Zapad SAD mnogo toplijim i sušnijim u posljednjih 30 godina.

U subotu su se vatrogasne ekipe iz Kalifornije i Jute uputile u Montanu, objavio je guverner Greg Đanforte. Pet vatrogasaca povrijeđeno je u četvrtak kada su uskovitlani vjetrovi vratili plamen ka njima dok su radili na požaru Devils krik koji gori na grubom, strmom terenu u blizini ruralnog grada Džordan, na sjeveroistoku države.

U petak su ostali hospitalizovani. Portparol Biroa za upravljanje zemljištem Mark Džejkobsen odbio je da objavi stepen povreda, a pokušaji da se saznaju njihovo stanje u subotu su bili neuspješni. Trojica vatrogasaca su članovi posade Američke službe za zaštitu ribe i divljih životinja iz Sjeverne Dakote, a ostala dvojica su vatrogasci Američke šumarske službe iz Novog Meksika.

Još jedan visokoprioritetni požar, vatra Alder krik na jugozapadu Montane, spalila je preko 2.750 hektara i u subotu uveče bio je tek 10 odsto pod kontrolom. U opasnost je doveo skoro 240 domova.

Na drugim mjestima u Kaliforniji, požar Tamarak južno od jezera Tahoe nastavio je da gori kroz drveće i rastinje ugrožavajući zajednice sa obje strane državne granice između Kalifornije i Nevade. Požar, koji je izazvao grom 4. jula u okrugu Alpine, uništio je najmanje 10 objekata.

Jaki dim od te vatre i požara Diki smanjili su vidljivost i povremeno mogli da prizemlje avione koji su pružali podoršku vatrogasnim ekipama. Kvalitet vazduha južno od jezera Tahoe i preko državne granice do Nevade pogoršao se na veoma nezdrav nivo.

A u severnom Ajdahu, istočno od Spokanea u Vašingtonu, mali požar u blizini tematskog parka Silvervood izazvao je evakuaciju u petak uveče u parku i okolini. Tematski park ponovo je otvoren u subotu.

Iako je vruće vrijeme sa popodnevnim vjetrovima i dalje predstavljalo prijetnju od širenja požara, prognoze za vikend su najavljivale mogućnost grmljavinskih oluja u Kaliforniji, Juti, Nevadi, Arizoni i drugim državama. Međutim, prognozeri su rekli da bi neke mogle biti suhe grmljavine koje proizvode malo kiše, ali puno munja, što može izazvati nove požare.

Širom zemlje gorjelo je više od 85 velikih šumskih požara, većinom u zapadnim državama, a izgorjelo je više od 553.000 hektara.

Specijalna savjetnica UN: Poricanje genocida i ratnih zločina dijeli ljude, zajednice i države

Ms. Alice Wairimu Nderitu of Kenya - Special Adviser on the Prevention of Genocide

Na OHR-ovu odluku kojom se BH zakonodavstvu nameće zabrana negiranja i veličanja genocida i ratnih zločina, reagovala je i specijalna savjetnica Ujedinjenih Nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu. Medijima je u njeno ime upućeno saopćenje sljedećeg sadržaja:

"Posebna savjetnica Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, primila je k znanju uvođenje izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, sankcionirajući veličanje ratnih zločinaca osuđenih pravomoćnim presudama i poricanje genocida, zločine protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Posebna savjetnica Nderitu ponovila je poruke izražene tokom posjeta Bosni i Hercegovini od 13. do 23. juna povezane s imperativom suočavanja s prošlošću kao ključnim za obnovu povjerenja i izgradnju budućnosti u kojoj nema prostora za poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječanstva i u kojem se prepoznaje patnja svih žrtava, ne pripisuje se kolektivna krivnja i ne veličaju zločini koje je počinio bilo koji počinitelj.

Po mišljenju posebne savjetnice Nderitua, „poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje onih koji su počinili takve zločine, istovremeno hrani i jača osporene narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Počinitelje i ratne zločince pretvara u heroje. Sije strah, nepovjerenje i mržnju. Ona dijeli ljude, zajednice i države. Ne dopušta iscjeljenje i empatiju. Također podriva donesene sudske odluke i stoga podriva pravdu. To je suprotno onome što zahtijevaju društva koja su doživjela sukobe i koja su naslijedila zločine zločina. To je neprihvatljivo i mora se osuditi. "

Isto tako, bitno je izbjegavati pripisivanje kolektivne krivnje. “Zločine čine pojedinci, a ne društva ili zajednice. Zbog toga je kaznena odgovornost i sudska presuda o kaznenim navodima tako važna. Rad na individualnoj odgovornosti i suzbijanje navoda o kolektivnoj krivnji paralelni su procesi na putu ka ozdravljenju i izgradnji povjerenja u postkonfliktnim društvima ”, rekla je specijalna savjetnica.

Specijalna savjetnica Nderitu ponovila je potrebu da se poštuju i priznaju sve žrtve i preživjele te je pohvalila lokalne i napore na lokalnoj razini u ovom smjeru širom Bosne i Hercegovine. "Tokom mog posjeta bila mi je čast odati počast svim žrtvama sukoba i naučiti pozitivne primjere općina u kojima se takvi napori čine zajednički, sve zajednice zajedno", rekla je specijalna savjetnica. "Sve žrtve zaslužuju istinu, pravdu, empatiju i razumijevanje, od strane svih i u svako doba."

Posebna savjetnica također je pohvalila napore usmjerene na prevladavanje podjela pod vodstvom lokalnih dužnosnika i lokalnih organizacija, posebno onih koji se odvijaju na mjestima koja su bila pod velikim utjecajem prošlih sukoba i koja je posjetila prošlog lipnja. „Od Žepča do Bosanskog Petrovca, od Mostara do Stoca, postoje brojni dokazi o pojačanoj suradnji u zajednici i zajedničkom radu, na različitim razinama i od strane različitih aktera. Ovi napori su sredstvo za vraćanje međusobnog razumijevanja o prošlim događajima i prema zajedničkoj budućnosti. Pozdravljam takve inicijative i potičem daljnje napore u ovom smjeru. "

U tom smislu, Specijalna savjetnica pozvala je sve one koji su na odgovornim položajima na državnoj razini da učine svoj dio u zajedničkom radu na promicanju dnevnog reda koji se temelji na određivanju prioriteta takvih potreba za ozdravljenjem i izgradnjom povjerenja. „Političke, vjerske i vođe zajednica, prosvjetni radnici, kao i mediji, odgovorni su da vode put konstruktivnom dijalogu koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Slijedeći ovaj put, oni će i dalje imati moju punu podršku. "

Učitajte još

XS
SM
MD
LG