Linkovi

Top priča

Žene na vodećim položajima u Bidenovom ekonomskom timu

Joe Biden

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je imenovao bivšu šeficu Federalnih rezervi Janet Yellen za kandidatkinju za sekretaricu za finansije i izabrao još tri žene za druge vodeće ekonomske položaje.

Biden je imenovao vodeće članove svog ekonomskog tima koji će morati da se izbori sa teškim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, koja je odnijela više od 260.000 života u Americi.

Za razliku od aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, koji je na ključne pozicije u svojoj administraciji uglavnom postavio bijele muškarce, Bidenova prva imenovanja su veoma raznolika, uključujući i tim za komunikacije u kojem su sve žene.

Biden će u utorak zvanično predstaviti članove svog ekonomskog tima, saopštili su zvaničnici zaduženi za tranziciju.

Yellen je bila na čelu Federalnih rezervi od 2014. do 2018. godine, a predsjedavala je i Savjetom ekonomskih savjetnika za vrijeme bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Nakon što je Biden objavio njenu nominaciju za sekretaricu za finansije, Yellen je tweetovala o izazovima s kojima se Sjedinjene Države suočavaju.

"Da bi se oporavili, moramo da obnovimo američki san - da budemo društvo u kojem svaka osoba može da ispuni svoj potencijal i da sanja još veće snove za svoju djecu. Kao sekretarica za finansije, radiću na obnovi tog sna za sve", napisala je ona.

Progresivni kandidati

Novoizabrani predsjednik saopštio je i da će nominovati Wallyja Adeyemoa za zamjenika Janet Yellen. Adeyemoa je bio zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost za vrijeme Baracka Obame, a zatim predsjednik Obamine fondacije, koja nadgleda planove za izgradnju biblioteke koja će nositi ime bivšeg predsjednika.

Za direktoricu Kancelarije za menadžment i budžet (OMB) kandidovana je Neera Tanden​, koja je pomogla Obaminoj administraciji da izradi Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, poznat kao Obamacare, čije usvajanje je bio jedan od glavnih uspjeha Obamine administracije. Ukidanje zakona jedan je od glavnih ciljeva Republikanske stranke.

Tanden je trenutno izvršna direktorica progresivnog Centra za američki napredak. Ukoliko njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, biće prva nebjelkinja na čelu OMB-a.

Biden je imenovao Ceceliju Rouse​, dekanesu Škole za javne i međunarodne poslove na Univerzitetu Princeton, za predsjedavajuću Savjetom ekonomskih savjetnika.

Heather Boushey​, ekonomistkinja fokusirana na ekonomsku nejednakost i izvršna direktorica washingtonskog Centra za jednaki rast, biće jedna od članica savjeta.

Biden i novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris takođe bi trebalo u ponedjeljak da prvi put budu brifovani o povjerljivim obavještajnim pitanjima, što je Trumpova administracija prethodno blokirala. Predsjednički dnevni brifinzi su prvi korak ka prenosu odgovornosti za najosjetljivije obavještajne podatke na novu administraciju.

Trump je u međuvremenu nastavio da iznosi neosnovane tvrdnje o izbornoj krađi, u intervjuu za kablovsku mrežu Fox News i na Twitteru.

See all News Updates of the Day

Miami: Troje mrtvih u urušavanju zgrade, desetine nestalih

Spasioci pretražuju ruševine za preživjelima

Broj žrtava srušene stambene zgrade u Surfsideu kod Majamija porastao je na tri, dok se za stotinu ljudi još traga.

Neki spasilački timovi čuli su zvuk lupanja iznutra i druge šumove, ali ne i glasove ljudi, pošto se veliki dio zgrade Champlane Tower, srušio do temelja.

Načelnica okruga Majami Dejd Danijela Levin Kava rekla je da se traga za još 99 osoba, a da su 102 osobe za koje se nije znalo gdje su, na sigurnom.

Vatrogasci su ranije iz ruševina evakulisali 35 ljudi, dok su jednu osobu proglasili mrtvom.

Među nestalima su i sestra prve dame Paragvaja, njen suprug i njihovo troje djece, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.

Predsjednik Joe Biden proglasio je vanredno stanje na Floridi i naredio da se federalna pomoć preusmjeri toj državi i da se novac proslijedi lokalnim vlastima koje traže preživjele.

Šta se zna o zgradi?

Šta je uzrokovalo da se zgrada visoka 12 spratova i stara 40 godina bukvalno sravni sa zemljom, još nije poznato.

Kompleks u kome se nalazi srušena zgrada izgrađen je 1981. Trenutno su se obavljale neke popravke na srušenoj zgradi, a pored se gradila nova.

Zgrada Champlane Towers imala je više od 130 stanova od kojih je više od 80 bilo zauzeto.

Nekoliko puta su je obilazili inspektori zbog procesa certifikovanja i zgrada koje se grade u blizini.

Čarls Kesl iz policije Surfsajda rekao je da su bile neke popravke u garaži zgrade, ali ništa toliko veliko da mi moglo da uzrokuje ovakvo rušenje.

Načelnik Surfsajda Čarls Barket potvrdio je da su na krovu izvođeni radovi, ali da ništa ne ukazuje da je to uzrok rušenja.

"Teško mi je da objasnim kako se ovo desilo. Zgrade se ne ruše tek tako, same od sebe", kaže Barket.

Biden i senatori postigli dogovor o ulaganju u infrastrukturu

Predsjednik SAD Joseph Biden nakon razgovora sa republikanskim i demokratskim senatorima o planu ulaganja u infrastrukturu (REUTERS/Kevin Lamarque)

Predsjednik SAD Joe Biden podržao je u četvrtak dvostranački plan Senata o ulaganju stotina milijardi dolara u infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, mostova i autoputeva i podsticanje ekonomije.

"Postigli smo sporazum," rekao je Biden novinarima ispred Bijele kuće, gdje su bili i demokratski i republikanski senatori koji su utvrdili osmogodišnji prijedlog vrijedan hiljadu i 200 milijardi dolara.

Govoreći o postignutom dogovoru, ukazao je da će donijeti dugo očekivane investicije.

Riječ je o značajnom iskoraku koji će nam omogućiti kompetitivnost sa Kinom koji je ostvaren naporom dvije stranke”, rekao je Biden nakon razgovora sa demokratskim i republikanskim senatorima u Bijeloj kući.

Ukazao je da će sa Kongresom raditi na tome da se uvećaju izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i ishranu.

Postaraću se da plan ulaganja u te oblasti, kao i u saobraćaj, energetiku i vode prođe kroz što prije u tandemu kroz Kongres. Neću stati dok se te mjere ne budu našle na mom stolu. Do tada ima još mnogo posla. Očekujem da će se Kongres o njima izjasniti prije kraja fiskalne godine”, istakao je američki predsjednik.

Precizirao je da nisu svi dobili ono što su željeli, te da će drugi prioriteti Bijele kuće biti dio odvojenog budžetskog procesa.

Ustvrdio je da će sporazum, kako je objavio na društvenoj mreži Twitter, dovesti do otvaranja miliona radnih mjesta u Americi.

Jedan od članove takozvane Grupe 21, republikanac Rob Portman rekao je da "nismo dobili sve što smo željeli ali smo postigli dobar kompromis".

"Znate da mnogi govore da stranačke saradnje više nema u Washingtonu. Možemo tu saradnju da iskoristimo da riješimo ove izazove", rekla je demokratska senatorka iz Arizone Kirsten Sinema.

Republikanska senatorka iz Mejna Suzan Kolins rekla je da se postizanjem dogovora "šalje važna poruka svijetu da Amerika može da funkcioniše i završava stvari".

Tokom poslednjih dana, rasprave su bile usredsređene na plan potrošnje veći od hiljadu milijardi dolara, podijeljen približno ujednačeno između novog i unaprijed namijenjenog finansiranja.

Specifični ciljevi djelovanja uključuju poboljšanje mreže državnih puteva i elektro-mreže i proširenje pristupa širokopojasnom internetu.

"Viši zvaničnici Bijele kuće imali su danas dva produktivna sastanka sa dvopartijskom grupom senatora koji su pregovarali o infrastrukturi", izjavila je kasno u srijedu sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki.

Biden je ranije predložio paket od oko 2,3 hiljada milijardi dolara, a kasnije ga je smanjio na 1,7 hiljada milijardi u pokušaju da pridobije republikansku podršku potrebnu za napredak mjera u ravnomjerno podijeljenom Senatu.

Jedna od glavnih rasprava bila je kako platiti plan. Biden se zalagao za povećanje stope poreza na dobit, ali republikanci su se usprotivili tom koraku pošto su uspješno smanjili tu stopu tokom prethodne administracije predsednika Donalda Trumpa.

SAD i Njemačka zajedno u borbi protiv antisemitizma i negiranja Holokausta

Američki državni sekretar Antony Blinken (L) i njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas potpisuju sporazum o pokretanju Dijaloga SAD i Nejmačke o holokaustu, pored spomenika žrtvama holokausta u Berlinu (Foto: AP/Markus Schreiber)

Sjedinjene Države i Njemačka pokrenule su u četvrtak novu inicijativu za suzbijanje alarmantnog porasta antisemitizma i negiranja Holokausta širom svijeta.

Vlade dvije zemlje najavile su početak Dijaloga SAD i Njemačke o Holokaustu čiji cilj je da se preokrene trend koji je dobio veću podršku tokom pandemije koronavirusa, u svjetlu naglog rasta političkog populizma širom Evrope i u Sjedinjenim Državama. Dijalog omogućava razvoj instrumenata za podučavanje mladih i drugih o zločinima koje su počinili Nacisti i njihovi saradnici.

Američki državni sekretar Antony Blinken, nemački šef diplomatije Hajko Mas i nekoliko preživelih Holokausta prisustvovali su pokretanju projekta kod Spomenika ubijenim Jevrejima u Evropi, u Berlinu. Svi su govorili o povezanosti negiranja Holokausta, revizionizma i neznanja sa porastom antisemitizma, kao i sa širim problemom diskriminacije protiv manjina.

"Negiranje Holokausta i drugi oblici antisemitizma često su povezani sa homofobijom, ksenofobijom, rasizmom, drugim oblicima mržnje. Takođe je poklič za one koji pokušavaju da unište naše demokratije, što smo vidjeli u obje naše zemlje i što često prethodi nasilju", poručio je Blinken.

Mas je naglasio da je važno da Njemačka - kako je rekao "zemlja počinilaca" - preuzme vodeću ulogu u projektu.

"Proteklih godina, videli smo da antisemitizam i rasizam pogađaju naše društvo. Samo pomislite na žute zvijezde koje su se nosile na protestima protiv mjera za suzbijanje Kovida, bujicu antisemitskih teorija zavjere na internetu, napade na sinagoge i Jevreje koji žive u našim zemljama, učesnike nemira ispred Bundestaga ili rulju koju je napala američki Kapitol", naglasio je Mas.

Imajući u vidu da je sve manje direktnih svjedočenja o počinjenim zvjerstvima, Blinken i Mas su naglasili da će novi dijalog rezultirati inovativnim načinima podučavanja mlađih generacija o Holokaustu i događajima koji su doveli do masovnog pogubljenja Jevreja i drugih u nacističkoj Njemačkoj i drugim mjestima.

"Holokaust nije bio nagli pad, već postepeni silazak u tamu", istakao je američki državni sekretar.

Bijela kuća danas sa dvopartijskom grupom senatora o infrastrukturnom sporazumu

Senator Džo Mančin razgovara sa novinarima prije sastanka o infrastrukturi, na Kapitol hilu, Vašington, 23. juna 2021.

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden trebalo bi u četvrtak da ugosti dvopartijsku grupu američkih senatora u Bijeloj kući nakon što su nagovijestili napredak ka sporazumu o velikom paketu infrastrukturnog ulaganja.

Tokom posljednjih dana, rasprave bile su usredsređene na plan potrošnje veći od hiljadu milijardi dolara, podijeljen približno ujednačeno između novog i prenamijenjenog finansiranja.

Specifični ciljevi djelovanja uključuju poboljšanje mreže državnih puteva i elektro-mreže i proširenje pristupa širokopojasnom internetu.

"Viši zvaničnici Bijele kuće imali su danas dva produktivna sastanka sa dvopartijskom grupom senatora koji su pregovarali o infrastrukturi", izjavila je kasno u srijedu sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki. "Grupa je napredovala ka nacrtu potencijalnog sporazuma, a predsjednik je pozvao grupu da sutra dođe u Bijelu kuću kako bi o tome lično razgovarali".

Grupa uključuje 21 senatora i najnoviji je u nizu napora demokrata i republikanaca da postignu sporazum o veličini, prioritetima i izvorima finansiranja glavnog infrastrukturnog programa.

Biden je ranije predložio paket od oko 2,3 hiljada milijardi dolara, a kasnije ga je smanjio na 1,7 hiljada milijardi u pokušaju da pridobije republikansku podršku potrebnu za napredak mjera u ravnomjerno podijeljenom Senatu.

Jedna od glavnih rasprava bila je kako platiti plan. Biden se zalagao za povećanje stope poreza na dobit, ali republikanci su se usprotivili tom koraku nakon što su uspješno smanjili stopu tokom prethodne administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Dugogodišnji zatvor za Amerikanku koja je odavala vojne podatke u Iraku

Arhiva - Pentagon u Washingtonu.

Amerikanka koja je prevodila za Pentagon osuđena je u srijedu na 23 godine zatvora zbog prenošenja imena američkih doušnika u Iraku osobi koja je povezana sa libanskim moćnim šiitskim pokretom Hezbolah.

Mariam Tompson (62) priznala je da je povjerljive podatke predala libanskom državljaninu u nadi da će biti proslijeđene grupi koju je Washington označio kao terorističku organizaciju.

"Kazna Tompsonovoj odražava ozbiljnost njenog narušavanja povjerenja američkog naroda, ljudskih izvora koje je ugrozila i vojnka koji su radili uz nju kao prijatelji i kolege", rekao je Džon Demers, šef Odjeljenja za nacionalnu bezbjednost u američkom Sekretarijatu za pravosuđe, navodi se u saopštenju.

Prema sudskim dokumentima, Tompson je radila kao tumač u stranoj vojnoj bazi kada je 2017. započela vezu putem video aplikacije sa čovjekom koji je rekao da je povezan sa Hezbolahom u Libanu.

"Vremenom je Tompson razvila romantično interesovanje za svog sagovornika", napisao je Sekretarijat za pravosuđe.

Ona je dodijeljena američkim specijalnim snagama u Irbilu, glavnom gradu iračkog Kurdistana, u decembru 2019. godine, kada je jedinica pokrenula udare protiv proiranske milicije, koji su završeni 3. januara 2020, smrću moćnog iranskog generala Kasima Suleimanija.

Ubrzo nakon toga, kontakt Tompsonove zatražio je informacije o agentima za koje se sumnja da su pomagali Sjedinjenim Državama.

Dala mu je podatke o nekoliko američkih doušnika, uključujući prava imena najmanje osam ljudi, kojima se pristupalo kroz personalne dosijee, i informacije o američkoj vojnoj taktici.

Federalne vlasti su je uhapsile sljedećeg mjeseca, krajem februara 2020.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG