Linkovi

Teme

Bidenova administracija traži jednake plate za žene

U.S. Women's National Soccer Team players Margaret Purce and Megan Rapinoe peek over U.S. President Joe Biden’s shoulder as he signs an Equal Pay Day proclamation at the White House in Washington, U.S. March 24, 2021.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden istakli su razliku u platama između američkih muškaraca i žena na događaju kojim je u srijedu s članovima američke ženske fudbalske reprezentacije obilježen Dan jednakih plata.

"Moja administracija će se boriti za jednake plate" rekao je Biden. "Riječ je o pravičnosti i pravdi, o tome da ispunjavamo svoje vrijednosti kao nacija. Jednaka plata čini nas sve jačim."

Dan jednakih plata svake se godine u SAD-u obilježava drugog datuma i označava koliko još dana prosječna Amerikanka mora raditi da bi zaradila ono što je prosječni muškarac zaradio u prethodnoj godini.

Amerikanke koje rade puno radno vrijeme, tokom cijele godine plaćene su u prosjeku 82 centa u odnosu na dolar koji se plaća muškarcima, pokazuju podaci Nacionalnog ženskog pravnog centra. Podaci pokazuju da je razlika u platama mnogo veća za žene crnkinje koje zarađuju 63 centa u odnosi na dolar koji zarađuje prosječni muškarac, te žene Latinoamerikanke koje u tom odnosu zarađuju 55 centi. Isti podaci pokazuju da razlika u platama među polovima postoji u 94% zanimanja.

Cecilia Rouse, predsjedavajuća Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće, rekla je da administracija poduzima radnje na smanjenju razlike u platama među polovima, što uključuje i podršku Zakonu o pravednim platama, koji je ponovo uveden prošlog mjeseca u Kongresu, a koji se zalaže za plaćeno porodiljsko i pristipačniju brigu o djeci.

"Biden-Harris administracija radi na tome da osigura da naše kćerke imaju iste mogućnosti kao i naši sinovi", rekla je Rouse novinarima na brifingu u srijedu.

Fokusiranje službenika administracije na rješavanje rodnih razlika u ekonomskim prilikama i radu, kao dijelu gradnje Bidenovog boljeg plana i njegove agende za žene, dobar je znak za neke analitičare.

"To je dobar znak da administracija promatra problem nejednakosti u platama u mnogo većem ekosistemu, gdje se već dugo ignorišu sistemske pristranosti i neefikasnosti, koje dovode do rodno zasnovane neravnopravnosti u ekonomskoj dobrobiti i ishodima", rekla je Kelly Dittmar, direktorica istraživanja u Centru za američke žene i politiku pri Institutu za politiku Eagleton na Rutgers Univerzitetu-Camden.

Predsjednikov poziv američkoj ženskoj fudbalskoj reprezentaciji naglašava ulogu sportiskinja u podizanju svijesti o razlikama u platama među polovima. Članice tima tužile su Američku fudbalsku federaciju 2019. godine, tvrdeći da im nije isplaćena jednaka plata u odnosu na primanja muškog tima. Sljedeće saslušanje u ovom predmetu očekuje se u junu.

U.S. Women’s National Soccer Team players Purce and Rapinoe join U.S. President Biden and the first lady for an Equal Pay for women proclamation at the White House in Washington.
U.S. Women’s National Soccer Team players Purce and Rapinoe join U.S. President Biden and the first lady for an Equal Pay for women proclamation at the White House in Washington.

Među članicama tima koje su prisustvovale događaju u Bijeloj kući bila je i zvijezda Megan Rapinoe, koja se 2019. zavjetovala da neće posjetiti Bijelu kuću dok je Donald Trump na funkciji. Rapinoe, koja je lezbijka i aktivistica za jednake plate, sukobila se s Trumpom na Twitteru zbog politika za koje je smatrala da su usmjerene protiv rodne ravnopravnosti i LGBTQ zajednice.

Dvostruka prvakinja Svjetskog kupa istakla je napore sa kojim se suočavaju profesionalne sportistkinje. "Uprkos tim pobjedama, obezvrijeđena sam, ne poštuju me i odbacuju jer sam žena. I rečeno mi je da ne zaslužujem ništa više od toga jer sam žena", rekla je Rapinoe. "Uprkos svim pobjedama, i dalje sam plaćena manje od muškaraca koji rade isti posao kao i ja."

Saslušanje na Dan jednakih plata

U srijedu je Odbor za nadzor i reforme Predstavničkog doma održao saslušanje u čast Dana jednakih plata kako bi ispitao ekonomsku štetu uzrokovanu dugotrajnom rodnom nejednakošću, koju je pogoršala pandemija koronavirusa, posebno za obojene žene.

Republikanci su blokirali Zakon o pravednim platama, pozivajući se na to da je poređenje između plata muškaraca i žena poređenje "jabuka s jabukama" i da je često uzrokovano odlukama žena o vlastitoj karijeri.

"To nije zbog široko rasprostranjene diskriminacije", rekla je republikanska zakonodavka Nancy Mace na saslušanju, dodajući da su "žene općenito spremne mijenjati veće plate za veću fleksibilnost."

Konzervativci tvrde da zakoni koji forsiraju okončanje razlike u platama ostavljaju malo prostora za individualni izbor.

"Zakonodavstvo usmjereno na suzbijanje takozvane razlike u platama moglo bi rezultirati stvaranje jednoličnosti u svim poslovima i visinama plata," rekla je Rachel Greszler, konzervativna istraživačica pri Heritage Foundation.

Takvo tumačenje, međutim, odbacila je C. Nicole Mason, predsjednica Instituta za istraživanje ženskih politika, koja je svjedočila na saslušanju.

"To je rezultat sistemskog potcjenjivanja ženskog doprinosa, vještina i talenata u radnoj snazi i društvu", rekla je Mason. "Možemo i trebamo biti bolji od toga."

Uticaj pandemije

Razlika u visini plata između polova se povećala, jer je COVID-19 potisnuo žene iz radne snage.

"Sada radi 4,2 miliona žena manje nego u februaru 2020. godine, velikim dijelom i zbog pandemije", rekla je Heather Boushey, članica Vijeća ekonomskih savjetnika Bidenove administracije.

First lady Jill Biden speaks at the 2021 International Women of Courage Award virtual ceremony at the US State Department, March 8, 2021.
First lady Jill Biden speaks at the 2021 International Women of Courage Award virtual ceremony at the US State Department, March 8, 2021.

Prva dama dr Jill Biden istakla je hitnost rješavanja razlika u platama koje je pogoršala pandemija. "Ovo pitanje je mnogo značajnije od broja na platnom čeku. Naš rad daje nam osjećaj svrhe", rekla je.

Dugoročna cijena ovih izgubljenih primanja i odsustva radne snage biće visoka ukoliko kreatori politika ne investiraju u snažan oporavak žena, rekla je Jessica Mason, viša politička analitičarka pri Nacionalnom partnerstvu za žene i porodice.

Mason je dodala da bi se razlika u platama u ovogodišnjim podacima mogla bezobrazno poboljšati, jer se broje samo žene i muškarci koji imaju posao, dok je pandemija uništila radna mjesta toliko žena koje su na dnu platne ljestvice. "Kreatori politika trebali bi se čuvati statističkih fatamorgana", rekla je Mason.

Sjedinjene Države zauzimaju 53. mjesto u posljednjem Izvještaju o globalnim rodnim razlikama, i nalaze se daleko iza ostalih zemalja u razvoju.

See all News Updates of the Day

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD

Izvještaj: Najveće prijetnje za SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

SAD: Obavještajci ocijenili povlačenje iz Afganistana kao "značajan rizik"

Američki vojnici u Afganistanu

Plan za povlačenje američkih vojnika iz Afganistana mogao bi da podstakne terorističke organizacije poput Al Kaide i Islamske države da obnove snage potrebne za napad na SAD, poruka je američkih obavještajaca.

Upozorenje je stiglo pošto je predsjednik Joe Biden formalno najavio povlačenje snaga iz Afganistana i kraj američkog angažmana u najdužem ratu do sada.

Kritičari Bidenovog plana se takođe pribojavaju da bi Afganistan mogao da postane raj za teroriste, uprkos dvije decenije borbe protiv njih.

"Kada se SAD i koalicione snage povuku, pojaviće se značajan rizik", rekao je Bil Berns, novi direktor CIA-e.

"Oslabiće mogućnost američke vlade da reaguje na prijetnje. To je jednostavno činjenica", kazao je Berns uz opasku da će Al Kaida i Islamska država u Afganistanu nastaviti da obnavljavju kapacitete kako bi napali američke mete, bilo u regionu, na Zapadu ili u SAD.

Ipak, Berns je rekao da trenutno nijedna od pomenutih terorističkih organizacija nema kapacitet da napadne SAD.

Drugi čelnici obavještajnih agencija su takođe istakli da teroristička prijetnja nije tolika kao kad je Amerika krenula u rat u Afganistanu.

Direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns rekla je u Kongresu da su prijetnju iz Afganistana zasjenile prijetnje iz Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Prijetnja je i domaći ekstremizam, dodala je Hejns.

Republikanski senator Marko Rubio je kazao da je zabrinut i da "postoji realna mogućnost da u bliskoj budućnosti talibani preuzmu kontrolu nad ključnim dijelovima Afganistana".

"Ako se to desi, sasvim je siguran povratak Al Kaide. A niko ne može da porekne da će to imati ozbilje posljedice po našu zemlju u narednim godinama".

Ipak, procjenjuje se da su decenije borbe protiv terorizma doprinijele da oslabi vođstvo Al Kaide kao i njeno prisutstvo u Afganistanu.

Nadležni vjeruju da je lider te organizacije Ajman al Zavahri, koji se skriva, lošeg zdravlja, a da su njegovi zamjenici ubijeni. Američke obavještajne službe su procijenile da Al Kaida ima manje od 200 članova u Afganistnau. Ali, upozorili su i da bi Al Kaida sigurno rado vidjela povlačenje američke vojske i to prepoznala kao šansu za obnovu.

Procjene su da Islamska država u Afganistanu ne drži onoliko teritorije kao ranije, ali da ima 2.500 boraca i da bi joj novi lideri pomogli da se stabilizuje.

"Brine nas to što je grupa zainteresovana da sprovodi akcije spolja", rekao je za Glas Amerike jedan od obavještajaca.

Šef CIA-e je rekao da će se u narednim mjesecima vidjeti koliko su talibani spremni da ispune dogovor sa SAD i olabave veze sa Al Kaidom i spriječe napade terorističkih grupa iz Afganistana na američke mete.

Čak i ako talibani to ne ispune, kaže Berns, obavještajne službe SAD će svakako motriti na Al Kaidu.

Direktor FBI zabrinut zbog potencijala QAnon pokreta za nasilje

Prosvjednici protiv peruanskog predsjednika Martina Vizcarre, koji se suočava s opozivom, nose američku zastavu s slovom Q, pozivajući se na QAnon, u blizini Kongresa u Limi, Peru, 9. novembra 2020.

FBI je i dalje "zabrinut" zbog potencijala ekstremno desničarskog pokreta QAnon za nasilje i uskoro će objaviti neklasificiranu procjenu prijetnje o toj skupini, rekao je u srijedu direktor FBI-a Christopher Wray.

FBI na QAnon gleda kao na "niz složenih teorija zavjere koje se uglavnom promoviraju na društvenim mrežama, a koje su se pretvorile u više pokreta", svjedočio je Wray pred Senatskim obavještajnim odborom.

Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.
Direktor FBI-a Christopher Wray svjedoči pred povjerenstvom Senata za obavještajnu službu o svjetskim prijetnjama na Capitol Hillu u Washingtonu, u srijedu, 14. aprila 2021.

"I zabrinuti smo zbog potencijala koji [ranjivost ljudi na QAnon] može dovesti do nasilja. A tamo gdje je nadahnuće za savezni kriminal, agresivno ćemo ga suzbijati", rekao je Wray.

Wray je to rekao tokom saslušanja o godišnjoj procjeni američke obavještajne zajednice o globalnim prijetnjama, koja je upozorila da će se SAD i njihovi saveznici suočiti s "raznolikim nizom prijetnji" tokom sljedeće godine. U saslušanju u srijedu svjedočili su i direktor CIA-e William Burns i drugi najviši obavještajni dužnosnici.

Pokret QAnon pojavio se 2017. godine kada je anonimni poster na 4chain forumu za poruke počeo pisati o navodnoj tajnoj borbi tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa s kabalom "duboke države" pedofila koji obožavaju sotonu. Otada je prerastao u globalni pokret sa milionima sljedbenika i koji promovira niz teorija zavjere.

Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.
Pristalice u majicama s logotipom QAnon viđene su na Trumpovom skupu u Wilkes-Barreu u državi Pennsylvania, 2. kolovoza 2018.

2019. FBI je prvi put izdvojio rubne teorije zavjere poput QAnona kao potencijalnu domaću terorističku prijetnju, upozoravajući da bi se ekstremistička aktivnost nadahnuta teorijama zavjere mogla pojačati tokom predizborne kampanje 2020. godine.

FBI nije objavio svoju procjenu QAnona, ali Wray je zakonodavcima rekao da će ured "vrlo brzo" poslati Kongresu potpuno neklasificiranu verziju svoje analize.

Teoretičari zavjere QAnon odigrali su vidljivu ulogu tokom napada Trumpovih pristaša na američki Kapitol u kojem je pet osoba umrlo, uključujući policijskog službenika Capitol-a Briana Sicknicka i sljedbenicu QAnona Ashli Babbitt. Izgrednici koji su nosili znakove "Q" i "QAnon" viđeni su izvan i unutar Kapitola.

Koliko je pristaša QAnona sudjelovalo u proboju Kapitola i dalje je neizvjesno. Wray je rekao da je FBI uhitio najmanje pet "samoidentificiranih pripadnika QAnona" u vezi s napadom.

Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.
Trumpov pristaša Douglas Austen Jensen, odjeven u majicu QAnona, suočava se s policijom na drugom katu američkog Kapitola u Washingtonu, 6. siječnja 2021. godine.

No istraživači su identificirali mnogo višu razinu sudjelovanja u QAnonu. Prema Nacionalnom konzorciju za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam (START) na Sveučilištu Maryland, 37 pobornika QAnona bilo je među uhićenima iz Kapitola. Uključujući 37 izgrednika, START je identificirao 71 pristašu QAnona koji su počinili ideološki motivirane zločine.

"Svi iz naših podataka dali su javne izjave u znak podrške teoriji zavjere. A ako se to ne računa kao samoidentifikacija kao pristaša, onda ne znam što jest", rekao je Michael Jensen, glavni istražitelj.

Na pitanje kako je Wray došao do brojke, glasnogovornica FBI-a rekla je da biro nije imao što dodati na njegov komentar.

Jensen je rekao da je Wrayova zabrinutost zbog mogućnosti QAnona za nasilje "opravdana".

"Međutim, važno je napomenuti da rizik od nasilja od pristaša QAnona vjerojatno nije toliko velik kao kod drugih vrsta domaćih ekstremista, uključujući bijele nacionaliste, koji su odgovorni za desetke napada i stotine zločina iz mržnje svake godine," stoji u e-mailu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG