Nakon posjete Banjaluci, Sarajevu i Mostaru ovi mladi biciklisti u razgovoru za Glas Amerike otkrili su da mladima žele prezentovati svjetliju stranu Evrope, a ispričali su nam i kakve je utiske na njih ostavila BiH.
„S jedne strane upoznali smo ljude koji su zaista zainteresovani za ovu vrlo važnu tematiku, ali smo isto tako uvidjeli da su oni manjina. Čini mi se da BiH kao zemlja nema razvijenu svijest o ovom problemu“, kaže Elio Dauch za Glas Amerike.
On ističe da je stekao utisak da mladi ljudi u BiH nisu dovoljno uključeni u inicijative o ekološkoj tranziciji i „zelenim“ projektima.
„Oni koje zanima ova problematika žele što prije da napuste zemlju, a većina koja ostaje nema razvijenu ekološku svijest“, primjetio je Elio.
S obzirom da su do sada obišli mnoge evropske gradove, uključujući i susjedne zemlje BiH, negativan utisak na njih ostavila je količina smeća u bh. gradovima, ali i rijekama i kampovima.
„Imao sam dojam da sam u zemlji u zapadnoj Africi, nažalost mislim doslovno, jer sam bio tamo i imam iskustvo“, kaže Elio.
Tokom boravka u Banjaluci, mlade francuske bicikliste ugostili su aktivisti Centra za životnu sredinu koji su ih upoznali sa aktuelnim projektima u ovom gradu.
„Oduševljeni su temama kojima se bavimo, te postignutim rezultatima u svakoj, ali su takođe svjedočili i mnogim problemima koje čak i mi koji se tim bavimo ponekad prihvatamo kao prostu svakodnevnicu koja je daleko na listi prioriteta. Na primjer, njihov prvi komentar na pitanje kako su prošli na dionici od Gradiške do Banje Luke, bio je da su se isprepadali brojem automobila koji su ih prestizali neprilagođenim razmakom i brzinom. A njihovo prvo pitanje bilo je zbog čega nam se vazduh osjeti na ćumur“, priča za Glas Amerike Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu.
On ističe da je odluka dvojice srednjoškolaca za divljenje, jer su u jeku pandemije krenuli na putovanje od Francuske do sjevera Norveške, pa preko baltičkih zemalja i srednje Evrope na Balkan.
Prema njegovim riječima, ovako velike biciklističke ture prije svega su bitne za pojedince koji na ovaj način rade na sebi i sopstvenom razvoju. No, kako kaže, nije zanemariva ni poruka koju šalju, a to je potreba za očuvanjem životne sredine, te promocija cikloturizam i održivog transporta.
„Vijesti koje sadrže primamljivu temu kao što je put biciklom kroz čitavu Evropu jesu nešto što će privući mnogo više pažnje nego stvarna potreba, recimo za biciklističkom infrastrukturom u pojedinačnoj ulici, ili problemima otpadnih voda i zagađenja vazduha u manjim gradovima. Zato je ovakav način ukazivanja na određene probleme i uticaj na razvoj svijesti u društvenoj okolini jako važan“, objašnjava Kabić.
Iako Bosanci i Hercegovci na mlade Francuze nisu ostavili utisak pretjerane zainteresovanosti za ekološke probleme, Elio ističe da je oduševljen velikodušnošću ovih ljudi.
„Upoznali smo samo jako drage ljude i to je bilo zaista sjajno iskustvo. Ljudi u BiH su neposredni. Na primjer, jedan od domaćina nam je bio farmer iz jednog sela. Nakon samo nekoliko minuta razgovora ponudio nam je večeru i spakovao hranu da imamo za sljedeći dan. Iako je riječ o siromašnoj zemlji, ljudi daju sve što imaju. Pravi su domaćini, tako su velikodušni“, objašnjava Elio.
Ovo je samo jedan od razloga zbog kojeg on i njegov kolega Justin bicikl smatraju najboljim načinom prevoza.
„Ljudi koje srećemo su stvarno iznenađeni našim poduhvatom i započnete neke zaista smiješne i zanimljive razgovore. Na biciklu smo fleksibilni, vozimo kad želimo, isto tako odmaramo kad i gdje želimo, upoznajemo mnogo ljudi i što je najvažnije to je 100 posto ekološki“, kaže Elio.
Podršku za biciklističku turneju, kako kažu, dobili su i od Nicolasa Hulota, bivšeg ministra ekologije, održivog razvoja i energetike u francuskoj vladi, a njihovo putovanje tema je i dokumentarnog filma koji režira Jean-Pierre Sicard.
Dok mladi Francuzi na biciklu putuju Evropom kako bi ukazali na potrebu očuvanja životne sredine, njihovi vršnjaci u BiH su jako malo zainteresovani za ove teme, objašnjava Kabić, koji dodaje da je tema očuvanja životne sredine suštinski marginalizovana u našem svakodnevnom diskursu.
„Nekako biva upakovana u nekakav salonski prikaz, koji je po sebi i za sebe dovoljan, dok hvatanje u koštac sa realnim problemima, pa makar to bilo i na nivou promjene ličnih preferencija, ostaje neodgovoreno“, kaže Kabić.
On ističe da za razliku od mnogih evropskih gradova Banjaluka ima idealnu veličinu i geografske karakteristike za kreiranje kvalitetnih mogućnosti kretanja.
„Nažalost, geografija nije jedini preduslov za kreiranje održivijeg i kvalitetnijeg mjesta za građane. Tu su i politička volja, ekonomska mogućnost, a zatim i različiti obligacioni odnosi koji već postoje“, objašnjava Kabić.
Aktivisti poručuju da je za početak potrebno primjeniti nekoliko mjera, a kao jednu od prvih navode „Park&Ride“ sistem – koji podrazumijeva izmještanje parkinga za automobile van grada, te okreće građane prema javnom prevozu ili korištenju javnih bicikala.
Među ključnim mjerama su i: povećanje cijena parkinga, smanjenje cijena javnog prevoza, zatvaranje određenih ulica za motorni saobraćaj, proširenje mreže javnih bicikala, subvencije za kupovinu kargo bicikala i njihovog korištenja u svrhe dostave, proširenje mreže biciklističke infrastrukture, te uvođenje većeg broja zona smirenog saobraćaja.
Prema riječima Kabića, uvijek će postojati ljudi koji su primorani na korišćenje automobila usljed određenih uslova, ali bi ovakve mjere i za njih značile upravo manje gužve u saobraćaju, odnosno manje provedenog vremena u transportu.
„Ovdje nikako ne možemo govoriti o nekoj vrsti distopijske tiranije lobista nemotorizovanog saobraćaja, već isključivo o tome da principe po kojima već ustrojavamo društvo možemo primjeniti za održiviju i zdraviju zajednicu, umjesto za pokušaj neodrživog ekonomskog rasta i populističke tendencije postojećih politika“, objašnjava Kabić.
Biciklistička turneja mladih Francuza upravo je usmjerena na promovisanje stvaranja održivijeg i zdravijeg okruženja u Evropi, a na tom putu najvažnije im je da probude svijest svojih vršnjaka o ovoj temi.
„Poručio bih mladima u BiH da nikad nije kasno za djelovanje. Morate vjerovati u svoje ciljeve, te korak po korak sa malo svoje snage, početi sami mijenjati stvari“, poručuje Elio.
