Samostalni sindikat radnika BHRT-a je danas održao protest upozorenja zgradi Radio-televizije (RTV), poznate kao Sivi dom. Protest upozorenja, kažu, organizovali su zbog izuzetno loše finansijske situacije u kojoj se nalaze.
Samostalni sindikat radnika BHRT-a traži ulazak državne i entitetske revizije u sva tri javna emitera kako bi se utvrdilo stanje i kaznili pojedinci za milionske dugove javnih servisa.
Parlamentarnoj skupštini BiH su dali rok od 60 dana da izmjene Zakon o Javnom RTV sistemu u cilju stabilnog finansiranja.
„Ugrožena je egzistencija svih radnika i njihovih porodica. Na takvo stanje Samostalni sindikat radnika u BHRT-u cijelu proteklu upozoravao je sve nadležne, no do danas ništa nije riješeno, u prvom redu zbog političke neodgovornosti”, kazala je Adela Topalović iz BHRT-a.
„Doći ćemo pred Parlament”
Damir Smital, predsjednik Sindikata, podsjetio je na mnoge probleme.
„Radnicima BHRT-a nisu uplaćeni doprinosi za penziono osiguranje više od 20 mjeseci”, kazao je on.
Kaže kako je BHRT-u potrebna i nova oprema kako ne bi nastavili zaostajati za javnim servisima u Evropi. Osim manjeg dijela digitalne opreme, kako je pojasnio, ostatak čini oprema iz osamdesetih godina.
Smital kaže da osnovni uzrok vidi u nepostojanju političke volje da se obezbijedi stabilno finansiranje BHRT-a. Međutim, kaže da nema naznaka da će se stanje popraviti.
Kako je rekao, dosadašnji upravni odbori BHRT-a, kao ni upravni odbori entitetskih emitera nisu ništa uradili kada je riječ o raspodjeli RTV takse, Dodao niko od njih nikada nije smijenjen zbog nerada.
Ako se u roku od 60 dana ne riješi problem finansiranja, Svjetlana Topalić iz Samostalnog sindikata radnika BHRT-a kazala je: „Doći ćemo pred Parlament, ali nećemo doći sami. Sa nama će biti i radnici i rudari i akademski građani i intelektualci i umjetnici uz koje je BHRT bio sve ove godine onda kada država nije”.
Stav drugog sindikata
Sindikalna organizacija BHRT-a nije htjela da se pridruži današnjem protestu upozorenja.
„Ne razumijemo smisao protesta”, obrazložili su saopćenju.
Kažu da su unazad dvije godine na bezbroj načina ukazivali na neophodnost rješavanja finansiranja. Navode da vrh BHRT-a nikada nije javnosti poslao očekivanu poruku da je spreman sprovesti radikalne reforme unutar kuće „kojima bi se reafirmisalo opredijeljenje da BHRT postoji zbog programa, a ne zbog administracije”.
Iz BHRT-a su pisali predsjedavajućem Vijeću ministara BiH Denisu Zvizdiću u aprilu prošle godine.
Naveli su da probleme BHRT-a leže u padu broja pretplanika i nemogućnosti naplate RTV takse, te da Federalna i RTRS ne poštuju zakonske propise na način naplaćene RTV takse drže na vlastitim servisima.
Na troškove zaposlenih, koji ima oko 870, otpada oko pola budžeta BHRT-a. Primjera radi, u 2016. godini planirali su prihode u iznosu od 35.370.000 KM, a rashode po osnovu troškova zaposlenih i upravnog odobra, te troškove za autorske honorare i ugovore o djelu u iznosu od oko 18.330.000 KM.
Pozivajući se na izvještaj iz 2014. godine, Mediacentar navodi da u realizaciji petominutnih vijesti učestvuje 30-40 uposlenih, a u realizaciji trećeg dnevnika 50-70 uposlenih.
„U realnosti, za ovaj posao, komercijalna kuća neće angažirati više od 30 ljudi za isti ili bolji rezultat”, navedeno je u tekstu Mediacentra.
Milionski dugovi
Mediacentar navodi da je za posljednjih osam godina napravljeno je 19.000.000 KM duga u BHRT-u. U 2015. godini napravili su gubitak u iznosu od oko 5.275.000 KM.
Prošle sedmice u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu prihvaćene izmjene Zakona o Javnom RTV sistemu na način da se, kao prijelazno rješenje, nastavi sa prikupljanjem RTV takse putem telefonskih računa do kraja ove godine.
Damir Bećirović, poslanik ispred Demokratske frotne (DF) u Parlamentu, o javnom servisu kaže: „Vidimo šta u Federaciji predstavlja. Radi se o političkom glasilu dijela jedne političke stranke. Isto imate i u Republici Srpskoj da se radi u privatnom mediju jedne osobe, također jedne političke stranke”.
Mirsad Mešić, poslanik u Parlamentu ispred Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vijeće ministara BiH da nađe sistematsko rješenje problema finansiranja javnog servisa.
