Bolnica Dobri Samarićanin, u Californiji, ima neugodno iskustvo s rezistencijom bakterija na antibiotike:
- Zastrašujuća stvar u vezi s tim slučajevima je da se radi o bakteriji koja je uobičajena, ali odjednom razvije otpornost na većinu ili sve antibiotike koje imamo.
Dr. Andrew Fishmann govori o bakteriji nazvanoj Carbapenem-rezistentna Klebsiella pneumoniae – skraćeno CRKP – kojom je inficirano više od 350, uglavnom starijih, pacijenata u Californiji, od juna do decembra prošle godine. Četrdeset posto tih pacijenata je umrlo za manje od mjesec dana od zaraze. Spomenuta Klebsiella rezistentna je ne samo na antibiotik Carbapenem nego i na sve druge dostupne antimikrobne lijekove. Isti je rod bakterije zabilježen u još 35 američkih saveznih država, ali je izazvao zaraze i u Argentini i Brazilu, s 15 umrlih među oboljelima. Ta Klebsiella samo je jedan rod u rastućem broju bakterija koje razvijaju otpornost prema arsenalu lijekova koji ljudima stoji na raspolaganju. Efikasnost tog arsenala, upozoravaju stručnjaci, vrlo brzo opada zbog naširoko rasprostranjene upotrebe – ali i zloupotrebe – antibiotika:
- Antimikrobna rezistencija povećava se svuda u svijetu i to ne samo za neke odredjene antibiotike, nego za sve antibiotike, u svim bolestima, ali ne samo kod ljudi nego i kod antibiotika koji se koriste kod životinja. Govorimo o tuberkulozi, malariji, HIV-u, ali i bolestima poput upale pluća, proljeva … antimikrobna rezistencija se vidi u cijelom spektru bolesti.
To kaže dr. Marcos Espinal, koji je u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zadužen za zdravstveni nadzor, te prevenciju i kontrolu bolesti. Trenutno, on vodi kampanju zdravstvenog prosvjećivanja pacijenata i onih koji brinu o njima, te ukupne javnosti - o širenju antimikrobne rezistencije na oba američka kontinenta. Naglašavajući težinu tog problema – ne samo u Amerikama, nego diljem svijeta -Svjetska zdravstvena organizacija je pitanje rezistencije bakterija na antibiotike postavila kao vodeći motiv obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, 7. aprila. Ova UN-ova agencija želi da međunarodna zajednica pojača napore u identificiranju i borbi protiv tih opasnih novih vrsta mikroba. Poruka je alarmirajuća: čak i najjači antibiotici mogu se pokazati neefikasni protiv tih super-bakterija. Bolnice su najčešća mjesta gdje se pojavljuju rezistentni rodovi mikroba, ali se oni mogu vrlo brzo proširiti i u okolne zajednice, a potom i dalje. Dr. Espinal kaže da mnogo puta te infekcije ne budu prepoznate jer je za detekciju potencijalno smrtonosnih super-bakterija potrebna sofisticiranija oprema i metodologija:
- Ponekad dolazi do takvih infekcija, a da one ne budu uopšte prepoznate. Uvijek postoji i problem prijave takvih infekcija, posebno u zemljama ograničenih sredstava za javno zdravstvo. A, s ograničenim sredstvima, te zemlje nemaju ni neophodnu dijagnostičku opremu, niti laboratorije potrebne za dijagnostiku super-bakterija.
U današnjem dobro povezanom svijetu, s milionima putnika koji svakodnevno putuju po svim zabačenim dijelovima Zemlje, bakterije se mogu proširiti brže nego ikad ranije. Stručnjaci u javnom zdravstvu apeluju na mnogo striktniji monitoring bolesti, bolju kontrolu nad pacijentima, te uspostavu posebnih komisija u bolnicama koje bi nadgledale primjenu znatno rigoroznijih higijenskih i sanitarnih standarda. Liječnici kažu da češće pranje ruku, prostorije za izolaciju pacijenata i značajno selektivnija primjena antibiotika mogu zaustaviti širenje super-bakterija. Stručnjaci se slažu da svijetu treba i nova klasa antibiotika da bi porazili rezistentne mikrobe. Ali, oni upozoravaju da i liječnici i pacijenti moraju naučiti da nova farmakološka oružja koriste mnogo pažljivije nego ranije. Dr. Espinal kaže da će novi antibiotici pomoći u izlječenju zaraženih pacijenata, ali, bez promjene medicinske prakse, oni neće riješiti problem antimikrobne rezistencije.
