Cilj im je graditi objekte što većih gabarita pri čemu ne mare za negativne posljedice poput kolapsa saobraćaja i uništavanja prirodnih površina grada, koji je nekad bio poznat po zelenilu.
Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da su upravo ovakve namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu Banja Luke.
Najbolji primjer je gradnja na prostoru tzv. „rupe“ u istorijskom gradskom jezgru između ulica Bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića.
Ideja prethodne gradske vlasti da se na toj lokaciji izgradi tržni centar, pod pritiskom stručne javnosti, preusmjerena je na gradnju niza stambeno-poslovnih zgrada do pet spratova (P+5+Pe). Prethodno se govorilo o gradnji podzemne garaže, parka ili čak trga.
U mandatu nove gradske vlasti, koja je najavljivala borbu protiv tajkuna i ilegalne gradnje, na tom prostoru iznenada je osvanulo stambeno naselje koje predviđa duplo višu spratnost od predviđene.
Centar za životnu sredinu Banja Luka (CZZS) u svom saopštenju navodi da je riječ o „čudnom i nejasnom, a povrh svega iznimno netransparentnom procesu“.
„Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira, ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes“, ističu iz CZZS-a.
Dragan Kabić, koordinator programa Transport ove organizacije u razgovoru za Glas Amerike ističe da se u Banja Luci već 20 godina planira bez Urbanističkog plana, koji je na korak do usvajanja i predviđa više zelenih površina.
„Investitori žure sa pojedinačnim regulacionim planovima i žele da iskoriste tu situaciju praznog prostora da naprave što više izmjena u trenutno nedefinisanoj situaciji“, objašnjava on.
To, kako kaže, jasno opisuje gradnja na prostoru famozne „rupe“ čiji temelji su počeli da se prave mnogo prije javnog uvida u novi regulacioni plan, a predviđaju više spratova nego što je dozvoljeno prethodnim planom.
„Da li su ti temelji unaprijed projektovani za 12 spratova ili će se graditi na temeljima koji predviđaju duplo manje spratova i koji to ne mogu da izdrže? Ne vjerujem da je o riječ o ovom drugom. Mislim da je dogovor mimo regulacionog plana u startu postojao“, smatra Kabić.
Naglašava da je taj prostor dragocjena zelena površina, koja je to trebala i ostati da je konsultovana struka.
„U sadašnjoj situaciji bilo kakva gradnja na toj lokaciji morala bi da bude strogo poslovna ni slučajno stambena, jer to privlači mnogo ljudi i mnogo automobila u centar, koji ne može da podnese već postojeći saobraćaj“, kaže Kabić.
Međutim, vlasti ispunjavaju želje investitora koji će stambenu kvadraturu dobro unovčiti. Kabić ističe, da bi prema nekim procjenama, kvadrat na toj lokaciji mogao ići i preko vrtoglavih 6000 KM.
Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ranije je rekao da je ideja da se „Banjaluka otvori svima onima koji vole naš grad i koji žele da svojim idejama doprinesu razvoju i napretku“.
„Tako će budući prostor tzv. 'rupe' kao nova, velika, ambijentalna cjelina sa novom Gospodskom ulicom, šetalištima, zelenilom i objektima biti nova razglednica grada", rekao je Stanivuković.
Za novu razglednicu grada zaslužan je investitor, kompanija „City Mall“ u vlasništvu kompanije „MG Mind“, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, koji je kao investitor pominjan i u ranije planiranim projektima na toj lokaciji.
Tihomir Dakić, predsjednik CZZS za Glas Amerike smatra da su neznanje i rukovođenje interesima osnovne odlike gradskih vlasti već decenijama, a da će vrijeme pokazati da li je u konkretnom slučaju riječ o nekoj vrsti političke trgovine.
„Ako ovaj regulacioni plan bude usvojen onda govorimo o jednoj jako dobroj saradnji između opozicije i većine u skupštini. Ti investitori očito pogoduju i jednima i drugima, pa ako se ovo realizuje, vjerovatno će se pustiti izgradnja gradskog parka oko kojeg se opet planiraju zgrade“, kaže Dakić.
Devet profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banja Luka (AGGFBL) uputili su otvoreno pismo u kojem su izrazili nezadovoljstvo prijedlozima izmjena dijela Nacrta regulacionog plana u centralnoj zoni grada.
Ističu da su o mnogim od tih tema više puta pisali, ali da njihovi argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, te da se u svakoj novoj prilici svjedočili samo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet grada.
Jedan od potpisnika je i doc. dr Ognjen Šukalo, koji u razgovoru za Glas Amerike kaže da je trenutno važeći regulacioni plan vrlo daleko od dobrog, u smislu izgrađenosti, namjene površina ili urbane forme, ali da bismo predloženom izmjenom išli sa lošeg na gore.
„Kada gradite na lokaciji koja već ima kvalitete, morate svojom gradnjom da donesete i neki nov kvalitet i podrazumijeva se, da gradite sa mjerom. Sve što nije sa mjerom i ne donosi taj novi kvalitet samo je potrošnja i rasprodaja prostornog resursa“, kaže on, dodajući da se u Banja Luci, već odavno, prostor uglavnom samo troši.
„Kao što se, uostalom, troše svi javni resursi svuda u svijetu gdje je nametnut neoliberalni društveno ekonomski model. Razlike mogu biti samo u tome da li se dobit odlijeva ka transnacionalnim elitama ili ovim domaćim, pomalo primitivnim, neumivenim i - kao u slučaju banjalučkog administrativno-investitorskog koncerna - vrlo providnim u svojim projektima“, smatra Šukalo.
Sve neregularnosti trebao bi zaustaviti Urbanistički plan, kao generalni dokument sa smjernicama kojih se regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati.
Međutim, trenutno stanje na terenu moglo bi u budućnosti Urbanistički plan učiniti irelevantnim, jer svaki dan u kojem se ovaj važan dokument ne usvoji obesmisli njegov Nacrt.
To je vidljivo i na drugim primjerima.
Novim izmjenama na parkingu kod Kraša planirana je izgradnja spomenika palim borcima, iako je kroz Nacrt urbanističkog plana tu predviđenja gradnja javne garaže.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju da planirana izgradnja većeg objekta u porti Hrama mijenja ambijentalnu cjelinu koja je ključna za identitet Banja Luke, a koja ne samo da narušava izgled Banskog dvora i Gradske uprave, nego i samog Hrama Hrista Spasitelja.
Neki od ovih planova mogli bi se opravdati neznanjem, drugi neumjerenošću, ali u većini slučajeva građani svjedoče planiranju u korist investitora i na očiglednu štetu javnog interesa.
„Lično sam mišljenja da ponekad treba i rušiti, jer smo svjedoci da se konstantno gradi, pa tek onda planira i ako tako nastavimo gubimo prostor. Isti tretman kao u slučaju rušenja Kajak terase treba da imaju i drugi investitori. Bar u smislu da se smanji spratnost, zaustavi dalja gradnja i sl. To je lako riješiti samo je pitanje ko će biti u interesu te priče - investitori ili građani“, smatra Kabić.
Građani, kako dodaje, moraju biti upućeni u to da su novi dogovori u suprotnosti sa obećanjima gradske vlasti da će se boriti protiv tajkuna i ilegalne gradnje.
„Politika funkcioniše isključivo na osnovu glasača, posebno u izbornoj godini. Možda bi pod nekim pritiskom građana, glasačkog tijela Banja Luke, gradska administracija, ipak, mogla da kaže NE investitorima“, smatra on.
Građani će priliku da upute primjedbe i i javno iskažu svoje mišljenje dobiti već danas na javnoj prezentaciji koja je zakazana u 16 i 30 časova u sali 33 Gradske uprave.
