Linkovi

Top priča

Aprilsko podudaranje svetih dana nadahnjuje niz međuvjerskih slavlja u SAD

Arhiv - Vjernici klanjaju u džamiji Masjidullah u Filadelfiji, 3. maj 2021.

To je konvergencija koja se rijetko događa. Poklapajući se s judaističkom Pashom, Uskrsom zapadnog hrišćanstva i islamskim svetim mjesecom Ramazanom, budisti, baha'i, sikhi, jaini i hindusi, takođe, slave svoje vjerske praznike u aprilu.

Proljetno podudaranje vjerskih praznika nadahnjuje niz međuvjerskih događaja. U Chicagu, Interfaith Trolley Tour slijedi 24. aprila, tokom kojeg će se trolejbus zaustavljati u bogomoljama različitih vjera. U gradovima širom Sjedinjenih Država muslimani pozivaju ljude na međuvjerske iftare kako bi mogli prekinuti svoje dnevne ramazanske postove u zajednici sa svojim susjedima nemuslimanima.

Osim Pashe, Uskrsa i Ramazana, vjerski praznici koji se obilježavaju u aprilu ove godine uključuju Vaisakhi - sikha i hindusa, Mahavir Jayanti - jaina, baha'i festival Ridvan i Theravadu - budističku Novu godinu.

Sve vjerske zajednice, slavlje povodom svetih dana i vjerskih festivala smatraju šansom za dijeljenje obroka i rituala. Za neke je to, takođe, prilika da nauče o saradnji među vjerskim tradicijama kada je riječ o ključnim pitanjima, poput - kako pružiti pomoć u obuzdavanju klimatskih promjena, boriti se protiv vjerske netolerancije ili pružiti pomoć ljudima koji bježe iz Afganistana, Ukrajine, i drugim nacijama tokom globalne izbjegličke krize.

"Rijetka konvergencija tako širokog spektra svetih dana prilika je za sve nas da podijelimo ono što smatramo svetim sa svojim susjedima iz drugih tradicija, kao način izgradnje razumijevanja i prevazilaženja podjela", rekao je Eboo Patel, osnivač i predsjednik Interfaith America, ranije poznatog kao Interfaith Youth Core. "Ovo je Međuvjerska Amerika u mikrokosmosu."

Na južnoj strani Chicaga, nadolazeća trolejbus turneja namijenjena je podučavanju učesnika o ovogodišnjim aprilskim praznicima, koji se prvi put od 1991. godine podudaraju u istom mjesecu, rekao je Kim Schultz, koordinator kreativnih inicijativa na Interreligijskom institutu Chicago Theological Seminary.

Trolejbus će se zaustaviti na nekoliko svetih mjesta, uključujući baptističku crkvu, džamiju i sinagogu, a završiće iftarom na zalasku sunca koji će organizovati nedavno preseljene afganistanske izbjeglice.

"Pozivamo ljude da iskoriste ovo spajanje, konvergenciju... više od polovice svijeta slavi ili obilježava kritični trenutak u našim vjerskim tradicijama", rekla je Hind Makki, direktorka na Američkom islamskom koledžu.

Događaj su sponzorisali Američki islamski koledž, Chicago Theological Seminary, Centar hrišćansko-muslimanskog angažmana za mir i pravdu pri Luteranskoj teološkoj školi, Hyde Park & Kenwood međuvjersko vijeće i Parlament svjetskih religija. Nakon više od dvije godine COVID-19 ograničenja koja su otkazala mnoge praznike, pratitelji su željni ponovnog ličnog susreta.

Organizatori događaja u Chicagu rekli su da su organizovali trolejbus koji će prevoziti 25 ljudi, ali je interes bio toliki da su umjesto toga morali organizovati veći trolejbus za 40 osoba. A onda, kad se više njih pridružilo, i drugi trolejbus.

"Ovo je sjajno vrijeme", rekla je Makki. "Pa, zašto ne iskoristiti priliku da učimo o tradicijama jedni drugih, da učimo jedni o drugima kroz te tradicije."

Ahmadiyya, muslimanska zajednica SAD, kao dio proslave mjeseca, otvorila je svoje džamije kako bi ugostila desetke međuvjerskih iftara u gradovima širom nacije usmjerenih na temu 'pravde kroz suosjećanje'.

"Tokom naših okupljanja u 35 gradova naglasili smo da svijet koji sada vidimo stoji na rubu svjetskog rata", rekao je Amjad Mahmood Khan, nacionalni direktor javnih poslova za Ahmadiyyu. "I samo kolektivne molitve i djela vjernika stvarno mogu spasiti čovječanstvo od samouništenja."

Vjerske vođe hrišćanskih, židovskih, sikhskih i hinduističkih vjera nedavno su se okupili na virtualnom panelu koji slavi približavanje njihovih svetih obreda. Među pitanjima o kojima se raspravljalo bila je zajednička zabrinutost zbog porasta bijelog hrišćanskog nacionalizma i legislative u Arizoni i Floridi koje su kritikovali zbog marginalizacije LGBTQ mladih ljudi.

"Vidimo da je konvergencija vrlo simbolična, možda čak i božanski određena jer naš narod treba reafirmirati naše zajedničke vrijednosti ljubavi, slobode i pravde kako bi poremetio pokušaje bijelih hrišćanskih nacionalista da odluče koje se ideje, identiteti i prakse cijene i poštuju", rekla je časna Jennifer Butler, osnivačica i izvršna direktorka multivjerske grupe "Faith in Public Life" sa sjedištem u Washingtonu.

"Ova sveta sezona predstavlja priliku za solidarnost, za proročko svjedočanstvo dok žalimo zbog porasta netolerancije i diskriminirajućih zakona koji su prijetnja nastojanju naše nacije da bude multirasna i multireligijska demokratija", rekla je.

To će, takođe, biti važan trenutak za pripadnike različitih vjera da pronađu zajednički jezik uoči američkih međuizbora, rekla je Nina Fernando, izvršna direktorka kampanje "Rame uz rame", viševjerske nacionalne koalicije posvećene suzbijanju i sprječavanju antimuslimanske diskriminacije.

"S obzirom na vrijeme u kojem živimo, gdje smo u suštini polarizirani i podijeljeni rasnim, vjerskim i političkim linijama, možemo iskoristiti ovu priliku da razgovaramo o tome kako da zajedno živimo dobro usred naše različitosti i da razgovaramo o preklapanju ovih praznika", rekla je Fernando.

Konvergencija praznika, takođe, nudi priliku da se razbiju zablude o vjerskim tradicijama i da se uvažavaju zajedničke vrijednosti, rekao je velečasni Stephen Avino, izvršni direktor Parlamenta za svjetske religije.

"Praznici predstavljaju temeljne vrijednosti, a ljepotu te tradicije zapravo možemo vidjeti pred našim očima kroz praznike i kroz ritual", rekao je Avino. "Možete to uporediti sa svojim vlastitim tradicijama, vidjeti sličnosti i razlike, a ono što je između je ljepota toga. I tada vidite tu vjeru kao vrijednu poštovanja, a da pritom još uvijek održavate svoju vjeru."

See all News Updates of the Day

Američki zakonodavci vrše pritisak Bidena da proglasi Rusiju sponzorom terorizma

Zgrada Kongresa na Capitol Hillu u Washingtonu. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Zakonodavci obje glavne političke stranke u SAD pojačavaju pritisak na Bidenovu administraciju da proglasi Rusiju državnim sponzorom terorizma.

Rezolucija kojom se državni sekretar poziva da to odredi uvedena je u Predstavnički dom u trenutku kada Kongres želi da kazni Moskvu zbog rata protiv Ukrajine.

Pod pokroviteljstvom republikanskog kongresmena Joea Wilsona iz Južne Karoline i demokratskog predstavnika Teda Liua iz Kalifornije, želja je da se rezolucijom Ruska Federacija doda na listu na kojoj su već: Sjeverna Koreja, Iran, Sirija i Kuba.

"(Ruska) vladavina terora mora prestati", rekao je Wilson u saopštenju.

Lieu je rekao da će proglašenje za državu koja podržava terorizam značiti ulaganje dodatnih napora da se Rusija kažnjava zbog svoje invazije na Ukrajinu.

"Sa ovim imenovanjem, Sjedinjene Države bi mogle da zabrane izvoz robe sa dvostrukom namjenom (civilnom i vojnom, prim. nov) u Rusiju i da preduzmu ekonomske mjere protiv drugih zemalja koje posluju sa Rusijom", naveo je on u saopštenju.

U nedjelju, lider manjine u Senatu Mitch McConnell pozvao je predsjednika Joea Bidena da Rusiju proglasi sponzorom terorizma. McConnell je tokom vikenda posjetio Kijev i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

"Mislim da je to dobra ideja i ja bih to podržao", rekao je on novinarima tokom konferencije za novinare, prenosi The Hill. "Predsjednik bi to mogao da uradi na svoju ruku, a ja bih ga pozvao da to uradi".

Ukrajinski zvaničnici i poslanici molili su SAD da preduzmu taj korak.

"Smatramo da Rusija treba da bude zvanično obilježena kao državni sponzor terorizma", rekao je Zelenski tokom sastanka sa McConnellom i drugim članovima delegacije Senata, navodi se na njegovom zvaničnom sajtu.

Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, nazvala je napore američkih vlasti da se Rusija proglasi sponzorom terorizma "idiotskim mjerama", na koje će Rusija odgovoriti.

"Mi, kao što znate, ništa ne ostavljamo bez odgovora i oni to treba da shvate", rekla je ona 28. aprila, prenijeli su ruski mediji.

Nekoliko dana prije McConnellove posjete Ukrajini, tadašnja sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki zamoljena je da odgovori na rezoluciju Senata na brifingu za medije. Ona nije dala detalje, ali je napomenula da su mnoge mjere u vezi sa označavanjem sprovedene otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Pored mere Predstavničkog doma, u Senat SAD uvedena je dvostranačka rezolucija.

"Putin je terorista, a jedna od najrazornijih sila na planeti je Putinova Rusija", rekao je republikanski senator Lindsey Graham iz Južne Karoline, predstavljajući rezoluciju prošle nedjelje.

"Putinova Rusija zaslužuje ovu oznaku", rekao je senator Richard Blumenthal, koji je koautor te mjere.

Državni sekretar Antony Blinken izgledao je otvoren za tu mogućnost kada je svjedočio pred Senatom krajem prošlog mjeseca.

Državni sekretar Antony Blinken
Državni sekretar Antony Blinken

"Nema sumnje... da Rusi terorišu ukrajinski narod", rekao je Blinken, prenosi Wall Street Journal. "Pitanje je ovo – i opet, to je nešto što advokati gledaju – da se uvjerite se da zaista ispunjavamo zakonske zahtjeve takve oznake".

Neki članovi Kongresa pozvali su na konsultacije sa saveznicima prije nego što se izvrši proglašenje.

"Mislim da ponašanje Rusije svakako opravdava ovu definiciju, ali veliki dio naše moći u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu predstavlja zajednički odgovor sa našim evropskim saveznicima", rekao je demokratski senator Chris Koons, govoreći za Glas Amerike. "Ovo bi skoro potpuno zaustavilo svaki posao bilo koje vrste koji bi bio u interakciji sa Rusijom."

Prema State Departmentu, sa ovom oznakom, Rusija bi se suočila sa četiri vrste sankcija: "Ograničenjem američke inostrane pomoći; zabranom izvoza i prodaje u sektoru odbrane; određenim kontrolama nad izvozom predmeta dvostruke namjene i raznim finansijskim i drugim ograničenjima".

"Dodavanje Rusije na listu državnih sponzora terorizma bila bi nuklearna ekonomska opcija i precizan udar na Putinov ego", napisao je Jason M. Blazakis, profesor na Institutu za međunarodne studije Middlebury, u komentaru za Los Angeles Times.

Blazakis je bio direktor za borbu protiv terorizma Kancelarije State Departmenta za finansije i imenovanje u Birou za borbu protiv terorizma od 2008. do 2018. godine.

On je objasnio da State Department može da doda zemlju na listu nakon što utvrdi "najmanje dva primjera terorizma koji podržava država".

"Međutim, ne moramo da tražimo mnogo da bismo pronašli još jedan jasan primjer. Čak i danas, Rusija pruža utočište terorističkoj grupi koju su odredile SAD, Ruskom carskom pokretu, koji nekažnjeno djeluje na ruskoj teritoriji. To je grupa koja je obučavala teroriste da izvedu napad u Švedskoj, a služila je kao posrednička snaga za Rusiju na Krimu", napisao je Blazakis.

Obje rezolucije, registrovane u Predstavničkom domu i Senatu, navode brojne primjere aktivnosti koje se mogu okvalifikovati kao državno sponzorisani terorizam - u Ukrajini, Čečeniji, Siriji i drugim zemljama.

"Važno je koristiti svaki alat koji je na raspolaganju SAD i međunarodnoj zajednici da se Putin i Rusija pozovu na odgovornost", rekao je u pisanom odgovoru za Glas Amerike Jonathan Katz, viši saradnik u Njemačkom Marshallovom fondu.

On smatra da "Rusija i gospodin Putin i akcije koje su preduzete u Ukrajini i globalno odgovaraju kriterijumima i da ih treba označiti kao državnog sponzora terora".

Litvanija je prva država osim Ukrajine koja je označila Rusiju kao sponzora terorizma. U utorak, 10. maja, parlament zemlje proglasio je Rusku Federaciju sponzorom terorizma i njene akcije u Ukrajini kao genocid.

"Ako više država proglasi akcije Rusije kao genocid, a Rusiju kao terorističku državu, moglo bi se pojaviti više političke volje da se Rusija izbaci iz svih međunarodnih formata, političkih, kulturnih, sportskih, itd. da se isporuči više oružja Ukrajini itd", rekao je Paulius Saudargas, zamjenik predsjednika parlamenta Republike Litvanije u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je rezoluciju litvanskog parlamenta "ekstremističkim korakom", navodi ruska državna agencija TASS.

Leonid Slucki, šef Komiteta za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da "rezolucija nije pravno obavezujuća i da samo ponavlja ono što je nazvao rusofobičnim stavovima Sjedinjenih Država", prenosi Reuters.

Danila Galperovič iz ruskog servisa VOA i Katerina Lisunova iz ukrajinskog servisa VOA doprinijeli su pisanju ovog izvještaja.

Šta se očekuje od Bidenovog puta u Aziju

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden putuje u četvrtak u Južnu Koreju i Japan, nakon samita sa liderima jugoistočne Azije u Bijeloj kući prošle sedmice. Riječ o njegovom prvom putovanju u Aziju otkako je preuzeo dužnost.

Biden će se u Seulu sastati s nedavno inauguriranim predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom, u pozadini testiranja balističkih projektila Sjeverne Koreje i epidemije koronavirusa.

U Tokiju, Biden će učestvovati na Quad partnerskom samitu sa japanskim premijerom Fumiom Kishidom, indijskim premijerom Narendrom Modijem i premijerom Skotom Morisonom ili njegovim protukandidatom Anthonyjem Albaneseom - u zavisnosti od toga ko pobijedi na izborima u Australiji u subotu. To će biti četvrti sastanak Quad-a i druga sesija uživo otkako je alijansa zaživjela 2017. godine kako bi se suprotstavila Kini u Indo-Pacifiku.

Pažnja Bidenove administracije na Indo-Pacifik jasan je signal da region ostaje njen prioritet, a Kina najveći strateški izazov, čak i kada reaguje na invaziju Rusije na Ukrajinu. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan okarakterizirao je istovremenu transatlantsku i transpacifičku koaliciju kao "integraciju" i "simbiozu" u strategiji.

"Mislim da će jedinstvena sposobnost predsjednika Bidena da zapravo spoji to dvoje biti obilježje njegove vanjske politike", rekao je Sullivan novinarima u četvrtak.

Neki ključni problemi koje treba posmatrati:

Kina

Putovanje će prenijeti "afirmativnu viziju kako svijet može izgledati ako se demokratije i otvorena društva svijeta udruže kako bi oblikovali pravila puta, definirali sigurnosnu arhitekturu regije, ojačali jake, moćne, istorijske saveze", rekao je Salivan. "Mislimo da će se to čuti u Pekingu."

Posmatrači kažu da će Biden reafirmisati opredijeljenost SAD za slobodan i otvoren Indo-Pacifik i iskoristiti ukrajinsku krizu da signalizira da je jednostrano mijenjanje statusa quo silom jednako neprihvatljivo u Aziji kao i u Evropi.

"Administracija želi vrlo jasno staviti do znanja da postoji snažna podrška Tajvanu u cijelom regionu i da tamo postoji ogromna sposobnost, jer se pokazalo da postoji sposobnost u transatlantskom savezu u odnosu na Ukrajinu", rekao je za Glas Amerike (VOA) Robert Daly, direktor Wilson Centra Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države.

Quad će se, takođe, konsultovati o tenzijama u Južnom kineskom moru i nedavnom sigurnosnom sporazumu između Pekinga i Solomonovih ostrva koji je izazvao strahove od kineske vojne baze u strateški važnim vodama.

Canberra, bliski susjed, izražava veliku zabrinutost, rekla je Susannah Patton, istraživačica na Lowy institutu. "Za australijsko viđenje vlastite sigurnosti bilo je fundamentalno da neprijateljske sile ne bi trebale moći projektirati silu protiv Australije s Pacifika", rekla je ona za Glas Amerike.

Sve u svemu, modernizacija oružanih snaga Pekinga gura zemlje Quad-a da to sustignu, rekao je za Glas Amerike Charles Edel, predsjednik australijskog Centra za strateške i međunarodne studije. Povećana vojna potrošnja Kine u protekloj deceniji navela je zemlje u regionu, kao što su Singapur, Japan, Australija i Tajvan da kupuju novu tehnologiju oružja, uglavnom od SAD.

Koalicija protiv Rusije

Dok je koalicija u regionu manje čvrsta od evropske, Biden će potaknuti dalju odlučnost među partnerima da kazne ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Tokio, najjači saveznik SAD u regionu, uveo je finansijske sankcije i kontrolu izvoza Moskvi, najavio postupno ukidanje ruskih energenata i ponudio humanitarnu i nesmrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini. Takođe je nedavno potpisao pakt o saradnji u oblasti odbrane sa Britanijom, koji bi omogućio dvjema zemljama G-7 da brzo rasporede svoje oružane snage na obuku i zajedničke vježbe.

Vlada Južne Koreje, pod bivšim predsjednikom Moon Jae-inom, pružala je humanitarnu pomoć i podržavala međunarodne sankcije Rusiji, ali za razliku od Japana i Australije, nije uvela sankcije. Novoizabrani predsjednik Yoon vodio je kampanju za jačanje saveza sa SAD-om, što bi moglo pružiti mogućnost Bidenu da osigura veću podršku po pitanju Ukrajine.

Osim sankcija, Morisonova vlada je Kijevu pružila vojnu i humanitarnu pomoć. Patton je napomenuo da će Morrison ili Albanese, ako budu izabrani, ostati vjerni savezu Australije s Vašingtonom i vjerovatno neće promijeniti politiku prema Ukrajini.

Indija je i dalje najslabija karika u regionu u odnosu na Rusiju. Nedavne izjave zvaničnika, međutim, signaliziraju razumijevanje Bidenove administracije da ne može previše gurati i ugroziti ključnu ulogu Indije u rivalstvu protiv Kine i široj saradnji u Indo-Pacifiku, rekla je Aparna Pande, direktorka Inicijative o budućnost Indije i Južne Azije Hudson instituta.

Pande je za Glas Amerike rekla da je Indija nedavno obustavila pregovore o nabavci 10 helikoptera Kamov Ka-31 nakon neizvjesnosti u isporuci ruskog oružja, što bi moglo stvoriti otvoren put za zemlje Quada da ubijede Nju Delhi da zauzme čvršći stav prema Ukrajini.

Indo-pacifički ekonomski okvir

U Tokiju bi Biden trebao pokrenuti Indo-pacifički ekonomski okvir (IPEF), središnji dio ekonomske politike njegove administracije u regionu. IPEF će biti prvi pokušaj Vašingtona da stvori veliku multilateralnu ekonomsku strategiju usmjerenu na Aziju od Transpacifičkog partnerstva, regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini koji je Obamina administracija pokrenula 2016. i iz kojeg se bivši predsjednik Trump povukao 2017.

Malo je detalja o ovom okviru, osim što bi uključivao standarde za olakšavanje trgovine u okviru različitih "modula" kao što je poštena i otporna trgovina; otpornost lanca snabdevanja; infrastruktura, čista energija i dekarbonizacija; i porezi i antikorupcija.

Jedna stvar je jasna, IPEF ne uključuje komponente slobodne trgovine koje žele zemlje u regionu, kao što su smanjenje carina i drugi alati za pristup tržištu koje je Vašington koristio da ohrabri partnere da prihvate politike koje možda neće koristiti njihovim kratkoročnim ekonomskim interesima.

S obzirom da protekcionistički osjećaji iz Trumpove ere još uvijek rastu, čini se da administracija i demokrati u Kongresu nisu entuzijastični po pitanju političke cijene otvaranja pristupa američkom tržištu. Posmatrači kažu da je to glavni razlog zašto SAD-u nedostaje snažna ekonomska i trgovinska strategija za suprotstavljanje rastućem uticaju Kine u regiji.

Kako bi privukle nacije izvan onih koje su već usklađene s američkim standardima i pravilima o trgovini, SAD usvaja pristup "biraj i odluči" za IPEF, dajući zemljama fleksibilnost potpisivanja samo na modulima za koje su zainteresovani. Južna Koreja, Japan, Singapur, Tajland, Vijetnam i Indonezija su među onima koji su pokazali interesovanje.

Sjeverna Koreja

Biden ne bi trebao posjetiti korejsku demilitariziranu zonu, ali denuklearizacija poluotoka i sjevernokorejska kriza COVID-19 će biti visoko na dnevnom redu.

Pjongjang je prošlog četvrtka ispalio tri balističke rakete kratkog dometa, posljednje u nizu testova oružja ove godine. Zvaničnici se spremaju za još jednu.

"Spremamo se za sve nepredviđene situacije, uključujući mogućnost da se takva provokacija dogodi dok smo u Koreji ili Japanu", rekao je Sullivan, dodajući da će Sjedinjene Države prilagoditi svoj vojni stav kako bi osigurale pružanje "odbrane i odvraćanja" saveznicima.

Prošlosedmični raketni test poklopio se sa potvrdom Pjongjanga o prvom slučaju COVID-19 u ovoj zemlji. Sjeverna Koreja je jedna od rijetkih zemalja koja svoje stanovništvo ne vakciniše protiv koronavirusa – više puta je odbijala donacije vakcina iz programa COVAX Ujedinjenih nacija.

Sjevernokorejski državni mediji izvijestili su da je lider Kim Jong Un naredio karantene širom zemlje i jačanje odbrambenog stava zemlje. Zatvaranja bi mogla biti pogubna za zemlju, koja pati od suše i nestašice hrane. Posmatrači, međutim, kažu da bi kriza COVID-19 mogla pružiti priliku za jačanje angažmana s Pjongjangom.

Odgovor na pandemiju

Na svom virtualnom sastanku održanom u martu 2021., čelnici Quad-a obećali su da će do kraja 2022. isporučiti milijardu vakcina protiv COVID-19 "kako bi ojačali i pomogli zemljama u Indo-Pacifiku".

Inicijativa je trenutno u limbu jer proizvođač, indijska kompanija Biological E Ltd., tek treba da dobije listu Svjetske zdravstvene organizacije za hitne slučajeve (EUL) koja mu je potrebna za distribuciju doza.

S obzirom da različiti proizvođači vakcina proizvode više od milijardu doza vakcina mjesečno, posmatrači kažu da problem leži u globalnom distribucijskom kapacitetu, a ne u ciljevima proizvodnje. Očekuje se da će Quad razgovarati o tome kako da se na najbolji način pozabavi ovim pitanjem u budućnosti, u okviru svoje diplomatije o vakcinama u regionu.

Očekuje se da će se pozabaviti i drugim pitanjima od regionalnog značaja, kao što su borba protiv klimatskih promjena, rješavanje rastućih cijena energije i povećanja otpornosti lanca snabdijevanja u različitim sektorima, uključujući poluprovodnike.

Očekuje se da će Biden posjetiti kompleks za proizvodnju čipova kompanije Samsung Electronics u Južnoj Koreji. Prošle godine, Samsung je objavio da gradi fabriku čipova u američkoj državi Teksas, što je pobjeda administracije jer nastoji povećati domaću proizvodnju čipova kako bi se takmičila s Kinom i ublažila poremećaje u lancu nabavke.

Sekretarica za finansije SAD traži od saveznika više ekonomske pomoći za Ukrajinu

Ukrajinski policajci vrše utvrđivanje stepena razaranja jedne od najveće pijace garderobe "Barabašovo" (na više od 75 hetara), u Harkovu, 16. maja 2022., koja je uništena u bombardovanju tokom ruske invazije na Ukrajinu.

U govoru održanom u utorak u Briselu, američka sekretarica za finansije Janet Yellen pozvala je saveznike da pruže veću finansijsku podršku Ukrajini, rekavši da će takav napor za obnovu Evrope poslije Drugog svjetskog rata na kraju biti neophodan kako bi se pomoglo Ukrajini da se oporavi od rata.

"Neposredne potrebe Ukrajine za finansiranjem su značajne", rekla je Yellen, napominjući da se vlada ne može osloniti na redovne poreske prihode i da nastavlja da funkcioniše "zbog domišljatosti i hrabrosti ukrajinskih zvaničnika".

Yellen je nastavila: "Ukrajini su potrebna budžetska sredstva za plaćanje vojnika, zaposlenih i penzionera, kao i za upravljanje privredom koja zadovoljava osnovne potrebe njenih građana".

U budućnosti, Ukrajina će imati još veće finansijske potrebe, rekla je ona.

"U kratkom roku, moraće da se okrene popravci i obnavljanju kritičnih komunalnih postrojenja i usluga", rekla je ona. "Na kraju, Ukrajini će biti potrebna ogromna podrška i privatne investicije za rekonstrukciju i oporavak, slično zadatku obnove u Evropi nakon 1945. godine".

Iako to nije posebno spomenula, Yellen je izgleda mislila na Marshallov plan, prema kojem su Sjedinjene Države pružile milijarde dolara pomoći za ekonomski oporavak Evropi od 1948. do 1951. godine.

Pohvalna saradnja

Yellen se pojavila na Briselskom ekonomskom forumu kako bi održala predavanje Tommaso Padoa-Schioppa, nazvano po pokojnom bivšem italijanskom ministru ekonomije i finansija, koji se smatra jednom od pokretačkih snaga za konverziju Evrope na jedinstvenu valutu.

Yellen je pohvalila "snažno partnerstvo" koje postoji između SAD i njihovih evropskih saveznika.

"Najopipljiviji primjer je naš zajednički odgovor na ničim izazvan rat Vladimira Putina protiv Ukrajine i njenog naroda", rekla je ona. "Rat uzima razarajući ljudski danak — sa tragično izgubljenim životima, interno raseljenim porodicama ili onima koji postaju izbjeglice, sa uništenim gradovima i zajednicama".

Ona je, međutim, upozorila da do sada preuzete obaveze neće biti dovoljne za obnovu Ukrajine.

"Ukrajina će morati da preduzme ovaj korak po korak, ali mi možemo da pomognemo danas i da priznamo i pripremimo se za ono što dolazi", rekla je Yellen. "Ono što je jasno je da do sada najavljena bilateralna i multilateralna podrška neće biti dovoljna da odgovori na potrebe Ukrajine, čak ni u kratkom roku."

Napominjući da je američki Kongres spreman da odobri još jedan paket pomoći Ukrajini vrijedan desetine milijardi dolara, ona je rekla: "Iskreno molim sve naše partnere da nam se pridruže u povećanju svoje finansijske podrške Ukrajini. Naši zajednički napori su od ključnog značaja za pomoć obezbjediti da ukrajinska demokratija prevlada nad Putinovom agresijom".

Bidenova administracija zatražila je od Kongresa 33 milijarde dolara dodatne pomoći Ukrajini. Prošle nedjelje je, međutim, Predstavnički dom odobrio paket od 40 milijardi dolara, što je više od 20 odsto veći paket od onog koji je zahtijevao predsjednik. Očekuje se da će Senat, koji će o paketu glasati već u sredu, takođe odobriti.

Hitni pozivi za pomoć

Kako je obim razaranja izazvanog ruskim napadom postao očigledan, pozivi za stvaranje verzije Marshallovog plana za Ukrajinu nedjeljama stižu iz raznih krajeva, uključujući i sam Kijev.

Obraćajući se na konferenciji u Varšavi putem video zapisa prošle nedjelje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: "Obnova Ukrajine sada mora postati isti istorijski primjer za naše vrijeme i za budućnost kao obnova evropskih zemalja poslije Drugog svjetskog rata".

Italijanski premijer Mario Draghi pozvao je na stvaranje Marshallovog plana za Ukrajinu u obraćanju Atlantskom savjetu prošle nedjelje.

Ekonomista Kalifornijskog univerziteta u Berkeleyju i bivši savjetnik Međunarodnog monetarnog fonda Barry Eichengreen pisao je u listu Guardian i na drugim novinskim sajtovima: "Marshallov plan je dao prioritet obnovi izvoznih kapaciteta. U njemu su prepoznati okrepljujući efekti međunarodne konkurencije i političke prednosti evropske integracije. Ukrajina se gotovo sigurno suočava sa dugim putem do nirvane članstva u EU. Ali put se može ubrzati ako je zapadna pomoć strukturisana tako da uskladi ukrajinske institucije i politike sa onima EU."

Pitanja o ukrajinskom "Marshallovom planu"

Neki su skeptični da se Ukrajina može obnoviti uspešno kao što je to bila Evropa poslije Drugog svetskog rata.

U članku na veb stranici Foreign Affairs prošle nedelje, Ben Steil, direktor za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za spoljne odnose i autor knjige "Marshallov plan: Zora hladnog rata", upozorio je da je greška povlačiti previše paralela između Zapadne Evrope kasnih 1940-ih i Ukrajine početkom 2020-ih.

"Površinski, Ukrajina bi izgledala kao plodno tlo za Marshallov plan", napisao je Steil. "Ona je, slično većini od 16 primalaca Marshallovog plana 1948–1952, tržišno orijentisana evropska zemlja sa demokratskim osnovama, željna da se bliže integriše sa svojim susjedima na zapadu. Ima veliki neiskorišteni potencijal u proizvodnji energije, hemikalija, poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji."

Ali poređenje ide samo tako daleko, istakao je Steil. Zemlje koje su imale koristi od Marshallovog plana mogle su to da urade jer su dobile eksplicitne bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država. To im je omogućilo da izbjegnu preusmjeravanje većeg dijela svojih proizvodnih kapaciteta na ponovno naoružavanje. Također je spriječio Sovjetski Savez da potkopa napore za sprovođenje ekonomskih reformi i demokratizaciju, kao što je Sovjetski Savez učinio u istočnoevropskim zemljama, uključujući Poljsku i Čehoslovačku, koje nisu imale koristi od plana.

"Zaključak za žaljenje, ali neizbježan je da je dugoročna, kredibilna unutrašnja i spoljna bezbjednost preduslov za uspješan Marshallov plan u Ukrajini i da SAD i njihovi saveznici nisu u stanju da je obezbjede", napisao je Steil.

"Ako bi kasnije bio pokrenut masivan program pomoći sa ciljem da učvrsti zapadnu orijentaciju Kijeva, Rusija bi mogla vjerodostojno da ugrozi Ukrajinu, njene zvaničnike, njene saveznike, njene trgovinske partnere i bilo koja preduzeća koja tamo posluju skupim cyber, vojnim i ekonomskim napadima", dodao je on. "Da budemo jasni, Rusija možda nikada neće moći da osvoji Ukrajinu, ali je više nego sposobna da od nje napravi pakleno mjesto za život i poslovanje."

Biden u Buffalu odao poštu žrtvama rasističkog ubistva i poručio da "zlo neće pobijediti"

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden žrtvama pucnjave u Buffalu. 

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je pozvao sve Amerikance da odbace "otrov" ideologije koja promoviše superiornost bijelaca, u obraćanju porodicama i lokalnim zvaničnicima u gradu Buffalo, u New Yorku, gdje je proteklog vikenda izvršeno masovno ubistvo motivisano rasizmom.

"Ideologija superiornosti bijelaca je otrov. Zaista otrov, koji teče kroz naše političko tijelo", poručio je Biden.

Dodao je da je bijeli napadač koji je ubio 9 Afromerikanaca i bijelog čuvara, koji je pokušavao da ih zaštiti, bio podstaknut "mržnjom koja kroz medije i politiku, internet radikalizuje bijesne, otuđene, izgubljene i izolovane pojedince da lažno vjeruju da će ih zamijeniti...drugi. Ljudima koji ne izgledaju kao oni".

Biden je ocijenio da je snaga Amerike u njenoj raznolikosti i da naciju ne smije da iskrivi "manjina puna mržnje".

"U Americi, zlo neće poijbediti, obećavam vam. Mržnja neće prevladati, ideologija superiornosti bijelaca neće imati posljednju riječ", rekao je američki predsjednik.

Biden je međutim priznao da će biti teško usvojiti bilo koje mjere za kontrolu oružja, ali je naglasio da neće odustati od promjena kojima bi se suzbilo oružano nasilje, navodeći da on i drugi Amerikanci moraju da izvrše pritisak na članove Kongresa da reaguju.

"Moram da ubijedim Kongres. Zemlja, između ostalog, mora da se pogleda u ogledalo. To je realnost. Imamo problem sa domaćim terorizmom. On postoji", rekao je Biden novinarima nakon odlaska iz Buffala.

Biden je prije obraćanja odao poštu žrtvama masovnog ubistva koje je počinio 18-godišnji bijelac. Američki predsjednik je u pratnji prve dame SAD Jill i političkih lidera iz New Yorka položio cvijeće ispred improvizovanog spomenika blizu prodavnice u kojoj se tragedija dogodila.

Zatim je razgovarao sa porodicama žrtava Paytona Gendrona, za kojeg policija tvrdi da je iz rasističkih pobuda otvorio vatru iz poluautomatske puške. Gendron je ciljano došao u crnački kvart i supermarket u tom kraju. Troje ljudi je ranjeno, a on se na licu mjesta predao policiji.

Portparolka Bijele kuće kazala je da će "Biden pokušati da utješi porodice onih čiji su životi bezobzirno oduzeti", kao i da će se sastati sa policijacima i pripadnicima hitnih službi koji su brzo reagovali.

Predsjednik SAD će također posetiti i mjesto zločina, prodavnicu Tops, gdje će se sastati sa lokalnim liderima, saopštila je Bijela kuća.

Očekuje se da Biden osudi rasno nasilje i objavi nove mjere za borbu protiv toga. Jedna od Bidenovih prvih poruka u kampanji bila je da će "Americi vratiti dušu", što se odnosilo na marš rasista u Charlottesvilleu 2017. godine, koji bivši predsjednik Donald Trump nije oštro osudio.

Ali, posjeta Buffalu istovremeno će pokazati koliko je malo Biden uradio da spriječi porast bjelačkog rasizma i da smanji oružano nasilje. Oštrijoj kontroli kupovine i nošenja oružja se uglavnom protive republikanci.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji zakon o bezbjednosnim provjerama kupaca oružja i da zabrani prodaju automatskog oružja, ali demokrate nemaju dovoljno glasova da to usvoje.

Iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost je u ponedjeljak saopšteno da Bidenova administracija radi na tome da implementira nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, na kojoj se radi od početka njegovog mandata.

FBI je u novembru saopštio da vodi oko 2.700 istraga u vezi sa domaćim nasilnim ekstremizmom.

Policija u Buffalu je potvrdila da istražuje Gendronove objave na internetu, među kojima je i manifest od 180 strana, za koji se vjeruje da je inspirisan teorijom zavjere da su bijelce u Americi polako zamjenjuju pripadnici manjina.

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG