Najvažnije
Aprilsko podudaranje svetih dana nadahnjuje niz međuvjerskih slavlja u SAD
To je konvergencija koja se rijetko događa. Poklapajući se s judaističkom Pashom, Uskrsom zapadnog hrišćanstva i islamskim svetim mjesecom Ramazanom, budisti, baha'i, sikhi, jaini i hindusi, takođe, slave svoje vjerske praznike u aprilu.
Proljetno podudaranje vjerskih praznika nadahnjuje niz međuvjerskih događaja. U Chicagu, Interfaith Trolley Tour slijedi 24. aprila, tokom kojeg će se trolejbus zaustavljati u bogomoljama različitih vjera. U gradovima širom Sjedinjenih Država muslimani pozivaju ljude na međuvjerske iftare kako bi mogli prekinuti svoje dnevne ramazanske postove u zajednici sa svojim susjedima nemuslimanima.
Osim Pashe, Uskrsa i Ramazana, vjerski praznici koji se obilježavaju u aprilu ove godine uključuju Vaisakhi - sikha i hindusa, Mahavir Jayanti - jaina, baha'i festival Ridvan i Theravadu - budističku Novu godinu.
Sve vjerske zajednice, slavlje povodom svetih dana i vjerskih festivala smatraju šansom za dijeljenje obroka i rituala. Za neke je to, takođe, prilika da nauče o saradnji među vjerskim tradicijama kada je riječ o ključnim pitanjima, poput - kako pružiti pomoć u obuzdavanju klimatskih promjena, boriti se protiv vjerske netolerancije ili pružiti pomoć ljudima koji bježe iz Afganistana, Ukrajine, i drugim nacijama tokom globalne izbjegličke krize.
"Rijetka konvergencija tako širokog spektra svetih dana prilika je za sve nas da podijelimo ono što smatramo svetim sa svojim susjedima iz drugih tradicija, kao način izgradnje razumijevanja i prevazilaženja podjela", rekao je Eboo Patel, osnivač i predsjednik Interfaith America, ranije poznatog kao Interfaith Youth Core. "Ovo je Međuvjerska Amerika u mikrokosmosu."
Na južnoj strani Chicaga, nadolazeća trolejbus turneja namijenjena je podučavanju učesnika o ovogodišnjim aprilskim praznicima, koji se prvi put od 1991. godine podudaraju u istom mjesecu, rekao je Kim Schultz, koordinator kreativnih inicijativa na Interreligijskom institutu Chicago Theological Seminary.
Trolejbus će se zaustaviti na nekoliko svetih mjesta, uključujući baptističku crkvu, džamiju i sinagogu, a završiće iftarom na zalasku sunca koji će organizovati nedavno preseljene afganistanske izbjeglice.
"Pozivamo ljude da iskoriste ovo spajanje, konvergenciju... više od polovice svijeta slavi ili obilježava kritični trenutak u našim vjerskim tradicijama", rekla je Hind Makki, direktorka na Američkom islamskom koledžu.
Događaj su sponzorisali Američki islamski koledž, Chicago Theological Seminary, Centar hrišćansko-muslimanskog angažmana za mir i pravdu pri Luteranskoj teološkoj školi, Hyde Park & Kenwood međuvjersko vijeće i Parlament svjetskih religija. Nakon više od dvije godine COVID-19 ograničenja koja su otkazala mnoge praznike, pratitelji su željni ponovnog ličnog susreta.
Organizatori događaja u Chicagu rekli su da su organizovali trolejbus koji će prevoziti 25 ljudi, ali je interes bio toliki da su umjesto toga morali organizovati veći trolejbus za 40 osoba. A onda, kad se više njih pridružilo, i drugi trolejbus.
"Ovo je sjajno vrijeme", rekla je Makki. "Pa, zašto ne iskoristiti priliku da učimo o tradicijama jedni drugih, da učimo jedni o drugima kroz te tradicije."
Ahmadiyya, muslimanska zajednica SAD, kao dio proslave mjeseca, otvorila je svoje džamije kako bi ugostila desetke međuvjerskih iftara u gradovima širom nacije usmjerenih na temu 'pravde kroz suosjećanje'.
"Tokom naših okupljanja u 35 gradova naglasili smo da svijet koji sada vidimo stoji na rubu svjetskog rata", rekao je Amjad Mahmood Khan, nacionalni direktor javnih poslova za Ahmadiyyu. "I samo kolektivne molitve i djela vjernika stvarno mogu spasiti čovječanstvo od samouništenja."
Vjerske vođe hrišćanskih, židovskih, sikhskih i hinduističkih vjera nedavno su se okupili na virtualnom panelu koji slavi približavanje njihovih svetih obreda. Među pitanjima o kojima se raspravljalo bila je zajednička zabrinutost zbog porasta bijelog hrišćanskog nacionalizma i legislative u Arizoni i Floridi koje su kritikovali zbog marginalizacije LGBTQ mladih ljudi.
"Vidimo da je konvergencija vrlo simbolična, možda čak i božanski određena jer naš narod treba reafirmirati naše zajedničke vrijednosti ljubavi, slobode i pravde kako bi poremetio pokušaje bijelih hrišćanskih nacionalista da odluče koje se ideje, identiteti i prakse cijene i poštuju", rekla je časna Jennifer Butler, osnivačica i izvršna direktorka multivjerske grupe "Faith in Public Life" sa sjedištem u Washingtonu.
"Ova sveta sezona predstavlja priliku za solidarnost, za proročko svjedočanstvo dok žalimo zbog porasta netolerancije i diskriminirajućih zakona koji su prijetnja nastojanju naše nacije da bude multirasna i multireligijska demokratija", rekla je.
To će, takođe, biti važan trenutak za pripadnike različitih vjera da pronađu zajednički jezik uoči američkih međuizbora, rekla je Nina Fernando, izvršna direktorka kampanje "Rame uz rame", viševjerske nacionalne koalicije posvećene suzbijanju i sprječavanju antimuslimanske diskriminacije.
"S obzirom na vrijeme u kojem živimo, gdje smo u suštini polarizirani i podijeljeni rasnim, vjerskim i političkim linijama, možemo iskoristiti ovu priliku da razgovaramo o tome kako da zajedno živimo dobro usred naše različitosti i da razgovaramo o preklapanju ovih praznika", rekla je Fernando.
Konvergencija praznika, takođe, nudi priliku da se razbiju zablude o vjerskim tradicijama i da se uvažavaju zajedničke vrijednosti, rekao je velečasni Stephen Avino, izvršni direktor Parlamenta za svjetske religije.
"Praznici predstavljaju temeljne vrijednosti, a ljepotu te tradicije zapravo možemo vidjeti pred našim očima kroz praznike i kroz ritual", rekao je Avino. "Možete to uporediti sa svojim vlastitim tradicijama, vidjeti sličnosti i razlike, a ono što je između je ljepota toga. I tada vidite tu vjeru kao vrijednu poštovanja, a da pritom još uvijek održavate svoju vjeru."
See all News Updates of the Day
Postignut dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja
Američki predsednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkim domom Kevin Mekarti postigli su načelni dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja u iznosu od 31 hiljadu 400 milijardi dolara.
"Predsjedavajući Mekarti i ja postigli smo načelni dogovor o budžetu. Riječ je o važnom iskoraku koji smanjuje potrošnju, a istovremeno štiti važne programe za zaposlene i razvija ekonomiju. Sporazum pruža zaštitu i ključne prioritete i zakonodavna postignuća demokrata u Kongresu", napisao je Biden na društvenoj mreži Twitter.
Američki predsjednik istakao je da sporazum predstavlja kompromis kojim nijedna od strana nije dobila sve što je željela.
"To je odgovornost koju sa sobom nosi vršenje vlasti. Sporazum je dobra vijest za američki narod, jer sprječava katastrofalan razvoj događaja koji je mogao doprinijeti ekonomskoj recesiji, ugrožavanja penzionih računa i miliona izgubljenih radnih mjesta. Tokom narednog dana naši pregovarački timovi finaliziraće zakonski tekst i sporazum će ići pred Predstavnički dom i Senat. Pozivam oba doma da što prije potvrde sporazum", istakao je Biden.
Napredak je ostvaren nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora Bidena i Mekartija.
"Upravo sam završio razgovor sa predsjednikom", objavio je tokom večeri republikanac Mekarti.
"Pošto je gubio vrijeme i mjesecima odbijao da pregovara, došli smo do načelnog dogovora dostojnog američkog naroda. Pred nama je večeras još posla u pisanju zakona ", napisao je Mekarti.
On je poručio da očekuje da će taj proces biti okončan u nedelju. Nakon toga trebalo bi da slijedi još jedan razgovor sa Bidenom, dok bi glasanje o zakonu u Kongresu bilo održano u srijedu.
Dogovor pregovarača, demokrata i republikanaca, omogućiće Sjedinjenim Državama da nastave da se zadužuju kako bi mogle da izmiruju finansijske obaveze.
Usaglašavanje stavova dvije strane ostvareno je prije 5. juna kada je isticao poslednji rok.
Detalji dogovora još nisu poznati, ali su se pregovarači saglasili da ograniče potrošnju koja se ne odnosi na odbranu na nivo iz 2023. tokom naredne dvije godine – u zamjenu za povećanje gornje granice duga u istom periodu.
Republikanci koji kontrolišu Predstavnički dom zalagali su se za oštre rezove potrošnje, uključujući i pojedine programe pomoći građanima sa nižim zaradama. Takođe, tražili su i oduzimanje novčanih sredstava od američke Poreske službe.
Inače, odnos snaga u Kongresu je sljedeći: Predstavnički dom kontrolišu republikanci sa 222 na prema 213 članova. U Senatu većinu imaju demokrate: broj članova je 51:49 u njihovu korist.
Agencija Fič rejtings stavila je savršeni AAA kredit Sjedinjenih Država na "pod nadzorom negativan", upozoravajući da je vlada u riziku od mogućeg sniženja rejtinga. Gornja granica duga je povećana 78 puta od 1960. godine, uključujući tri puta pod republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Bez obzira na to, Fič je saopštio da "i dalje očekuje rješenje" u vezi sa trenutnom krizom povodom gornje granice duga i pregovora o budžetu.
Vlada je u januaru dostigla postojeći limit zaduživanja, ali je Sekretarijat za finansije od tada usvojio "vanredne mjere" kako bi nastavio da plaća račune.
Bez dovoljno novih poreskih prihoda koji se ulivaju u državnu kasu prvih dana juna, vlada bi se tada suočila sa teškim izborom koje račune da plati.
Zvaničnici su upozorili da bi neizvršenje obaveza od strane Sjedinjenih Država, najveće globalne ekonomije, moglo da se pokaže katastrofalnim, uzburka svjetska tržišta akcija, prinudi firme da otpuštaju radnike u SAD i ugrozi kreditnu sposobnost SAD, što bi rezultiralo višim kamatnim stopama za one koji pozajmljuju.
Ukrajinski šef sigurnosti: Ukrajina spremna za kontraofanzivu
Ukrajina je spremna pokrenuti svoju dugo očekivanu kontraofanzivu, rekao je jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika zemlje za BBC.
Oleksij (Oleksiy) Danilov nije želio reći tačan datum, ali je rekao da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga predsjednika Vladimira Putina mogao započeti "sutra, prekosutra ili za sedmicu dana".
Kao sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, Danilov je u središtu ratnog kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegov intervju za BBC prekinut je telefonskim pozivom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o kontraofanzivi.
Tokom intervjua Danilov je potvrdio da se neke Wagnerove plaćeničke snage povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada - ali je dodao da se pregrupiraju na još tri lokacije i da to ne znači da su borbe prestale.
Danilov je također rekao da je "apsolutno smiren" u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: "Za nas to nije neka vijest", kaže.
Ukrajina već mjesecima planira kontraofanzivu, ali željela je što više vremena za obuku trupa i primanje vojne opreme od zapadnih saveznika. U međuvremenu su ruske snage pripremale svoju odbranu. Mnogo je toga na kocki jer vlada u Kijevu treba pokazati narodu Ukrajine, ali i zapadnim saveznicima, da može probiti ruske linije, okončati ratni zastoj i ponovno zauzeti dio svog teritorija.
Danilov je za BBC rekao da će oružane snage započeti napad kada zapovjednici izračunaju da ukrajinske snage mogu postići najbolji rezultat. Upitan jesu li ukrajinske oružane snage spremne za ofanzivu, odgovorio je:
"Mi smo spremni. Kao što smo bili spremni braniti svoju zemlju u bilo kojem trenutku. I to nije pitanje vremena. Moramo shvatiti da ovu istorijsku priliku koja nam je dana ne možemo izgubiti, kako bismo uistinu postali samostalna, velika evropska država".
"To bi se moglo dogoditi sutra, prekosutra ili za sedmicu dana. Bilo bi čudno da navodim datume početka tog/tih događaja. To ne mogu učiniti... Imamo vrlo odgovoran zadatak pred našom zemljom. I razumijemo da nemamo pravo na grešku", dodao je Danilov.
Odbacio je tvrdnje da je protuofanziva već počela, rekavši da je "rušenje ruskih kontrolnih centara i ruske vojne opreme" zadatak ukrajinskih oružanih snaga od 24. februara prošle godine.
"U ovom ratu nemamo slobodnih dana", rekao je.
Popis stanovništva: Amerika stari, "boomeri" idu u penziju, natalitet pada
Sjedinjene Američke Države su tokom posljednjih deset godina brzo ostarile. Dio stanovnika starijih od 65 godina je porastao od 2010. do 2020. i to najbrže od ijedne decenije u poslednjih 130 godina.
Popis stanovništva pokazuje da istovremeno broj djece opada. Pad procenta djece mlađe od pet godina je jako vidljiv u statistici iz popisa 2020, objavljenoj u četvrtak. Trend pokazuje da prosječni Amerikanac ima 38,8 godina, za razliku od 37,2 u prošloj dekadi.
Najveće dvije starosne generacije uticale su na promene: boomeri od 65 i više godina i milenijalci koji su odrasli i ušli u dvadesete i rane tridesete godine. Manje djece je rođeno između 2010. i 2020, prema rezultatima popisa koji se radi jednom u deset godina. Natalitet je pao pošto žene odlažu rađanje za kasnije, jer se prema tvrdnjama stručnjaka, fokusiraju na karijeru i obrazovanje. Isti eksperti dodaju da se stopa rađanja nikad nije vratila na nivo prije Velike recesije od 2007. do 2009. godine.
"Jako brzo su kriza između balansa posla i privatnog vremena, nedostatak kapaciteta za brigu o djeci, stres oko zdravstva, krova nad glavom i stabilnosti na poslu, uticali na natalitet, tako što su stvarali nesigurnost i to je otežavalo odluku o rađanju i brizi o djeci", naveo je Filip Koen, sociolog Univerziteta Merilend.
Tu su i važne socijalne i ekonomske posljedice populacije koja stari, kao što je mogućnost zaposlenih da kroz odvajanja za penziju, socijalno i zdravstveno, izdržavaju starije. Biro za statistiku izračunao je odnos izdržavanja kao broj djece plus starijih ljudi na stotinu zaposlenih. Dok se ta stopa spustila kada su u pitanju djeca, kod starijih se povećala za 6,8 ljudi u posljednjih 10 godina.
Broj ljudi koji su stariji od 100 se skoro duplo povećao, sa 53.000 na više od 80.000. Dio muškaraca koji žive duže je takođe porastao.
Badi Libman ima 98 godina i živi u Sent Luisu. On kaže da je tajna njegove dugovječnosti u genima i aktivnom životu. Igra bridž dvaput nedeljno, vodi diskusije u zajednici penzionera, te i dalje ide u sinagogu i u školu koju je finansirao. Do prije pet godina, redovno je vozio bicikl.
"Skoro sam provjeravao pejsmejker i rekao mi je ljekar da će mi trajati još 4 i po godine, pa moram još makar toliko da živim", kaže Libman.
Ljudi koji su doživeli stotu, imaju za to da zahvale vakcinama i antibioticima, operacijama i boljem liječenju bolesti, rekao je Tomas Perls, profesor medicine na Univerztetu Boston.
"Mnogi ljudi koji imaju genetske predispozicije ili životne uslove koji povećavaju njihove šanse da dožive stotu, ali bi možda umrli od sada lako rješivih zdravstvenih problema, uspjevaju da dožive dugovječnost" , dodao je Perls.
Ovi podaci izlaze dvije godine poslije popisa jer je bilo problema oko prikupljanja podataka tokom pandemije 2020. i 2021. godine.
Ovo je prvi popis od kada je Vrhovni sud legalizovao istopolne brakove u 2015. Popis je pokazao da više od polovine američkih domaćinstava čine bračni ili životni partneri, a 1,7 odsto istopolni parovi. Budući da nije postavljano pitanje seksualne orjentacije, nema podataka o tome koliko LGBTQ ljudi žive sami ili ne žive sa bračnim ili životnim partnerima.
Prosječna starost varira od rase i etničke pripadnosti, prosječni bijelac ima 44,5 godine, a Latinoamerikanci 30 - inače je četvrtina američke djece hispano porekla. Crnci imaju 35,5, a Azijati 37,2 godine. Najmlađa država sa prosječnom starošću od 31,3 godine je mormonska Juta. Najstariji je Mejn, sa 45,1, gdej su "boomeri" počeli da odlaze u penziju.
Ljudi stariji od 65 godina čine 16,8 odsto od 331 miliona stanovnika u Americi u 2020, dosta manje nego u Japanu, Italiji i Grčkoj gdje ih je od petine do četvrtine populacije. Ipak, taj dio će rasti, kako generacija "boomera" stari.
"U budućnosti, imigracija će biti jedini način da Amerika izbjegne pad broja stanovnika", dodaje Koen.
Tenzije na sjeveru Kosova - sukob grupa građana Srba sa policijom
Policija Kosova je u petak, uprkos otporu grupe građana, ušla u opštinske objekte Zvečan, Zubin Potok, a potom i u Leposavić - opštine u kojima većinski žive Srbi.
Grupe građana Srba sukobile su se u petak sa kosovskom policijom koja je rekla da pomaže novim gradonačelnicima tri opštine sa srpskom većinom na sjeveru zemlje da uđu u njihove kancelarije.
Na ulazu u opštinu Zvečani došlo je do bacanja suzavca i eksplozije metaka, dok je najmanje jedan policijski automobil zapaljen.
Vlasti Kosova su za eskalaciju nemira okrivile srpske "kriminalne i nelegalne strukture".
Zamjenik premijera Kosova Besnik Bisljimi poručio je da se moraju obezbijediti uslovi da se u javnim institucijama obavljaju dužnosti.
Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenijer osudio je poteze kosovskih vlasti.
"Sjedinjene Države osuđuju tekuću akciju kosovskih vlasti da obezbijede pristup opštinskim zgradama na sjeveru Kosova. Današnje nasilne mjere bi odmah trebalo obustaviti", tvitovao je Hovenijer.
Policija Kosova je saopštila da je pet policajaca zadobilo lakše tjelesne povrede prilikom pokušaja da uđu u zgradu opštine Zvečan te da je pričinjena materijalna šteta na četiri službena vozila, od kojih je jedno zapaljeno.
Predsjednici opština Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, koji su izašli na izbore 23. aprila ove godine, položili su dan ranije zakletve u školama i drugim javnim objektima u ovim opštinama, iz bezbjednosnih razloga.
Šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković je izjavio u četvrtak da je njihovom zakletvom ozvaničena "okupacija četiri opštine" na sjeveru.
Policija Kosova danas po službenoj dužnosti pomaže gradonačelnicima sjevernih opština Zvečan, Leposavić i Zubin Potok da ostvare pravo na rad, u službenim objektima odgovarajućih opština“, navodi se u policijskom saopštenju.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izdao je naredbu 26. maja da se podigne borbena gotovost Vojske Srbije na najviši stepen, saznaje Tanjug. Vojsci Srbije naređen je "hitan pokret" u pravcu granice sa Kosovom, rekao je ministar odbrane Srbije Miloš Vučević u uživo programu za TV Pink.
Kosovske vlasti su prije mjesec dana organizovale izbore za gradonačelnike četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru, uprkos odbijanju srpskih političkih subjekata da učestvuju u procesu, bez formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom.
Politički predstavnici kosovskih Srba i zvaničnici u Beogradu protive se rezultatu ovog izbornog procesa.
Napadač na Capitol i vođa ekstremističke grupe "Čuvari zakletve" osuđen na 18 godina zatvora
Stjuart Rouds, osnivač krajnje desničarske milicije Čuvari zakletve, osuđen je u četvrtak na 18 godina zatvora zbog uloge u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Kapitol 6. januara 2021.
Porota u Washingtonu je u novembru osudila Roudsa (57) i Kelija Megsa (53), vođu Čuvara zakletve na Floridi, na osnovu optužbi za pobunjeničku zaveru. Rouds je tada proglašen krivim zbog višesedmičnog organizovanja zavjere koje je kulminiralo kada su njegovi sljedbenici upali u Kapitol, pokušavajući spriječiti proglašenje pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) na predsjedničkim izborima 2020.
Prije izricanja presude, sudija Amita Mehte je rekao Roudsu da on predstavlja kontinuiranu prijetnju za Sjedinjene Države i da "želi da se demokratija u ovoj zemlji pretvori u nasilje".
“U trenutku u kojem budete oslobođeni, kada god to bilo, bićete spremni da uzmete oružje protiv svoje vlade", rekao je Mehta od kojeg su tužioci tražili da Roudsa osudi na 25 godina robije.
Rouds, inače bivši vojnik i diplomac Pravnog fakulteta na Jejlu, je bio prva osoba koja je zbog događaja od 6. januara 2021. optužena, a potom i osuđena za pobunjeničku zavjeru. Ta optužba uključuje dva elementa - zavjeru i pobunu. Zavjera je sporazum dvoje ili više ljudi da počine zločin, a pobuna se definiše kao podsticanje ili zagovaranje pobune protiv uspostavljene vlasti.
Roudsova kazna je najduža do sada izrečena u stotinama slučajeva koji su procesuirani zbog upada u Kapitol.
Više od 1.000 Trampovih pristalica uhapšeno je zbog uloge u napadu na Kongres, ali većina njih se suočila sa manje ozbiljnim optužbama od onih koje su podignute protiv Roudsa i drugih Čuvara zakletve.
Primjerice, kada je osudila Roudsa u novembru, porota od 12 članova oslobodila je tri člana Čuvara zakletve optužbi za pobunu, ali ih je osudila za lakša krivična djela kao što je ometanje zvaničnog postupka.
Tokom skoro dvonedeljnog suđenja, tužioci su tada rekli da su Čuvari zakletve "smislili plan za oružanu pobunu... planirajući da se silom suprotstave vladi Sjedinjenih Država".
Napadaču na Kapitol koji je digao noge na sto Pelosi 4,5 godine zatvora
Muškarac iz Arkanzasa fotografisan sa nogama na stolu u kancelariji predsjedavajuće Predstavničkim domom Nensi Pelosi, nakon što se pridružio rulji koja je upala na američki Kapitol 2021. godine, osuđen je u sredu na četiri i po godine zatvora.
Ričard Barnet (63) zavalio se u stolicu sa čizmama oslonjenim na sto u kancelariji demokratske političarke, kada ga je fotografisao AFP.
Fotografija je postala jedna od kultnih slika pobune 6. januara 2021.
Barnet se pridružio pristalicama tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa koji su upali u Kongres kako bi blokirali zakonodavno tijelo koje je sastajalo da proglasi demokratu Džoa Bajdena za sljedećeg predsjednika SAD.
Porota u Washingtonu osudila je Barneta u januaru po osam tačaka, uključujući ometanje Kongresa da potvrdi izbore, ilegalan ulazak u Kapitol i izazivanje nereda opasnim oružjem — električnim uređajem za omamljivanje prerušenim u štap za hodanje.
Tužioci su tražili od sudije Kristofera Kupera kaznu od sedam godina zatvora.
U svom dopisu o kazni, tužioci su rekli da Barnet nije pokazao kajanje i da je "pokušao da profitira na svojoj ozloglašenosti i kriminalnom ponašanju" prodajom "fotografija sa autogramom u kabinetu predsedavajuće".
Barnetov branilac je tražio od sudije da mu izrekne kaznu od 12 mjeseci.
Barnet, koji je u sudskim podnescima opisan kao pristalica teorije zavjere QAnon koja propagira globalnu liberalnu zavjeru za otmicu djece, branio je svoje postupke kao primjenu svog ustavnog prava na protest. Dok je bio u kancelariji Pelosi, napisao joj je uvredljivu poruku.
