Najnovije
Blinken: Kina se ponaša "sve agresivnije" u inostranstvu
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u intervjuu koji je emitovan u nedjelju da se Kina odnedavno ponaša "agresivnije u inostranstvu" i da se ponaša "sve češće na kontradiktoran način".
Na pitanje voditelja emsije "60 minuta" CBS Newsa ide li Washington ka vojnoj konfrontaciji s Pekingom, Blinken je rekao: "Duboko je protiv interesa Kine i Sjedinjenih Država da se dođe do te tačke ili čak krene u tom pravcu".
"Po onome čemu smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina" dodao je, "Kina djeluje sve represivnije kod kuće i sve agresivnije u inostranstvu. To je činjenica."
Upitan o krađi stotina milijardi milijardi dolara ili više kroz krađe američkih trgovinskih tajni i intelektualne svojine od strane Kine, Blinken je rekao da je administracija Joea Bidena bila "zaista zabrinuta" zbog pitanja intelektualne svojine.
Rekao je da je to zvučalo kao postupci "nekoga ko pokušava da se nepravedno i sve više nadmeće na kontradiktorni način. Ali mi smo mnogo efikasniji i jači kada okupljamo istomišljenike i slično oštećene zemlje da bismo rekli Pekingu: 'Ovo ne može da stoji i neće da stoji'".
Kineska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila u nedjelju na zahtjev za komentar na Blinkenov intervju.
U petak je administracija predsjednika Bidena rekla da Kina nije ispunila svoje obaveze da zaštiti američku intelektualnu svojinu u "fazi 1" američko-kineskog trgovinskog sporazuma potpisanog prošle godine.
Obaveze su bile dio opsežnog dogovora između administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Pekinga, koji je obuhvatio regulatorne promjene u poljoprivrednoj biotehnologiji i obaveze da se tokom dvije godine kupi oko 200 milijardi američkog izvoza.
Blinken je stigao u nedjelju u London na sastanak ministara spoljnih poslova G-7, a Kina je jedno od pitanja na dnevnom redu.
U intervjuu, Blinken je rekao da Sjedinjene Države nemaju za cilj da "obuzdaju Kinu", već da "podrže ovaj poredak zasnovan na pravilima - kom Kina predstavlja izazov. Svako ko postavi izazov tom poretku, mi ćemo ustati - i odbrani ga".
Biden je identifikovao konkurenciju sa Kinom kao najveći spoljnopolitički izazov svoje administracije. U svom prvom govoru pred Kongresom prošle srijede, on se obavezao da će zadržati snažno američko vojno prisustvo u indo-pacifikčkom regionu i da će podstaći tehnološki razvoj SAD.
Blinken je rekao da razgovara sa Bidenom gotovo svakodnevno.
Prošlog mjeseca, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države zabrinute agresivnim djelovanjem Kine prema Tajvanu i upozorio da bi bila "ozbiljna greška" ako bi bilo ko pokušao na silu da promijeni status kvo u zapadnom Pacifiku.
Sjedinjene Države imaju dugogodišnju obavezu prema Zakonu odnosima sa Tajvanom da osiguraju da samoupravni Tajvan ima sposobnost da se brani i da održi mir i sigurnost u zapadnom Pacifiku, rekao je Blinken.
Tajvan se žalio tokom posljednjih nekoliko mjeseci na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva, za koje Kina tvrdi da je njeno.
See all News Updates of the Day
Kuća ljudskih prava u Banjaluci: Cilj zakona „o stranim agentima” je staviti pod kontrolu kritiku vlasti
Vlada RS je uputila u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o „stranim agentima”. Iz Kuće ljudskih prava u Banjaluci poručuju da osnovni cilj donošenja ovog Zakona nije kontrola finansijskog poslovanja nevladinog sektora već kontrola mišljenja.
Roboti uče da rješavaju probleme jedni od drugih
Roboti sa snagom rasuđivanja postaju stvarnost zahvaljujući ogromnim količinama podataka za obuku, i otkrićima u umjetnoj inteligenciji. Matt Dibble posjetio je laboratoriju u kojoj roboti uče da sami rješavaju probleme.
Huntington Beach u Kaliforniji se proglasio gradom koji nije utočište za migrante
Agenti američke granične službe pritvaraju migrante bez dokumenata u sklopu akcije predsjednika Trumpa protiv ilegalne imigracije. Mnoga od tih hapšenja bila su u Kaliforniji, gdje jedan grad pokušava raskinuti s državom i sarađivati sa saveznim imigracijskim agencijama.
Član Muskove Agencije za efikasnost vlade podnio ostavku zbog rasističkih objava
Mladi član novoformiranog Agencije za vladinu efikasnost (DOGE) američke vlade na čijem čelu je milijarder Elon Musk podnio je ostavku nakon što je povezan sa rasističkim nalogom na društvenim mrežama.
Dvadesetpetogodišnji Marko Elez podnio je ostavku pošto je dnevni list Wall Street Journal objavio njegove veze sa nalogom na X-u koji je imao više rasističkih objava i zagovarao eugeniku.
Bijela kuća je u petak potvrdila da je Elez podnio ostavku, ali nije precizirala zašto.
Mask je na X-u postavio anketu korisnicima da li smatraju da treba „vratiti zaposlenog u @DOGE-u koji je dao neprikladne izjave preko sada izbrisanog pseudonima”, nudeći im da odgovore jednostavno „da” ili „ne”.
Poslije samo nekoliko sati glasalo je više od 385.000 korisnika, od kojih je 78 posto bilo za.
„Samo za znate, bio sam rasista prije nego što je bilo kul”, glasila je jedna od objava na nalogu u julu, naveo je Wall Street Journal.
„Ni da mi plate, ne bi mogao da oženim nekoga ko nema moju etničke pripadnosti”, napisao je u septembru, također pozivajući da „mržnju prema Indijancima učini normalnom”.
Nalog je izbrisan u decembru prije inauguracije Donalda Trumpa, a Wall Street Journal je pregledao arhivu sačuvanu na mreži.
DOGE nema savezni status, što bi zahtijevalo odobrenje Kongresa, a ni Musk ni članovi DOGE nisu savezni službenici ili državni službenici.
Američki potpredsjednik JD Vance na društvenoj mreži X je podržao Marka Eleza.
„Očigledno se ne slažem sa nekim Elezovim objavama, ali mislim da glupe aktivnosti na društvenim mrežama ne bi trebalo da unište život djeteta”, rekao je on.
„Ne treba da nagrađujemo novinare koji pokušavaju da unište ljude. Zato kažem, hajde da ga vratimo”, dodao je potpredsjednik.
Bivši radnik kompanije SpaceX Marko Elez bio je među onima kojima je nedavno odobren pristup platnom sistemu američkog trezora koji je odgovoran za distribuciju hiljada milijardi dolara u federalnim fondovima.
Međutim, sudska odluka prije njegove ostavke u četvrtak ograničila mu je pristup.
Ekonomija u SAD: Novih 143.000 radnih mjesta u januaru, stopa nezaposlenosti pala na 4 posto
Poslodavci u Sjedinjem Državama su u januaru otvorili 143.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na četiri posto na početku 2025.
Prvi izvještaj o poslovima u drugom mandatu Donalda Trumpa sugeriše da je naslijedio tržište rada koje je solidno, ali ne i spektakularno. Otvaranje radnih mjesta u januaru smanjeno je u odnosu na 263.000 u novembru i 307.000 u decembru. Ekonomisti su očekivali oko 170.000 novih radnih mjesta u januaru.
Većina Amerikanaca još uvijek ima neobičnu sigurnost kada je u pitanju zaposlenje. Ali za one koji traže posao, ta potraga postaje sve teža kako se tržište rada "hladi" od perioda između 2021. i 2023.
Prosječne plate po satu porasle su za 0,5 posto u odnosu na decembar i 4,1 posto u odnosu na januar 2024, što je malo više nego što su ekonomisti očekivali – vijest koja bi mogla biti razočaravajuća za borce protiv inflacije u Federalnim rezervama (Centralna banka SAD).
Carl Weinberg and Mary Chen iz organizacije "High Frequency Economics" navode da "nema razloga za zabrinutost u vezi sa snagom privrede u današnjem izvještaju o zapošljavanju".
Ali su dodali da podaci o zapošljavanju u posljednja tri mjeseca ukazuju na to da Federalne rezerve neće žuriti da ponovo snize kamatne stope nakon što je tri puta smanjio kamatne stope u 2024.
Zdravstvene kompanije otvorile su 44.000 radnih mjesta, što je pad od 57.000 u odnosu na prosjek iz 2024. Trgovci su zaposlili 34.000 radnika. A vlada na svim nivoima otvorila je 32.000 radnih mjesta. Rudarske kompanije su zatvorile 8.000 radnih mjesta.
Budućnost ne djeluje tako svijetlo, ocjenjuje agencija AP.
Savezni sudija je privremeno blokirao plan predsjednika Donalda Trumpa da smanji broj federalnih radnika nudeći im finansijske podsticaje, ali je zamrzavanje zapošljavanja koje je Trump potpisao 20. januara "negativno za rast zaposlenosti", napisao je Bradley Saunders, ekonomista u Capital Economics, u komentaru prošle nedjelje.
Ekonomisti su također zabrinuti zbog Trumpove prijetnje da će voditi trgovinski rat protiv drugih zemalja. Već je uveo porez od 10 deset posto na uvoz iz Kine.
Sekretarijat rada također izvještava da poslodavci objavljuju manje poslova. Mjesečni broj radnih mjesta je pao sa rekordnih 12,2 miliona u martu 2022. na 7,6 miliona u decembru – što je još uvijek pristojan broj prema historijskim standardima.
Kako se tržište rada "hladi", američki radnici gube povjerenje u vlastitu sposobnost da pronađu bolju platu ili uslove rada promjenom posla. Broj ljudi koji su dali otkaz pao je sa rekordnih 4,5 miliona u aprilu 2022. na decembarskih 3,2 miliona, što je ispod nivoa prije pandemije.
U redovnim godišnjim revizijama, Sekretarijat rada je u petak izvestio da otvaranje novih radnih mjesta od aprila 2023. do marta 2024. nije bilo tako dobro kao što je prvobitno prijavljeno: 589.000 radnih mjesta manje je otvoreno tokom tih 12 mjeseci. Preliminarne procjene, objavljene u augustu, sugerišu da će revizije biti veće - 818.000 radnih mjesta.
