New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.

Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da "Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela", nekoliko sati nakon napada.

Dva američka zvaničnika izjavila su medijima da je napad došao iz Izraela, ali Izrael do sada nije preuzeo odgovornost.

Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.

Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".

Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.

Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.

Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.

Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.

Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.

Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.

SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.

Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.

"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.

Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od Reutersa.

U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.

Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.

Opozicione partije u RS odbile su da podrže Izborni zakon RS, navodeći kako bi provođenje izbora po entitetskom zakonu bilo kršenje Dejtonskog sporazuma i pod "potpunom kontrolom" vladajuće koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider Milorad Dodik.

Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica ukazao je, tokom rasprave, na činjenicu da je Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma definisano formiranje stalne izborne komisije koja će biti zadužena za sprovođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini.

"Ovaj Zakon vi nećete nikad primijeniti. Ne postoje ni tehničke mogućnosti da Izborni zakon RS bude primijenjen za izbore ove godine. Dok prođe zakonodavnu proceduru, kao i formiranje Izborne komisije RS, izbori po ovom zakonu ne mogu biti raspisani prije avgusta. A Centralna izborna komisija BiH će 6. maja raspisati lokalne izbore koji će biti održani 6. oktobra", rekao je Govedarica.

A Dragomir Vasić, poslanik SDS-a mišljenja je da se zakon u RS donosi da bi se obezbijedila bolja pozicija kod izmjena Izbornog zakona BiH. Na sastanku stranaka državne koalicije u Istočnom Sarajevu 17. aprila, postignut je dogovor da se pokuša u narednih sedam dana usvojiti izmijenjeni Izborni zakon BiH.

"Plan vam je da rušite ovaj Zakon (RS) ukoliko se u Sarajevu ipak postigne neki dogovor oko Izbornog zakona BiH. Time ćete pokazati neozbiljnost u dva pravca, da donosimo sami zakon i da ga rušimo, a istovremeno ako izbori budu po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH, da sve ovo nije bilo neophodno da se konopac zateže do granice pucanja", rekao je Vasić

Nacrt izbornog zakona RS, usvojen je krajem marta, nakon čega su predstavnici međunarodne zajednice rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".

Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.

Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.

Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.

Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, šest mjeseci prije lokalnih izbora zakazanih za oktobar.

Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.

O zakonima o imunitetu i referendumu

Usvojen je i Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, a nakon toga i Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.

Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.

Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, u ime predlagača je istakao da je predviđeno da referendum sprovode Izborna komisija RS i gradske, odnosno opštinske izborne komisije.

Dodao je da je novina ovog zakona i glasački spisak, koji se formira, vodi i koristi za potrebe organizacije i sprovođenja republičkog i lokalnog referenduma.

"Pored toga, postupak izjašnjavanja građana na referendumu je detaljno je propisan, čime će se otkloniti manjkavosti u postupku, uočene u sprovođenju zakona. Na kraju, ovim zakonom propisane su i kaznene odredbe koje važeći zakon ne sadrži, a doprinijeće prevenciji izvršenja prekršaja prilikom sprovođenja referenduma", rekao je Mazalica.

Tekst zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće primjenjivati u RS.

Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić rekao je obrazlažući ovaj ovaj Zakon da on predviđa da predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade, te poslanici entitetskog Parlamenta i delegati Vijeća naroda RS neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon što prestane.

U obrazloženju Zakona se ističe kako se pozivanje na imunitet ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.

Pokušaj gradonačelnika Brisela da prekine konferenciju iz bezbjednosnih razloga samo je izazvao optužbe da je napadnuto pravo na slobodu govora.

Orbanov govor

Mađarski premijer Viktor Orban bio je u vrhu liste govornika na tom događaju. U njegovom fokusu su poznati neprijatelji: Evropska unija, imigracija i multikulturalizam.

„Mislim da države imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti. Dakle, ako bi neko hteo da pokuša da stvori mješovito društvo, hrišćansko sa muslimanskim i liberalnom idejom da će ishod biti nešto dobro, neka uradi to, to je tvoja sudbina, tvoja budućnost, ali nemojte nas prisiljavati na to”, rekao je Orban na konferenciji.

„Mislimo da mješavina dvije civilizacije neće rezultirati dobrim stvarima", dodao je Orban.

Pomoć Ukrajini

Samo nekoliko sati prije nego što je prisustvovao specijalnom sastanku šefova država EU na obližnjem Evropskom savjetu, mađarski lider je kritikovao podršku Zapada Ukrajini u borbi protiv Rusije i rekao da će njegova zemlja održavati veze sa Moskvom.

„Ukrajina je sada samo protektorat Zapada. Dakle, bez novca i oružja od Evropske unije i Sjedinjenih Država, Ukrajina kao država bi prestala da postoji”, rekao je Orban, u velikoj mjeri ponavljajući stavove Kremlja. „Dakle, to više nije suverena država.”

„Priručnik desnice”

Orban je postao glavni lider evropske desnice, smatra Georgios Samaras, politički analitičar i stručnjak za evropsku krajnju desnicu na Kings koledžu u Londonu.

„Viktor Orban možda može biti jedini lider koji ujedinjuje krajnju desnicu, jer desničarske snage i centralne desničarske snage slijede njega, pošto je veoma uspješan u nametanju autoritarne prakse i autoritarnog režima u svojoj zemlji. Vjerujem da krajnja desnica upravo pokušava da koristi istu taktiku”, rekao je Samaras za Glas Amerike.

„Ovdje leži opasnost od krajnje desnice. Ali to je uvijek bilo prisutno, a sada ga otvoreno normalizuju elite koje su spremne da sarađuju sa takvim političkim akterima i entitetima kako bi upravljali i vjerovatno zloupotrebljavali demokratske institucije”, dodaje Samaras.

EU izbori

Uprkos jakim kritikama i evropskih i američkih saveznika, Orban poriče zauzimanje demokratskih institucija u Mađarskoj. Konzervativna konferencija održana je uoči izbora za Evropski parlament zakazanih za jun.

„Ovo je konsolidacija različitih manifesta u jedan. Obično kada se ove konferencije održe, oni pokušavaju da se dogovore oko ideoloških ciljeva za narednih nekoliko godina”, rekao je Samaras.

Policijska akcija

Konferencija je zamalo otkazana kada je belgijska policija blokirala pristup mjestu održavanja u utorak nakon što je gradonačelnik Emir Kir izdao naredbu da se prekine zbog straha za javnu bezbednost.

Hitnom presudom suda u utorak uveče, međutim, poništen je nalog gradonačelnika. Nigel Farage, bivši član Evropskog parlamenta i borac za izlazak Britanije iz EU, koji je govorio na konferenciji, rekao je da su postupci gradonačelnika primjer onoga što ljevičari zovu „kulturom otkazivanja”.

„Vidimo da ovdje, u Briselu, domu globalizma, legalno razmišljanje ljudi koji će pobijediti na nacionalnim izborima više nije prihvatljivo, jer ako se ne slažete sa sve ujedinjenijom unijom, mora da ste loš momak”, rekao je Farage.

Pokušaje da se konferencija zatvori, kritikovali su političari iz cijelog spektra, uključujući belgijskog premijera Alexadera De Croa, koji je taj potez opisao kao neprihvatljiv.

Ankete pokazuju da bi stranke desnog centra i krajnje desnice mogle da dobiju mandate na evropskim izborima u junu. Istraživanje EU objavljeno ove nedjelje navodi da su ruska invazija na Ukrajinu, kao i evropska odbrana i bezbjednost, visoko na listi prioriteta birača.

Najviši zvaničnici Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa "crne liste".

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada "niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa".

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka (oko 102.000 evra).

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su "pravo na rad, slobodu rada i zaradu" bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o "rješavanju problema" za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate "u koverti", obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, "na ruke".

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju "Reci NE plati u koverti", a tokom 2021. akciju "Deblja koverta, tanja penzija".

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

"Svi će moći da isplaćuju keš"

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a "oni neka kontrolišu".

"Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun", kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno "pada na Ustavnom sudu", jer je u pitanju diskriminacija.

"Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti", pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

"Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija", naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen "time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije", te da vlastodršci "krše zakone koje sami donose".

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

"Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe", smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu "višestruko veća od ostalih".

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

"Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave", kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

"Po Zakonu o radu, termin 'plata' podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose", upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate "na ruke", upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

"Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije", naglašava Duratović.

"Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti", pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

"Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama", smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, "plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno". Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate "u koverti", zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka (oko 1.000 do oko 10.000 evra).

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu "kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu".

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.