Linkovi

Najnovije

Blinken: Kina se ponaša "sve agresivnije" u inostranstvu

Arhiv - Antony Blinken, američki državni sekretar.
Arhiv - Antony Blinken, američki državni sekretar.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u intervjuu koji je emitovan u nedjelju da se Kina odnedavno ponaša "agresivnije u inostranstvu" i da se ponaša "sve češće na kontradiktoran način".

Na pitanje voditelja emsije "60 minuta" CBS Newsa ide li Washington ka vojnoj konfrontaciji s Pekingom, Blinken je rekao: "Duboko je protiv interesa Kine i Sjedinjenih Država da se dođe do te tačke ili čak krene u tom pravcu".

"Po onome čemu smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina" dodao je, "Kina djeluje sve represivnije kod kuće i sve agresivnije u inostranstvu. To je činjenica."

Upitan o krađi stotina milijardi milijardi dolara ili više kroz krađe američkih trgovinskih tajni i intelektualne svojine od strane Kine, Blinken je rekao da je administracija Joea Bidena bila "zaista zabrinuta" zbog pitanja intelektualne svojine.

Rekao je da je to zvučalo kao postupci "nekoga ko pokušava da se nepravedno i sve više nadmeće na kontradiktorni način. Ali mi smo mnogo efikasniji i jači kada okupljamo istomišljenike i slično oštećene zemlje da bismo rekli Pekingu: 'Ovo ne može da stoji i neće da stoji'".

Kineska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila u nedjelju na zahtjev za komentar na Blinkenov intervju.

U petak je administracija predsjednika Bidena rekla da Kina nije ispunila svoje obaveze da zaštiti američku intelektualnu svojinu u "fazi 1" američko-kineskog trgovinskog sporazuma potpisanog prošle godine.

Obaveze su bile dio opsežnog dogovora između administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Pekinga, koji je obuhvatio regulatorne promjene u poljoprivrednoj biotehnologiji i obaveze da se tokom dvije godine kupi oko 200 milijardi američkog izvoza.

Blinken je stigao u nedjelju u London na sastanak ministara spoljnih poslova G-7, a Kina je jedno od pitanja na dnevnom redu.

U intervjuu, Blinken je rekao da Sjedinjene Države nemaju za cilj da "obuzdaju Kinu", već da "podrže ovaj poredak zasnovan na pravilima - kom Kina predstavlja izazov. Svako ko postavi izazov tom poretku, mi ćemo ustati - i odbrani ga".

Biden je identifikovao konkurenciju sa Kinom kao najveći spoljnopolitički izazov svoje administracije. U svom prvom govoru pred Kongresom prošle srijede, on se obavezao da će zadržati snažno američko vojno prisustvo u indo-pacifikčkom regionu i da će podstaći tehnološki razvoj SAD.

Blinken je rekao da razgovara sa Bidenom gotovo svakodnevno.

Prošlog mjeseca, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države zabrinute agresivnim djelovanjem Kine prema Tajvanu i upozorio da bi bila "ozbiljna greška" ako bi bilo ko pokušao na silu da promijeni status kvo u zapadnom Pacifiku.

Sjedinjene Države imaju dugogodišnju obavezu prema Zakonu odnosima sa Tajvanom da osiguraju da samoupravni Tajvan ima sposobnost da se brani i da održi mir i sigurnost u zapadnom Pacifiku, rekao je Blinken.

Tajvan se žalio tokom posljednjih nekoliko mjeseci na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva, za koje Kina tvrdi da je njeno.

See all News Updates of the Day

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije direktor nLogic Advisory direktor nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

BiH je među rijetkim europskim zemljama koja je poslala svoje posmatrače na izbore u Rusiju, a bila su to trojica članova srpskih stranaka iz BiH. Posmatrači iz RS-a smatraju da se njihovom posjetom Rusiji razvijaju rusko-srpski odnosi, dok profesori međunarodnog prava vide štetu isključivo za BiH.

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Rusija planira upostavljanje tampon zone na ukrajinskoj teritoriji

Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.
Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.

Vladimir Putin, koji je obezbijedio predsjednički mandat na izborima bez alternative, izjavio je da Moskva neće popustiti u invaziji na Ukrajinu.

Poručio je da Rusija planira da postavi tampon zonu na ukrajinskoj teritoriji duž granice sa tom zemljom kako bi se zaštitila od ukrajinskih udara i prekograničnih napada.

Ruska vojska napredovala je na bojnom polju dok se ukrajinske trupe suočavaju sa nedostatkom municije i iscrpljenim ljudstvom.

Linija fronta se proteže više od 1.000 kilometara preko istočne i južne Ukrajine.

Ukajinsko napredovanje je otežano, a njene trupe sve učestalije su koristile artiljeriju gađajući ciljeve poput rafinerija i skladišta goriva u Rusiji.

Također, grupacije koje tvrde da su suprostavljene Rusiji raspoređene na teritoriji Ukrajine, sprovode prekogranične upade.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Putin je izjavio u nedjelju da ruska vojska ostvaruje prednost na bojnom polju u Ukrajini. Iznio je tvrdnje da bi bilo potrebno da ruske snage stvore tampon zonu na ukrajinskoj strani granice kako bi spriječile napade na rusku teritoriju.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je "sve što Rusija radi na okupiranoj teritoriji Ukrajine zločin".

"Mora postojati pravedna odmazda za sve što su ruske ubice uradile u ovom ratu i zarad Putinove doživotne moći", rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.

Ukrajina je lansirala 35 dronova širom Rusije koji su izazvali kratak požar u rafineriji nafte, gađali Moskvu i uticali na snabdijevanje električnom energijom u pograničnim oblastima, saopštila je Rusija u nedjelju.

Od dronova koje je lansirala Ukrajina, 17 je uništeno iznad južnog regiona Krasnodara, četiri iznad moskovske oblasti, a ostatak u šest drugih regiona, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane preko Telegrama u nedjelju.

"Dronovi su neutralisani, ali je izbio požar kao posljedica pada jednog od njih", saopštio je operativni štab Krasnodarskog kraja na jugu Rusije na Telegramu.

Požar je ugašen nakon nekoliko sati, a iako nije direktno doveo do smrti, prvi izvještaji su ukazivali da je najmanje jedna osoba umrla od srčanog udara, navodi se u postu.

Glas Amerike nije mogao nezavisno da provjeri te izvještaje.

Od početka rata u februaru 2022. godine, ukrajinski dronovi koje je pokrenula ukrajinska domaća bezbjednosna služba SBU pogodili su 12 ruskih rafinerija nafte, preneo je Reuters na ukrajinski obavještajni izvor.

Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je u ukrajinskom granatiranju u regionu ubijen jedan čovjek, a 11 ranjeno. Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner, rekao je ranije u nedjelju da je 16-godišnja djevojčica ubijena u pograničnom regionu kada se njena kuća zapalila od ukrajinske granate.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Južnokorejski šef odbrane: Sjeverna Koreja isporučila Rusiji 7.000 kontejnera municije

Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.
Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.

Sjeverna Koreja je od prošle godine u Rusiju poslala oko 7.000 kontejnera napunjenih municijom i drugom vojnom opremom kako bi pomogla njenom ratu u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ministar odbrane Južne Koreje.

Od početka 2022. godine, Sjeverna Koreja je koristila rusku invaziju na Ukrajinu da pojača svoje testove oružja, a također se udružila s Moskvom oko sukoba, dok lider Kim Jong Un pokušava da se izvuče iz diplomatske izolacije i pridruži se ujedinjenom frontu protiv Sjedinjenih Država.

Američki i južnokorejski zvaničnici optužili su Sjevernu Koreju da je posljednjih mjeseci snabdijevala Rusiju artiljerijskim granatama, projektilima i drugom opremom kako bi potpomogla njen rat protiv Ukrajine, rekavši da se takvi transferi oružja ubrzali nakon rijetkog samita između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina u septembru.

Sjeverna Koreja je u zamjenu možda dobila prijeko potrebnu hranu i ekonomsku pomoć te vojnu pomoć usmjerenu na unapređenje Kimovih snaga, prema južnokorejskim zvaničnicima i privatnim stručnjacima.

I Moskva i Pjongjang negirali su postojanje sporazuma o oružju između ovih zemalja.

Tokom konferencije za novinare u Seulu, Shin je rekao da južnokorejska vojska vjeruje da Sjever, nakon što se u početku oslanjao na brodove, sve više koristi svoje željezničke mreže za slanje zaliha oružja Rusiji preko njihove kopnene granice.

U zamjenu za slanje možda nekoliko miliona artiljerijskih granata i drugih vojnih potrepština, Sjeverna Koreja je dobila više od 9.000 ruskih kontejnera vjerovatno napunjenih pomoći, rekao je Shin.

On je iznio sumnje da bi Rusija mogla Sjevernoj Koreji snabdijevati gorivom, vjerojatno protivno sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a koje strogo ograničavaju uvoz nafte i naftnih derivata u zemlju.

Dok je nestašica goriva vjerovatno prisilila Sjevernu Koreju da smanji zimske obuke za svoje vojnike posljednjih godina, vojska Južne Koreje procjenjuje da je Sjever proširio takve vježbe u januaru i februaru, rekao je Shin.

Sjevernokorejski državni mediji objavili su u ponedjeljak da je Kim poslao poruku čestitke Putinu zbog njegovog ponovnog izbora za predsjednika Rusije.

U subotu je Kimova sestra objavila saopštenje preko državnih medija u kojem se navodi da je njen brat koristio rusku luksuznu limuzinu koju je nedavno poklonio Putin i pohvalila "posebnu funkciju" automobila, u još jednom nastojanju da poveća vidljivost bilateralnih veza zemalja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG