Linkovi

Najnovije

Blinken: Kina se ponaša "sve agresivnije" u inostranstvu

Arhiv - Antony Blinken, američki državni sekretar.
Arhiv - Antony Blinken, američki državni sekretar.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u intervjuu koji je emitovan u nedjelju da se Kina odnedavno ponaša "agresivnije u inostranstvu" i da se ponaša "sve češće na kontradiktoran način".

Na pitanje voditelja emsije "60 minuta" CBS Newsa ide li Washington ka vojnoj konfrontaciji s Pekingom, Blinken je rekao: "Duboko je protiv interesa Kine i Sjedinjenih Država da se dođe do te tačke ili čak krene u tom pravcu".

"Po onome čemu smo bili svjedoci u posljednjih nekoliko godina" dodao je, "Kina djeluje sve represivnije kod kuće i sve agresivnije u inostranstvu. To je činjenica."

Upitan o krađi stotina milijardi milijardi dolara ili više kroz krađe američkih trgovinskih tajni i intelektualne svojine od strane Kine, Blinken je rekao da je administracija Joea Bidena bila "zaista zabrinuta" zbog pitanja intelektualne svojine.

Rekao je da je to zvučalo kao postupci "nekoga ko pokušava da se nepravedno i sve više nadmeće na kontradiktorni način. Ali mi smo mnogo efikasniji i jači kada okupljamo istomišljenike i slično oštećene zemlje da bismo rekli Pekingu: 'Ovo ne može da stoji i neće da stoji'".

Kineska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila u nedjelju na zahtjev za komentar na Blinkenov intervju.

U petak je administracija predsjednika Bidena rekla da Kina nije ispunila svoje obaveze da zaštiti američku intelektualnu svojinu u "fazi 1" američko-kineskog trgovinskog sporazuma potpisanog prošle godine.

Obaveze su bile dio opsežnog dogovora između administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Pekinga, koji je obuhvatio regulatorne promjene u poljoprivrednoj biotehnologiji i obaveze da se tokom dvije godine kupi oko 200 milijardi američkog izvoza.

Blinken je stigao u nedjelju u London na sastanak ministara spoljnih poslova G-7, a Kina je jedno od pitanja na dnevnom redu.

U intervjuu, Blinken je rekao da Sjedinjene Države nemaju za cilj da "obuzdaju Kinu", već da "podrže ovaj poredak zasnovan na pravilima - kom Kina predstavlja izazov. Svako ko postavi izazov tom poretku, mi ćemo ustati - i odbrani ga".

Biden je identifikovao konkurenciju sa Kinom kao najveći spoljnopolitički izazov svoje administracije. U svom prvom govoru pred Kongresom prošle srijede, on se obavezao da će zadržati snažno američko vojno prisustvo u indo-pacifikčkom regionu i da će podstaći tehnološki razvoj SAD.

Blinken je rekao da razgovara sa Bidenom gotovo svakodnevno.

Prošlog mjeseca, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države zabrinute agresivnim djelovanjem Kine prema Tajvanu i upozorio da bi bila "ozbiljna greška" ako bi bilo ko pokušao na silu da promijeni status kvo u zapadnom Pacifiku.

Sjedinjene Države imaju dugogodišnju obavezu prema Zakonu odnosima sa Tajvanom da osiguraju da samoupravni Tajvan ima sposobnost da se brani i da održi mir i sigurnost u zapadnom Pacifiku, rekao je Blinken.

Tajvan se žalio tokom posljednjih nekoliko mjeseci na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva, za koje Kina tvrdi da je njeno.

See all News Updates of the Day

Baerbock: Želimo da BiH kao cjelovita zemlja postane EU članica

Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock
Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock

Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock poručila je „da želimo da Bosna i Hercegovina kao cjelovita zemlja uđe u Evropsku uniju”.

Baerbock, koja je u ponedjeljak stigla u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, susrela se članovima Predsjedništva BiH, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, kao i sa visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.

„Zemlja se nalazi na odlučujućem raskrižju”, rekla je Baerbock dok je govorila o napretku Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Evropski zvaničnici su pred domaće političare stavili nekoliko uslova kako bi se otvorili pristupni sa Bosnom i Hercegovinom: početak pregovora sa Frontexom, usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Političari još nisu ispunili sve tražene uslove poput usvajanja Zakona o sukobu interesa.

„Očekujemo izvještaj Evropske komisije koja će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora. I taj izvještaj će činiti temelj za odluku o sljedećim koracima”, rekla je Baerbock.

Uoči posjete njemačke šefice diplomatije, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je rekao kakve god da Baerbock pošalje poruke za Bosnu i Hercegovinu „one su istrošene i bez smisla”.

Baerbock je tokom konferencije za novinare u Sarajevu rekla i da „secesionističke fantazije” koje na evropskom putu Bosne i Hercegovine „žele stavljati kamenje” bit će jasno imenovane.

„Upućujem apel odgovornim, pogotovo u Banjaluci, da na ovom evropskom putu koračaju zajednički i odlučno”, rekla je Baerbock.

Tokom jučerašnje posjete Crnoj Gori, Baerbock je rekla da proširenje Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu postaje geopolitički imperativ.

„Ne smijemo dozvoliti da u Evropi imamo sive zone koje će ići u korist Rusiji. Upravo iz tog razloga je proširenje Evropske Unije na zemlje Zapadnog Balkana u našem zajedničkim interesu, u interesu slobode i mira…”, rekla je njemačke ministrica vanjskih poslova na konferenciji u Podgorici.

Radio Slobodna Evropa je prošle sedmice prenio Dodikov intervju za ruski TASS u kojem je rekao kako će srpski narod uvijek biti na strani Rusije čak i kada uradi nešto pogrešno.

Dodik, kao i drugi zvaničnici entiteta Republika Srpska, nalaze se pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizarujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Prošlog mjeseca, Dodik se po četvrti put susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka invazije na Ukrajinu.

Dodikova secesionistička politika utjecala je na njemačke vlasti da obustave četiri projekta procijenjene vrijednosti oko 105 miliona eura, ali ne i druga finansiranja.

Iz Njemačke ambasade u BiH su prošlog augusta rekli da je riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza tri i četiri, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Prva dama SAD-a Jill Biden i državni sekretar Antony Blinken bili su domaćini 18. ceremonije dodjele Međunarodne nagrade za žensku hrabrost. Sa ovogodišnjom dobitnicom nagrade iz Bosne i Hercegovine Ajnom Jusić razgovarala je novinarka Glasa Amerike Inda Swanke.

SAD traži od Izraela da napravi humanitarni plan prije napada na Rafah

Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)
Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris sastala se u Bijeloj kući sa članom izraelskog ratnog kabineta Bennyjem Gantzom, tražeći da se primijeni šestonedjeljni prekid vatre između u Gazi i oslobodi još talaca koje drže ekstremisti.

Potpredsjednica Harris pozvala je Izrael da izradi humanitarni plan prije nego što sprovede velike vojne aktivnosti u Rafahu tokom sastanka sa Gantzom, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

Harris je također tražila da Izrael preduzme dodatne mjere da se dostavi pomoći u Gazi, i ponovila oštru poruku od nedjelje u kojoj se uslovi u toj enklavi nazivaju nehumanim.

SAD su saopštile da je Izrael pristao na okvirni sporazum o šestonedjeljnom prekidu vatre, ali detalji tek treba da budu razrađeni u pregovorima koje posredinici iz Egipta i Katara vode u Kairu sa Hamasom.

"Reći ću vam da je važno da svi razumijemo da se trenutno nalazimo u vremenskom prozoru kada možemo da postignemo dogovor o taocima", rekla je potpredsjednic. "Svi želimo da se ovaj sukob završi što je prije moguće i kako je to važno."

Prethodno je portparol State Departmenta Matthew Miller rekao je na redovnom brifingu kazao da je Washington "optimističan" u pogledu potencijala koridora pomorske pomoći za Gazu na kojem je radio i da je planirano da se nastavi ispuštanje američke vojske.

"Naš cilj je jasan, da uspostavimo sveobuhvatnu strategiju pomoći koja uključuje vazdušni, kopneni i morski put kako bi se maksimizirao protok humanitarne pomoći u Gazu i osiguralo da se pomoć distribuira svima u Gazi kojima je potrebna", rekao je Miller.

On je rekao da Bidenova administracija nastavlja da vrši pritisak na Izrael da otvori još jedan granični prelaz kako bi se olakšala pomoć sjevernom dijelu enklave, gde je više od pola miliona ljudi bilo na ivici gladi i gdje je pljačka glavna prepreka za distribuciju pomoći .

Izraelski ministar spoljnih poslova opozvao je ambasadora te zemlje u UN-u na konsultacije zbog navodnih pokušaja Ujedinjenih nacija da "prešućuju" izvještaj o seksualnom nasilju koje je počinio Hamas, što je ta organizacija demantovala.

"Naredio sam našem ambasadoru u UN-u da se vrati u Izrael radi hitnih konsultacija u vezi sa pokušajem da se prešuti ozbiljan izvještaj UN-a o masovnim silovanjima koje su Hamas i njegovi pomagači počinili 7. oktobra", rekao je ministar spoljnih poslova Israel Katz.

Katz je kritikovao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa što nije sazvao Savjet bezbjednosti da bi raspravljao o nalazima i kako bi Hamas proglasio terorističkom organizacijom.

Specijalna izaslanica Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u sukobu, Pramila Patten, predstavila je u ponedjeljak izvještaj u kojem se navodi da postoje "razumni razlozi da se vjeruje" da su tokom napada Hamasa na više lokacija u Izraelu počinjeni činovi seksualnog nasilja, grupnog silovanja i mučenja.

Portparol UN Stephane Dujarric rekao je da je Guterres "u potpunosti podržao" rad Patten tokom njene posjete Izraelu "da se ispitaju akti seksualnog nasilja u vezi sa sukobom povezani sa terorističkim napadima 7. oktobra. Posao je obavljen temeljno i ekspeditivno".

"Generalni sekretar ni na koji način, ni u obliku ni u formi nije učinio ništa da bi izvještaj bio 'tih' Ustvari, izvještaj se danas javno predstavlja", rekao je Dujarric.

U odvojenom saopštenju, izraelski ambasador Gilad Erdan je rekao: "UN je trebalo pet mjeseci da konačno priznaju šokantne seksualne zločine počinjene tokom napada Hamasa."

"Sada kada imamo izvještaj o seksualnim zvjerstvima i zlostavljanju kroz koje prolaze naši taoci u Gazi, sramna šutnja UN-a koje ne vode ni jednu diskusiju o tom pitanju zahtijeva vrištanje do neba", rekao je on.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

NATO uz nove članice Finsku i Švedsku započeo vježbe odbrane nordijske teritorije

Helikopter Kraljevske mornarice iz 820 mornaričkog vazdušnog eskadrona ispušta toplotne mamce poslije polijetanja sa broda HMS "Princ od Velsa", tokom učešća u NATO vežbe "Nepokolebljiv branilac 2024", 28. februara 2024. (Foto: Reuters/UK Ministry of Defence/Handout)
Helikopter Kraljevske mornarice iz 820 mornaričkog vazdušnog eskadrona ispušta toplotne mamce poslije polijetanja sa broda HMS "Princ od Velsa", tokom učešća u NATO vežbe "Nepokolebljiv branilac 2024", 28. februara 2024. (Foto: Reuters/UK Ministry of Defence/Handout)

NATO je u ponedjeljak započeo vježbu odbrane svojih nordijskih teritorija na koje se nedavno proširio. Više od 20.000 vojnika iz 13 zemalja učestvuje u vježbama koje će trajati skoro dvije nedjelje u sjevernim regionima Finske, Norveške i Švedske.

Sa više 4.000 finskih vojnika koji učestvuju, "Nordijski odgovor 2024." predvođen Norveškom predstavlja najveće učešće nove članice NATO-a u nekoj stranoj vježbi, saopštila je finska vojska.

"Po prvi put Finska će učestvovati kao država članica NATO-a u vršenju kolektivne odbrane regiona alijanse", navodi se u saopštenju finskih odbrambenih snaga.

Oružane snage Švedske saopštile su da će oko 4.500 pripadnika vazduhoplovstva, vojske i mornarice učestvovati u vježbi, koja se izvodi u zahtjevnim arktičkim zimskim uslovima.

Finska, koja sa Rusijom dijeli granicu od 1.340 kilometara, pridružila se NATO u aprilu 2023. godine, što je bio historijski potez pošto je decenijama bila vojno neutralna. Svojom kandidaturom, koju su sada ratifikovale sve članice NATO, susedna Švedska trenutno završava formalnosti za ulazak u vojnu alijansu kao njena 32. članica - najverovatnije u martu.

I Švedska, i Finska, razvile su jake veze sa NATO-om po završetku Hladnog rata, ali je javno mnijenje ostalo čvrsto protiv punopravnog članstva sve do invazije Rusije na Ukrajinu.

Neutralnost je viđena kao najbolji način da se izbjegnu tenzije sa Rusijom, njihovim moćnim susjedom u regionu Baltičkog mora. Ali ruska agresija izazvala je dramatičan pomak u javnom mnjenju u obje zemlje i oni su zajedno podnijeli zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022.

Godinama se NATO vježba, koja se svake druge godine izvodi u arktičkim ekstremnim uslovima sjeverne Norveške, zvala "Hladni odgovor".

Međutim, "zahvaljujući proširenju NATO sa Finskom i konačno Švedskom, mi sada proširujemo vježbu na nordijski odgovor", saopštile su norveške oružane snage na svojoj web stranici. Ove godine zajednički domaćini vježbe su Finska, Norveška i Švedska.

Pannordijska vježba je dio "Nepokolebljivog branioca 24" (Steadfast Defender 24), najveće vježbe NATO-a u posljednjih nekoliko decenija, sa i do 90.000 vojnika uključenih u višemjesečne manevre, čiji je cilj da pokažu da alijansa može da brani svu svoju teritoriju do granice sa Rusijom.

Zemlje učesnice u trenutnoj vježbi koja traje do 15. marta su Belgija, Velika Britanija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Holandija, Norveška, Španija, Švedska i Sjedinjene Američke Države.

Otprilike polovina trupa učesnica vježbaće na kopnu. Ostali će trenirati na moru, sa više od 50 podmornica, fregata, korveta, nosača aviona i raznih amfibijskih plovila koja će učestvovati, a u vazduhu sa više od 100 lovaca, transportnih aviona, aviona za pomorski nadzor i helikoptera, navodi norveška vojska.

Kombinovana zajednička obuka će se fokusirati na odbranu i zaštitu nordijskog regiona, rekli su norveški vojni zvaničnici.

Optuženi za odavanje tajnih američkih dokumenata priznao krivicu pred sudom

Arhiv - Optuženi Jack Tesera pred bostonskim sudom. (Foto: AP/Margaret Small)
Arhiv - Optuženi Jack Tesera pred bostonskim sudom. (Foto: AP/Margaret Small)

Jack Tesera, pripadnik Nacionalne garde vazduhoplovnih snaga države Massachusetts, optužen za odavanje tajnih vojnih dokumenata, priznao je krivicu pred federalnim sudom u Bostonu.

Tesera, koji je u pritvoru od aprila 2023, postigao je sporazum o priznanju krivice sa tužiocima, koji namjeravaju da traže zatvorsku kaznu dužu od 16 godina zatvora.

U zamjenu za priznanje krivice, tužioci su se saglaslili da Teseru ne terete za kršenje Zakona o špijunaži ili druge zločine. Prihvatio je da bude osuđen na najmanje 11 godina zatvora, dok su tužioci ukazali da će njihova preporuka iznositi 16 godina i osam mjeseci zatvora.

Tesera se izjasnio krivim po šest tačaka optužnice - za namjerno zadržavanje i prenošenje povjerljivih informacija u vezi sa nacionalnom bezbjednošću, kao i zbog odavanja povjerljivih zapisa putem aplikacije Discord.

Izricanje presude bivšem pripadniku Nacionalne garde vazduhoplovnih snaga države Massachusettsa zakazano je za 27. septembar.

Prije privođenja, Tesera je bio angažovan kao pomoćnik u sektoru odbrane od cyber napada i specijalista za informacione tehnologije.

Uprkos tome što nije imao visok komandni položaj - imao je mogućnost da pristupa važnim povjerljivim dokumentima. Tužioci su naveli da su mu od januara 2022. bili dostupni podaci u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu.

U optužnici je navedeno da ih je, pod korisničkim imenom "TheEkcaliburEffect", dijelio na privatnim serverima, takozvanoj sobi za ćaskanje, hvaleći se da ima pristup informacijama o Izraelu, Palestini, Siriji, Iranu i Kini.

Dokumenti koji su dospjeli u javnost sadržali su detalje o saveznicima i protivnicima, kretanju trupa u Ukrajini, kao i izraelskoj obavještajnoj agenciji Mossad.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG