Linkovi

Anketa: Skoro tri četvrtine Amerikanaca krive medije za podjele u društvu


Arhiv - Bivši potpredsjednik Mike Pence razgovara sa novinarima 15. februara 2023. (Foto: AP /Charlie Neibergall)
Arhiv - Bivši potpredsjednik Mike Pence razgovara sa novinarima 15. februara 2023. (Foto: AP /Charlie Neibergall)

Kada je riječ o medijima i uticaju koji imaju na demokratiju i političku polarizaciju u Sjedinjenim Državama, Amerikanci su skloni da misle da mediji donose više štete nego koristi.

Skoro tri četvrtine punoletnih Amerikanaca vjeruje da se zbog medija povećava politička polarizacija u zemlji, a nešto manje od polovine ispitanika kaže da ima malo povjerenja, ili da nema povjerenja u njihovu sposobnost da izvještavaju pošteno i tačno, prema novom istraživanju koje su sproveli AP - NORC centar za istraživanje javnog mnjenja i neprofitna organizacija za ljudska prava Robert F. Kennedy.

Anketa, objavljena uoči obilježavanja Svjetskog dana slobode štampe, pokazuje da Amerikanci osjećaju veliku zabrinutost u pogledu dezinformacija - i uloge u njihovom širenju koju imaju sami mediji, zajedno sa političarima i kompanijama za društvene medije - ali mnoge takođe brinu sve veće prijetnje po bezbjednost novinara.

"Vijesti razdražuju ljude", kaže 53-godišnja Barbara Jordan, iz Hutchinsona u Kansasu, koja glasa za Demokratsku stranku. Jordan dodaje da sada sama istražuje stvari na internetu umjesto da vjeruje onome što vidi u vijestima na televiziji. "Bolje vam je da odete na Google. Vjerujem internetu više nego što vjerujem televiziji."

Zbog gubitka povjerenja, mnogi Amerikanci osjećaju potrebu da odbace tradicionalne, "mainstream" medije, a često se okreću društvenim mrežama i nepouzdanim internet stranicama, koji šire netačne tvrdnje i mogu da postanu zatvoreni, stranački prostor istomišljenika, što dovodi do dalje polarizacije.

Dok mala većina Amerikanaca i dalje ima određeni stepen povjerenja u sposobnost medija da izvještavaju potpuno i tačno o aktuelnim događajima, samo 16% kaže da imaju veliko povjerenje u tu sposobnost. 45% kaže da ima "malo povjerenja ili uopšte nema povjerenja" u to.

Istraživanje je pokazalo i komplikovane stavove mnogih Amerikanaca u odnosu na medije. Većina ispitanih kaže da su dubinske analize u medijima i istraživačko novinarstvo veoma korisni ili izuzetno korisni za njih, da bi bolje razumjeli teme koje smatraju važnima, ali su skloniji da kažu da redovno pregledaju novinske naslove, nego da čitaju dublje analize i istraživačke tekstove. A dok je sveukupno povjerenje u medije na niskom nivou, većina ispitanika kaže da mediji rade bar nešto dobro kad pokrivaju teme od značaja za njih.

Četvero od 10 Amerikanaca kaže da štampa nanosi više štete nego koristi američkoj demokratiji, a samo dvoje od 10 vjeruje da se mediji trude da je zaštite. Još četvero od 10 kaže da ni jedno ni drugo nije tačno.

Arhiv - Donald Trump stoji ispred mikrofona obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, 7. februara 2020. (Foto: AP/Patrick Semansky)
Arhiv - Donald Trump stoji ispred mikrofona obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, 7. februara 2020. (Foto: AP/Patrick Semansky)

​Kablovske stanice koje su naklonjene jednoj ili drugoj velikoj američkoj partiji i platforme za društvene medije su doprinijele problemu pošto su uslovile mnoge Amerikance da jedni druge vide kao neprijatelje, ističe Joe Salegna, republikanac sa Long Islanda u New Yorku.

"Mislim da to razara ovu zemlju", izjavio je za AP 50-godišnji Salegna. "Od izbora 2016, mislim da se stanje još značajno pogoršalo."

Republikanci gledaju na medije manje povoljno nego demokrate, a 61% republikanaca smatra da nanose štetu demokratiji, naspram 23% demokrata i 36% nezavisnih birača, koji ne naginju ni jednoj ni drugoj stranci. Većina glasača obje stranke vjeruje da mediji doljevaju ulje na vatru političkih podjela, ali su republikanci mnogo više nego demokrate skloni da kažu da je to često slučaj.

Više republikanaca, takođe, vjeruje da na medije snažno utiču američka vlada i politički stavovi samih novinara.

Poslije medijskog praćenja nedavnih predsjedničkih izbora, pandemije koronavirusa, protesta zbog policijskih ubistava američkih crnaca i drugih događaja, Janis Fort je ostala uvjerena da se medijima ne može vjerovati. Jedna stanica će pokriti priču koju druge stanice ignorišu, poslije čega gledaoci više nisu sigurni kome da vjeruju.

"Svi pričaju različitu priču. Mediji po svemu sudeći ne rade ništa osim što izazivaju strah", kaže Fort, penzionisana 71-godišnja republikanka koja živi u mjestu Navar na Floridi. "Što se tiče mene i većine ljudi koje poznajem, imamo osjećaj kao da potpuno živimo u mraku."

Istraživanje je pokazalo da je fragmentacija medijskog ekosistema, koju prije svega pokreće internet, doprinela polarizaciji. Eksperti kažu da pojačane političke podjele u Americi imaju više uzroka - kao što je, na primjer, određivanje granica izbornih okruga na takav način da ide u prilog jednoj ili drugoj stranci, čime se smanjuje politička konkurencija, ili ponašanje političara koji svjesno podstiču strahove i nepovjerenje. Medijska fragmentacija i netačne informacije također ostavljaju jasne posljedice.

"Trebalo bi da nas brine zdravlje demokratije", kaže Joshua Tucker, politikolog na Njujorškom univerzitetu koji proučava stranačke podele i kodirektor je Centra za društvene medije.

Zabrinutost zbog prijetnje dezinformacija ujedinjuje Amerikance, glasače obje partije, a 9 od 10 odraslih Amerikanaca smatra da dezinformacije predstavljaju problem. Trećina odraslih Amerikanaca kaže da vidi priče sa netačnim tvrdnjama političara ili obmanjujućim naslovima svakog dana.

"Dobro novinarstvo i dalje postoji, ali je internet doveo do toga da svako može da bude, pod navodnicima, novinar", ističe Chris Nettell iz Hickory Creeka u Texasu, koji kaže da naginje demokratama."Postoje određeni mediji koji svoj program namjenjuju samo jednom segmentu društva i onda ti ljudi misle, jer je to sve što čitaju, da i drugi imaju ista uvjerenja."

Društvene mreže igraju ključnu ulogu, a skoro dve trećine ispitanika kaže da, kada vide neku priču na društvenim mrežama, očekuju da će biti netačna ili neprecizna. Oni koji kažu da se redovno oslanjaju na društvene mreže kao izvor informacija su više skloni da vjeruju tim medijima od ostalih Amerikanaca.

Sveukupno, oko 6 od 10 ispitanih kažu da mediji snose krivicu za širenje dezinformacija, a sličan procenat vjeruje da mediji imaju veliku dužnost u rješavanju tog problema. Većina također smatra da i drugi, uključujući kompanije za društvene mreže i političare, snose odgovornost i za širenje informacija i imaju dužnost da spreče to širenje.

"Toliko ljudi se informiše na društvenim mrežama, i ljudi vjeruju u to što žele da vjeruju", kaže Araceli Cervantes, 39-godišnja stanovnica Chicaga i majka četvero djece koja se izjašnjava kao republikanka.

Kada je riiječ o zaštiti slobode medija u Sjedinjenim Državama, 44% ispitanika kaže da američka vlada obavlja dobar posao, a 24% smatra da je vlada loša u zaštiti novinara. Većina Amerikanaca osjeća bar određeni stepen zabrinutosti za bezbjednost novinara, a oko trećine ispitanih kažu da su veoma zabrinuti, ili čak izuzetno zabrinuti za bezbjednost novinara.

XS
SM
MD
LG