Dok zdravstveni eksperti kažu da je za povratak u normalan život potrebna vakcina da spriječi zarazu, ispitivanje ukazuje i na potencijalni problem sa povjerenjem u Trumpovu administraciju koja je već pod kritikama zbog kontradiktornih smjernica o bezbjednosti tokom pandemije.
Oko 36 odsto ispitanika je reklo da bi ih za vakcinu manje opredijelilo kada bi američki predsjednik Donald Trump rekao da je bezbjedna, dok bi 14 odsto onda bilo više zainteresovano za injekciju.
Većina ispitanih od 4.426 Amerikanaca, u anketi sprovedenoj od 13. do 19. maja, rekla je da bi na njih ipak jak uticaj imalo ono što preporučuje Uprava za hranu i lijekove ili rezultati sveobuhvatnih kliničkih studija koji bi potvrdili da je vakcina bezbjedna.
Manje od dvije trećine ispitanika kaže da je vrlo ili "onako" zainteresovana za vakcinu, procenat za koji su zdravstveni eksperti očekivali da bude veći, imajući u vidu opasnost od COVID-19 i ogroman broj smrtnih slučajeva.
"Malo je niži postotak nego šta sam očekivao sa svom pažnjom oko COVID-19, mislio sam da će biti 75 odsto", kaže doktor William Schaffner, stručnjak za zarazne bolesti i vakcine u zdravstvenom centru univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu.
Za vakcinu nije uopšte zainteresovano 14 odsto ispitanih, 10 odsto je reklo da nisu "mnogo zainteresovani", a 11 odsto da nisu sigurni.
Ispitivanja i dalje traju, ali eksperti predviđaju da će najmanje 70 odsto Amerikanaca morati da bude imuno ili kroz vakcinaciju ili poslije oboljenja, da bi se dostigao imunitet krda, što znači da je dovoljno ljudi otporno na zarazu da se spriječi širenje.
Trump je obećao da će vakcina biti gotova do kraja godine, iako je u prosjeku potrebno 10 godina i više da bi se znalo da je vakcina efikasna i sigurna. Mnogi stručnjaci vjeruju da vakcina koja je u potpunosti prošla ispitivanja i dobila zvanične vladine dozvole, neće moći da bude dostupna prije polovine sljedeće godine.
U svijetu je u toku oko 100 testiranja, od toga su neka već prešla na testiranje sa ljudima. Ranije tokom nedjelje, američka kompanija Moderna je objavila da ima ohrabrujuće rezultate sa osam osoba koje su učestvovale u testiranju.
Među ispitanicima koji su rekli da su malo ili nimalo zainteresovani za koronavirus vakcinu, skoro pola njih je zabrinuto zbog brzine kojom se vakcina traži. Više od 40 odsto smatra da vakcina predstavlja veći rizik nego sama zaraza.
Problem sa dezinformacijama
Sve u svemu, 84 odsto ispitanika kaže da su vakcine protiv malih boginja jednako bezbjedne i za odrasle i za djecu, dodajući da bi se ljudi koji oklijevaju oko vakcine protiv koronavirusa mogli predomisliti, zavisno od toga koliko budu uvjereni da je bezbjedna.
Na primjer, među onima koji su rekli da nisu mnogo zainteresovani za vakcinu, 29 odsto je reklo da bi ih više zanimala ukoliko je odobri Uprava za hranu i lijekove. Neki stručnjaci ističu da upravo brzina potrage za vakcinom koju diktira Bijela kuća, čini da ljudi strahuju za bezbjednost lijeka.
Uz sve to, dezinformacije oko vakcina su bile još prisutnije tokom pandemije na društvenim mrežama, navode akademski istraživači.
"Ne čudi da ogroman procenat Amerikanaca ne želi da se vakciniše zbog pogrešnih poruka ili nedostatka plana za komuniciranje oko vakcine, i vrlo agresivnog antivakserskog pokreta", kaže Peter Hotez, dekan Nacionalne škole tropske medicine na Baylor koledžu medicine, gdje se radi na vakcini za koronavirus.
Anketa pokazuje i kako je politička podjela u zemlji uticala na stavove ljudi o pandemiji. Skoro jedan od pet republikanaca rekao je da nema namjeru da se vakciniše, što je duplo više nego kod demokrata.
Trump, republikanac slao je pomiješane poruke tokom epidemije. Nekoliko puta je dovodio u pitanje ozbiljnost zaraze i ohrabrivao proteste protiv preporuka sopstvene vlade ljudima da ostaju kod kuća u cilju spriječavanja širenja zaraze.
Takođe je govorio Amerikancima da isprobaju nedokazan lijek za COVID-19, kao što je onaj za malariju, koji je priznao da uzima i pored upozorenja Uprave za hranu i lijekove i zdravstvenih stručnjaka.
Anketa pokazuje i različite stavove u demografskim grupama. Samo polovina Afroamerikanaca, koji su neproporcionalno više stradali od koronavirusa, rekla je da je zainteresovana za vakcinu, vjerovatno zbog trauma kada je američka vlada u jednom eksperimentu namerno izbjegavala da liječi crnce od sifilisa.
Fakultetski obrazovane bjelkinje, politički važna demografska grupa koja se brzo odaljila od republikanaca za vrijeme Trumpa, djelimično je zabrinuta zbog brzine pravljenja vakcine. Više od 40 odsto njih je reklo da prije ne bi uzele vakcinu ukoliko ni ih Trump ubjeđivao.
Anketa Reutersa i Ipsosa je urađenja preko interneta, na engleskom jeziku, širom SAD i ima statističku grešku plus minus 2 procentna poena.
