Suočeni s prekomjernim ribolovom, zagađenjem i klimatskim promjenama, Gajić i njegov tim rade na istraživanjima i implementaciji mjera zaštite ovih ključnih vrsta.
Andrej A. Gajić marinski biolog porijeklom iz Jajca, također je doktorant veterinarskih nauka, istaknuti predavač, dubinski ronilac i autor edukativnih dokumentarnih programa. On je i počasni ambasador Barcelonske konvencije ((međunarodni sporazum čiji je cilj zaštita Sredozemnog mora), kao i nosilac UNESCO fellowshipa, te jedan od voditelja ekspedicija pri Explorers Club-u.
Trenutno radi kao jedan od voditelja studije na psima tupanima u čitavom Mediteranskom moru, te kao ekspertni recenzent za National Geographic.
Ajkule i raže igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u morskom ekosustavu Jadrana, istovremeno regulirajući populacije drugih organizama. Njihova prisutnost, također, pruža važan pokazatelj o stanju zdravlja morskog okoliša i ekosistema Jadranskog mora.
Međutim, ove fascinatne životinje su ugrožene i stanje populacija je zabrinjavajuće.
„Prekomjerni ribolov predstavlja glavni uzrok drastičnog smanjenja brojnih ribljih populacija. Urbanizacija obale, zagađenje iz kopnenih izvora i različite aktivnosti na moru, kao što su izgradnja infrastrukture i turizam, utiču na ključna staništa za koćenje i hranjenje ovih vrsta. Nadalje, zagađenje, koje sa sobom najčešće nosi teške metale i perzistentne organske zagađivače) dodatno ugrožava zdravlje morskih pasa i raža“, upozorava Gajić.
On ističe važnost mjera zaštite, između ostalog, bolje upravljanje ribolovom, obustavu ilegalnog ribolova, ali i međunarodnu saradnju, implementaciju i poštivanje međunarodnih konvencija kakva je Barcelonska konvencija. Također, smatra kako je bitno i provođenje edukativnih kampanja za podizanje svijesti o značaju ovih vrsta i negativnim uticajima prekomjernog ribolova i zagađenja.
„U dosadašnjim istraživanjima, primijetili smo niz izazova s kojima se dubokomorske vrste suočavaju, uključujući veliku osjetljivost na promjene u njihovom staništu koje izazivaju ljudske aktivnosti“, dodaje Gajić.
Laboratorijska istraživanja koja obavlja sa svojim timom u Sharklab-u prvenstveno su zasnovana za magnetnoj rezonanci (MRI), histološkim i toksikološkim analizama. Prema njihovim zaključcima, pojedine vrste koje se vraćaju u more nakon ulova imaju malu stopu preživljavanja. Vraćanje neželjenih vrsta nakon ulova, predstavlja jednu od osnovnih mjera u konzervaciji ajkula i raža.
Još jedan problem jeste i zagađenje, uključujući teške metale i organske tvari otporne na degradaciju (tzv. POPs - Persistent organic pollutants koji se jako dobro vežu na mikro i nanoplastiku), koje dodatno pogoršavaju stanje, ometajući biološke procese i zdravlje ovih vrsta.
„Posebno je zabrinjavajuća akumulacija toksina, koja može dovesti do smanjene plodnosti i povećane stope mortaliteta. Sve ove promjene, udružene sa ribolovnim naporima, dovode do drastičnog smanjenja populacija i gubitka biodiverziteta, što zahtijeva poprilično hitne mjere zaštite i obnove staništa, kao i znatno strože kontrole ribolova“, kazao je Gajić.
Istakao je kako su analize teških metala i elemenata u tragovima kod nekoliko vrsta morskih pasa pokazale visoke vrijednosti nekih toksičnih i kancerogenih elemenata.
Sve evidentnije klimatske promjene ostavljaju dubok utjecaj na Jadran i cijeli Mediteran, mijenjajući temperature vode. Sve ovo doprinosi i acidifikaciji, odnosno, zakiseljavanju mora. To je proces u kojem mora i ocean prihvataju velike količine viška ugljičnog dioksida, koji se u vodi otapa, stvarajući ugljičnu kiselinu, koja smanjuje pH vrijednost mora. Ovo direktno utječe na biološku raznolikost i sveukupno funkcionisnje morskih ekosistemske.
„Porast temperature mora može poremetiti migracijske rute i reproduktivne cikluse, dovodeći do promjena u distribuciji i dostupnosti plijena. Acidifikacija mora između ostalog ugrožava proces kalcifikacije, ključan za razvoj vrsta koje su uglavnom osnova prehrambene mreže. Za ajkule i raže, ove promjene mogu dovesti do smanjenja plodnosti i smanjena imunološkog odgovara - što može rezultirati dosta slabijim preživljavanjem nakon puštanja, te pojavom bolesti. Zajedno sa ribolovnim pritiscima, ovo stvara ozbiljne izazove za njihovo preživljavanje.“, zaključuje Andrej Gajić
