Linkovi

Analize i istraživanja

Analiza sudije Perića o radu pravosuđa: Nagomilane probleme treba riješiti novi saziv VSTV-a

Branko Perić, sudija Suda BiH (Foto: BIRN BiH)

Kriza u pravosudnom sistemu i njegovo urušavanje počinje sa izborom sadašnjeg sastava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), navodi se u analizi “Pravosuđe u BiH: Stanje i perspektive”, koju je u saradnji sa organizacijom Transparency International izradio dugogodišnji sudija i bivši predsjednik VSTV-a Branko Perić.

Perić je analizirao nekoliko segmenata rada pravosuđa u BiH od uspostavljanja VSTV-a. On je naveo da je osnivanje VSTV-a na inicijativu međunarodne zajednice bio jedan od najvažnijih koraka u reformi pravosuđa, piše BIRN BiH.

Kako smatra Perić, u tom periodu reforma je davala rezultate, te je “u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH od 2005. do 2011. godine istican ‘određeni napredak’”, dok urušavanje pravosuđa počinje sa izborom sadašnjeg sastava VSTV-a.

“Na čelo institucije dolaze članovi sa najnižeg pravosudnog nivoa (osnovnog i opštinskog suda), bez potrebnog profesionalnog i životnog iskustva. Institucija se pretvara u poligon međusobnog sukobljavanja i konflikata u komunikaciji s javnošću”, navedeno je u Analizi, u kojoj stoji i kako sadašnji članovi VSTV-a to više ne bi trebali biti.

Fokusiranje na normu

Konferenciji o stanju pravosuđa u organizaciji Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH), na kojoj je predstavljena Analiza, prisustvovao je samo jedan član VSTV-a – Goran Nezirović. On je rekao kako se ne slaže s tim da članovi prvostepenih sudova ne trebaju biti u sastavu VSTV-a.

“Radi se samo o tome da tu budu najbolji. Propusti sadašnjeg vijeća ne trebaju biti argument da se sve treba izmijeniti”, rekao je Nezirović, dodavši kako bi bilo neosnovano potpuno isključiti “sudije prvostepence”, koji rade na prvostepenim postupcima.

U nedavnom Izvještaju stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je predstavio Reinhard Priebe, također se navodi kako je VSTV sam postao dio pravosudnog problema u BiH.

“Ozbiljni prekršaji pravde postali su očigledni zbog nedostatka liderskih kapaciteta, navoda o politizaciji i sukobu interesa, neefikasne organizacije, nedovoljnog dosega i transparentnosti i, na kraju, zbog neuspjeha u provedbi reformi”, navodi se u Izvještaju.

Model po kojem funkcionira VSTV Perić smatra nedovoljno dobrim jer se prilikom izbora članova ovog tijela bira 11 članova sudija i tužilaca, te dva advokata, što može dovesti do toga da u sistemu ovog regulatornog tijela bude više tužilaca, što dovodi u pitanje standard i nezavisnost sudija.

Perić je u Analizi osim opažanja iznio i svoje preporuke za rješavanje problema. Problem VSTV-a bi se, prema tim preporukama, mogao riješiti ukoliko se regulatornog tijela razdvoji na sudsko vijeće i tužilačko vijeće, pri čemu “advokati ne bi trebalo da budu članovi regulatornog tijela za sudije i tužioce” zbog procesnih uloga koje imaju u sudskim postupcima.

Advokat Nedim Ademović je na konferenciji Transparency Internationala rekao kako u pravosuđe spadaju i notari te advokati i međunarodne organizacije, ne slažući se s tim da advokati ne bi trebali biti dio regulatornog tijela.

“Zašto ne bi i advokati sjedili? Ako sudije i tužioci sjede – što je meni neprihvatljivo – onda mogu i advokati”, rekao je Ademović, dodavši kako smatra da je potrebno razdvojiti regulatorno tijelo na sudsko i tužilačko.

Goran Nezirović je kazao kako nije prihvatljivo da advokati nisu članovi VSTV-a i da je “druga je stvar kako mi to vidimo, ali reći da ne trebaju biti članovi jeste pogrešno”.

U Analizi se navodi kako nije razrađen mehanizam djelotvorne odgovornosti članova VSTV-a za obavljanje dužnosti člana ovog tijela, preporučujući da se “utvrđivanje disciplinske odgovornosti izmjesti iz VSTV-a” i navodeći mogućnost izmještanja u vrhovne sudove.

Disciplinski tužilac Mirza Omerović je kazao kako se slaže s tim da Ured disciplinskog tužioca mora biti zasebno tijelo, posebno zbog ugleda kod građana.

“Potrebno je da Ured bude zasebna institucija. To je bolje nego da bude pri Vrhovnom sudu. Sada je pri VSTV-u i percepcija je da na njega može utjecati krovna institucija pravosuđa”, rekao je.

O disciplinskim postupcima se u Izvještaju Priebea navodi kako se “disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju radikalno mijenjati, zbog toga što su disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća”.

Perić problem vidi i u načinu praćenja i ocjenjivanja rada sudija i tužilaca, smatrajući da to ima negativne efekte na pravosudni sistem. Kako pojašnjava, “tužioci i sudije su primarno motivisani da ostvare mjesečnu normu, zbog čega nisu fokusirani na kvalitet i najsloženije slučajeve”, što, kako dalje navodi, utječe na to da se krivično pravosuđe bavi bagatelnim kriminalom da bi se iskazala dobra statistika, zbog čega ima sve manje riješenih slučajeva ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala.

Zbog norme koja je za tužioce bitna zbog ocjenjivanja rada, dobijena je praksa “proizvodnje” optužnica kako bi se prikazali dobri radni rezultati, “pri čemu je cilj dobra statistika, a ne kvalitetan i odgovoran rad”.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi se u Analizi.

U Izvještaju Priebea stoji kako je kvaliteta mnogih krivičnih istraga vrlo niska, te da tužioci ne procesuiraju i kad postoje dokazi za to.

“Primijećeno je da ne preduzimaju očigledne istražne korake, bez odgovarajućeg opravdanja, posebno u slučajevima koji se bave zločinima na visokom nivou ili su upletene ‘osobe visokog nivoa’”, navodi se u Izvještaju.

U dijelu Analize u kojem su prikazani negativni trendovi u pravosuđu BiH, autor navodi kako je nezavisnost tačka nerazumijevanja u dijalogu pravosuđa i politike.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi Perić i dodaje kako nezavisnost nije privilegija sudija i tužilaca, već pravo građana.

U preporukama za ovaj dio autor navodi kako je potrebno “novim zakonima jasno definisati isključive i podijeljene nadležnosti nezavisnih regulatora i parlamenta i izvršne vlasti”, pri čemu bi parlament trebao imati ovlaštenje da usvaja izvještaje o radu pravosuđa i u vezi s njima donosi obavezujuće zaključke.

Kao negativan trend navodi se da je pravosudni sistem u vrhu liste po percepciji nivoa korupcije, čemu je doprinijelo “nekoliko krivičnih postupaka koji se vode protiv sudija i tužilaca, više kontroverznih imenovanja na pravosudne funkcije, kao i nekoliko korupcijskih afera u pravosuđu koje su otkrili mediji”.

Iako postoje slučajevi koji su rezultirali podizanjem optužnica protiv sudija i tužilaca, izostala su efikasna suđenja koja bi mogla povratiti povjerenje javnosti u pravosuđe, pri čemu navodi slučaj sutkinje Suda BiH u kojem je Sud BiH prenio u nadležnost Općinskom sudu u Sarajevu, koji je nakon više od godinu dana predmet vratio Sudu BiH smatrajući da nije stvarno nadležan za tu vrstu krivičnog djela. Ovaj slučaj se vodi duže od pet godina.

Problem sudova i potreba za dijalogom

Perić navodi da su sudovi zatrpani starim predmetima, što utiče na njihovu efikasnost. Iako su izvršene izmjene u procesnom zakonodavstvu (skraćeni postupci, sporazum o priznanju krivice, obaveza stranaka da dokazuju činjenice) i eliminisana mogućnost ukidanja presuda po žalbi, što je bio jedan od uzroka dugog trajanja sudskih postupaka.

“Bili su to radikalni zahvati s dobrim izgledima da se suđenja svedu u granice razumnog roka”, navodi se u Analizi, gdje se navodi da se nakon petnaestogodišnjeg iskustva “može zaključiti da je cilj djelimično ostvaren”.

“Sudovi koji nisu bili zatrpani starim predmetima postigli su prihvatljiv stepen ažurnosti. Veliki sudovi koji su imali ogroman broj predmeta nisu uspjeli da postignu stepen očekivane ažurnosti iz više razloga objektivne i subjektivne prirode”, navodi se u Perićevoj Analizi.

Sudija Perić problem vidi u konceptu krivičnog pravosuđa, pri čemu općinski i osnovni sudovi imaju nadležnost za sva krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina, a kantonalni i okružni postupaju kao sudovi drugog stepena za djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina.

Problem u ovom konceptu autor vidi zbog organizacije tužilaštava, pri čemu tužilaoci u oba entiteta svakodnevno moraju putovati iz sjedišta tužilaštva u osnovne/opštinske sudove na teritorijama kantona/okruga da bi zastupali optužnice, što dovodi do problema organizacione prirode.

Za ovaj problem Perić preporučuje da se sva krivična suđenja odvijaju u sudovima čija su sjedišta u mjestu gdje su sjedišta okružnih i kantonalnih tužilaštava.

Autor problem vidi i u strukturi Suda BiH, pri čemu je on zbog svojih nadležnosti “specijalni sud”.

“Sama činjenica da predsjednik Suda ima mogućnost da raspoređuje sudije u okviru nadležnosti suda bez ikakvih kriterija, oduzima tom sudiji status nezavisnosti”, navedeno je u Analizi, pri čemu se ovaj aspekt ne odnosi samo na nezavisnost, nego i na nepristrasnost.

“Sud ne smije da bude izložen mogućnosti bilo kakvog vanjskog uticaja, ili bilo koje vrste pritiska koji može izazvati predrasude, pa makar ona dolazila u bilo kom obliku od menadžerske strukture Suda”, naveo je sudija Perić.

Prema organizaciji Suda BiH, o žalbama protiv prvostepenih odluka Krivičnog odjeljenja odlučuje Apelaciono odjeljenje istog suda, pri čemu se postavlja pitanje da li je to u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, u kojem je predviđeno da svako ko je “proglašen krivim za neko djelo ima pravo da proglašenje njegove krivnje i kazne ispita viši sud u skladu sa zakonom”.

Rješenje ovog problema sudija Perić vidi u uspostavi apelacionog suda BiH, koji bi kao žalbeni sud imao nadležnost da preispituje odluke Suda BiH i rješava žalbe na odluke koje donosi u prvom stepenu.

Prema zaključku koji iznosi na kraju Analize, sudija Perić smatra da novi pristup reformi pravosuđa mora podrazumijevati: rješavanje pitanja nekompetentnosti postojećeg saziva VSTV-a i rješavanje problema instalirane upravljačke strukture u pravosudnim institucijama, koja je u mandatu ovog saziva VSTV-a izabrana suprotno kriterijima za izbor i pod sumnjom vanjskog uticaja.

Kako se navodi, “bez rješavanja ovih problema nema izgleda da novi zakon može osigurati oporavak sistema i uspješan nastavak reformskog puta”.

Sudija Perić je na konferenciji Transparency Internationala rekao da mu je cilj bio da njegova analiza ponudi teze za razmišljanje, te da pokrene dijalog.

“Moje preporuke, iako su neke kontroverzne, trebaju biti osnova da se dijalogom dođe do dobrih rješenja. Ne trebamo čekati da ljudi iz Bruxellesa riješe probleme. Oni su rekli da će pomoći, ali mi treba da radimo”, kazao je Perić.

See all News Updates of the Day

Afganistan: Cijelo selo ovisno o drogama

Afganistan: Cijelo selo ovisno o drogama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

SAD ponovo traže izručenje Juliana Assangea

Plakat u znak podrške osnivaču Wikileaksa Džulijanu Asanžu ispred Kraljevskog suda pravde u Londonu, 23. oktobru 2021.

Američki pravnici pokrenuli su novi pokušaj da obezbijede izručenje Džulijana Asanža iz Britanije, navodeći da strahovanja u pogledu mentalnog zdravlja osnivača Wikileaksa ne bi trebalo da ga spriječe da odgovara pred američkim pravosuđem. 

Sjedinjene Države traže izručenje 50-godišnjeg Australijanca na osnovu optužnice u 18 tačaka, koja ga između ostalog tereti za kršenje zakona o špijunaži, nakon što je Wikileaks 2010. objavio hiljade tajnih američkih dosijea i diplomatskih depeša.

SAD su uložile žalbu na odluku okružnog sudije u Londonu donijetu 4. januara da Asanž ne treba da bude izručen zbog bojazni da bi izvršio samoubistvo u američkom zatvoru.

Tužilaštvo će osporiti tu premisu, kaže za Glas Amerike advokat Nik Vamos, bivši šef za ekstradiciju u britanskom tužilaštvu.

“Ono što je američka vlada sada uradila je da je pružila konkretna uvjerenja o tome kako će tačno, gdje i u kom stanju biti pritvoren. Dakle, pod uslovom da se njegovo zdravstveno stanje i rizik od samoubistva nisu promijenili, onda biste pretpostavili da je američka vlada zadovoljila test koji im je postavio okružni sudija u prvoj presudi.”

Advokat Džejms Luis iznio je sudu američka uvjeravanja o tome kako će Asanž biti tretiran u slučaju izručenja. Između ostalog, obećano je da neće biti podvgnut strogim pravilima pritvora poznatim kao "specijalne administrativne mjere", a takođe ne bi bio pritvoren u specijalnom zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem u mjestu Florens u Koloradu, poznatom kao ADX. Američke vlasti su takođe iznijele uvjeravanja Britaniji da bi pristale da Asanž u Australiji služi kaznu koju bi mu izrekao američki sud.

Asanž, koji poriče da je počinio krivično djelo, je u zatvoru Belmarš. U srijedu je sudu rečeno da se ne osjeća dobro da bi se pojavio putem video linka, ali se kasnije tokom dana ipak pojavio na ekranu.

Međutim, još jedan momenat mogao bi da utiče na slučaj. Bivši insajder Wikileaksa koji je postao saradnik Federalnog Istražnog biroa (FBI), rekao je da je falsifikovao dokaze koje je koristilo tužilaštvo. U međuvremenu, Yahoo News je prošlog mjeseca objavio priču u kojoj se navodi da je Centralna obavještajna agencija (CIA) planirala otmicu ili čak ubistvo Asanža 2017. Yahoo je naveo da je priča zasnovana na intervjuima sa 30 bivših američkih obavještajnih službenika i zvaničnika nacionalne bezbjednosti.

ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.
ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.

“Tvrdiće se da, ako je CIA bila voljna da ga ubije, to je jedna ruka američke vlade – onda zaista ne možete vjerovati drugoj ruci američke vlade, sekretarijatu za pravosuđe, da postupa pošteno i da krivično goni u skladu sa standardima ljudskih prava i što bismo smatrali pravičnim suđenjem”, navodi britanski pravni ekspert Vamos.

CIA i američki advokati koji su uložili žalbu i traže ekstradiciju još nisu komentarisali navode Yahoo Newsa. Bivši direktor CIA-e i državni sekretar Mike Pompeo izjavio je za podcast „Megin Keli“ da su sve preduzete radnje „u skladu sa američkim zakonom“.

Tokom 2010. i 2011. Asanž je nadgledao Vikiliksovo objavljivanje desetina hiljada diplomatskih depeša i vojnih izvještaja u vezi sa ratovima u Iraku i Afganistanu. Asanž je rekao da su ti podaci otkrili zloupotrebe američke vojske – glavni razlog zbog kojeg pristalice kažu da se ovde radi o slobodi štampe.

“Postoji ogromno pitanje globalne medijske slobode i načina na koji bi ovaj slučaj mogao da bude užasan presedan za svakog novinara, bilo kog izdavača, koji pokušava da razotkrije zlodjela i nedjela vlade, kako bi vlada mogla da snosi odgovornost”, ističe Džulija Hol iz Amnesty Internationala.

Asanž se nalazi u zatvoru u Londonu jer se smatra da postoji opasnost od bjekstva. SAD ga optužuju u 18 tačaka za hakovanje, krađu povjerljivog materijala i otkrivanje identiteta američkih špijuna, za koje tužioci kažu da je dovelo njihove živote u opasnost. Presuda po žalbi na ekstradiciju vjerovatno će se čekati nekoliko nedelja. Obje strane mogu da se žale na odluku britanskom Vrhovnom sudu, što bi moglo da traje nekoliko godina. Međutim, sudije Vrhovnog suda mogu da odbiju da razmotre slučaj.


U međunarodnoj policijskoj akciji uhapšeni internet prodavci droge i lijekova

Razbijen lanac trgovine drogom na dark webu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:03 0:00

Američke federalne agencije za sprovođenje zakona i Europol objavili su da su izvršile desetine hapšenja kako bi prekinuli globalnu operaciju prodavanja droge preko maglovitog okruženja na internetu zvanom darknet.

Na konferenciji za novinare Sekretarijata za pravosuđe u utorak u Vašingtonu, zvaničnici su rekli da su uhapsili 150 ljudi zbog navodne prodaje nedozvoljenih droga i lijekova preko darkneta, uključujući lažne opioide koji se inače izdaju na recept i kokain. Optuženi su navodno izvršili desetine hiljada ilegalnih prodaja koristeći dio interneta koji je dostupan samo korištenjem specijalizovanih alata za anonimnost.

Desetomjesečna mrežna akcija "Operacija HanTor“, nazvana po internet alatima za šifrovanje, rezultirala je zapljenom 234 kilograma droge, uključujući amfetamine, kokain i opioide u vrijednosti od više od 31 milion dolara.

Zvaničnici su rekli da su među zaplijenjenim lijekovima lažne pilule koje se inače izdaju na recept i koje sadrže moćni sintetički opioidnim fentanil.

Falsifikovane tablete su povezane sa talasom slučajeva predoziranja drogom.

"Ova međunarodna operacija sprovođenja zakona prostirala se na tri kontinenta i šalje jednu jasnu poruku onima koji se kriju na darknetu i prodaju ilegalne droge: ne postoji mračni internet", rekla je zamjenica američkog državnog tužioca Liza Monako.

Istražitelji su uhapsili 65 ljudi u Sjedinjenim Državama. Druga hapšenja izvedena su se u Australiji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Pored falsifikovanih lijekova, vlasti su zaplijenile i više od 200.000 tableta ekstazija, fentanila, oksikodona, hidrokodona i metamfetamina.

"Suočavamo se sa novim i sve opasnijim prijetnjama dok se trgovci drogom šire na digitalni svijet i koriste darknet za prodaju opasnih droga poput fentanila i metamfetamina", rekla je En Milgram, administratorka Uprave za borbu protiv droga (DEA). "Ne možemo dovoljno da naglasimo opasnost od ovih supstanci".

Međunarodna policijska agencija Europol radila je zajedno sa timom američkog Sekretarijata za borbu protiv opioida i darkneta.

"Niko nije van domašaja zakona, čak ni na mračnoj mreži", rekao je Žan-Filip Lekuf, zamjenik izvršnog direktora Europola.

Mračni web preferiraju kriminalne mreže koje žele da svoje internet aktivnosti zadrže privatnim i anonimnim. U ovom slučaju, služio je kao platforma za ilegalnu cyber prodaju falsifikovanih lijekova i drugih lijekova koje su isporučivale privatne špedicije.

Istražitelji su rekli da se lažni lijekovi prvenstveno proizvode u laboratorijama u Meksiku uz upotrebu hemikalija uvezenih iz Kine. Tužioci su takođe ciljali na dilere droge koji su upravljali kućnim laboratorijama za proizvodnju lažnih tableta protiv bolova na recept.

"Oni koji kupuju lijekove preko darkneta često ne znaju šta dobijaju", rekao je pomoćnik zamjenika direktora FBI Pol Abate. Zajednička istraga uslijedila je nakon napora sprovođenja u januaru kada su vlasti zatvorile "DarkMarket", najveće svjetsko ilegalno međunarodno tržište na mračnom webu.

Prošlog mjeseca, DEA je upozorila Amerikance da međunarodni i domaći dileri droge preplavljuju zemlju lažnim pilulama, izazivajući krizu predoziranja u SAD. Agencija je zaplijenila više od 9,5 miliona potencijalno smrtonosnih tableta u prošloj godini.

Više od 93.000 Amerikanaca umrlo je od predoziranja drogom 2020. godine, što je najveći broj ikad zabilježen, prema američkim Centrima za kontrolu bolesti (CDC). Američki zdravstveni zvaničnici pripisuju porast korištenju fentanila, koji može biti 100 puta jači od morfijuma.

Američki zvaničnici rekli su da se istrage nastavljaju i da se očekuje još hapšenja.

Escobar: SAD gledaju na Balkan kroz prizmu 21.vijeka

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja tokom online učešća na Beogradskom bezbjednosnom forumu, događaju u Beogradu, 26. oktobra 2021. (Foto: Twitter nalog Ambasade SAD u Beogradu)

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar poručio je u utorak da je još od vremena predsjednika Billa Clintona američka politika prema Zapadnom Balkanu konzistentna, ali da se sadašnja administracija razlikuje po tome što želi da se promjene u ovom regionu dogode što prije.

Svih šest zemalja Zapadnog Balkana treba da budu dio Evrpske unije i to što prije, poručio je Escobar učestvujući posredstvom video linka u radu danas otvorenog, 11. po redu Beogradskog bezbjednosnog foruma.

On je istakao da su zemlje regiona pokretač razvoja i da zemlje članice EU ne treba da se plaše rizika, već da njihovo priključenje posmatraju kao veliku priliku. Jedan od velikih problema je što se na ovaj region gleda kroz prizmu devedesetih godina, dok Amerika Zapadni Balkan gleda kroz prizmu 21. vijeka, rekao je Escobar i upozorio i na probleme koji ovde postoje.

To je prije svega koncentracija moći u političkim partijama i povezanost ekonomskih prihoda sa partijama, nastavio je Escobar i dodao da su ljudi u komentarima poslije intervjua koji je dao Al Jazeerai izrazili razočarenje što Amerika ne postavlja svoje ljude u zemlje regiona ili što ne uvodi sankcije.

"To će biti oruđe koje ćemo koristiti, ali to nije primarno oruđe. Čak i da upotrebimo sankcije ili druge mjere, to nije rješenje za Balkan. Izbori su rješenje. Rješenje je motivisanje građana, uključivanje javnosti u politički prostor. Da političari shvate da treba da otvore medije, da otvore dijalog za civilnim društvom i opozicijom".

Microsoft razotkrio nove hakerske napore Rusije

Arhiva - Mocrosoft prodavnica u predgrađu Bostona.

Američki tehnološki gigant Microsoft saopštio je da isti hakeri koje podržava Rusija, odgovorni za upad u korporativne računarske sisteme SolarWindsa 2020, nastavljaju da napadaju globalne tehnološke sisteme, ovog puta ciljajući na preprodavce usluga u cloudu.

Microsoft je saopštio da grupa, koju naziva Nobelium, koristi novu strategiju kako bi iskoristila direktan pristup koji preprodavci imaju IT sistemima svojih klijenata, nadajući se da će se "lakše lažno predstavljati kao pouzdani tehnološki partner organizacije kako bi dobili pristup svojim klijentima na nižem nivou".

Preprodavci su posrednici između proizvođača softvera i hardvera i eventualnih korisnika tehnoloških proizvoda.

U saopštenju od nedelje, Microsoft je saopštio da prati napade Nobelijuma od maja i da je uočio više od 140 kompanija na meti grupe, pri čemu se vjeruje da je čak 14 sistema kompanija kompromitovano.

"Ova nedavna aktivnost je još jedan pokazatelj da Rusija pokušava da dobije dugoročan, sistematski pristup raznim tačkama u tehnološkom lancu snabijdevanja i uspostavi mehanizam za nadgledanje – sada ili u budućnosti – ciljevima interesantnim za rusku vladu", napisao je Microsoft u blog postu.

"Na sreću, otkrili smo ovu kampanju u njenim ranim fazama i dijelimo ova saznanja kako bismo pomogli preprodavcima usluga u claudu, tehnološkim dobavljačima i njihovim klijentima, kako bi preduzeli blagovremene korake i osigurali da Nobelijum ne bude uspješniji", saopštila je kompanija.

Čarls Karmakal, viši potpredsjednik i glavni tehnološki zvaničnik u kompaniji za cyber bezbjednost Mandiant, rekao je da se ovaj napad razlikuje od napada na SolarWinds u kom je korišten zlonamjerni kod ubačen u legitimni softver, rekavši da to uključuje "iskorištavanje ukradenih identiteta" za pristup sistemima.

"Ovaj put napad veoma otežava organizacijama žrtava da otkriju da su kompromitovane i istraže akcije koje je preduzeo akter prijetnje", rekli su. "Ovo je posebno efikasno za aktera prijetnje iz dva razloga: prvo, pomjera početni upad sa krajnjih ciljeva, koji su u nekim situacijama organizacije sa zrelijom cyber odbranom, na manje tehnološke partnere sa manje zrelom cyber odbranom".

"I drugo, istraživanje ovih upada zahtijeva saradnju i dijeljenje informacija među više organizacija žrtava, što je izazovno zbog zabrinutosti za privatnost i organizacione osjetljivosti", rekao je Karmakal.

Na pitanje o napadu, prvi zamjenik sekretara za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je u ponedjeljak da kompanije "mogu da spriječe ove pokušaje ako dobavljači usluga u cloudu primjenjuju osnovne prakse cyber bezbjednosti, uključujući multifaktorsku autentifikaciju".

"Uopšteno govoreći, federalna vlada agresivno koristi svoja ovlaštenja da zaštiti naciju od cyber prijetnji, uključujući pomoć privatnom sektoru da se odbrani kroz povećanu razmjenu obavještajnih podataka, inovativno partnerstvo u primjeni tehnologija cyber bezbjednosti, bilateralnu i multilateralnu diplomatiju i mjere o kojima ne govorimo javno iz razloga nacionalne bezbjednosti", rekla je ona novinarima u predsjedničkom avionu Air Force 1 na putu za Nju Džersi.

Tokom brifinga za štampu u Pentagonu, portparol Džon Kirbi rekao je da oni nemaju nikakva "posebna saznanja" o napadu i da Pentagon ne govori o svojim cyber operacijama.

Agencija za nacionalnu bezbjednost nije komentarisala ovo pitanje.

Microsoft je saopštio da je Nobelijus izveo 22.868 napada od jula, ali da je bio uspješan samo nekoliko puta. Većina napada usmjerena je na američke vladine agencije i tink tenkove (savjetodavne organizacije) u Sjedinjenim Državama, nakon čega su uslijedili napadi u Ukrajini, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama NATO.

Zvaničnik vlade SAD umanjio je značaj napada u izjavi za AP rekavši: "Opisane aktivnosti bile su nesofisticirano provaljivanje lozinke (putem nasumničnih pokušaja) i fišing ("pecanje", krađa identiteta), uobičajene operacije sa ciljem uspostavljanja nadzora za koje već znamo da ih svakog dana pokušava Rusija druge strane vlade".

Vašington je okrivio rusku spoljnu obavještajnu agenciju SVR za hakovanje SolarWindsa 2020, koji je kompromitovalo nekoliko federalnih agencija i ostao neprimjećen veći dio prošle godine. Rusija je negirala da je bilo šta loše učinila.

Džef Seldin je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj potiču od AP-a i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG