Linkovi

Teme

Analiza sudije Perića o radu pravosuđa: Nagomilane probleme treba riješiti novi saziv VSTV-a

Branko Perić, sudija Suda BiH (Foto: BIRN BiH)

Kriza u pravosudnom sistemu i njegovo urušavanje počinje sa izborom sadašnjeg sastava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), navodi se u analizi “Pravosuđe u BiH: Stanje i perspektive”, koju je u saradnji sa organizacijom Transparency International izradio dugogodišnji sudija i bivši predsjednik VSTV-a Branko Perić.

Perić je analizirao nekoliko segmenata rada pravosuđa u BiH od uspostavljanja VSTV-a. On je naveo da je osnivanje VSTV-a na inicijativu međunarodne zajednice bio jedan od najvažnijih koraka u reformi pravosuđa, piše BIRN BiH.

Kako smatra Perić, u tom periodu reforma je davala rezultate, te je “u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH od 2005. do 2011. godine istican ‘određeni napredak’”, dok urušavanje pravosuđa počinje sa izborom sadašnjeg sastava VSTV-a.

“Na čelo institucije dolaze članovi sa najnižeg pravosudnog nivoa (osnovnog i opštinskog suda), bez potrebnog profesionalnog i životnog iskustva. Institucija se pretvara u poligon međusobnog sukobljavanja i konflikata u komunikaciji s javnošću”, navedeno je u Analizi, u kojoj stoji i kako sadašnji članovi VSTV-a to više ne bi trebali biti.

Fokusiranje na normu

Konferenciji o stanju pravosuđa u organizaciji Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH), na kojoj je predstavljena Analiza, prisustvovao je samo jedan član VSTV-a – Goran Nezirović. On je rekao kako se ne slaže s tim da članovi prvostepenih sudova ne trebaju biti u sastavu VSTV-a.

“Radi se samo o tome da tu budu najbolji. Propusti sadašnjeg vijeća ne trebaju biti argument da se sve treba izmijeniti”, rekao je Nezirović, dodavši kako bi bilo neosnovano potpuno isključiti “sudije prvostepence”, koji rade na prvostepenim postupcima.

U nedavnom Izvještaju stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je predstavio Reinhard Priebe, također se navodi kako je VSTV sam postao dio pravosudnog problema u BiH.

“Ozbiljni prekršaji pravde postali su očigledni zbog nedostatka liderskih kapaciteta, navoda o politizaciji i sukobu interesa, neefikasne organizacije, nedovoljnog dosega i transparentnosti i, na kraju, zbog neuspjeha u provedbi reformi”, navodi se u Izvještaju.

Model po kojem funkcionira VSTV Perić smatra nedovoljno dobrim jer se prilikom izbora članova ovog tijela bira 11 članova sudija i tužilaca, te dva advokata, što može dovesti do toga da u sistemu ovog regulatornog tijela bude više tužilaca, što dovodi u pitanje standard i nezavisnost sudija.

Perić je u Analizi osim opažanja iznio i svoje preporuke za rješavanje problema. Problem VSTV-a bi se, prema tim preporukama, mogao riješiti ukoliko se regulatornog tijela razdvoji na sudsko vijeće i tužilačko vijeće, pri čemu “advokati ne bi trebalo da budu članovi regulatornog tijela za sudije i tužioce” zbog procesnih uloga koje imaju u sudskim postupcima.

Advokat Nedim Ademović je na konferenciji Transparency Internationala rekao kako u pravosuđe spadaju i notari te advokati i međunarodne organizacije, ne slažući se s tim da advokati ne bi trebali biti dio regulatornog tijela.

“Zašto ne bi i advokati sjedili? Ako sudije i tužioci sjede – što je meni neprihvatljivo – onda mogu i advokati”, rekao je Ademović, dodavši kako smatra da je potrebno razdvojiti regulatorno tijelo na sudsko i tužilačko.

Goran Nezirović je kazao kako nije prihvatljivo da advokati nisu članovi VSTV-a i da je “druga je stvar kako mi to vidimo, ali reći da ne trebaju biti članovi jeste pogrešno”.

U Analizi se navodi kako nije razrađen mehanizam djelotvorne odgovornosti članova VSTV-a za obavljanje dužnosti člana ovog tijela, preporučujući da se “utvrđivanje disciplinske odgovornosti izmjesti iz VSTV-a” i navodeći mogućnost izmještanja u vrhovne sudove.

Disciplinski tužilac Mirza Omerović je kazao kako se slaže s tim da Ured disciplinskog tužioca mora biti zasebno tijelo, posebno zbog ugleda kod građana.

“Potrebno je da Ured bude zasebna institucija. To je bolje nego da bude pri Vrhovnom sudu. Sada je pri VSTV-u i percepcija je da na njega može utjecati krovna institucija pravosuđa”, rekao je.

O disciplinskim postupcima se u Izvještaju Priebea navodi kako se “disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju radikalno mijenjati, zbog toga što su disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća”.

Perić problem vidi i u načinu praćenja i ocjenjivanja rada sudija i tužilaca, smatrajući da to ima negativne efekte na pravosudni sistem. Kako pojašnjava, “tužioci i sudije su primarno motivisani da ostvare mjesečnu normu, zbog čega nisu fokusirani na kvalitet i najsloženije slučajeve”, što, kako dalje navodi, utječe na to da se krivično pravosuđe bavi bagatelnim kriminalom da bi se iskazala dobra statistika, zbog čega ima sve manje riješenih slučajeva ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala.

Zbog norme koja je za tužioce bitna zbog ocjenjivanja rada, dobijena je praksa “proizvodnje” optužnica kako bi se prikazali dobri radni rezultati, “pri čemu je cilj dobra statistika, a ne kvalitetan i odgovoran rad”.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi se u Analizi.

U Izvještaju Priebea stoji kako je kvaliteta mnogih krivičnih istraga vrlo niska, te da tužioci ne procesuiraju i kad postoje dokazi za to.

“Primijećeno je da ne preduzimaju očigledne istražne korake, bez odgovarajućeg opravdanja, posebno u slučajevima koji se bave zločinima na visokom nivou ili su upletene ‘osobe visokog nivoa’”, navodi se u Izvještaju.

U dijelu Analize u kojem su prikazani negativni trendovi u pravosuđu BiH, autor navodi kako je nezavisnost tačka nerazumijevanja u dijalogu pravosuđa i politike.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi Perić i dodaje kako nezavisnost nije privilegija sudija i tužilaca, već pravo građana.

U preporukama za ovaj dio autor navodi kako je potrebno “novim zakonima jasno definisati isključive i podijeljene nadležnosti nezavisnih regulatora i parlamenta i izvršne vlasti”, pri čemu bi parlament trebao imati ovlaštenje da usvaja izvještaje o radu pravosuđa i u vezi s njima donosi obavezujuće zaključke.

Kao negativan trend navodi se da je pravosudni sistem u vrhu liste po percepciji nivoa korupcije, čemu je doprinijelo “nekoliko krivičnih postupaka koji se vode protiv sudija i tužilaca, više kontroverznih imenovanja na pravosudne funkcije, kao i nekoliko korupcijskih afera u pravosuđu koje su otkrili mediji”.

Iako postoje slučajevi koji su rezultirali podizanjem optužnica protiv sudija i tužilaca, izostala su efikasna suđenja koja bi mogla povratiti povjerenje javnosti u pravosuđe, pri čemu navodi slučaj sutkinje Suda BiH u kojem je Sud BiH prenio u nadležnost Općinskom sudu u Sarajevu, koji je nakon više od godinu dana predmet vratio Sudu BiH smatrajući da nije stvarno nadležan za tu vrstu krivičnog djela. Ovaj slučaj se vodi duže od pet godina.

Problem sudova i potreba za dijalogom

Perić navodi da su sudovi zatrpani starim predmetima, što utiče na njihovu efikasnost. Iako su izvršene izmjene u procesnom zakonodavstvu (skraćeni postupci, sporazum o priznanju krivice, obaveza stranaka da dokazuju činjenice) i eliminisana mogućnost ukidanja presuda po žalbi, što je bio jedan od uzroka dugog trajanja sudskih postupaka.

“Bili su to radikalni zahvati s dobrim izgledima da se suđenja svedu u granice razumnog roka”, navodi se u Analizi, gdje se navodi da se nakon petnaestogodišnjeg iskustva “može zaključiti da je cilj djelimično ostvaren”.

“Sudovi koji nisu bili zatrpani starim predmetima postigli su prihvatljiv stepen ažurnosti. Veliki sudovi koji su imali ogroman broj predmeta nisu uspjeli da postignu stepen očekivane ažurnosti iz više razloga objektivne i subjektivne prirode”, navodi se u Perićevoj Analizi.

Sudija Perić problem vidi u konceptu krivičnog pravosuđa, pri čemu općinski i osnovni sudovi imaju nadležnost za sva krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina, a kantonalni i okružni postupaju kao sudovi drugog stepena za djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina.

Problem u ovom konceptu autor vidi zbog organizacije tužilaštava, pri čemu tužilaoci u oba entiteta svakodnevno moraju putovati iz sjedišta tužilaštva u osnovne/opštinske sudove na teritorijama kantona/okruga da bi zastupali optužnice, što dovodi do problema organizacione prirode.

Za ovaj problem Perić preporučuje da se sva krivična suđenja odvijaju u sudovima čija su sjedišta u mjestu gdje su sjedišta okružnih i kantonalnih tužilaštava.

Autor problem vidi i u strukturi Suda BiH, pri čemu je on zbog svojih nadležnosti “specijalni sud”.

“Sama činjenica da predsjednik Suda ima mogućnost da raspoređuje sudije u okviru nadležnosti suda bez ikakvih kriterija, oduzima tom sudiji status nezavisnosti”, navedeno je u Analizi, pri čemu se ovaj aspekt ne odnosi samo na nezavisnost, nego i na nepristrasnost.

“Sud ne smije da bude izložen mogućnosti bilo kakvog vanjskog uticaja, ili bilo koje vrste pritiska koji može izazvati predrasude, pa makar ona dolazila u bilo kom obliku od menadžerske strukture Suda”, naveo je sudija Perić.

Prema organizaciji Suda BiH, o žalbama protiv prvostepenih odluka Krivičnog odjeljenja odlučuje Apelaciono odjeljenje istog suda, pri čemu se postavlja pitanje da li je to u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, u kojem je predviđeno da svako ko je “proglašen krivim za neko djelo ima pravo da proglašenje njegove krivnje i kazne ispita viši sud u skladu sa zakonom”.

Rješenje ovog problema sudija Perić vidi u uspostavi apelacionog suda BiH, koji bi kao žalbeni sud imao nadležnost da preispituje odluke Suda BiH i rješava žalbe na odluke koje donosi u prvom stepenu.

Prema zaključku koji iznosi na kraju Analize, sudija Perić smatra da novi pristup reformi pravosuđa mora podrazumijevati: rješavanje pitanja nekompetentnosti postojećeg saziva VSTV-a i rješavanje problema instalirane upravljačke strukture u pravosudnim institucijama, koja je u mandatu ovog saziva VSTV-a izabrana suprotno kriterijima za izbor i pod sumnjom vanjskog uticaja.

Kako se navodi, “bez rješavanja ovih problema nema izgleda da novi zakon može osigurati oporavak sistema i uspješan nastavak reformskog puta”.

Sudija Perić je na konferenciji Transparency Internationala rekao da mu je cilj bio da njegova analiza ponudi teze za razmišljanje, te da pokrene dijalog.

“Moje preporuke, iako su neke kontroverzne, trebaju biti osnova da se dijalogom dođe do dobrih rješenja. Ne trebamo čekati da ljudi iz Bruxellesa riješe probleme. Oni su rekli da će pomoći, ali mi treba da radimo”, kazao je Perić.

See all News Updates of the Day

Putin upozorio da će Rusija žestoko odgovoriti ako Zapad pređe "crvene linije"

Putinovo godišnje obraćanje naciji, 21. april 2021.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da će Rusija odgovoriti "brzo i žestoko" na provokacije i upozorio Zapad da ne prelazi ruske "crvene linije".

Putin se obratio naciji u momentu kada su odnosi Amerike, Evrope i Rusije zategnuti zbog Ukrajine gdje Moskva raspoređuje svoju vojsku, i zdravstvenog stanja opozicionara Alekseja Navalnog.

"Želimo dobre odnose, nećemo da rušimo mostove. Ali, ako neko naše dobre namjere protumači kao nezainteresovanost ili slabost i želi da raznese mostove, onda treba da znaju da će odgovor Rusije biti asimetričan, brz i žestok", rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.

Dodao je da će Rusija u svakom pojedinačnom slučaju odrediti šta su crvene linije.

Washington je prošle nedjelje uveo nove sankcije Rusiji zbog optužbi za hakovanje i miješanje u izbore, a Češka je u međuvremenu optužila Moksvu za umiješanost u eksploziju u magacinu oružja 2014. I SAD i Češka su protjerale ruske diplomate, a Moskva je odgovorila istom mjerom.

Na godišnjoj konferenciji Putin nije pominjao Navalnog koji je u zatvoru i štrajkuje glađu već tri nedjelje. Njegovi saradnici su za vrijeme Putinovog govora protestovali širom zemlje, a dvoje ih je uhapšeno.

Ruslan Šavedinov, jedan od saradnika Navalnog, napisao je na Twitteru da privode demonstrante širom zemlje i da je reč o "neprihvatljivoj represiji".

Aleksej Navalni je u lošem zdravstvenom stanju poslije štrajka glađu. Opozicionar je počeo štrajk jer je tvrdio da mu nije pružena adekvatna medicinska pomoć zbog bolova u nogama i leđima.

Predsjednik Kine učestvuje na samitu o klimatskim promjenama koji organizuje Biden

Kineski predsjednik Xi Jinping.

Kineski predsjednik Xi Jinping govorit će u četvrtak na globalnom samitu o klimatskim promjenama koji je organizirao američki predsjednik Joe Biden.

Hua Chunying, glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavila je u srijedu u pisanoj izjavi da će predsjednik Xi održati "važan govor" tijekom virtualne konferencije.

Xi je među 40 svjetskih lidera koje je predsjednik Biden pozvao da prisustvuju dvodnevnom virtualnom samitu, uključujući premijera Indije Narendru Modija i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njegovo prihvaćanje dolazi nekoliko dana nakon što je John Kerry, Bidenov specijalni izaslanik za klimatske promjene, u Šangaju razgovarao sa svojim kineskim kolegom Xie Zhenhuaom.

Xijev nastup prvi je s Bidenom otkako je on stupio na dužnost u januaru, a dolazi usred sve veće napetosti između dviju ekonomskih velesila oko niza pitanja, uključujući pooštravanje kontrole Pekinga nad Hong Kongom i brutalni tretman etničkih Ujgurskih muslimana u sjeverozapadnoj provinciji Xinjiang.

Ali dvije su zemlje očito pronašle zajednički jezik u smanjenju klimatskih promjena, jer su dvije najveće svjetske emisije stakleničkih plinova, što je izravno povezano s klimatskim promjenama.

Globalni klimatski samit dio je Bidenovih napora da obnovi američko vodstvo nakon nepopustljivog stava svog prethodnika Donalda Trumpa prema tom pitanju, uključujući povlačenje iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine kojim je postavljena gornja granica na globalne emisije ugljika. Biden se pridružio sporazumu odmah nakon stupanja na dužnost.

Ohio: Policija ubila tinejdžerku zbog prijetnje nožem

Tetka ubijene devojčice, Hazel Bryant, na mjestu incidenta.

Policija u Columbusu, Ohio, ubila je Afroamerikanku koja je prijetila kuhinjskim nožem dvjema osobama, saopštili su zvaničnici.

Vlasti su ubijenu tinejdžerku opisali kao 15-godišnju djevojku. No, članovi porodice identificirali su je kao Makiyah Bryant, staru 16 godina.

Incident se dogodio istog dana kada je u Minneapolisu bivši policajac Derek Chauvin proglašen krivim za ubistvo Georgea Floyda.

Policija u Columbusu je nekoliko sati poslije pucnjave objavila snimak. Šef policije Michael Woods je rekao da su policajci došli na poziv zbog prijetnje nožem.

Kada su stigli na lice mjesta, zatekli su haotičnu scenu: ljude okupljene na ulici i tinejdžerku koja je uperila nož ka dvije žene od kojih je jedna pala na zemlju. Usporeni snimak je pokazao da je djevojka krenula da ubode drugu ženu i tada je policajac pucao u nju.

Djevojka se momentalno srušila na zemlju.

Policajac koji je pucao nije identifikovan, ali se na snimku naslućuje da je bijelac. Šef policije je rekao da će biti sklonjen sa dužnosti dok traje istraga.

Woods je rekao da je snimak objavljen zbog "transparentnosti", a da Istražni biro države Ohio (BCI) pokreće istragu o slučaju.

Na mjestu incidenta su se okupili građani da protestuju, a prema medijskim navodima, demonstacije su bile mirne.

Direktor gradske uprave za javnu bezbjednost Ned Pettus pozvao je na mir dok se istraga ne završi i ne utvrde sve činjenice.

"Ne možemo tražiti brze odgovore na uštrb tačnosti. BCI će sprovesti nezavisnu istragu koja će biti javna. Ako je policajac prekršio zakon, odgovaraće za to", rekao je.

Gradonačelnik Columbusa Andrew Ginther kazao je da, na prvi pogled, djeluje da je policajac pucao kako bi zaštitio drugu mladu osobu.

"Ali, jedna devojčica se večeras neće vratiti kući. Molite se za mir. Molićemo se za ovu porodicu, ovaj grad, naše komšije", rekao je gradonačelnik

SAD: Nagomilavanje ruske vojske duž ukrajinske granice veće nego 2014.

Ukrajinski vojnik na borbenim pozicijama na liniji razdvajanja od proruskih pobunjeničkih snaga u blizni Donjetska, Ukrajina, 19. april 2021.

Sjedinjene Države ponovile su svoju zabrinutost zbog vojnih manevara Rusije duž njene granice sa Ukrajinom, optužujući da je Moskva sada grupisala više trupa u tom području nego kada je napala i zauzela Krim prije sedam godina

"Svakako je veće od toga", rekao je novinarima u ponedjeljak sekretar za štampu Pentagona John Kirby, nazivajući kontinuirano gomilanje ruskih snaga "veoma ozbiljno zabrinjavajućim".

"Generalno, nastavili smo da vidimo da se ovo grupisanje povećava", rekao je. "Svakako smo čuli kako Rusi izjavljuju da se ovdje radi o obuci. Nije nam potpuno jasno da je upravo to svrha."

John Kirby
John Kirby

Tvrdnja Pentagona predstavlja malu promjenu u odnosu na prethodne izjave kada je nagomilavanje ruskih trupa kategorizovao samo kao samo najveće od invazije Krima 2014. godine i uslijedila je nakon sličnih obavještajnih procjena zvaničnika Evropske unije, koji su tvrdili da se u tom području sada nalazi više od 150.000 ruskih vojnika.

"To je najveće vojno razmještanje ruske vojske na ukrajinskim granicama ikada", izjavio je ranije u ponedjeljak šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell.

"Rizik od dalje eskalacije je očigledan“, dodao je Borrell optuživši Rusiju za "razmještanje bolnica za kampanju" i sve vrste ratnih aktivnosti u regionu.

Josep Borrell
Josep Borrell

Prošle nedjelje, vazduhoplovni general Tod Wolters, najviši američki vojni zapovjednik za Evropu, rekao je američkim zakonodavcima da se čini da je aktivnost duž ruskih linija snabdijevanja "opala", nazivajući rizik od ruskog upada u narednih nedjelju i po dana "malim do srednjim".

SAD i njihovi zapadni saveznici, međutim, i dalje pozivaju Rusiju da "prestane sa svojim provokacijama" i da deeskalira situaciju.

Oni su takođe bili kritični prema ruskim planovima da kasnije ovog mjeseca ograniče pristup Crnom moru i Kerčkom moreuzu, dok Kremlj kao razlog navodi vojne vježbe koje su u toku.

Kao odgovor, SAD su potez Moskve nazvale "samo najnovijim primjerom" agresije Kremlja i rekle da će nastaviti da operišu ratnim brodovima u Crnom moru kako smatraju da je potrebno.

Sunday Times, pozivajući se na britanske pomorske izvore, izvijestio je da Britanija planira da pošalje dva plovila u Crno more negdje sljedećeg mjeseca.

U ovom izvještaju korišrene su informacije Reutersa.

SAD ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu spoljne politike

Antony Blinken

U susret ovosedmičnom samitu o kilmatskim promjenama u Bijeloj Kući, Sjedinjene Države ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu prioriteta vanjske politike, te se nadaju da će pokrenuti revoluciju obnovljive energije.

Američki državni sekretar, Antony Blinken, upozorava da Sjedinjene Države kasne za Kinom u razvoju inovacija u oblasti obnovljive energije.

"Teško je zamisliti da Sjedinjene Države mogu pobijediti u dugotrajnoj strateškoj utrci sa Kinom, ukoliko ne možemo predvoditi revoluciju u obnovljivoj energiji. Trenutno kaskamo za Kinom, koja je najveći proizvođač i izvoznik solarnih panela, vjetroelektrana, baterija i električnih vozila. Drži trećinu svjetskih patenata kada je u pitanju obnovljiva energija. Ako to ne sustignemo, Amerika će propustiti šansu da oblikuje svjetsku klimatsku budućnost na način koji odražava naše interese i vrijednosti. A izgubićemo i bezbroj radnih mjesta za američki narod", rekao je Blinken.

Blinkenov je govor u Fondaciji Chesapeake Bay u Marylandu, odrzao tri dana prije susreta svjetskih lidera, tokom kojeg će se diskutovati saradnja u cilju borbe protiv kilmatskih promjena.

Kineski predsjednik Xi Jinping je pozvan da održi uvodni govor na ovosedmičnom samitu, saopštavaju diplomatski izvori.

Sjedinjene Države i Kina su 17. aprila izdale zajedničko saopštenje, kojim se obavezuju na hitne mjere kontrole klimatskih promjena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG