Linkovi

Teme

Analiza sudije Perića o radu pravosuđa: Nagomilane probleme treba riješiti novi saziv VSTV-a

Branko Perić, sudija Suda BiH (Foto: BIRN BiH)

Kriza u pravosudnom sistemu i njegovo urušavanje počinje sa izborom sadašnjeg sastava Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), navodi se u analizi “Pravosuđe u BiH: Stanje i perspektive”, koju je u saradnji sa organizacijom Transparency International izradio dugogodišnji sudija i bivši predsjednik VSTV-a Branko Perić.

Perić je analizirao nekoliko segmenata rada pravosuđa u BiH od uspostavljanja VSTV-a. On je naveo da je osnivanje VSTV-a na inicijativu međunarodne zajednice bio jedan od najvažnijih koraka u reformi pravosuđa, piše BIRN BiH.

Kako smatra Perić, u tom periodu reforma je davala rezultate, te je “u izvještajima Evropske komisije o napretku BiH od 2005. do 2011. godine istican ‘određeni napredak’”, dok urušavanje pravosuđa počinje sa izborom sadašnjeg sastava VSTV-a.

“Na čelo institucije dolaze članovi sa najnižeg pravosudnog nivoa (osnovnog i opštinskog suda), bez potrebnog profesionalnog i životnog iskustva. Institucija se pretvara u poligon međusobnog sukobljavanja i konflikata u komunikaciji s javnošću”, navedeno je u Analizi, u kojoj stoji i kako sadašnji članovi VSTV-a to više ne bi trebali biti.

Fokusiranje na normu

Konferenciji o stanju pravosuđa u organizaciji Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH), na kojoj je predstavljena Analiza, prisustvovao je samo jedan član VSTV-a – Goran Nezirović. On je rekao kako se ne slaže s tim da članovi prvostepenih sudova ne trebaju biti u sastavu VSTV-a.

“Radi se samo o tome da tu budu najbolji. Propusti sadašnjeg vijeća ne trebaju biti argument da se sve treba izmijeniti”, rekao je Nezirović, dodavši kako bi bilo neosnovano potpuno isključiti “sudije prvostepence”, koji rade na prvostepenim postupcima.

U nedavnom Izvještaju stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je predstavio Reinhard Priebe, također se navodi kako je VSTV sam postao dio pravosudnog problema u BiH.

“Ozbiljni prekršaji pravde postali su očigledni zbog nedostatka liderskih kapaciteta, navoda o politizaciji i sukobu interesa, neefikasne organizacije, nedovoljnog dosega i transparentnosti i, na kraju, zbog neuspjeha u provedbi reformi”, navodi se u Izvještaju.

Model po kojem funkcionira VSTV Perić smatra nedovoljno dobrim jer se prilikom izbora članova ovog tijela bira 11 članova sudija i tužilaca, te dva advokata, što može dovesti do toga da u sistemu ovog regulatornog tijela bude više tužilaca, što dovodi u pitanje standard i nezavisnost sudija.

Perić je u Analizi osim opažanja iznio i svoje preporuke za rješavanje problema. Problem VSTV-a bi se, prema tim preporukama, mogao riješiti ukoliko se regulatornog tijela razdvoji na sudsko vijeće i tužilačko vijeće, pri čemu “advokati ne bi trebalo da budu članovi regulatornog tijela za sudije i tužioce” zbog procesnih uloga koje imaju u sudskim postupcima.

Advokat Nedim Ademović je na konferenciji Transparency Internationala rekao kako u pravosuđe spadaju i notari te advokati i međunarodne organizacije, ne slažući se s tim da advokati ne bi trebali biti dio regulatornog tijela.

“Zašto ne bi i advokati sjedili? Ako sudije i tužioci sjede – što je meni neprihvatljivo – onda mogu i advokati”, rekao je Ademović, dodavši kako smatra da je potrebno razdvojiti regulatorno tijelo na sudsko i tužilačko.

Goran Nezirović je kazao kako nije prihvatljivo da advokati nisu članovi VSTV-a i da je “druga je stvar kako mi to vidimo, ali reći da ne trebaju biti članovi jeste pogrešno”.

U Analizi se navodi kako nije razrađen mehanizam djelotvorne odgovornosti članova VSTV-a za obavljanje dužnosti člana ovog tijela, preporučujući da se “utvrđivanje disciplinske odgovornosti izmjesti iz VSTV-a” i navodeći mogućnost izmještanja u vrhovne sudove.

Disciplinski tužilac Mirza Omerović je kazao kako se slaže s tim da Ured disciplinskog tužioca mora biti zasebno tijelo, posebno zbog ugleda kod građana.

“Potrebno je da Ured bude zasebna institucija. To je bolje nego da bude pri Vrhovnom sudu. Sada je pri VSTV-u i percepcija je da na njega može utjecati krovna institucija pravosuđa”, rekao je.

O disciplinskim postupcima se u Izvještaju Priebea navodi kako se “disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju radikalno mijenjati, zbog toga što su disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća”.

Perić problem vidi i u načinu praćenja i ocjenjivanja rada sudija i tužilaca, smatrajući da to ima negativne efekte na pravosudni sistem. Kako pojašnjava, “tužioci i sudije su primarno motivisani da ostvare mjesečnu normu, zbog čega nisu fokusirani na kvalitet i najsloženije slučajeve”, što, kako dalje navodi, utječe na to da se krivično pravosuđe bavi bagatelnim kriminalom da bi se iskazala dobra statistika, zbog čega ima sve manje riješenih slučajeva ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala.

Zbog norme koja je za tužioce bitna zbog ocjenjivanja rada, dobijena je praksa “proizvodnje” optužnica kako bi se prikazali dobri radni rezultati, “pri čemu je cilj dobra statistika, a ne kvalitetan i odgovoran rad”.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi se u Analizi.

U Izvještaju Priebea stoji kako je kvaliteta mnogih krivičnih istraga vrlo niska, te da tužioci ne procesuiraju i kad postoje dokazi za to.

“Primijećeno je da ne preduzimaju očigledne istražne korake, bez odgovarajućeg opravdanja, posebno u slučajevima koji se bave zločinima na visokom nivou ili su upletene ‘osobe visokog nivoa’”, navodi se u Izvještaju.

U dijelu Analize u kojem su prikazani negativni trendovi u pravosuđu BiH, autor navodi kako je nezavisnost tačka nerazumijevanja u dijalogu pravosuđa i politike.

“Uspostavljene tužilačke norme i elementi formalnog vrednovanja predmeta stimulisali su biranje lakših tužilačkih slučajeva, a ostavljanje po strani predmeta ozbiljnog i najtežih oblika kriminala”, navodi Perić i dodaje kako nezavisnost nije privilegija sudija i tužilaca, već pravo građana.

U preporukama za ovaj dio autor navodi kako je potrebno “novim zakonima jasno definisati isključive i podijeljene nadležnosti nezavisnih regulatora i parlamenta i izvršne vlasti”, pri čemu bi parlament trebao imati ovlaštenje da usvaja izvještaje o radu pravosuđa i u vezi s njima donosi obavezujuće zaključke.

Kao negativan trend navodi se da je pravosudni sistem u vrhu liste po percepciji nivoa korupcije, čemu je doprinijelo “nekoliko krivičnih postupaka koji se vode protiv sudija i tužilaca, više kontroverznih imenovanja na pravosudne funkcije, kao i nekoliko korupcijskih afera u pravosuđu koje su otkrili mediji”.

Iako postoje slučajevi koji su rezultirali podizanjem optužnica protiv sudija i tužilaca, izostala su efikasna suđenja koja bi mogla povratiti povjerenje javnosti u pravosuđe, pri čemu navodi slučaj sutkinje Suda BiH u kojem je Sud BiH prenio u nadležnost Općinskom sudu u Sarajevu, koji je nakon više od godinu dana predmet vratio Sudu BiH smatrajući da nije stvarno nadležan za tu vrstu krivičnog djela. Ovaj slučaj se vodi duže od pet godina.

Problem sudova i potreba za dijalogom

Perić navodi da su sudovi zatrpani starim predmetima, što utiče na njihovu efikasnost. Iako su izvršene izmjene u procesnom zakonodavstvu (skraćeni postupci, sporazum o priznanju krivice, obaveza stranaka da dokazuju činjenice) i eliminisana mogućnost ukidanja presuda po žalbi, što je bio jedan od uzroka dugog trajanja sudskih postupaka.

“Bili su to radikalni zahvati s dobrim izgledima da se suđenja svedu u granice razumnog roka”, navodi se u Analizi, gdje se navodi da se nakon petnaestogodišnjeg iskustva “može zaključiti da je cilj djelimično ostvaren”.

“Sudovi koji nisu bili zatrpani starim predmetima postigli su prihvatljiv stepen ažurnosti. Veliki sudovi koji su imali ogroman broj predmeta nisu uspjeli da postignu stepen očekivane ažurnosti iz više razloga objektivne i subjektivne prirode”, navodi se u Perićevoj Analizi.

Sudija Perić problem vidi u konceptu krivičnog pravosuđa, pri čemu općinski i osnovni sudovi imaju nadležnost za sva krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina, a kantonalni i okružni postupaju kao sudovi drugog stepena za djela za koja je propisana kazna zatvora preko deset godina.

Problem u ovom konceptu autor vidi zbog organizacije tužilaštava, pri čemu tužilaoci u oba entiteta svakodnevno moraju putovati iz sjedišta tužilaštva u osnovne/opštinske sudove na teritorijama kantona/okruga da bi zastupali optužnice, što dovodi do problema organizacione prirode.

Za ovaj problem Perić preporučuje da se sva krivična suđenja odvijaju u sudovima čija su sjedišta u mjestu gdje su sjedišta okružnih i kantonalnih tužilaštava.

Autor problem vidi i u strukturi Suda BiH, pri čemu je on zbog svojih nadležnosti “specijalni sud”.

“Sama činjenica da predsjednik Suda ima mogućnost da raspoređuje sudije u okviru nadležnosti suda bez ikakvih kriterija, oduzima tom sudiji status nezavisnosti”, navedeno je u Analizi, pri čemu se ovaj aspekt ne odnosi samo na nezavisnost, nego i na nepristrasnost.

“Sud ne smije da bude izložen mogućnosti bilo kakvog vanjskog uticaja, ili bilo koje vrste pritiska koji može izazvati predrasude, pa makar ona dolazila u bilo kom obliku od menadžerske strukture Suda”, naveo je sudija Perić.

Prema organizaciji Suda BiH, o žalbama protiv prvostepenih odluka Krivičnog odjeljenja odlučuje Apelaciono odjeljenje istog suda, pri čemu se postavlja pitanje da li je to u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, u kojem je predviđeno da svako ko je “proglašen krivim za neko djelo ima pravo da proglašenje njegove krivnje i kazne ispita viši sud u skladu sa zakonom”.

Rješenje ovog problema sudija Perić vidi u uspostavi apelacionog suda BiH, koji bi kao žalbeni sud imao nadležnost da preispituje odluke Suda BiH i rješava žalbe na odluke koje donosi u prvom stepenu.

Prema zaključku koji iznosi na kraju Analize, sudija Perić smatra da novi pristup reformi pravosuđa mora podrazumijevati: rješavanje pitanja nekompetentnosti postojećeg saziva VSTV-a i rješavanje problema instalirane upravljačke strukture u pravosudnim institucijama, koja je u mandatu ovog saziva VSTV-a izabrana suprotno kriterijima za izbor i pod sumnjom vanjskog uticaja.

Kako se navodi, “bez rješavanja ovih problema nema izgleda da novi zakon može osigurati oporavak sistema i uspješan nastavak reformskog puta”.

Sudija Perić je na konferenciji Transparency Internationala rekao da mu je cilj bio da njegova analiza ponudi teze za razmišljanje, te da pokrene dijalog.

“Moje preporuke, iako su neke kontroverzne, trebaju biti osnova da se dijalogom dođe do dobrih rješenja. Ne trebamo čekati da ljudi iz Bruxellesa riješe probleme. Oni su rekli da će pomoći, ali mi treba da radimo”, kazao je Perić.

See all News Updates of the Day

Izvori: Trump planira da napusti Washington na dan Bidenove inauguracije

Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump sada planira da napusti Washington naredne srijede, 20. januara, nakon što je razmatrao odlazak iz američke prijestolnice dan ranije, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana izbora upoznata sa situacijom.

Trump, koji je već saopštio da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Joe Bidena, planira ceremonijalni oproštaj u vazduhoplovnoj bazi Andrews u blizini Washingtona, gdje se nalazi predsjednički avion, naveli su izvori, ali i naglasili da bi taj plan mogao da se promijeni. Još nije poznato da li će se Trump obratiti u srijedu.

Trump će zatim otputovati u Palm Beach, na Floridi, gdje je njegov klub Mar-a-lago, saopštili su izvori Reutersu. Odlazeći predsjednik će vjerovatno biti na Floridi do podneva, kada Biden bude inaugurisan.

Nekoliko saradnika iz Bijele kuće planira da radi za Trumpa u Palm Beachu, dok on bude pokušavao da zadrži uticaj na Republikansku stranku.

Pojedini savjetnici tražili su od predsjednika da se sastane sa Bidenom u Bijeloj kući uoči inauguracije, ali nema nagovještaja da je Trump spreman za to, rekao je neimenovani zvaničnik administracije.

Trump, jedini predsjednik u američkoj istoriji koji je opozvan dva puta, planira da izda dodatna pomilovanja prije nego što ode s položaja, navode izvori i dodaju da razmatra i opciju bez presedana - da pomiluje sebe, prenosi Reuters.

Trump pokušava da spriječi da bude proglašen krivim u Senatu po optužnici na osnovu koje je opozvan u Predstavničkom domu, da je podsticao pobunu zbog uloge u prošlonedjeljnim neredima u Kongresu.

Prema anketi Istraživačkog centra Pew, podrška Trumpu pala je na najniži nivo od kako je preuzeo položaj predsjednika - 29 odsto.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD Mike Pence razgovarao je sa novoizabranom potpredsjednicom Kamalom Harris u četvrtak, naveli su neimenovani izvori, što je prvi kontakt na tom nivou između odlazeće i nove administracije.

"Nazvao je da bi joj čestitao i ponudio pomoć", naveo je izvor upoznat sa situacijom.

Pence planira da 20. januara prisustvuje ceremoniji inauguracije.

FBI prati online komunikacije o mogućim protestima uoči Bidenove inauguracije

Members of the National Guard stand at Capitol Hill in preparation for the U.S. presidential inauguration a week after a pro-Trump mob broke into and took over the Capitol, Jan. 14, 2021.

Šef FBI-a izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog nasilja na protestima i skupovima u danima uoči inauguracije izabranog predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena 20. januara.

Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je 14. januara da agencija prati "veliku količinu buke na internetu” u kojoj se poziva na oružane proteste. Komunikacija se analizira da se vidi koliku opasnost zaista predstavlja i "kako bi se razlikovale realne težnje od onog što je namjerno napisano”.

Wray je to dao tijekom sigurnosnog brifinga za potpredsjednika Mikea Pencea. Bilo je to njegovo prvo javno pojavljivanje od nereda prošle sedmice na američkom Kapitolu.

"Zabrinuti smo zbog potencijalnog nasilja na višestrukim prostestima i skupovima planiranim ovdje u DC-u i u zgradama savezne vlade širom zemlje u danima koji dolaze", rekao je Wray.

Dodao je da je identifikovano preko 200 osoba koje se sumnjiče za planiranje nereda po uzoru na nerede na Kapitolu i upozorio da svako ko planira nasilna djela u narednim danima može očekivati posjetu FBI-a.

Pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale su 6. januara u Kapitol kako bi spriječile Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na izborima u novembru. Članovi Kongresa bili su prisiljeni na evakuaciju zbog sigurnosti, a pet osoba, uključujući policajca, je poginulo.

Neposredno prije nasilnog upada, Trump je na skupu u blizini Bijele kuće podgrijao gomilu pristalica ponavljajući neutemeljene tvrdnje da je pobijedio na izborima i ohrabrujući ih da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata.

Nasilje je rezultiralo glasanjem za opoziv Trumpa 13. januara u Zastupničkom domu SAD zbog navodnog "poticanja na pobunu", što je Trumpa učinilo jedinim predsjednikom u američkoj historiji koji je dva puta opozvan.

Čelnici doma poslali su članak o impičmentu Senatu ubrzo nakon što je usvojen, ali Senat je na pauzi do 19. januara. Suđenje u gornjem domu američkog Kongresa bi moglo početi dan nakon toga, što znači da bi počelo ubrzo nakon što Biden preuzme dužnost.

Senat će vjerovatno početi s pitanjem da li je pravno dozvoljeno da održe suđenje. Naime, republikanci se pitaju da li je ustavno pokušati osuditi predsjednika koji više nije na funkciji.

"Senatu nedostaju ustavna ovlaštenja za provođenje postupka opoziva protiv bivšeg predsjednika", rekao je senator Tom Cotton (republikanac iz Arkansasa). "Osnivači su osmislili postupak opoziva kao način uklanjanja nositelja funkcija s javnih funkcija - a ne kao istragu protiv privatnih građana."

Demokrate kažu da suđenje može biti održano, ukazujući na suđenja nižim saveznim zvaničnicima nakon što su napustili funkciju. Takođe kažu da bi Senat trebao održati suđenje i osuditi ga, jer bi to Trumpu zabranilo da se kandiduje za funkciju u budućnosti.

Ali za osudu u suđenju za opoziv potrebne su dvije trećine glasova i do sada je samo nekoliko republikanaca najavilo da će glasati za.

Američki novinari sve češće mete uvreda, bijesa i nasilja

ARHIVA - Novinari prate proteste pristalica predsjednika Trumpa protiv potvrde izbornih rezultata u zgradi Kongresa, 6. januara 2021. (Foto: Reuters)

Stojeći licem u lice sa mušarcem bez maske koji je prijetio da će pucati u nju, Amanda Andrade-Rhoades nije imala mnogo opcija na raspolaganju. 

Freelance fotoreporterka radila je za Washington Post prošle srijede, prateći protest pristalica predsjednika Donalda Trumpa ispred američkog Capitola, u trenutku dok je Kongres glasao o potvrdi izbornih rezultata.

Muškarac je bio visok i stariji, imao brkove i braon jaknu, ispričala je Amanda Andrade-Rhoades za Glas Amerike. Unio joj se u lice i rekao: "Sutra se vraćam sa pištoljem i vraćam se po tebe."

Bez neprobojnog prsluka, i bez ljudi u okolini koji su mogli da joj pomognu, novinarka nije vidjela razlog da dalje zaoštrava situaciju. Okrenula se i otišla. Amanda kaže da su je, do kraja dana, pogodila četiri gumena metka - tri u nogu a jedan u kuk - dok se policija sukobljavala sa izgrednicima, a troje ljudi je prijetilo da će je upucati.

Ona je jedna od nekoliko novinara koji kažu da su ih napali ili su im prijetili izgrednici prošle srijede. Na snimcima se vidi kako rulja razbija opremu ekipe agencije Associated Press, urla na novinare, i vuče jednog fotografa za leđa. Na vratima unutar Capitola, neko je uzviknuo: "Ubiti novinare".

TV ekipe kod oštećene opreme ispred Capitola, dan poslije upada Trumpovih pristalica u zgradu Kongresa, 7. januara 2021.
TV ekipe kod oštećene opreme ispred Capitola, dan poslije upada Trumpovih pristalica u zgradu Kongresa, 7. januara 2021.

Grupa za praćenje slobode medija u Americi (US Press Freedom Tracker) koalicija aktivista, medijskih organizacija i grupa za zaštitu novinara, istražuje oko 15 napada i pet hapšenja ili pritvaranja novinara širom SAD.

Michael Sherwin​, vršilac dužnosti saveznog tužioca za Washington (Okrug Columbia), izjavio je da će njegova kancelarija istražiti i krivično goniti odgovorne za nasilje prema novinarima.

"Neki ljudi nisu upoznati sa tim da su neki od izgrednika specifično napadali novinare", rekao je on na konferenciji za medije, dodajući da je formirao poseban tim koji će koncentrisati na napade na predstavnike medija.

Napadi su se odigrali poslije godine velikog neprijateljstva prema novinarima, kakvo do sada nije viđeno u SAD, a većina incidenata se odigrala dok su mediji pratili proteste na kojima se zahtijevala rasna jednakost i pravda poslije smrti Georgea Floyda, crnca koji je preminuo za vrijeme grubog hapšenja u Minneapolisu.

Grupa za praćenje slobode medija u SAD dokumentovala je više od 325 napada na novinare i 123 hapšenja tokom 2020. godine - daleko više nego ikada ranije. Takođe radi na tome da provjeri još 200 incidenata koji su se odigrali prošle godine, izjavila je za Glas Amerike Kirstin McCudden, jedna od urednica organizacije.

Novinari i njihove redakcije se sada suočavaju sa neprijatnom realnošću: SAD postaju sve opasnije mjesto za novinare. Mediji preduzimaju dodatne mjere predostrožnosti da bi zaštitili svoje reportere.

"Ne bismo smjeli da radimo svoj posao u strahu", kaže Andrade-Rhoades. "Ali, sada je tako."

Neprijateljstvo i van Washingtona

Neprijateljstsvo prema novinarima nije ograničeno samo na prijestolnicu. Prošle srijede, Rick Egan je fotografisao skup Trumpovih pristalica kod državne skupštine Utah, za Salt Lake Tribune.

U jednom trenutku, jedan muškarac u njegovoj neposrednoj blizini viknuo je u megafon:

"Pogledajte ovoga sa njegovom maskom..." i dodao nekoliko psovki. Egan kaže da je nastavio da fotografiše skup.

U roku od nekoliko minuta, isti muškarac se vratio, i ovog puta mu prsnuo biber sprej u oči.

"Ništa mu nisam učinio nažao. Uradio je to potpuno bez povoda", kaže Egan. "To je bila najluđa stvar koju sam doživio u karijeri kao novinar."

Predsjednik Trump baca masku pristalicama na predizbornom skupu u Georgetownu, 13. oktobra 2020.
Predsjednik Trump baca masku pristalicama na predizbornom skupu u Georgetownu, 13. oktobra 2020.

U pričama u prvom licu koje su imale veliki publicitet na društvenim i drugim medijima, neki reporteri su događaje uporedili sa svojim iskustvima dok su bili izvještači sa ratnih područja. Novinari kažu da su se posljednjih godina navikli na povećano neprijateljstvo, gdje ih ljudi vređaju ili guraju. Ali ti incidenti nisu "ništa u poređenju sa onim što se dogodilo prošle nedjelje", navodi fotoreporter Egan.

Andrade-Rhoades smatra da je za neprijateljstvo djelimično odgovorna "zapaljiva retorika", koja se mogla čuti i od predsjednika SAD, koji je imao napeti odnos sa velikim brojem medija od kojih je neke opisivao kao "lažne vijesti" i "neprijatelje naroda".

Trump i njegove brojne pristalice vjeruju da su mediji iz "mainstreama" bili pristrasni u izvještavanju o predsjedniku i pokušali da deligitimizuju njegov mandat pretjerano kritičkim izvještavanjem. Rast dezinformacija na društvenim mrežama je dodatno oslabio povjerenje u medije.

Demonstrantkinja - ljekar ukazuje pomoć novinarki povrijeđenoj kada je policija bacila suzavac i ispalila gumene metke za vrijeme protesta zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu u Minnesoti, 30. maja 2020.
Demonstrantkinja - ljekar ukazuje pomoć novinarki povrijeđenoj kada je policija bacila suzavac i ispalila gumene metke za vrijeme protesta zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu u Minnesoti, 30. maja 2020.

Egan je primjetio sličnu promjenu retorike u protekle četiri godine. U novije vrijeme, kaže, ljudi su ga vrijeđali što nosi masku.

"To može da bude gomila ljudi uznemirenih što moraju da nose maske i koji nas napadaju verbalno, viču i vrište na nas", priča on. "To je prosto van pameti. Nikada se ranije nije dešavalo, nikada nisam brinuo za svoju bezbjednost."

Nošenje maske je postalo tema koja izaziva bijes širom svijeta, gdje ljudi sa jedne strane vide maske kao neophodnu mjeru u pokušaju da se spriječi širenje koronavirusa, dok ih drugi vide kao pokušaj da se ograniče njihove slobode.

Kako zaštititi novinare?

Kako su se protesti sa zahtjevima za rasnu jednakost intenzivirali, Andrade-Rhodes je počela da sama kupuje zaštitnu opremu.

Salt Lake Tribune, u kojem radi Egan, prošle srijede je naručio zaštitnu opremu za svoje osoblje, uključujući prsluke i rukavice, a planiraju i da naruče šjlemove.

Novinari učestvuju i u formalnim treninzima.

"Naši urednici žele da budemo u prvim redovima, žele da prenosimo šta se događa", kaže Egan. "Ali, žele i da budemo bezbjedni".

Frank Smyth ​je izvršni direktor kompanije GJS Security, koja klijente obučava u pružanju hitne pomoći. Kompanija navodi da je potražnja za njenim treninzima dramatično porasla 2020. godine, kako su se novinari suočavali sa sve opasnijim situacijama.

Kompanija nudi treninge koji se odnose na građanske nerede, policijske taktike prema novinarima i jednočasovni kurs "zaustavljanja krvarenja" - u suštini - pružanja prve pomoći.

Kompanija je počela da nudi obuku iz građanskih nereda novinarima u Americi 2016. Organizovali su nekoliko desetina sesija treninga, a do 2020. su više nego udvostručili svoje treninge u odnosu na četiri godine ranije, navodi izvršni direktor.

Međutim, Smith, koji je autor izvještaja UNESCO-a o sve većim opasnostima za medije koji prate proteste na globalnom nivou, i čija se kompanija obično fokusira na obuku novinara koji rade u mjestima kao što su Irak, Afganistan i Venecuela, nije ponosan zbog povećanog posla.

"Činjenica da se to dešava kod kuće je uznemirujuća", izjavio je Smith za Glas Amerike. "Rastužuje me što smo u toj situaciji. Tužno je što je ljudima potreban takav trening da bi radili u Sjedinjenim Državama."

Međunarodna ženska fondacija za medije (IWMF) takođe pruža trening, a prošle godine je njene kurseve pohađalo 1.096 novinara, kaže koordinatorica programa Maria Alejandra Silva Ortega​. To je eksponencijalni rast u odnosu na 122 novinara koliko su obučili 2019, što ona pripisuje i pristupačnosti časova za vrijeme koronavirusa i povećanoj potražnji.

"Medijske redakcije uviđaju da sada imaju odgovornost i za bezbjednost svojih novinara", kaže Ortega za Glas Amerike.

Smith je zabrinut zbog povećane potražnje za ovakvim vrstama obuke, i brine ga buduća bezbjednost novinara u SAD.

"SAD su sada neprijateljska sredina za novinare. Mislim da to nije preuveličavanje", zaključio je Smith.

Biden predstavio novi paket pomoći, Amerikancima ček na 1.400 dolara

President-elect Joe Biden speaks about the COVID-19 pandemic during an event at The Queen theater, Jan. 14, 2021, in Wilmington, Del., as Vice President-elect Kamala Harris listens.

Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden predstavio je prijedlog stimulativnog paketa, navodeći da su smjele investicije neophodne da bi se pokrenula ekonomija i ubrzala distribucija vakcina, kako bi se koronavirus stavio pod kontrolu.

Biden je tokom 2020. vodio kampanju koja se zasnivala na obećanju da će pandemiju shvatiti ozbiljnije nego odlazeći predsjednik Donald Trump, a cilj paketa koji je predstavio jeste upravo da sa riječi pređe na djela, tako što će osigurati priliv sredstava za odgovor na COVID-19 i ekonomski oporavak.

"Kriza duboke ljudske patnje nam je pred očima i nema vremena za gubljenje", rekao je Biden tokom obraćanja iz Delawarea u udarnom televizijskom terminu. "Moramo da stupimo u akciju i to odmah", dodao je.

Paket pomoći obuhvata 415 milijardi dolara za podršku odgovoru na virus i distribuciju vakcina protiv COVID-19, oko 1.000 milijardi za direktne isplate američkim domaćinstvima i blizu 440 milijardi za mala i srednja preduzeća i zajednice koje su posebno teško pogođene pandemijom.

Čekovi za porodice trebalo bi da budu 1.400 dolara po osobi, pored već isporučenih 600 dolara po osobi koje su Amerikanci dobili iz prošlog paketa pomoći, koji je Kongres usvojio. Dodatno osiguranje za nezaposlene takođe bi se povećalo sa 300 na 400 dolara nedjeljno i produžilo do septembra.

Zvaničnici tima za tranziciju naveli su da će Bidenov plan biti paket pomoći , poslije kojeg će uslijediti još jedan sličan paket za nekoliko nedjelja.

Prema Bidenovom planu, moratorijumi na oduzimanje kuća i iseljavanje trebalo bi da se produže do septembra i obuhvate i sredstva za plaćanje stanarine i pomoć u plaćanju komunalija.

Novoizabrani predsjednik takođe je pozvao Kongres da podigne minimalnu cijenu rada na 15 dolara na sat, a paket bi trebalo da obuhvati i pomoć za borbu protiv gladi.

"Znam da sve ono što sam sad opisao nije jeftino, ali ukoliko to ne uradimo, koštaće nas i više", rekao je Biden dodajući da ekonomisti, finansijske institucije i banke na Wall Streetu podržavaju potrebu za stimulusom.

"Ukoliko investiramo sada - smjelo, pametno, sa nepokolebljivim fokusom na američke radnike i porodice - ojačaćemo svoju ekonomiju, smanjiti nejednakost i povesti dugoročnu finansijsku stabilnost nacije najodrživijim putem", rekao je Biden.

100 miliona vakcina u prvih 100 dana

Novoizabrani predsjednik već je postavio cilj da se u prvih 100 dana nove administracije, poslije 20. januara kada preuzima položaj, distribuira 100 miliona doza vakcine, a očekuje se da će njegov plan obuhvatiti i finansijaka sredstva kako bi se proširila kampanja vakcinacije.

"Biće to jedna od najtežih operacija koje smo ikada preduzeli kao nacija”, rekao je Biden u četvrtak uveče i dodao: "Moraćemo da pomjerimo nebo i zemlju da vakcinišemo više ljudi."

Vlada SAD potvrdila je dvije različite vakcine za upotrebu u hitnim slučajevima. Obje zahtijevaju dvije doze i do sada je više od 10 miliona Amerikanaca dobilo prvu dozu.

Prethodni zakonski prijedlog o paketu pomoći za ugrožene koronavirusom, usvojen u decembru, kasnio je usljed toga što zakonodavci nisu mogli da se dogovore koliko novca bi građani trebalo da dobiju.

Bidenov ekonomski savjetnik Brian Deese​ izjavio je na događaju koji je u srijedu organizovao Reuters da će prijedlog sadržati i pomoć za mala i srednja preduzeća.

On je dodao da će Biden od Kongresa tražiti da se najprije fokusira na usvajanje ekonomskih stimulativnih mjera, a onda radi na oblastima koje su važne za dugoročni ekonomski oporavak, kao što su zdravstvena zaštita i infrastruktura.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer izjavio je da će usvajanje paketa pomoći za pogođene pandemijom biti prioritet kada demokrate preuzmu kontrolu u tom tijelu.

Opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u Predstavničkom domu u sreijdu prijeti da zgusne kalendar u Senatu, ali je Biden je izrazio nadu da će Senat moći da napravi balans između takozvanog procesa opoziva i drugih prioriteta.

Prvi američki predsjednik u historiji koji je dva puta opozvan suočava se sa suđenjem u senatu poslije Bidenove inauguracije.

U SAD je do sada oko 385 hiljada ljudi stradalo od koronavirusa, a u posljednja dva mjeseca, zemlja se suočava sa najvećim porastom broja infekcija. Tokom prošle nedjelje, svakodnevno je u prosjeku bilo novih 245 hiljada slučajeva zaraze i 3.300 smrtnih slučajeva. Hospitalizacije u vezi sa koronavirusom takođe su na rekordnom nivou.

Pripreme za inauguraciju Bidena: Neviđene mjere sigurnosti

Pripreme za inauguraciju Bidena: Neviđene mjere sigurnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG