Linkovi

Najnovije

Amerikancima za praznike prijeti i delta i omicron

Stanovnici New Yorka testiraju se na Covid 19, decembar 2021.
Stanovnici New Yorka testiraju se na Covid 19, decembar 2021.

Amerikanci se suočavaju sa neizvjesnom prazničnom sezonom drugu godinu zaredom, s obzirom na to da veoma zarazni omicron soj koronavirusa prijeti da pogorša već alarmantan nagli rast slučajeva Covida 19.

Zdravstveni zvaničnici izražavaju duboku zabrinutost zbog rasta broja zaraženih i upozoravaju da bi bolnice - koje već pokušavaju da izađu na kraj sa posljedicama delte - mogle da budu pod ogromnim teretom ako dvije varijante zajedno izazovu novi talas pandemije.

U Maineu je u sredu registrovan rekordan broj hospitalizacija, dan nakon što je broj zaraženih koji su primljeni u bolnicu ponovo dostigao najviši nivo u Michiganu. U New Jerseyju je u četvrtak zabilježen najveći broj slučajeva od sredine januara.

Tokom proteklog mjeseca, broj novih slučajeva porastao je za gotovo 40 odsto na sedmodnevni prosjek od 121.000 novozaraženih dnevno, pokazuju podaci agencije Reuters.

Broj žrtava porastao je za 18 procenata od sredine novembra na 1.300 smrtnih slučajeva u prosjeku dnevno. Prošlog mjeseca, broj hospitalizacija porastao je za oko 45 odsto.

Vodeći američki epidemiolog, doktor Anthony Fauci, rekao je u četvrtak da će omicron uskoro biti dominantan soj.

"To smo vidjeli u Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji i apsolutno sam siguran da ćemo to videti ovdje relativno skoro", rekao je Fauci, koji će u četvrtak razgovarati sa predsjednikom Joeom Bidenom o reakciji vlade.

Anthony Fauci
Anthony Fauci

U Južnoafričkoj Republici, Britaniji i Danskoj, broj novih zaraza omicronom se udvostručuje svaka dva dana.

Prema preliminarnim podacima, omicron bi mogao da bude zarazniji od delte, ali je manje vjerovatno da izaziva teške oblike bolesti, mada se i dalje ne zna mnogo o novoj varijanti. Istraživanja sugerišu i da dvije doze vakcine pružaju znatno manju zaštitu protiv omicrona, ali "booster" doza znatno poboljšava delotvornost imunizacije.

U New Yorku, procenat pozitivnih na Covid 19 udvostručio se za tri dana, tweetovao je doktor Jay Varma​, savjetnik gradonačelnika Billa de Blasia.

"Nikada ovo nismo vidjeli u New Yorku", naveo je Varma i dodao da je jedino objašnjene to što omicron zaobilazi i prirodni i imunitet izazvan vakcinama.

Zbog novog rasta zaraženih, Amerikanci peispituju planove za putovanje tokom praznika drugu godinu zaredom. Eksperti navode da vakcinisani pojedinci mogu bezbjedno da putuju dok god nose maske i izbjegavaju nepotrebne rizike, kao što su velike grupe i okupljanja u zatvorenom prostoru.

U međuvremenu, kompanije odlažu planove da vrate zaposlene u kancelarije. Otkazano je i nekoliko utakmica NBA i NHL (hokejaške) lige. U NFL-u, gotovo 100 igrača je stavljeno na spisak rezervi zbog Covida.

Sjedinjene Države prve su u svijetu po dnevnom broju zaraženih. Od izbijanja pandemije, preminulo je više od 800.000 ljudi, a zaraženo 50 miliona. Omicron je registrovan u 36 američkih država.

See all News Updates of the Day

Washington: U ambasadi BiH obilježen Dan nezavisnosti

Washington Monument
Washington Monument

Sinoć je u ambasadi BiH u Washingtonu, prvi put nakon pet godina, obilježen Dan nezavisnosti Bosne I Hercegovine. Među gostima su bili i nekoliko visokih američkih zvaničnika. Dogadjaj su pratili Inda Swanke i Armin Haračić.

Ovo je ipak dan obilježen i tugom, nije samo proslava, Bio je to momenat kada su se gradjani Bosne I Hercegovine izjasnili da žele imati vlastitu nezavisnu budućnost, ali je to takodjer bio dan nakon kojeg je uslijedilo mnogo tuge.”, kazao je na početku svog kratkog obraćanja James O Brien, pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, i dodao:

…To su bili trenuci kada je i fraza Etničko Čišćenje ušla u globalnu komunikaciju, bili smo svjedoci izgladnjivanju, nasilju, agresiji… Ali ja ću sada govoriti u znak sjećanja na one koji nisu preživjeli period nakon referendum, jer je to bila Bosna I Hercegovina kakvu sam ju prvi put upoznao. Prelijepa zemlja kakva je bila tada I kakva je sada, ali u periodu kada su je razarali njeni susjedi, oportunisti, kriminalci , i svi oni koji su htjeli zloupotrijebiti kolaps Jugoslavije. U to vrijeme Bosna i Hercegovina je bila odlličan primjer svijetu kako se samo-organizirati da se odbrani, kako graditi odnose kao nova država, kako suradjivati sa Ujedinjenim Nacijama, i s mnogim drugim zemljama koje su bile zabrinute onim što se tada dešavalo.

U tom istom kontekstu, vidjeli smo tada kako je svijet, prvi put nakon drugog svjetskog rata, definisao koji se zločini ne mogu tolerisati i ispunio svoje obećanje i na kraju prešao sa riječi na djela kroz Medjunarodni tribunal.

Podsjećajući kako je BiH , njen narod, prošao kroz brojne teškoće nakon kraja rata i opsade, kroz brojne trenutke u kojima se činilo, kako kaže, da će sve propasti, gospodin O Brien je zaključio:

Ali ono sto mogu reći sada u godini 2024., Bosna I Hercegovina i dalje postoji! Tako će I ostati. Sada se suočavamo sa izazovima iznutra, ali i s pruženom prilikom jer je Evropska unija je vrlo ozbiljna u tome da je spremna razmotriti kandidatski status Bosne I Hercegovine. Ovo će biti veliki izazov jer dogovor koji je postignut na kraju rata se odnosio na jednu vrstu politike, dok sada djelujemo na osnovu druge politike, ali BiH može postati jedna moderna evropska država. Biće vrlo teško za neke političke lidere da promijene način rada, ili da odustanu od moći koju su akumulirali, ali to je neophodna da bi narod Bosne I Hercegovine imao budućnost koju zaslužuje. Iskreno govoreći, to je budućnost koju mnogi ljudi traže drugdje, iseljavajući se.

Razgovarao sam sa mnogim evropskim liderima u posljednjih par sedmica, razgovarali smo o njihovoj perspektivi u odnosu na BiH. Postoji ogroman optimizan i želja da cijela regija zapadnog Balkana postane dio Evrope, evropske zajednice, posebno Evropske Unije. A Bosna I Hercegovina treba biti dio toga, medjutim, njeni politički lideri moraju biti spremni uraditi potreban posao, Isto tako gradjani BiH moraju uporno zahtijevati da njihova prava moraju biti poštovana u procesu pristupanja Evropskoj Uniji. Mi u Sjedinjenim Državama cemo dati snažnu podršku aspiracijama gradjana Bosne I Hercegovine, svih gradjana, suradjivaćemo sa našim evropskim partnerima, da bi osigurali da se ne propusti i ova prilika. S toga, ova godišnjica nezavisnosti treba da donese veliku nadu za ovu godinu. Znamo da će biti mnogo posla, ali mi u tom poslu stojimo uz vas i pomoći ćemo u tom poslu kao i do sada, od 1995. na ovamo.

Ja se lično nadam da kada slijedeći put dodjem, da će BiH tada biti dio Evropske Unije", kazao je James O’ Brien.

Kako Rusija dezinformacijama o imigraciji pokušava da podrije američku pomoć Ukrajini

ARHIVA - Protest protiv ilegalne imigracije u Teksasu (Foto: AP /Eric Gay)
ARHIVA - Protest protiv ilegalne imigracije u Teksasu (Foto: AP /Eric Gay)

Za Vladimira Putina, pobjeda u Ukrajini mogla bi da vodi kroz dolinu Rio Grande u Teksasu.

Ruski državni mediji i online nalozi povezani sa Kremljom su proteklih nedelja širili obmanjujući i zapaljivi sadržaj o američkoj imigraciji i pograničnoj bezbjednosti. Cilj kampanje je po svemu sudeći da se podstakne nezadovoljstvo i dovede do polarizacije prije predsjedničkih izbora 2024. godine, prenosi agencija AP.

Eksperti koji proučavaju ruske dezinformacije kažu da Amerikanci mogu da očekuju da se one još više šire dok Putin pokušava da oslabi podršku za Ukrajinu i onemogući joj ključnu pomoć.

U objavama na društvenim mrežama, online video snimcima i na websajtovima, pogrešno se predstavljaju posljedice imigracije, naglašavaju se priče o krivičnim djelima koja su počinili imigranti i upozorava na teške posljedice ako Amerika ne pooštri mjere na granici sa Meksikom. Sadržaj je često obmanjujući, sa podacima koji se izvlače iz konteksta i osporenim glasinama.

Ruska kampanja širenja dezinformacija ponovo je usmjerena na Ameriku dvije godine nakon što je u fokusu bila propaganda o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Eksperti koji proučavaju kako autoritarne države koriste internet da šire dezinfrmacije ocjenjuju da je podrivanje podrške Ukrajini i dalje glavni prioritet Rusije, i da Kremlj samo pronalazi nove načine da to postigne.

Stručnjaci upozoravaju da bi širenje dezinformacija moglo da se pogorša uoči predsjedničkih izbora u Americi. Podrivene su online mjere kojima se pokušavalo spriječiti širenje lažnih tvrdnji tokom prošlog izbornog ciklusa, dok načini i sistemi za kreiranje dezinformacija i njihovo širenje samo jačaju.

I dok zaštitne mjere slabe, a vještačka inteligencija postaje sve popularnija, eksperti upozoravaju na posljedice po izbore.

"Stvari su se promijenile, čak i proteklih nekoliko dana", kaže Kyle Walter, istraživač u tehnološkoj kompaniji "Logically" koja prati kampanje širenja dezinformacija.

Dok eksperti i vladini zvaničnici duže vremena upozoravaju na ruske namjere, Walter ističe da je sadržaj ove godine "prvi nagovještaj" koji je on vidio da "će se Rusija usredsrediti na američke izbore".

Njegova kompanija je ovog mjeseca identifikovala desetine proruskih naloga na kojima se objavljuje sadržaj o imigraciji u Americi, sa naročitim fokusom na promovisanju nedavnih protesta u Teksasu protiv imigracije. Prema nedavnoj procjeni kompanije, ruski aparat za širenje dezinformacija je 2024. godinu počeo sa fokusom na SAD, nakon što je dvije godine uglavnom bi usredsređen na rat u Ukrajini.

U mnogim objavama naglašavaju se krivična djela koja su navodno počinili imigranti koji su nedavno stigli u zemlju, ili se sugeriše da su migranti teret za lokalne zajednice. Neke tvrdnje objavljene su na nalozima sa malim brojem pratilaca, dok su druge prenijeli državni mediji sa milionima korisnika.

Ove nedelje, ti nalozi objavljivali su vijest o nedavnoj smrti studentkinje u Džordžiji i hapšenju državljanina Venecuele koji je ilegalno ušao u SAD i dozvoljeno mu je da ostane dok imigracione vlasti razmatraju njegov slučaj. Bivši predsjednik Donald Trump i drugi republikanci brzo su iskoristili ubistvo da sugerišu da su migranti češće odgovorni za krivična djela od američkih državljana. Nema dokaza za te tvrdnje.

Sadržaj na engleskom brzo se proširio na websajtovima i platformama popularnim među američkim biračima. Snimak nedavnog anti-imigracionog protesta, koji je objavio ruski RT, ove nedelje je imao hiljade pregleda na X-u, uz oštre reakcije korisnika.

Ruski Sputnjik ove nedelje je objavio priču o sve češćim pozivima da se izgradi zid na američko-meksičkoj granici, što je prioritert za Trumpa koji nije uspio da ostvari taj projekat dok je bio predsjednik. Analiza drugih sajtova povezanih sa člankom Sputnjika pokazuje da je polovina bila u SAD, pokazuju podaci online firme za analizu Semrush.com. Amerikanci su najveća publika Sputnjika, sa engleskog govornog područja.

Američki zvaničnici su upozoravali da bi Rusija mogla da pokuša da se miješa u izbore u desetinama zemljama ove godine, kada više od 50 država - ili polovina svjetske populacije - glasa na izborima. Rusija ima strateški inteerse kada je riječ o ishodu mnogih izbora - na primjer u Evropskom parlamentu - ali Amerika predstavlja najveći plijen.

Za ruske pokušaje da osvoji Ukrajinu, ulozi na ovogodišnjim američkim izborima ne mogu biti viši. Predsjednik Joe Biden obećao je da će u potpunosti podržatii Ukrajinu. Ta podrška je manja među republikancima. Trump je otvoreno hvalio Putina i sugerisao da bi ohrabrio Rusiju da napadne NATO članice ako ne izdvoje dovoljno novca za alijansu.

Više od polovine republikanaca vjeruje da Amerika previše troši na Ukrajinu, dok demokrate više podržavaju dodatnu pomoć, pokazalo je nedavno istraživanje AP-a i Centra za istraživanje NORC.

Od početka rata, Rusija je pokrenula kampanju širenja dezinformacija čiji cilj je bio da se smanji podrška za Ukrajinu. Između ostalog su se iznosile tvrdnje o tajnim američkim ratnim laboratorijama za biološko oružje, teorije zavjere o nacistima ili o tome da ukrajinske izbjeglice čine zločine i uzimaju poslove od ljudi koji su ih primili.

Ti napori su se nastavili, ali je Rusija preusmjerila pažnju na pitanja koja nemaju očigledne veze sa Moskvom, ali mogu više da izazovu podjele među njenim protivnicima - kao što su imigracija ili inflacija, što su važne teme u Americi i Evropi.

"Veoma su mudri i znaju kako da podstaknu reakciju. Ako je krajnji cilj da se smanji podrška za Ukrajinu, način da se to uradi mogao bi da bude da se govori o tome koliko je loša situacija na južnoj granici. Njihov put do pobjede je da natjeraju SAD i Evropsku uniju da prestanu da šalju oružje i pomoć Ukrajini", ocjenjuje Brett Scheffer, viši saradnik i šef tima koji proučava manipulisanje informacijama pri neprofitnoj organizaciji "Alijansa za demokratiju", sa sjedištem u Washingtonu.

Ruska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na zahtjev AP-a za komentar. Američki izbori mogu da budu primamljiva meta i za druge autoritarne zemlje, kao što su Kina i Iran koje su, poput Rusije, spremne da koriste propagandu i dezinformacije na internetu da promovišu svoje ciljeve.

Propisi na internetu su se dramatično promijenili od kako je Rusija pokušala da se miješa u američke predsjedničke izbore u Americi 2016. godine, na kojima je pobijedio Tramp.

Platforme kao što su Facebook i Instagram zabranile su mnoge ruske državne naloge i uvele nove zaštitne mjere da bi spriiječile zloupotrebe. Meta, vlasnik Facebooka, objavila je prošle jeseni da je identifikovala i zatvorila mrežu od hiljada lažnih naloga otvorenih u Kini čiji cilj je bio da se zavaraju američki birači.

Druge platforme, kao što je X, imaju drugačiji pristup - umanjuju ili čak ukidaju moderaciju sadržaja i propise za zaustavljanje dezinformacija. A zatim je tu TikTok, čija je povezanost sa Kinom i popularnost među mladima alarmirala Washington.

Postoje strahovanja i zbog vještačke inteligencije koja olakšava pravljenje audio ili video snimaka koji mogu da lako zavaraju birače. Rusija i drugi koji šire dezinformacije takođe koriste sajtove sa šifrovanim porukama ili websajtove koji se pretvaraju da su legitimni mediji.

Walter iz kompanije Logically najviše brine zbog dezinformacija na X- i TikToku ove godine, zbog nedostatka kontrola i popularnosti, naročito među mladima.

Objašnjava da se na opasnost od širenja dezinformacija obično ukazuje tokom izbornih godina, ali da se najefektnije informacione kampanje pripremaju više godina unazad. Američki protivnici dugo vremena proučavaju američku politiku, prave online mreže i podstiču unutrašnje podjele.

"Ne moraju da ulože mnogo napora u same dezinformacije. Već su postavili osnove za to prije 2024", ocjenjuje Walter.

Dodik za ruski TASS: Srbi će uvijek biti uz Rusiju, čak i kad pogriješi

Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)
Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavio je da će srpski narod uvijek biti na strani Rusa, čak i ako Rusija uradi nešto pogrešno.

Dodik je u intervjuu generalnom direktoru ruske državne novinske agencije TASS Andreju Kondrašovu rekao da će Srbi biti uz Rusiju, bez obzira na događaje ili poziciju Zapada.

"Šta god da se desi, Srbi će biti na strani Rusa. To ih (Zapad) izluđuje, zato misle da Srbi treba da budu kažnjeni. Rusija može i da pogreši, da uradi nešto što nije u redu, ali Srbi će biti na njenoj strani", rekao je Dodik koji je pod sankcijama SAD i Velike Britanije.

Predsjednik jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, koji se 21. februara sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom četvrti put od početka invazije Rusije na Ukrajinu, rekao je da mu je to "čast".

"On (Putin) nas uvijek podržava, jer je to prijateljstvo, jer su to dobri odnosi, razumijevanje među ljudima, između lidera, države i naroda. Danas su neki postavljajući pitanje cijene (ovog prijateljstva). Postoji pritisak koji dolazi sa Zapada, koji pokušava da okrene sve protiv Rusije. Mi to ne radimo", rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Putin dolaskom na vlast spriječio raspad Rusije, dodajući da je Putin "pravi državnik, pravim predsjednik, čovjek koji voli svoju zemlju i svoj narod".

Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)
Na ovoj fotografiji iz grupe koju distribuira ruska državna agencija Sputnjik, predsjednik Rusije Vladimir Putin se sastaje sa predsjednikom bh entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom u Kazanju 21. februara 2024. (Foto Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP)

Predsjednik bosanskohercegovačka entiteta je rekao da srpski i ruski narod spaja pravoslavna vjera, privrženost istim političkim principima, ljubav prema otadžbini, patriotizam i žeđ za slobodom.

Dodik je rekao da zapadne zemlje pokušavaju da nametnu svoje stavove Srbima, kao i da ih "kazne" sankcijama, ali da Zapad neće moći da promijeni stav Srba prema Rusima.

"Ponosan sam na Republiku Srpsku, na Srbe uopšte, na način na koji oni reaguju na ovo. I vjerujem da ne postoji način na koji bi Zapad mogao, bilo kakvom direktnom prinudom ili na drugi način, da promijeni mišljenje Srba u vezi sa Rusima", rekao je Dodik.

Dodik je rekao da su ruski gasni gigant Gasprom i Republika Srpska uspjeli da održe saradnju u snabdijevanju gasom i da će nastaviti da rade na njenom povećanju.

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Dan nezavisnosti BiH, Sarajevo
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

Na ovaj dan prije 32 godine je održan referendum na kome je izlaznost bila gotovo 64 posto, a 99 posto građana odabralo je izlazak iz Jugoslavije.

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy uputio je u petak čestitku Bosni i Hercegovini i njenim građanima povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH.

"Danas, Bosni i Hercegovini i njenim građanima, ma gdje živjeli, želim sretan Dan nezavisnosti. Vaša zemlja jeste, i uvijek je bila, članica transatlantske zajednice država, a moja je zemlja ponosna na snažno bilateralno partnerstvo koje smo zajedno izgradili u posljednje 32 godine", poručio je Murphy u video poruci objavljenoj na Instagram profilu Ambasade SAD u BiH.

Murphy je dodao i kako će SAD nastaviti da podržava "teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njenu integraciju u evroatlantske institucije".

Historija

Referendum je 1992. održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ.

Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992. godine.

Članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale su Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila.

Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima, zbog čega svaki entitet slavi različite datume kao praznike.

Dan nezavisnosti se slavi u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Federacija BiH, gdje je neradni dan, dok je u drugom dijelu, Republici Srpskoj, radni dan.

Razlog je što u Republici Srpskoj smatraju kako je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, 21. novembra 1995. godine, kada je u ovom bh. entitetu neradni dan.

Ustavni sud BiH odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine RS o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.

Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.

update

Moskva: Sahranjen Aleksej Navalni. Hiljade ljudi skandirale njegovo ime

Sahrana Alekseja Navalnog
Sahrana Alekseja Navalnog

Hiljade Rusa uzvikivalo je ime Alekseja Navalnog i poručilo da neće oprostiti vlastima njegovu smrt pošto je opozicioni lider pokopan u petak u Moskvi.

Na video snimku emitovanom sa groblja Borisovskyoe, Navalnijeva majka Ljudmila i otac Anatolij sagnuli su se nad njegov otvoreni kovčeg da bi ga poslednji put poljubili dok je svirala mala grupa muzičara.

Prekrstivši se, ožalošćeni su istupili naprijed da ga pomiluju po licu prije nego što je svećenik nježno stavio bijeli pokrov na njega i lijes je bio zatvoren.

Navalny, najžešći kritičar predsjednika Vladimira Putina u Rusiji, umro je u 47. godini u arktičkoj kaznenoj koloniji 16. februara, pod misterioznim okolnostima. Kremlj je negirao bilo kakvu umiješanost države u njegovu smrt.

Stotine ljudi sa cvijećem uz veliko prisustvo pripadnika policije okupile su se u petak prepodne blizu Crkve ikone Majke Božije i Borisovskog groblja u Moskvi gdje je planirano opelo i sahrana opozicionog političara Alekseja Navalnog.

Kovčeg s tijelom Navalnog unijet je u crkvu, dok su okupljeni uzvikivali "Navalni!", prenio je Ruski servis Radija Slobodna Evropa.

Napetost je velika uoči njegove sahrane jer su vlasti zabranile njegov pokret kao ekstremistički i označile njegove pristalice kao uzbunjivače koje podržava SAD da podstaknu revoluciju. Dosadašnja okupljanja njegovih pristalica razbijana su silom.

Sahrana Alekseja Navalnog
Sahrana Alekseja Navalnog

Mjere obezbjeđenja

U crkvi, impozantnoj zgradi s bijelom kupolom u jugoistočnom predgrađu Moskve, u petak ujutro bilo je jako obezbjeđenje i bila je okružena metalnim ogradama sa desetinama policijskih vozila parkiranih u blizini.

U blizini groblja Borisovsko i obližnjoj stanici metroa dežuraju policijske patrole. Po obodu su postavljene kamere za nadzor na stubove ulične rasvjete, a pripremljene su i metalne ograde.

Policija je u četvrtak dozvoljavala ulazak na groblje poslije provjere ličnih dokumenata i postavljanja pitanja o svrsi dolaska, objavio je Telegram kanal Možemo da objasnimo. Policija je takođe vršila pretres ličnih stvari uz obrazloženje da su potrebne mjere bezbjednosti.

Prethodnih dana su stotine građana širom Rusije uhapšene samo zbog polaganja cvijeća na improvizovane spomenike Navalnom.

Ivan Pavlov, istaknuti ruski advokat za građanska prava koji je otišao iz zemlje, rekao je da će ruske vlasti na sahranu gledati kao na "nepoželjan masovni događaj" i da će pokušati da spriječe dolazak velikog broja ljudi.

"Siguran sam da će biti policijskih kordona i video nadzora sa svih strana", rekao je on. „Kao preventivne mjere, pozivaće poznate aktiviste u policijske stanice ili ih posjećivati u njihovim kućama da ih upozore. To smo već vidjeli."

Navalni je preminuo 16. februara poslije godina zatočeništva tokom kojih je proveo više od 300 dana u samicama, uskraćivana mu je medicinska njega, žalio se da je bio podvrgnut lišavanju sna i još mnogo toga. Ruski sudovi odbili su više od 40 pritužbi koje je podnio zbog navodnog zlostavljanja.

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju u kojoj se za smrt Navalnog krive država Rusija i predsjednik Vladimir Putin.

"Evropski parlament oštro je osudio ubistvo Alekseja Navalnog i izražava punu podršku Juliji Navalnoj, odlučnoj da nastavi rad koji je Aleksej Navalni započeo uz njenu podršku", saopštio je Evropski parlament.

U rezoluciji se navodi da je politički sistem Rusije pod kontrolom autoritarnog režima "koji djeluje u okruženju rasprostranjene korupcije, koristi namještene izbore kako bi pružio privid demokratije te koncentriše svu moć u rukama Vladimira Putina".

"Aleksej Navalni je otjelotvorio borbu za slobodu i demokratiju svojim snom o 'prekrasnoj budućoj Rusiji", rekli su poslanici Evropskog parlamenta i pozvali sve članice EU da nastave da iskazuju nepokolebljivu solidarnost i aktivnu podršku kada je riječ o nezavisnom ruskom civilnom društvu i demokratskoj opoziciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG