Najnovije
Amerikancima za praznike prijeti i delta i omicron
Amerikanci se suočavaju sa neizvjesnom prazničnom sezonom drugu godinu zaredom, s obzirom na to da veoma zarazni omicron soj koronavirusa prijeti da pogorša već alarmantan nagli rast slučajeva Covida 19.
Zdravstveni zvaničnici izražavaju duboku zabrinutost zbog rasta broja zaraženih i upozoravaju da bi bolnice - koje već pokušavaju da izađu na kraj sa posljedicama delte - mogle da budu pod ogromnim teretom ako dvije varijante zajedno izazovu novi talas pandemije.
U Maineu je u sredu registrovan rekordan broj hospitalizacija, dan nakon što je broj zaraženih koji su primljeni u bolnicu ponovo dostigao najviši nivo u Michiganu. U New Jerseyju je u četvrtak zabilježen najveći broj slučajeva od sredine januara.
Tokom proteklog mjeseca, broj novih slučajeva porastao je za gotovo 40 odsto na sedmodnevni prosjek od 121.000 novozaraženih dnevno, pokazuju podaci agencije Reuters.
Broj žrtava porastao je za 18 procenata od sredine novembra na 1.300 smrtnih slučajeva u prosjeku dnevno. Prošlog mjeseca, broj hospitalizacija porastao je za oko 45 odsto.
Vodeći američki epidemiolog, doktor Anthony Fauci, rekao je u četvrtak da će omicron uskoro biti dominantan soj.
"To smo vidjeli u Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji i apsolutno sam siguran da ćemo to videti ovdje relativno skoro", rekao je Fauci, koji će u četvrtak razgovarati sa predsjednikom Joeom Bidenom o reakciji vlade.
U Južnoafričkoj Republici, Britaniji i Danskoj, broj novih zaraza omicronom se udvostručuje svaka dva dana.
Prema preliminarnim podacima, omicron bi mogao da bude zarazniji od delte, ali je manje vjerovatno da izaziva teške oblike bolesti, mada se i dalje ne zna mnogo o novoj varijanti. Istraživanja sugerišu i da dvije doze vakcine pružaju znatno manju zaštitu protiv omicrona, ali "booster" doza znatno poboljšava delotvornost imunizacije.
U New Yorku, procenat pozitivnih na Covid 19 udvostručio se za tri dana, tweetovao je doktor Jay Varma, savjetnik gradonačelnika Billa de Blasia.
"Nikada ovo nismo vidjeli u New Yorku", naveo je Varma i dodao da je jedino objašnjene to što omicron zaobilazi i prirodni i imunitet izazvan vakcinama.
Zbog novog rasta zaraženih, Amerikanci peispituju planove za putovanje tokom praznika drugu godinu zaredom. Eksperti navode da vakcinisani pojedinci mogu bezbjedno da putuju dok god nose maske i izbjegavaju nepotrebne rizike, kao što su velike grupe i okupljanja u zatvorenom prostoru.
U međuvremenu, kompanije odlažu planove da vrate zaposlene u kancelarije. Otkazano je i nekoliko utakmica NBA i NHL (hokejaške) lige. U NFL-u, gotovo 100 igrača je stavljeno na spisak rezervi zbog Covida.
Sjedinjene Države prve su u svijetu po dnevnom broju zaraženih. Od izbijanja pandemije, preminulo je više od 800.000 ljudi, a zaraženo 50 miliona. Omicron je registrovan u 36 američkih država.
See all News Updates of the Day
SAD: Antisemitski incidenti dostigli rekord u 2023. godini
Jevrejska zagovaračka grupa Liga protiv klevete (ADL) izbrojala je 8.873 antisemitskih incidenata u 2023, što je povećanje od 140% u odnosu na 2022. i rekordno visok nivo otkako je grupa počela da prati incidente od 1979. godine, navodi se u izvještaju.
Više od 5.200 incidenata prijavljeno je nakon 7. oktobra 2023, dana kada je palestinska islamistička grupa Hamas napala Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca.
Izrael je odgovorio pokretanjem kontranapada u pojasu Gaze u kojem je ubijeno oko 32.000 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, a veći dio enklave kojom upravlja Hamas pretvorio se u ruševine.
„Američki Jevreji su na meti zbog toga ko su u školi, na poslu, na ulici, u jevrejskim institucijama, pa čak i kod kuće. Ova kriza zahtijeva hitnu akciju svakog sektora društva i svake države u uniji”, rekao je izvršni direktor ADL-a Jonathan Greenblatt u izjavi.
Prema izvještaju Vijeća za američko-islamske odnose (CAIR) objavljenom ranije ovog mjeseca, prijavljena diskriminacija i napadi na muslimane i Palestince također su dostigli rekordnu vrijednost u SAD-u 2023. godine.
Broj pritužbi je iznosio 8.061 u 2023. godini, što je porast od 56% u odnosu na prethodnu godinu i najveći od kada je CAIR počeo pratiti takve incidente prije skoro 30 godina. Oko 3.600 tih incidenata dogodilo se od oktobra do decembra, saopštio je CAIR.
Napetosti između proizraelskih i propalestinskih demonstranata dostigle su vrhunac u SAD-u dok rat bjesni, posebno u fakultetskim kampusima. ADL je zabilježio 732 incidenta u kampusu između 7. oktobra i kraja 2023. godine, u poređenju sa samo 63 incidenta u istom periodu 2022. godine, navodi se u izvještaju.
ADL bilježi slučajeve prijavljene direktno organizaciji, a također prati medijske izvještaje, evidenciju organa za sprovođenje zakona i slučajeve koje su snimile druge jevrejske organizacije.
Incidenti 2023. uključivali su vandalizam u jevrejskim studentskim centrima i sinagogama, prijetnje bombama i skandiranje na demonstracijama koje pozivaju na smrt Jevreja i uništenje Izraela, saopćio je ADL.
Izrael poziva na sankcionisanje iranskog raketnog programa
Izrael je u utorak pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na iransku vojsku i neke od saveznika koji su pokrenuli zračni napad bez presedana na jevrejsku državu.
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je na društvenim mrežama da je došao do više od 30 zemalja dok se zalaže za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje iranske Revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.
Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko rundi sankcija protiv iranskog programa balističkih projektila pošto su sankcije UN-a istekle.
Čini se da je Izrael također sklon vojnoj osveti, uprkos molbama svjetskih lidera za deeskalaciju situacije.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora platiti cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, a većina je lansirana s iranskog tla.
Iranski napad "naići će na odgovor", rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik Herzi Halevi.
"Iran će se suočiti s posljedicama svojih akcija", rekao je on, govoreći iz zračne baze Nevatim na jugu Izraela.
Izraelski vojni zvaničnici nisu elaborirali kako bi taj odgovor mogao izgledati, iako je glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga kontraadmiral Daniel Hagari rekao da će doći "u vrijeme koje mi odaberemo".
Oštra izraelska retorika dolazi čak i kada je njen najvatreniji pobornik, Sjedinjene Države, poziva Izrael da pokaže suzdržanost, tvrdeći da je neuspjeh iranskih bespilotnih letjelica i raketa da nanesu veliku štetu sam po sebi ogromna pobjeda.
Predsjednik Irana: Žestoko ćemo uzvratiti na svaku akciju protiv naših interesa
Iran će odgovoriti na svaku akciju protiv svojih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi u utorak, prema Iranskoj studentskoj novinskoj agenciji, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad Teherana dronovima i raketama tokom vikenda.
"Kategorično izjavljujemo da će i najmanja akcija protiv iranskih interesa sigurno naići na ozbiljan, širok i bolan odgovor protiv svakog počinitelja", rekao je Raisi katarskom emiru šeiku Tamimu bin Hamadu al-Thaniju.
Načelnik izraelskog vojnog štaba Herzi Halevi rekao je u ponedjeljak da iranski napad na Izrael - koji je bio odmazda nakon bombardovanja zgrade iranske ambasade u Damasku 1. aprila - zahtijeva odgovor.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani rekao je državnoj TV u ponedjeljak navečer da će kontraofanziva Teherana nakon bilo kakve izraelske odmazde biti "pitanje sekundi jer Iran neće čekati još 12 dana da odgovori".
Biden razgovarao sa premijerom Iraka usred eskalacije tenzija na Bliskom istoku
Dok je američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak ugostio iračkog premijera, sve su oči bile uprte u Iran, koji je tokom vikenda izveo historijski prvi napad na Izrael.
Taj napad je razbuktao zabrinutost za širi regionalni rat - situaciju koja je zasjenila već planirani sastanak u Ovalnom uredu, na kojem su željeli razgovarati o međusobnoj borbi protiv Islamske države, ekonomskim pitanjima i napretku Iraka prema energetskoj nezavisnosti i modernizaciji.
"Dvojica lidera su ponovo potvrdila svoju posvećenost trajnom strateškom partnerstvu između Iraka i Sjedinjenih Država i razgovarali su o svojim vizijama za sveobuhvatnu bilateralnu saradnju u skladu sa Strateškim okvirnim sporazumom između SAD-a i Iraka iz 2008. godine", rekla su dvojica lidera u zajedničkoj izjavi nakon sastanka.
U međuvremenu, zvaničnici Bijele kuće osporili su izvještaje da je Iran iznio jasno upozorenje prije napada. Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby nazvao je takve izvještaje "glupostima".
Naglasio je da je odgovor Izraela "odluka Izraela" i "ostavićemo to njima".
Iako Sjedinjene Države opisuju zračni napad Irana kao neuspjeh, irački lider je priznao da sukob između Izraela i Hamasa predstavlja veliku zabrinutost u regiji.
"Želimo zaustavljanja tog rata, koji je odnio živote hiljada civila, žena i djece", rekao je Sudani, sjedeći pored Bidena u Ovalnoj kancelariji. "I ohrabrujemo sve napore oko zaustavljanja širenja sukoba."
Dvije nacije imaju delikatan odnos nakon decenija vojnog angažmana SAD-a u Iraku. Američka protivvazdušna sredstva u sjevernom Iraku korištena su za obaranje nekih od iranskih projektila.
Biden je rekao da Irak - dugogodišnji protivnik Irana - ima ulogu u održavanju mira.
"Jednostavno rečeno, naše partnerstvo je ključno za naše nacije, za Bliski istok, a vjerujem i za svijet", rekao je.
Dvojica lidera najavila su niz bilateralnih mjera u ponedjeljak, ali nijedna nije izravno spomenula Iran.
Ostali sporazumi bili su usredsređeni na prioritete koje je Bidenova administracija istakla u martu uoči posjete: energetska nezavisnost, regionalna bezbjednost i "trajni poraz ISIS-a".
Ali analitičari kažu da bi Bagdad trebao iskoristiti svaku diplomatsku priliku da traži mir.
"Irak treba da jasno stavi do znanja da preferira smanjenu eskalaciju", rekao je za Glas Amerike Daniel Byman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. "I to je i razgovor s Irancima, ali i razgovor s drugim arapskim državama i razgovor sa Sjedinjenim Državama, da je to negativno s gledišta Iraka i da želi da sve sile poduzmu odgovorne mjere kako bi pokušale smanjiti eskalaciju."
Dok Izrael razmišlja o svom odgovoru, regionalni akteri ne sjede mirno. U ponedjeljak se irački predsjednik sastao s kraljem Jordana Abdulahom II. Prema Jordanskom kraljevskom dvoru, oni su govorili o opasnostima od dalje eskalacije ovog sukoba.
Gaza: Pojačana isporuka humanitarne pomoći, Amerika to želi održati
Humanitarna pomoć Pojasu Gaze značajno je porasla u posljednjih nekoliko dana, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby, ali Sjedinjene Države moraju osigurati da se ta pomoć održi, dodao je.
"Pomoć je porasla u samo posljednjih nekoliko dana", rekao je Kirby u intervjuu za MSNBC. "To je važno, ali se mora održati."
Oko 100 kamiona ušlo je u enklavu samo u posljednja 24 sata, dodao je Kirby, što je ukupno 2.000 isporuka pomoći kamionima od početka sukoba.
Po prvi put u šest mjeseci, pekara u gradu Gaza počela je s radom uz pomoć Svjetskog programa za hranu, koji je dostavio očajnički potrebne pakete hrane i pšenično brašno dijelu enklave u kojem izvještaj koji podržava UN upozorava na neminovnu glad.
Držeći vreću svježe pečenih hljebova, Abdelrahman al-Jadba, stanovnik Gaze, rekao je da je osjetio olakšanje što će moći nahraniti svoju djecu, opisujući kako je bio prisiljen da im daje kruh napravljen od brašna pomiješanog s pijeskom.
Ranije ovog mjeseca, predsjednik Joe Biden je rekao da će iskoristiti američku podršku Izraelu u ratu protiv Hamasa za povećanje humanitarne pomoći u Gazi i na konkretne korake Izraela da zaštiti humanitarne radnike i civile.
U odvojenom intervjuu za CNBC, Kirby je ponovio Bajdenov stav rekavši: "Naša politika u odnosu na Gazu će se promijeniti ako ne vidimo značajne promjene tokom vremena."
Taj potez potaknuo je izraelski napad u kojem je ubijeno sedam radnika Svjetske centralne kuhinje.
Humanitarne agencije žalile su se da Izrael ne osigurava dovoljan pristup hrani, lijekovima i drugim potrebnim humanitarnim zalihama u devastiranoj palestinskoj enklavi, gdje se civili suočavaju s glađu i široko rasprostranjenom bolešću i gdje su gotovo svi beskućnici.
