Zdravstveni zvaničnici izražavaju duboku zabrinutost zbog rasta broja zaraženih i upozoravaju da bi bolnice - koje već pokušavaju da izađu na kraj sa posljedicama delte - mogle da budu pod ogromnim teretom ako dvije varijante zajedno izazovu novi talas pandemije.

U Maineu je u sredu registrovan rekordan broj hospitalizacija, dan nakon što je broj zaraženih koji su primljeni u bolnicu ponovo dostigao najviši nivo u Michiganu. U New Jerseyju je u četvrtak zabilježen najveći broj slučajeva od sredine januara.

Tokom proteklog mjeseca, broj novih slučajeva porastao je za gotovo 40 odsto na sedmodnevni prosjek od 121.000 novozaraženih dnevno, pokazuju podaci agencije Reuters.

Broj žrtava porastao je za 18 procenata od sredine novembra na 1.300 smrtnih slučajeva u prosjeku dnevno. Prošlog mjeseca, broj hospitalizacija porastao je za oko 45 odsto.

Vodeći američki epidemiolog, doktor Anthony Fauci, rekao je u četvrtak da će omicron uskoro biti dominantan soj.

"To smo vidjeli u Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji i apsolutno sam siguran da ćemo to videti ovdje relativno skoro", rekao je Fauci, koji će u četvrtak razgovarati sa predsjednikom Joeom Bidenom o reakciji vlade.

U Južnoafričkoj Republici, Britaniji i Danskoj, broj novih zaraza omicronom se udvostručuje svaka dva dana.

Prema preliminarnim podacima, omicron bi mogao da bude zarazniji od delte, ali je manje vjerovatno da izaziva teške oblike bolesti, mada se i dalje ne zna mnogo o novoj varijanti. Istraživanja sugerišu i da dvije doze vakcine pružaju znatno manju zaštitu protiv omicrona, ali "booster" doza znatno poboljšava delotvornost imunizacije.

U New Yorku, procenat pozitivnih na Covid 19 udvostručio se za tri dana, tweetovao je doktor Jay Varma​, savjetnik gradonačelnika Billa de Blasia.

"Nikada ovo nismo vidjeli u New Yorku", naveo je Varma i dodao da je jedino objašnjene to što omicron zaobilazi i prirodni i imunitet izazvan vakcinama.

Zbog novog rasta zaraženih, Amerikanci peispituju planove za putovanje tokom praznika drugu godinu zaredom. Eksperti navode da vakcinisani pojedinci mogu bezbjedno da putuju dok god nose maske i izbjegavaju nepotrebne rizike, kao što su velike grupe i okupljanja u zatvorenom prostoru.

U međuvremenu, kompanije odlažu planove da vrate zaposlene u kancelarije. Otkazano je i nekoliko utakmica NBA i NHL (hokejaške) lige. U NFL-u, gotovo 100 igrača je stavljeno na spisak rezervi zbog Covida.

Sjedinjene Države prve su u svijetu po dnevnom broju zaraženih. Od izbijanja pandemije, preminulo je više od 800.000 ljudi, a zaraženo 50 miliona. Omicron je registrovan u 36 američkih država.

Najviši savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku odbacio je u četvrtak prijedlog Sjedinjenih Država o prekidu vatre od 30 dana u ruskom ratu s Ukrajinom, rekavši da bi to samo omogućilo ukrajinskoj vojsci privremeni predah od borbi.

U intervjuu za rusku državnu televiziju i državnu novinsku agenciju RIA Novsiti, Putinov savjetnik i bivši ambasador u SAD-u Yuri Ushakov je rekao: „Naš cilj je dugoročno mirovno rješenje. I mi se radujemo mirovnom rješenju koje uzima u obzir naše legitimne interese i naše brige, koje su poznate.”

Ushakov je dodao: "U ovoj situaciji nikome nisu potrebni koraci koji oponašaju mirovne akcije."

Njegovi komentari su uslijedili kada je specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff stigao u Moskvu kako bi nastavio razgovore s ruskim zvaničnicima o prijedlogu za prekid vatre.

U svojim komentarima, Ushakov je potvrdio da je bio u redovnom kontaktu sa savjetnikom Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mikeom Walzom i rekao da su se složili da će ti kontakti ostati povjerljivi.

U svojim komentarima, Ushakov je ukazao kako misli da će Sjedinjene Države razmotriti poziciju Rusije kako pregovori budu napredovali. On je za RIA Novosti rekao da Sjedinjene Države, na primjer, razumiju da članstvo Ukrajine u NATO-u ne dolazi u obzir.

Ruski savjetnik za vanjsku politiku rekao je da će Putin razgovarati s medijima kasnije u četvrtak i detaljnije iznijeti poziciju Rusije.

Američki zvaničnici sastali su se ranije ove sedmice s ukrajinskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi predstavili plan o prekidu vatre.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskyy pozdravio je napore Sjedinjenih Država, rekavši u srijedu da je Ukrajina "spremna za prekid vatre na 30 dana kako je predložila američka strana".

Zelenskyy je rekao da bi prekid borbi mogao biti iskorišten za stvaranje šireg mirovnog sporazuma po pitanju sukoba, koji je počeo s ruskom invazijom širokih razmjera na Ukrajinu u februaru 2022.

Razgovori u Moskvi su uslijedili nakon što je rusko ministarstvo odbrane u četvrtak saopštilo da su njegove snage preuzele kontrolu nad Sudzhom, velikim gradom u zapadnoj ruskoj regiji Kursk, od ukrajinskih trupa.

Ukrajinske snage zauzele su grad tokom iznenadnog napada na oblast Kursk koja se graniči sa Ukrajinom u avgustu i od tada su se borile da ga zadrže.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od agencija The Associated Press, France-Presse i Reuters.

SIRIJA — 

Sirija je poprište eskalacije nasilja usljed rivalskog odnosa između dva američka saveznika, Turske i Izraela. Analitičari kažu da je Izrael zabrinut zbog sve većeg vojnog i diplomatskog utjecaja Turske u Siriji, dok Ankara optužuje Izrael da nastoji potkopati novu sirijsku vladu.

Turski i izraelski lideri se bore oko budućnosti Sirije. Analitičari kažu da je Izrael sve više zabrinut zbog novog režima u Siriji i sve većeg utjecaja Turske na liderstvo te zemlje.

Izraelsko stajalište nije baš optimistično u pogledu budućnosti Sirije u smislu da će ona postati potencijalna prijetnja Izraelu i da je u takvoj situaciji činjenica da će Turska biti dominantna, također, opasna opcija za Izrael, smatra Gallia Lindenstrauss iz Instituta za studije nacionalne sigurnosti.

Snažna podrška turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana grupi Hamas koju su Sjedinjene države označile terorističkom zaoštrila je odnose s Izraelom. Sada Sirija prijeti da postane novi izvor napetosti. U govoru ovog mjeseca, Erdogan je dao prikriveno upozorenje Izraelu da prestane potkopavati novu vladu Damaska.

“Oni koji se nadaju da će imati koristi od nestabilnosti Sirije provociranjem etničke i vjerske pripadnosti u toj zemlji trebaju znati da neće postići svoje ciljeve”, rekao je Erdogan.

Njegov govor je uslijedio nakon ponude izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da podrži manjinske Druze i Kurde u Siriji. Analitičari kažu da Ankara i Jerusalem imaju oprečne vizije o budućnosti Sirije.

Turska želi vidjeti sigurnu i stabiliziranu državu pod prelaznom al Sharinom vladom. Izrael, s druge strane, želi vidjeti slabu i rasparčanu Siriju. Glavna briga Izraela je oduvijek bila osiguranje njegove sjeverne granice, kaže Selin Nasi iz Londonske škole ekonomije.

Izraelske snage su okupirale sirijsku teritoriju duž njene sjeverne granice, gdje žive mnogi pripadnici sirijske manjine Druza. Ali u ponedjeljak, sirijske demokratske snage predvođene Kurdima su potpisale sporazum o integraciji svoje administracije i vojske sa sirijskom prelaznom vladom. SDF kontrolira veliki dio Sirije. Kako Damask pooštrava svoju kontrolu, analitičari kažu da će Izrael biti zabrinut zbog toga što Turska širi svoje postojeće vojno prisustvo unutar Sirije.

Pogotovo ako Turska želi imati vojne položaje na jugu zemlje, pretpostavljam uz dozvolu vlade u Damasku, tada bi dvije strane bile vrlo bliske sa vojnim snagama i to je, mislim, prilično opasna ili nestabilna, zapaljiva situacija, smatra Soli Ozel iz Instituta za humanitarne studije.

Analitičari upozoravaju da bi takvo vojno prisustvo, ako se proširi na zračne baze, moglo ugroziti trenutni neosporivi pristup Izraela sirijskom zračnom prostoru.

S obzirom da Erdogan i Netanyahu ne skrivaju svoje antipatije i nepovjerenje, to rivalstvo, upozoravaju analitičari, prijeti da se proširi i na Siriju, dodatno komplicirajući tranziciju zemlje nakon pada Assadovog režima.

Nove tarife na uvoz, i strah od moguće inflacije, dovele su do pada tržišta dionica u Sjedinjenim Državama, a najveće varijacije u vrijednostima su zabilježene tijekom razmjene prijetnjama između Amerike i Kanade.

Drugi dan zaredom pada vrijednost na burzama.

Predsjednik Trump je zaprijetio dvostrukim dažbinama na kanadske metale, nakon što je Kanada zaprijetila da će značajno povisiti cijenu struje koja iz te zemlje stiže u nekoliko saveznih država. Na kraju jučerašnjeg dana obojica lidera su popustili, međutim, burze su ostale nemirne.

Američki predsjednik i dalje planira nametnuti tarife na kanadsku robu u iznosu od 25 posto, u cilju agresivnije promocije proizvoda napravljenih u Americi.

"Ono što je najbolje sada učiniti jest da osiguramo da se proizvodnja vrati u našu zemlju, nećemo više dozvoliti da nam se smiju”, kazao je predsjednik Trump.

U posljednjih 36 godina je Ramon Pereiras vodio restoran Taberna del Alabardero. Njegov biznis je preživio Covid, kao i povećane trgovinske tarife tijekom prvog Trumpovog mandata.

“Sjećate se 2018, 2020? Biće na kraju sve u redu, ma znate da je politička igra”, smatra Pereiras.

Burzovni index koji oslikava stanje u industriji, Dow Jones, pao je 900 podioka u ponedjeljak, i gotovo 500 podioka jučer.

Roger Frechette je odmah primijetio pad na svom penzionom fondu koji se oslanja na dionička ulaganja.

“Nije lako vidjeti kako vrijednost opada velikom brzinom. Meni se čini da je u mom slučaju izgubljeni dobitak koji se nakupio u posljednju godinu dana” govori Frechette, a građanin po imenu Michael dodaje:

“Ljudi odmah skaču na prvu, i mislim da pretjeruju u reakciji, pričekajmo pa ćemo vidjeti…Treba pričekati recimo 30-tak dana da se tačno vidi kakvi su efekti tarifa i sve ostalo, jer, i predsjednik Trump često mijenja mišljenje i poteze, zato – ko zna?.”

Financijski stručnjaci kažu, međutim, da burze reagiraju negativno kada stvari nisu predvidive.

“Teško je investitorima i biznisima, al ii potrošačima da budu sigurni u to šta će novi potezi biti u danima koji dolaze. Ja smatram da imati veći izvjesnost može puno pomoći u ovoj situaciji”, objašnjava Layna Mosely, profesorica sa Univerziteta Princeton.

Kada su ga pitali da li se boji recesije, Trump je odgovorio da uopće ne misli da će do nje doći. No, mnogi samo prate burze kako bi znali odgovor na to pitanje.

Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je u srijedu u Banjaluci da je iz "Sarajeva pokrenuta "haranga protiv RS", obraćajući se nakon što je izdata naredba za njegovo privođenje za davanje iskaza Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo BiH izdalo je u srijedu naredbu za privođenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U naredbi za privođenje za davanje iskaza, navodi se da su oni osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak, za što Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.

Obraćajući se novinarima u Banjaluci, Dodik je ponovio da se neće odazvati pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje, optužujući Sud i Tužilaštvo za "inkviziciju".

"Evo privedite nas, hajde da vidim kako ćete to uraditi. Ako misle da je rješenje da Dodika vide s lisicima, to je njihov domet, ali to ne znači da mogu to da urade. Obavljat ću svoje poslove i nikad neću napustiti RS", kazao je na konferenciji za novinare, na kojoj su se obratili i Višković i Stevandić.

Tužilaštvo BiH objavilo je 6. marta da od decembra prošle godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak". Tužilaštvo tada nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga i ko su osumnjičeni.

Naredba za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića data je u srijedu sudskoj policiji Suda BiH, pri čemu je zatražena i asistencija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

On je prošle sedmice na društvenim mrežama objavio da ga je Tužilaštvo BiH pozvalo da dođe u petak, 7. marta, kako bi dao izjavu "kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka". Tada je, također, da se neće odazvati pozivu.

U novom medijskom istupu naveo je da mu je novi poziv za davanje iskaza upućen za ponedjeljak, 10. marta, da bi nakon toga izjavio da nije dobio poziv iz Tužilaštva BiH.

"Ne bih preporučio SIPA- i da djeluje i vjerujem da neće. Imam i povjerenje u policiju RS", kazao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Pomoć Rusije protiv daljnjeg prisustva EUFOR-a

Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost izdavanja naredbe za prislino dovođenje na davanje iskaza, u slučaju da osoba koja je pozvana u pravosudne inistucije odbija da dođe. U slučaju da ni to nije moguće, idući korak je raspisivanje potjernice.

Na novinarski upit šta će se dogoditi ukoliko ona bude raspisana, Dodik nije konkretno odgovorio nego je optužio novinarku da ne poznaje procedure.

Novinari su Dodika, također, pitali šta će se dogoditi ukoliko u proces njegovog privođenja bude uključen EUFOR, a on je odgovorio da je to "glupo pitanje" jer "EUFOR za to nema mandat".

Osvrnuo se, također, na djelovanje misije Althea EUFOR-a u BiH, koja je proteklih dana uputila dodatne snage u tu zemlju.

Dodik je najavio da će ubrzo imati sastanak na visokom nivou u Rusiji i da će od te zemlje tražiti da u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto na daljnje prisustvo EUFOR-a u BiH.

Najava inicijative o OHR-u

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u RS iskoristili su konferenciju za novinare u Banjaluci da poruče da "nema potrebe za uznemirenošću", ali su također nastavili iznositi tvrdnje poput one da "BiH nije država nego zajednica dva entiteta i tri konsitutivna naroda".

Ponovili su i optužbe na adresu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg tvrde da nema legitimitet da obnaša tu dužnost.

Također je najavljeno da će biti inicirano da vlasti RS proglase Ured visokog predstavnika (OHR) "zločinačkom organizacijom", uz obrazloženje da on "zauzima samo jednu stranu koja je protiv RS-a".

Poput Dodika, i Stevandić i Višković su poručili da nemaju namjeru da se odazovu pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje.

Višković je rekao da se nikada svojom voljom neće odazvati Sudu i Tužilaštvu BiH u Sarajevu, ističući da im ne vjeruje i od njih "ne očekuje pravičnost". Istovremeno, naveo je da je spreman da se odazove pozivu bilo kojeg tužitelja u Banjaluci.

Ističući da se ne boji progona i prijetnji, rekao je da "u ime institucija ostaje na čelu vlade RS".

"Izvoli te relizirajte ih. Pucate iz prazne puške, ali pravite situaciju da možda neko da zapuca iz pune puške. Ovo nije prijetnja, jer iz RS idu druge stvari, pozivi na mir i dijalog, ali sve se to ignoriše", kazao je Višković.

Stevandić je ustvrdio da poslanici Skupštine RS imaju imunitet od krivičnog gonjenja, rekavši i da je evidentan "napad na ustavni poredak RS".

"Onaj ko je pozvao poslanike na saslušanje ili eventualno osumnjičio, trenutno, mene i time je prekršio ustav i RS i BiH", kazao je Stevandić.

Sjednica Skupštine RS

Nalog za privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića, s ciljem davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, dolazi na dan kada se održava sjednica Narodne skupštine RS i rasprava o nacrtu novog Ustava RS.

Novim ustavom vlasti tog entiteta planiraju definirati RS kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Osim toga, poslanici u RS bi u srijedu trebali raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva za "zaštitu ustavnog uređenja".

To je jedna od poteza na koji su se odlučile vlasti RS, nakon što je Dodik 26. februara, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Dan nakon presude, Skupština RS je usvojila neustavni zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ovaj zakon privremeno stavio van snage 7. marta.

No, Dodik je poručio da RS neće odustati od zakona, unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH i upozorenjima iz međunarodnih zajednice da pokušaji rušenja ustavnog poretka nisu prihvatljivi.

Washington D.C. — 

Sada je na Senatu da glasuje o prijelaznom budžetu, što bi obezbijedilo neometan rad vlade do kraja fiskalne godine

Zastupnički dom američkog Kongresa u kojem Republikanci imaju većinu, je večeras, utorak, poduzeo ključni korak prema financiranju savezne vlade nakon roka do kojeg je trenutni budžet trebao isteći, 14. ožujka.

Mjera kratkoročne potrošnje - također poznata kao rezolucija o kontinuitetu financiranja vlade, (CR) - usvojena je s 217 prema 213 glasova, pri čemu je jedan republikanac glasovao PROTIV, a jedan demokrat glasovao ZA. Mjera još mora proći republikanski većinski Senat da bi bila potpisana.

"Glasovanje protiv CR-a naštetit će američkom narodu i uništiti nevjerojatan zamah koji je predsjednik [Donald] Trump izgradio u proteklih 51 dan", izjavila je novinarima u utorak poslijepodne sekretar za medije Bijele kuće Karoline Leavitt.

Zakoni o izdvajanjima za budžet do kraja septembra 2025.moraju prijeći 60 glasova kako bi bili usvojeni i od strane Senata.

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson ugušio je neslaganje unutar vlastite stranke, Republikanaca, kako bi se usvojila mjera potrošnje. Rekao je novinarima u utorak da je rezolucija koja omogućava normalno financiranje vlade do kraja fiskalne godine (30 septembra), važan korak prema provedbi Trumpove agende iskorjenjivanja vladinog rasipanja i zlouporabe kroz Ministarstvo vladine učinkovitosti (DOGE).

“Omogućuje nam da krenemo naprijed s promjenama u veličini i opsegu savezne vlade. Trenutno se u Washingtonu događa seizmička promjena. Ovo je drugačiji trenutak od onog u kojem smo ikad bili. Revizija koju provodi Doge ( s Muskom na čelu op. ed.) do sada je pronašla i pokazala ogromne količine prijevare, rasipanja i zloupotreba,” rekao je Johnson. "Imamo Bijelu kuću koja je zapravo posvećena tome da nas vrati na fiskalno odgovoran kolosijek."

Neovisni promatrači i analitičari, međutim, kažu da DOGE preširoko do sada opisuje prijevare i zloupotrebe novca poreskih obveznika, tek kako bi stvorio podršku za velike rezove u saveznim programima i uredima.

Rezolucija o kontinuitetu rada vlade do 30 septembra, zastupnicima u Kongresu kupuje vrijeme da postignu kompromis o verzijama Senata i Zastupničkog doma o državnoj potrošnji, ključnom alatu za provedbu Trumpove agende unutarnje politike.