Linkovi

Top priča

Amerikancima za praznike prijeti i delta i omicron

Stanovnici New Yorka testiraju se na Covid 19, decembar 2021.

Amerikanci se suočavaju sa neizvjesnom prazničnom sezonom drugu godinu zaredom, s obzirom na to da veoma zarazni omicron soj koronavirusa prijeti da pogorša već alarmantan nagli rast slučajeva Covida 19.

Zdravstveni zvaničnici izražavaju duboku zabrinutost zbog rasta broja zaraženih i upozoravaju da bi bolnice - koje već pokušavaju da izađu na kraj sa posljedicama delte - mogle da budu pod ogromnim teretom ako dvije varijante zajedno izazovu novi talas pandemije.

U Maineu je u sredu registrovan rekordan broj hospitalizacija, dan nakon što je broj zaraženih koji su primljeni u bolnicu ponovo dostigao najviši nivo u Michiganu. U New Jerseyju je u četvrtak zabilježen najveći broj slučajeva od sredine januara.

Tokom proteklog mjeseca, broj novih slučajeva porastao je za gotovo 40 odsto na sedmodnevni prosjek od 121.000 novozaraženih dnevno, pokazuju podaci agencije Reuters.

Broj žrtava porastao je za 18 procenata od sredine novembra na 1.300 smrtnih slučajeva u prosjeku dnevno. Prošlog mjeseca, broj hospitalizacija porastao je za oko 45 odsto.

Vodeći američki epidemiolog, doktor Anthony Fauci, rekao je u četvrtak da će omicron uskoro biti dominantan soj.

"To smo vidjeli u Južnoafričkoj Republici, Velikoj Britaniji i apsolutno sam siguran da ćemo to videti ovdje relativno skoro", rekao je Fauci, koji će u četvrtak razgovarati sa predsjednikom Joeom Bidenom o reakciji vlade.

Anthony Fauci
Anthony Fauci

U Južnoafričkoj Republici, Britaniji i Danskoj, broj novih zaraza omicronom se udvostručuje svaka dva dana.

Prema preliminarnim podacima, omicron bi mogao da bude zarazniji od delte, ali je manje vjerovatno da izaziva teške oblike bolesti, mada se i dalje ne zna mnogo o novoj varijanti. Istraživanja sugerišu i da dvije doze vakcine pružaju znatno manju zaštitu protiv omicrona, ali "booster" doza znatno poboljšava delotvornost imunizacije.

U New Yorku, procenat pozitivnih na Covid 19 udvostručio se za tri dana, tweetovao je doktor Jay Varma​, savjetnik gradonačelnika Billa de Blasia.

"Nikada ovo nismo vidjeli u New Yorku", naveo je Varma i dodao da je jedino objašnjene to što omicron zaobilazi i prirodni i imunitet izazvan vakcinama.

Zbog novog rasta zaraženih, Amerikanci peispituju planove za putovanje tokom praznika drugu godinu zaredom. Eksperti navode da vakcinisani pojedinci mogu bezbjedno da putuju dok god nose maske i izbjegavaju nepotrebne rizike, kao što su velike grupe i okupljanja u zatvorenom prostoru.

U međuvremenu, kompanije odlažu planove da vrate zaposlene u kancelarije. Otkazano je i nekoliko utakmica NBA i NHL (hokejaške) lige. U NFL-u, gotovo 100 igrača je stavljeno na spisak rezervi zbog Covida.

Sjedinjene Države prve su u svijetu po dnevnom broju zaraženih. Od izbijanja pandemije, preminulo je više od 800.000 ljudi, a zaraženo 50 miliona. Omicron je registrovan u 36 američkih država.

See all News Updates of the Day

6 ubijenih i više od 20 ranjenih u pucnjavi na prazničnu paradu u Chicagu

USA-JULYFOURTH/SHOOTING

Pucnjava na paradi povodom Dana neovisnosti u predgrađu Chicaga poremetila je slavlje u ponedjeljak i dodatno uzdrmala naciju koja je već bila preplavljena nemirom zbog presuda visokog suda o pobačaju i oružju, kao i saslušanja o pobuni 6. siječnja.

Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Šest osoba je ubijeno, a 24 povrijeđeno u pucnjavi javila je agencija Reuters.

Zvaničnici Hajlend parka, bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je u toku potraga za osumnjičenim i da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)
Fireworks erupt in celebration of the Independence Day holiday over Citizens Bank Park after a baseball game between Philadelphia Phillies and St. Louis Cardinals, Sunday, July 3, 2022, in Philadelphia. (AP Photo/Laurence Kesterson)

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je, zahvaljujući konzervativnoj većini, pri kraju svog proteklog mandata donio nekoliko odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti jer su poništili odluke i pravila koji su bili na snazi dugo godina unazad.

Biden se obratio javnosti nakon petodnevne evropske turneje

Predsednik SAD Džo Bajden govori na konferenciji za novinare na samitu u Madridu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da je odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus "destabilizujuća", ali da ne utiče na američku poziciju u svijetu.

Biden je govorio na konferenciji za novinare na kraju petodnevne evropske turneje u okviru koje se sastao sa NATO saveznicima na samitu u Madridu i liderima G7 u Bavarskim Alpima, dok se Amerika i dalje suočava sa posljedicama prošlonedeljne odluke najviše sudske instance u zemlji, prenosi agencija AP.

"Amerika je u boljoj poziciji da bude svjetski lider nego ikada ranije. Međutim, jedna stvar koja je destabilizujuća je nečuveno ponašanje Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koji nije samo ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda, već i u suštini doveo u pitanje pravo na privatnost. Mogu da razumijem zašto su Amerikanci nezadovoljni onim što je uradio Vrhovni sud", poručio je Biden.

Takođe je naglasio da bi podržao izmjenu filibastera - procedure u Senatu prema kojoj je potrebno 60 glasova za usvajanje većine zakona - da bi se omogućilo usvajanje prijedloga o zaštiti prava na abortus na nacionalnom nivou prostom većinom. Međutim, demokrate nemaju dovoljno glasova u Senatu za to, navodi AP.

Bidenova administracija je na trodnevnom samitu između ostalog najavila da će dugoročno ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, objavljen je i dogovor sa Turskom kojim je otvoren put za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, te usvojen novi strateški koncept alijanse u kojem se navodi da je Rusija "direktna prijetnja", a kineska "politika prinude" izazov za interese Zapada.

"Mislim da svi možemo da se saglasimo da je ovo bio historijski samit NATO-a", rekao je Biden.

Takođe je podsjetio da je zapadna vojna alijansa posljednji put usvojila strateški koncept prije 12 godina, da je Rusija tada označena partnerom, dok se Kina nije pominjala. Dokument utvrđen na samitu je to promijenio.

"Svijet se mnogo promijenio od tada. Cilj ovog samita bio je da se jačaju naši savezi, rješavaju svjetski izazovi i prijetnje s kojima ćemo se suočiti u budućnosti", naglasio je američki predsjednik.

Biden je istakao i obaveze preuzete na sastanku G7, uključujući više ekonomske i vojne pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kao i oštrije sankcije protiv Moskve.

"Bićemo uz Ukrajinu, i alijansa će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno. Ne znam kako će se sve završiti, ali se neće okončati porazom Ukrajine u Ukrajini", zaključio je predsjednik SAD.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG