U gradu Juarez u Meksiku naoružani napadači ubili su prošlog vikenda 19 ljudi uključujući dvoje američkih državljana povezanih s američkim konzulatom u tom gradu, s druge strane granice od El Pasoa u Teksasu. Ubojstva Amerikanaca izazvala su bojazan da su meta meksičkih narko-kartela sada postali i američki državljani zbog pomoći Sjedinjenih Država vladi Meksika u borbi s organiziranim kriminalom.
U subotu su napadači slijedili dva automobila čiji su se putnici vraćali s proslave dječjeg rođendana u Juarezu. Dvije žrtve, dvoje vjenčanih Amerikanaca, napadnuti su ispred gradske vijećnice. Njihova beba pronađena je neozlijeđena u dječjoj sjedalici. Treća žrtva bio je meksički državljanin koji je radio za američki konzulat. On je ubijen na drugoj lokaciji. Ubojstva su postala uobičajena u Juarezu, gradu koji je u međunarodnim razmjerima postao poznat kao najopasnije mjesto van ratne zone. Ovo nije bio prvi napad na američke državljane ili ljude koji su radili za američke diplomatske misije. Scott Stewart, potpredsjednik privatne tvrtke Stratfor kaže da su nova ubojstva možda povezana s nedavnom američkom objavom planova o većoj suradnji s meksičkim organima reda.
"Vjerujemo da su ubojstva povezana s prošlomjesečnom objavom suradnje američke i meksičke vlade. Američka vlada najavila je upućivanje nekih ljudi u zajednički centar u Juarezu."
Stewart dodaje da je do ubojstava možda došlo zbog toga što se radilo o lakim metama. Američko državno tajništvo povuklo je svoje diplomatsko osoblje i njihove obitelji u meksičkim pograničnim gradovima dok nasilje bjesni u sjevernom dijelu Meksika. Ekspert za Meksiko, George Grayson, autor nove knjige „Meksiko: nasilje povezano s drogom ili propala država“, kaže da je to bio mudar potez.
"Pogranično područje svakako će postati još opasnije. Premda narko karteli do sada nisu napadali strance, svakako ne Amerikance, nikad se ne zna kad će se njihova taktika promijeniti."
Grayson koji predaje na virginijskom koledžu William and Mary, često putuje u Meksiko. On vjeruje da dio problema može biti u tome da meksička vojska gubi učinkovitost protiv financijski moćnih i teško naoružanih narko-kartela. Meksički predsjednik Felipe Calderon upotrebljava vojsku kao ključno sredstvo u ratu protiv narko-kartela od kada je preuzeo dužnost 2006. No meksički ustav ne dopušta korištenje vojske za obavljanje policijskih poslova i mnogi Meksikanci tuže se na zlostavljanja i kršenja ljudskih prava.
Američka vlada suočava se s pitanjem koliko duboko će se uključiti u operacije u Meksiku. Američki predsjednik Barack Obama osudio je ubojstva Amerikanaca i obećao da će nastaviti s američkim naporima za pomoć u razbijanju narko-kartela u Meksiku. Kako je rekao, odgovornost za to trebaju nositi i Meksiko i Sjedinjene Države.