Linkovi

Analize i istraživanja

Amerikanci pod stresom zbog predsjedničkih izbora 2020.

Trump supporters i and anti Trump protesters collide at a rally in New York City on Oct. 24, 2020.

Evo jedne stvari oko koje demokrate i republikanci mogu da se slože: Istresirani su. Naveliko. A američki predsjednički izbori 2020. su za to krivi.

"Ako se vijesti nastave, to mene, samo dok ih slušam, to me uznemirava i izaziva anksioznost toliko da se samo umotam i ne mogu da zaspim", kaže Betty Mattimore​, stručnjakinja za finansijske usluge iz Virginije koja podržava predsjednika Donalda Trumpa.

"Veoma visok nivo anksioznosti, loše spavanje... Izuzetno sam pod stresom", kaže Julie, advokatica iz Marylanda koja podržava bivšeg potpredsjednika Joe Bidena. "Toliko sam pod stresom da ne mogu čak ni da pričam o tome, niti da mislim o tome ili da čitam o tome".

Julie je zamolila Glas Amerike da ne koristi njeno prezime iz razloga privatnosti.

Većina američkih odraslih ljudi može se identifikovati sa Mattimore i Julie, sudeći po posljednjem izvještaju Američke psihološke asocijacije u kome se kaže da je 68 odsto odraslih u SAD vidjelo predsjedničke izbore kao značajan izvor stresa u svom životu.

Ta zabrinutost postoji na obje partijske strane, sa 76 podsto demokrata, 67 odsto republikanaca i 64 odsto nezavisnih koji osjećaju napetost.

Takođe, oko 77 odsto odraslih kaže da je zabrinuto za budućnost nacije.

"Mnogo je složenih i kombinovanih izazivača stresa koje ljudi trenutno registruju i na sve će, na ovaj ili onaj način, uticati ishod ovih izbora", kaže Vaile Wright​, klinička psihologinja i koautorica izvještaja o izbornom stresu.

"Stvari poput pristupa zdravstvenoj zaštiti, klimatskih promjena, pandemije, socijalnih nemira, masovnih pucnjava, sve ove stvari imaju zaista značajan nacionalni uticaj", dodaje Wright. "I ko god da je glavni, ili će ili neće identifikovati rješenja za ove izazivače stresa na nacionalnom nivou".

Udio odraslih Afroamerikanaca koji su pod stresom zbog izbora znatno je veći nego što je bio tokom posljednjih predsjedničkih izbora, skočivši sa 46 odsto u 2016. na 71 odsto ove godine. A vjerovatnije je da će odrasli sa hroničnim stanjem prijaviti izbore kao izvor stresa od onih koji nemaju neko hronično stanje.

A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia
A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia

Julie, pristalica Bidena, brine kako će se snaći ako Trump ponovo pobijedi. "Osjećam da su posljednji izbori bili takav šok", kaže ona. "I zemlja je od tada doživjela toliko previranja i gubitaka, ali i dalje se osjećam traumatizovano zbog toga. A ako se to ponovi, jednostavno ne znam, iskreno ni ne znam kako ću proći još četiri godine".

Neizvjesnost je glavni pokretač stresa.

"U situaciji smo bez presedana u kojoj je u ovom trenutku gotovo sve neizvjesno. Imamo predstojeće izbore na kojima, znate, imamo paralelne nivoe i prijevremeno glasanje, ali i glasanje putem pošte, tako da to pokreće veliku neizvjesnost", kaže Wright.

Glasanje poštom, izborne prevare i integritet izbora na umu su Brendana Mattimorea​, Bettyjinog muža, koji takođe podržava Trumpa.

"Veoma sam zabrinut i pod velikim stresom... Uvijek vjerujem da Amerikanci donose odluke i ove stvari obično uspijevaju, ali mislim da postoji ruka na skali", kaže Brendan, koji radi u budžetu i finansijama. "Previše je prostora za prevare i preliki je ulog na ovim izborima da bismo pomislili da ne postoje ljudi ili organizacije koji to žele iskoristiti i manipulisati procesom".

Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello
Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello

I za koga vjeruje da će stajati iza prevare?

"Mislim da će to više biti na demokratskoj strani", kaže on. "Moglo bi biti nekih problema na republikanskoj strani, ali jednostavno ne mislim da će to biti previše rašireno".

Prelazak sa liberalnije Istočne obale u konzervativnu srednjozapadnu državu Indijanu bilo je iskustvo koje je otvorilo oči za Bidenovu pristašu Adrienne LaBorwit​.

"Sad kad živim ovdje, razumijem kako je Trump izabran. Jer, dok sam živjela u (Washington) D.C., jednostavno, nisam razumjela, poput toga kako bi se on uopšte obratio bilo kome u ovoj zemlji", kaže LaBorwit​, koja se bavi poslovnim razvojem. "Mislim da su se jednostavno umorili od stare garde... što Joe Bidenu ne čini nikakvu uslugu to što je u Kongresu (već 36 godina)".

A sa tim novim uvidom dolazi i više napetosti.

"Sad sam shvatila", kaže LaBorwit​. "Dakle, mislim da to priznanje i razumijevanje samo povećava moju anksioznost".

U međuvremenu, Betty Mattimore, Trumpova pristalica, usredsređena je na ono što će se dogoditi nakon izbora.

"Zaista se nadam da zemlja može samo ići dalje. Sad kad se to kaže, mislim da će, u svakom slučaju... doći do nekakvog haosa nakon ovih izbora", kaže ona. "Osjećam da nikada zaista nismo prihvatili predsjednika Trumpa za predsjednika poslije 2016. Šta ako ponovo pobijedi? Hoće li biti još četiri godine postupka za opoziv?"

"Samo želim da političari vladaju", dodaje ona. "Želim da rade ono što bi trebalo da rade za zemlju, za porodice. Umorna sam od sve politike".

See all News Updates of the Day

Bivša sutkinja Vrhovnog suda osumnjičena za ubistvo predsjednika Haitija

Policija na ulicama Port-au-Prince poslije ubistva predsjednika Jovenela Moisea.

Policija Haitija objavila je da je među osumnjičenima za ubistvo predsjednika Jovenela Moisea i sutkinja Vrhovnog suda, za koju tvrde da se sastajala sa kolumbijskim plaćenicima koji su ga likvidirali.

Izdat je i nalog za hapšenje sutkinje Wendelle Coq-Thelot​, koja je inače smijenjena kada je Moise u februaru ove godine objavio da je protiv njega planiran državni udar.

Nije poznato gdje se osumnjičena sutkinja sada nalazi.

Kolumbijski plaćenici i dvojica Amerikanaca porijeklom sa Haitija, koji su uhapšeni poslije ubistva Moisea 7. jula, rekli su da su se sastajali sa sutkinjom Wendelle Coq-Thelot.

"Nekoliko njih je izjavilo da su bili u njenoj kući i policiji su dostavili dokumenta potpisana tokom tih sastanaka", rekla je portparolka policije Haitija Marie Michelle Verrier​.

Mnogo je otvorenih pitanja u vezi sa ubistvom predsjednika Haitija, između ostalih i kako su ubice uspjele da prođu obezbjeđenje u Moiseovoj kući.

Jedan od najviših zvaničnika Moiseove administracije uhapšen je pod sumnjom da je sarađivao sa ubicama.

Milioni Amerikanaca ponovo u riziku da ostanu bez krova nad glavom

Protest protiv izbacivanja u Marylandu, august 2020.

Milioni Amerikanaca ponovo su u opasnosti da ostanu bez krova nad glavom ukoliko ne mogu da plate kiriju, jer moratorijum kojim se stanodavcima zabranjuje da ih izbace na ulicu tokom pandemije ističe u subotu, a Kongres ga nije produžio.

Procjenjuje se da je ugroženo više od 3,6 miliona ljudi koji bi već od ponedjeljka mogli da završe na ulici ako ne mogu da plate kiriju.

Kada je postalo jasno da Kongres neće uspjeti da produži trajanje ovog moratorijuma, predsjednik Joe Biden apelovao je na vlasti saveznih država da preduzmu neophodne mjere i spriječe da ljudi ostanu na ulici.

"Države i lokalne vlasti treba iz svojih fondova da isplate stanodavce i one koji iznajmljuju stanove i spriječe izbacivanje", piše u saopštenju Bidena.

Vrhovni sud je ranije presudio da ovaj moratorijum može da ostane na snazi do 31. jula, a Bidenova administracija se na tu odluku nije žalila.

Međutim, Biden je u četvrtak pozvao Kongres da brzo usvoji produženje moratorijuma na izbacivanje, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi je zakazala glasanje za petak rano ujutru, ali poslije nekoliko sati pregovora, demokrate nisu uspjele da se dogovore i produže rok. Republikanci su se takođe usprotivili.

Kongres je ranije odobrio 47 milijardi dolara pomoći saveznim državama kako bi osigurale stanodavce i one koji iznajmljuju u vrijeme kada su mnogi ostali bez posla i novca. Međutim, predstavnici u Kongresu kažu da su savezne države jako sporo distribuirale taj novac i da je potrošeno samo tri milijarde dolara.

Prema podacima Sekretarijata za urbani razvoj, krajem marta je skoro 6,4 miliona domaćinstava kasnilo sa plaćanjem kirije, a početkom jula je 3,6 miliona ljudi reklo da bi u naredna dva mjeseca moglo da ostane bez krova nad glavom.

Izraelska kompanija NSO na udaru zbog softwarea korištenog za špijuniranje novinara i disidenata

Izraelska kompanija NSO na udaru zbog softwarea korištenog za špijuniranje novinara i disidenata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Republika Srpska protiv jedinstvenog COVID pasoša u BiH

Vakcinacija u Sarajevu, april 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nema jedinstvenu COVID potvrdu, jer njen entitet, Republika Srpska (RS), ne pristaje na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Edin Kučuković, koordinator sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove Ministarstva civilnih poslova BiH, koji kaže da predstavnici iz Republike Srpske smatraju da bi pristanak da COVID potvrde izdaje državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), predstavljao prenos nadležnosti entiteta na državu.

„Vrše se konsultacije, s obzirom da se radi o novoj stvari koju treba uspostaviti na nivou BiH. Oko bilo koje stvari koja treba da se uspostavi na nivou BiH kontinuirano imamo problema i to se smatra prenosom nadležnosti“, kaže Kučuković.

On pojašnjava da postoje najave da bi Evropska unija mogla uskoro primjeniti strožiju kontrolu digitalnih COVID potvrda koje sadrže informacije o imunizaciji, preležanoj bolesti i rezultatima testiranja.

„Bitno je da su oni jako precizno postavili sve te stvari i na nama je samo da to implementiramo. Na tome se radi, samo da se iznađe neki modus koji je svima prihvatljiv i koji bi bio onda implementiran kao tehničko rješenje“, kaže Kučuković.

Dogovor, pa dva mjeseca do potvrda

Kučuković upozorava da, iako građani BiH nemaju većih problema pri prelasku granice sa trenutno dostupnim ispravama, nužno je iznaći žurno rješenje, s obzirom da će ova isprava biti uslov za bezvizni režim, i ulaznica za veće društvene događaje.

„Radiće se o jednom dodatnom uslovu za bezvizni režim. Ovo je dodatna pretpostavka za omogućavanje slobode kretanja ljudima iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Također, bukvalno, ako budete htjeli ići na koncert, na neka dešavanja sa većim okupljanjima, pretpostavka uz kartu za događaj bit će i i ta potvrda“, ističe Kučuković.

Evropski certifikat COVID-19 službeno se koristi od 1. jula i omogućava slobodno kretanje između zemalja EU. Ovaj certifikat je dostupan i prepoznat od svih 27 država članica, plus Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Pravno gledano, svaka država u Evropi može slobodno da odluči hoće li prihvatiti turiste koji su primili druge vakcine osim četiri odobrene za upotrebu na kontinentu – BioNtech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Čemu se protivi zvanična Banja Luka?

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za Radio Slobodna Evropa kaže da ovaj bosanskohercegovački entitet ima svoje tijelo, Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje, koje je ovlašteno da potpisuje digitalne certificate.

„Mi ne prihvatamo činjenicu u okviru koje će biti, da tako kažemo, slanje i razmjena zdravstvenih podataka sa institucijama koje nemaju zakonsku nadležnost za takav dio posla, kao što je u ovom slučaju IDEEA“, kaže Šeranić.

Dodaje da je ovaj bh. entitet uradio dosta posla po pitanju priprema evidencija i izdavanja digitalnih COVID certifikata.

„Što se tiče zdravstvenih podataka, i uopšte prikupljanje registracije i evidencije zdravstvenih podataka, oni su u apsolutnoj nadležnosti Republike Srpske“, odlučan je Šeranić.

On dodaje da IDEEA u ovom procesu može imati svoje mjesto i da su u tom smjeru išli prijedlozi iz Republike Srpske prema Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja drugog bh. entiteta Federacije BiH.

„Mi smo kroz razgovore koje smo vodili predložili model rješenja kako i na koji način to može da se ispoštuje, a da ne diramo u nadležnosti koje su definisane samim Ustavom“, kaže Šeranić.

Ovaj prijedlog se trenutno razmatra na tehničkom nivou, dodaje Šeranić.

Šta kažu u Federaciji BiH?

Pomoćnik ministra zdravlja Federacije BiH, Goran Čerkez, za Radio Slobodna Evropa kaže da ovo ministarstvo daje punu podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jednistvenih COVID isprava.

„Distrikt Brčko i Federacija BiH su rekli da su saglasni, a iz Republike Srpske su rekli da će se naknadno konsultovati. Federacija je dakle uradila sve sa svoje strane što je u njenoj ingerenciji. Dali smo saglasnost i očekujemo od države da to uradi“, navodi Čerkez.

U ovom bosanskohercegovačkom entitetu, sastavljenom od deset kantona, masovna vakcinacije tek treba da krene.

Kakva se potvrda može dobiti?

Osobama koje su primile vakcinu protiv korona virusa izdaju se kartoni imunizacije, koje mogu koristiti prilikom prelaska granice i putovanja u zemlje koje to zahtijevaju prilikom ulaska, a QR kod, bar kod, kao digitalni oblik potvrde o vakcinaciji, za sada je dostupan samo u Kantonu Sarajevo.

„Certifikat koji je dostupan našim građanima je izrađen u skladu sa okvirnim smjernicama EU i isti se može provjeriti online u stvarnom vremenu, a da li će isti biti prihvaćen na graničnim prelazima kao validan dokument, zavisit će isključivo od odluke države u koju se putuje“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Zavoda navode da se ovaj certifikat izdaje i građanima koji su primili vakcine koje nisu zvanično odobrene od regulatorne agencije EU.

Regulatorna agencija EU nije odobrila vakcine ruskih i kineskih proizvođača. Odobrene su BioNTech/ Pfizer, Moderna, Vaxzevria, Janssen (Johnson & Johnson).

Zerina Mulabdić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, na zapadu BIH, za Radio Slobodna Evropa kaže da se vakcinisanim osobama u ovom kantonu ne izdaju potvrde.

„Daje se samo kartončić gdje se upiše prva i druga doza, te i te vakcine i serijski broj. Nemamo kodova, osim u dvije pošiljke AstraZeneca i kineskih vakcina koje su došle“, kaže Mulabdić i dodaje da se čeka rješenje ovog pitanja na državnom nivou.

Jasmina Brkić-Džambić, stručna saradnica za epidemiologiju u Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, navodi da u ovom kantonu svaka vakcinisana osoba dobije iskaznicu o imunizaciji.

„U nju su upisani osnovni podaci: ime, prezime, godište, matični broj, naziv ustanove u kojoj se osoba vakcinisala (pečat), te podaci o vakcinama, broj doze, datum vakcinacije, proizvođački naziv vakcine, proizvođač vakcine, serijski broj, te pečat i potpis ljekara koji je indicirao aplikaciju“, priča Brkić-Džambić za Radio Slobodna Evropa.

Naučnici: Vakcine spasile 50 miliona života, Covid-19 ugrožava budući napredak

Vakcinacija u Brazilu

Programi vakcinacije protiv nekih od najsmrtonosnijih bolesti u svijetu spasili su desetine miliona života tokom proteklih 20 godina, pokazuje novo istraživanje. Međutim, istraživači upozoravaju da pandemija koronavirusa ugrožava dalji napredak.

Naučnici iz Konzorcijuma za proučavanje uticaja vakcina (Vaccine Impact Modelling Consortium), koji finansiraju Gavi, Alijansa za vakcine, i Fondacija Bill i Melinda Gates proučavali su programe vakcinacije tokom protekle dvije decenije protiv deset zaraznih bolesti širom 112 zemalja sa niskim i srednjim prihodima.

Utvrdili su da su vakcine spasile oko 50 miliona života, uglavnom djece. Među bolestima koje su naučnici istraživali su boginje, hepatitis B, humani papiloma virus (HPV), žuta groznica, zapaljenje pluća, rubeola, rotavirus, bakterijski meningitis i encefalitis.

Istraživanje predstavlja najveću procjenu uticaja vakcina prije početka pandemije Covida-19.

Doktorica Katy Gaythorpe​, jedna od autorica izvještaja na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekla je za Glas Amerike da će uspjesi iz prethodne dvije decenije biiti ponovljeni ako programi vakcinacije mogu da se održe.

"Ako nastavimo sa vakcinacijama, prema našim projekcijama bi sprečili još 47 miliona smrtnih slučajeva što je ogroman broj. U ovom istraživanju smo željeli da pokažemo procjene za vakcinaciju prije pandemije Covida. I željeli smo da naglasimo dugoročne efekte i korist od vakcinacije u budućnosti", naglasila je Gaythorpe​.

Kampanje imunizacije imaju dodatne koristi van prevencije određenih bolesti.

"Na primjer, ako se ljudi ne razbolijevaju od bolesti koje vakcine mogu da spriječe, to znači da će zdravstveni sistem biti manje opterećen zbog tih infekcija, i da potencijalno mogu da liječe ljude koji pate od drugih stvari", poručila je Gaythorpe​.

Međutim, istraživači upozoravaju da je pandemija poremetila programe vakcinacije, što bi moglo da dovede do pada broja imunizovanih.

"Ne samo što su zdravstveni sistemi preopterećeni zato što možda liječe zaražene Covidom, već i ljudi možda odlažu imunizaciju zbog straha od zaraze koronavirusom", navodi Gaythorpe​.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je ranije ove godine pokrenula "agendu imunizacije za 2030 godine" da bi pomogla da programi vakcinacije obuhvate još više ljudi.

"To bi značilo da se za polovinu smanji broj djece koja nisu primila osnovne vakcine, kao i predstavljanje novih i vakcina koje se ne koriste dovoljno u zemljama sa malim i srednjim prihodima", rekla je u aprilu šefica Odsjeka za vakcine u WHO Kate O'Brien​.

Naučnici kažu da ogroman broj spašenih života pokazuje nevjerovatan napredak moderne medicine i važnost nastavka programa za vakcinaciju, uz borbu protiv pandemije Kovida.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG