Linkovi

Analize i istraživanja

Amerikanci pod stresom zbog predsjedničkih izbora 2020.

Trump supporters i and anti Trump protesters collide at a rally in New York City on Oct. 24, 2020.

Evo jedne stvari oko koje demokrate i republikanci mogu da se slože: Istresirani su. Naveliko. A američki predsjednički izbori 2020. su za to krivi.

"Ako se vijesti nastave, to mene, samo dok ih slušam, to me uznemirava i izaziva anksioznost toliko da se samo umotam i ne mogu da zaspim", kaže Betty Mattimore​, stručnjakinja za finansijske usluge iz Virginije koja podržava predsjednika Donalda Trumpa.

"Veoma visok nivo anksioznosti, loše spavanje... Izuzetno sam pod stresom", kaže Julie, advokatica iz Marylanda koja podržava bivšeg potpredsjednika Joe Bidena. "Toliko sam pod stresom da ne mogu čak ni da pričam o tome, niti da mislim o tome ili da čitam o tome".

Julie je zamolila Glas Amerike da ne koristi njeno prezime iz razloga privatnosti.

Većina američkih odraslih ljudi može se identifikovati sa Mattimore i Julie, sudeći po posljednjem izvještaju Američke psihološke asocijacije u kome se kaže da je 68 odsto odraslih u SAD vidjelo predsjedničke izbore kao značajan izvor stresa u svom životu.

Ta zabrinutost postoji na obje partijske strane, sa 76 podsto demokrata, 67 odsto republikanaca i 64 odsto nezavisnih koji osjećaju napetost.

Takođe, oko 77 odsto odraslih kaže da je zabrinuto za budućnost nacije.

"Mnogo je složenih i kombinovanih izazivača stresa koje ljudi trenutno registruju i na sve će, na ovaj ili onaj način, uticati ishod ovih izbora", kaže Vaile Wright​, klinička psihologinja i koautorica izvještaja o izbornom stresu.

"Stvari poput pristupa zdravstvenoj zaštiti, klimatskih promjena, pandemije, socijalnih nemira, masovnih pucnjava, sve ove stvari imaju zaista značajan nacionalni uticaj", dodaje Wright. "I ko god da je glavni, ili će ili neće identifikovati rješenja za ove izazivače stresa na nacionalnom nivou".

Udio odraslih Afroamerikanaca koji su pod stresom zbog izbora znatno je veći nego što je bio tokom posljednjih predsjedničkih izbora, skočivši sa 46 odsto u 2016. na 71 odsto ove godine. A vjerovatnije je da će odrasli sa hroničnim stanjem prijaviti izbore kao izvor stresa od onih koji nemaju neko hronično stanje.

A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia
A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia

Julie, pristalica Bidena, brine kako će se snaći ako Trump ponovo pobijedi. "Osjećam da su posljednji izbori bili takav šok", kaže ona. "I zemlja je od tada doživjela toliko previranja i gubitaka, ali i dalje se osjećam traumatizovano zbog toga. A ako se to ponovi, jednostavno ne znam, iskreno ni ne znam kako ću proći još četiri godine".

Neizvjesnost je glavni pokretač stresa.

"U situaciji smo bez presedana u kojoj je u ovom trenutku gotovo sve neizvjesno. Imamo predstojeće izbore na kojima, znate, imamo paralelne nivoe i prijevremeno glasanje, ali i glasanje putem pošte, tako da to pokreće veliku neizvjesnost", kaže Wright.

Glasanje poštom, izborne prevare i integritet izbora na umu su Brendana Mattimorea​, Bettyjinog muža, koji takođe podržava Trumpa.

"Veoma sam zabrinut i pod velikim stresom... Uvijek vjerujem da Amerikanci donose odluke i ove stvari obično uspijevaju, ali mislim da postoji ruka na skali", kaže Brendan, koji radi u budžetu i finansijama. "Previše je prostora za prevare i preliki je ulog na ovim izborima da bismo pomislili da ne postoje ljudi ili organizacije koji to žele iskoristiti i manipulisati procesom".

Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello
Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello

I za koga vjeruje da će stajati iza prevare?

"Mislim da će to više biti na demokratskoj strani", kaže on. "Moglo bi biti nekih problema na republikanskoj strani, ali jednostavno ne mislim da će to biti previše rašireno".

Prelazak sa liberalnije Istočne obale u konzervativnu srednjozapadnu državu Indijanu bilo je iskustvo koje je otvorilo oči za Bidenovu pristašu Adrienne LaBorwit​.

"Sad kad živim ovdje, razumijem kako je Trump izabran. Jer, dok sam živjela u (Washington) D.C., jednostavno, nisam razumjela, poput toga kako bi se on uopšte obratio bilo kome u ovoj zemlji", kaže LaBorwit​, koja se bavi poslovnim razvojem. "Mislim da su se jednostavno umorili od stare garde... što Joe Bidenu ne čini nikakvu uslugu to što je u Kongresu (već 36 godina)".

A sa tim novim uvidom dolazi i više napetosti.

"Sad sam shvatila", kaže LaBorwit​. "Dakle, mislim da to priznanje i razumijevanje samo povećava moju anksioznost".

U međuvremenu, Betty Mattimore, Trumpova pristalica, usredsređena je na ono što će se dogoditi nakon izbora.

"Zaista se nadam da zemlja može samo ići dalje. Sad kad se to kaže, mislim da će, u svakom slučaju... doći do nekakvog haosa nakon ovih izbora", kaže ona. "Osjećam da nikada zaista nismo prihvatili predsjednika Trumpa za predsjednika poslije 2016. Šta ako ponovo pobijedi? Hoće li biti još četiri godine postupka za opoziv?"

"Samo želim da političari vladaju", dodaje ona. "Želim da rade ono što bi trebalo da rade za zemlju, za porodice. Umorna sam od sve politike".

See all News Updates of the Day

Fauci brani obaveznu vakcinaciju protiv koronavirusa

Žena prima vakcinu protiv Covida u vakcinacionom centru u Houstonu, Teksas, 13. oktobar 2021.

Glavni medicinski savjetnik predsjednika SAD Joea Bidena u nedjelju je branio obaveznu vakcinaciju u borbi protiv koronavirusa, odbacujući primjedbe konzervativnih republikanskih guvernera da se time krši sloboda ljudi da kontrolišu svoju zdravstvenu zaštitu.

"Kada ste u javnoj zdravstvenoj krizi, ponekad neobične situacije zahtijevaju neobične radnje", rekao je doktor Anthony Fauci za Foks. "U ovom slučaju, to su stvari poput obaveza, bilo da su to maske ili vakcinacija".

"One su veoma važne", rekao je. "Ne živimo u vakuumu kao pojedinci. Živimo u društvu i društvo treba zaštititi. A to radite ne samo štiteći sebe, već i štiteći ljude oko sebe vakcinacijom."

Biden je naložio firmama širom Sjedinjenih Država sa 100 ili više zaposlenih da prisile svoje radnike da se vakcinišu ili često podvrgavaju testiranju na virus koji izaziva bolest Covid, iako će proći nekoliko nedjelja prije nego što njegove direktive stupe na snagu. Osim toga, Biden je naredio pripadnicima oružanih snaga zemlje i civilnim vladinim radnicima da se brže vakcinišu pod prijetnjom otpuštanja ako se ne pridržavaju naređenja.

Bidenovi nalozi izazvali su protivljenje nekih redovnih pripadnika vojne službe koji su odbili vakcinaciju i civilnih vladinih radnika koji su podnijeli tužbu protiv uvođenja takve obaveze.

Osim toga, nekoliko republikanskih guvernera država, na prvom mestu Greg Abbott u Teksasu i Ron DeSantis na Floridi, dva moguća republikanska predsjednička Bidenova protivnika 2024, napali su uvođenje obaveza. Obojica pokušavaju da blokiraju sve obaveze u svojim državama iako su neke velike firme i opštinski školski okruzi ignorisali direktive guvernera i nametnuli svoje zahtjeve za vakcinaciju ili masku za lice.

Zabranjujući uvođenje obaveza u svojoj državi, Abbott je prošle sedmice rekao da su Bidenova naređenja "još jedan primjer federalnog pretjerivanja" i ono što je okarakterisao kao "maltretiranje" privatnih firmi.

Fauci je odbio da kritikuje Abbotta lično zbog njegovog protivljenja bilo kojoj vladinoj ili privatnoj obaveznoj vakcinaciji u Teksasu, drugoj državi u državi po broju stanovnika u SAD.

Fauci je rekao: "Sa stanovišta javnog zdravlja, to je zaista žalosno, jer znamo koliko su vakcine efikasne u sprječavanju ne samo bolesti za pojedinca, već i za smanjenje dinamike infekcije u društvu."

"Podaci su vrlo, vrlo jasni", rekao je Fauci. "Pogledajte razliku između (broja) ljudi koji se vakcinišu i ljudi koji nisu vakcinisani, u slučajevima, u bolnicama i u smrti."

Broj novih slučajeva zaraze koronavirusom u SAD pao je na oko 84.000 dnevno, dnevno se bilježi oko 1.500 smrtnih slučajeva, a zdravstveni zvaničnici kažu da nevakcinisani ljudi predstavljaju ogroman dio žrtava u obje grupe.

"Što se više ljudi vakcinišemo, manja je vjerovatnoća da će doći do novog porasta dok ulazimo u zimu", rekao je Fauci.

Fauci je bio pod sve većim napadima konzervativaca koji tvrde da njihova sloboda kontrole nad svojom zdravstvenom zaštitom nadmašuje zabrinutost javnosti.

Upitan zašto je postao polarizirajuća figura, Fauci je odgovorio: "Ljudi koji su u teorijama zavjere, koji poriču stvarnost koja ih gleda pravo u oči, to su ljudi koji ne brinu posebno za mene. I to je razumljivo... ponekad istina postaje nezgodna za neke ljude".

Banda poznata po otmicama na Haitiju optužena za kidnapovanje misionara iz SAD

Pripadnici bezbjednosnih snaga Haitija, 17. oktobrar 2021.

Zloglasnu haićansku bandu poznatu po drskim otmicama i ubistvima policija je u nedjelju optužila za otmicu 17 misionara iz jedne američke organizacije. Vjeruje se da je među otetima i petero djece.

Pripadnici bande 400 Mawozo kidnapovala je grupu u Ganthieru, zajednici koja se nalazi istočno od glavnog grada Port-au-Prince, rekao je policijski inspektor Haitija Frantz Champagne za Associated Press.

Banda je optužena za kidnapovanje pet sveštenika i dvije časne sestre ranije ove godine na Haitiju.

Banda, čije ime u slobodnom prevodu znači "400 neiskusnih ljudi", kontroliše oblast Croix-des-Bouquets koja uključuje Ganthier, gdje vrše otmice ljudi i automobila i vrše iznude od vlasnika firmi, prema vlastima.

Organizacija Hrišćanski sveštenci za pomoć iz države Ohio saopštila je da se oteta grupa sastoji od 16 američkih građana i jednog Kanađanina, odnosno ukupno petero djece, sedam žena i pet muškaraca.

Organizacija je rekla da su bili na putovanju u posjeti sirotištu.

"Pridružite nam se u molitvi za one koji se drže kao taoce, otmičare i porodice, prijatelje i crkve pogođenih", navela je organizacija Hriščanski sveštenici za pomoć u saopštenju. "Kao organizacija, predajemo ovu situaciju Bogu i vjerujemo mu da će nas provesti do kraja".

U svom godišnjem izvještaju, organizacija je navela da se američko osoblje vratilo u svoju bazu na Haitiju nakon devetomjesečnog odsustva "zbog političkih nemira". U izvještaju se primećuje "neizvjesnost i poteškoće" koje proističu iz takve nestabilnosti.

Haiti se ponovo bori sa povećanjem broja otmica povezanih sa bandama, kojih je bilo manje posljednjih meseci, nakon što je predsjednik Jovenel Moïse smrtno pogođen 7. jula u svojoj privatnoj rezidenciji i nakon što je u zemljotresu jačine 7,2 stepena po Richterovoj skali u augustu poginulo više od 2.200 ljudi.

Prije skoro godinu dana, haićanska policija objavila je potjernicu za navodnim vođom bande, Wilsonom Josephom, po optužbama koje uključuju ubistvo, pokušaj ubistva, otmicu, krađu automobila i otmicu kamiona sa robom. On nosi nadimak "Lanm Sanjou", što u prevodu znači "smrt ne zna kog dana dolazi".

Joseph, od kog se nije mogao dobiti komentar, postavio je video zapise u kojima se detaljno opisuju navodni zločini koje je banda počinila posljednjih godina.

U jednom slučaju, kada je banda otvorila vatru na mali autobus sa nekoliko putnika i ubila dojenče, Wilson je rekao da to nije njihova greška jer je vozač autobusa odbio da stane. U novijem video snimku on se pojavljuje držeći bocu alkohola okružen teško naoružanim muškarcima. Još jedan video snimak iz juna prikazuje kako ljudi u crkvi bježe u subotu ujutro dok se oko crkve čuje pucnjava. Banda je optužena da je izvršila pretres područja i zapalila automobile.

Visoki američki zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da su Sjedinjene Države u kontaktu sa vlastima Haitija kako bi pokušale da riješe slučaj.

Hrišćanski sveštenici za pomoći našli su se pod lupom javnosti 2019. godine, kada je jedan od bivših radnika grupe sa sjedištem na Haitiju osuđen za seksualno zlostavljanje maloljetnika u državio Ohio. Jeriah Mast (40) služi devetogodišnju kaznu u zatvoru.

Tokom ročišta, sudija je rekao da mu je Mast rekao da je također maltretirao najmanje 30 dječaka na Haitiju u periodu od oko 15 godina, prema novinama Daily Record iz države Ohio.

Ta vjerska organizacija je u saopštenju od maja 2020. navela da je postigla vansudsko poravnanje sa žrtvama u vezi sa slučajem seksualnog zlostavljanja u haićanskoj zajednici Petit Goave i da je drugim žrtvama pružila ukupno 420.000 dolara restitucije i druge pomoći.

Usred velikog broja otmica, bande su tražile otkupnine u rasponu od nekoliko stotina dolara do više od milion dolara, prema vlastima.

Prošlog mjeseca, đakon je ubijen ispred crkve u glavnom gradu Port-au-Princeu, a njegova supruga kidnapovana - jedna od desetina ljudi koji su oteti posljednjih mjeseci.

Najmanje 328 otmica prijavljeno je Nacionalnoj policiji Haitija u prvih osam mjeseci 2021. godine, u poređenju sa ukupno 234 otmice za cijelu 2020. godinu, prema izvještaju koji je prošlog mjeseca objavila Integrisana kancelarija Ujedinjenih nacija na Haitiju poznata kao BINUH.

Bande su optužene za kidnapovanje učenika, ljekara, policajaca, putnika i drugih, kako su postale sve moćnije. U aprilu je čovjek koji je tvrdio da je vođa bande 400 Mawozo rekao jednoj radio stanici da su oni odgovorni za kidnapovanje pet sveštenika, dvije časne sestre i tri rođaka jednog od sveštenika tog mjeseca. Kasnije su pušteni.

Porast otmica i nasilja povezanog sa bandama primorao je Haićane da zaobilaze određena područja koja kontrolišu bande, dok se drugi jednostavno odlučuju da ostanu kod kuće, što zauzvrat znači manje novca za ljude poput Charlesa Pierrea, moto taksiste u Port-o-Prensu, koji od tog posla hrani nekoliko djece.

"Ljudi ne izlaze na ulice", rekao je on. "Ne možemo pronaći ljude za prevoz."

Za ponedjeljak je zakazan protest zbog nepostojanja bezbjednosti nacije.

Savjet bezbjednosti UN jednoglasno je u petak produžio političku misiju UN na Haitiju.

Otmica misionara dolazi samo nekoliko dana nakon što su visoki zvaničnici Sjedinjenih Država posjetili Haiti i obećali više sredstava za nacionalnu policiju Haitija, uključujući još 15 miliona dolara za pomoć u smanjenju nasilja bandi, zbog kog je ove godine raseljeno na hiljade Haićana koji sada žive u privremenim skloništima u sve nehigijenskim uslovima.

Među onima koji su se sastali sa šefom policije Haitija bila je Uzra Zeya, pomoćnica američkog državnog sekretara za civilnu bezbjednost, demokratiju i ljudska prava.

"Raspuštanje nasilnih grupa od vitalnog je značaja za stabilnost i bezbjednost građana Haitija", napisala je nedavno.

Kamala Harris putuje na Zapad, promoviše klimatsku strategiju administracije

Arhiv - Potpredsjednica SAD Kamala Harris.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris otputovaće u ponedjeljak na jezero Mead kako bi promovisala strategiju administracije predsjednika Joea Bidena u borbi sa klimatskom krizom i zatražila usvajanje velikog infrastrukturnog plana.

Vještački rezervoar u blizini turstičkog i kockarskog grada Las Vegasa, u Nevadi, glavni je izvor vode za sedam zapadnih države SAD i sjeverni Meksiko.

Kamalu Harris će lokalni, državni i federalni zvančnici obavijestiti o opadanju vodostaja na jezeru Mead, najvećem u SAD po zapremini, koje snabdijeva vodom za piće i električnom energijom više od 40 miliona ljudi širom regiona.

Vlada Sjedinjenih Država u augustu je proglasila prvu nestašicu vode u jezeru Mead, koja je opala rekordno nisko usljed višedecenijske suše u zapadnim Sjedinjenim Državama.

Nedostatak je primorao zvaničnike da za sljedeću godinu uvedu racionalizaciju vode u Nevadi, susjednoj državi Arizona i Meksiku.

Putovanjem na jezero Mead, Kamala Haris planira da promoviše zakon o ulaganju u infrastrukturu i radna mjesta vredan 550 hiljada milijardi dolara, u vezi sa koim je sporazum postignut ranije ove godine između predsjednika Joea Bidena i dvostranačke grupe senatora.

Investicija uključuje desetine hiljada milijardi dolara za jačanje nacionalne vodovodne infrastrukture i zaštitu zajednica od uticaja klimatskih promjena, uključujući dugotrajne toplotne talase i suše.

Infrastrukturni plan odobrio je američki Senat, ali je u zastoju u Predstavničkom domu zbog intenzivnih i sve ogorčenijih pregovora o finansiranju predsjednikovog plana za ulaganje, koji bi obezbjedio značajan podsticaj nacionalnoj mreži socijalne sigurnosti.

Neke informacije u ovom izvještaju potiču od agencije AP.

Šta znači povratak Kristofera Hila na Balkan?

Kristofer Hil, kandidat za ambasadora SAD u Srbiji (Foto: AFP/SABAH ARAR

“Ozbiljan je igrač, ekspert za Balkan ali i više od toga", tim riječima Kristofera Hila, iskusnog diplomatu nominovanog za funkciju ambasadora u Srbiji opisuje Danijel Frid - još jedan američki diplomatski predstavnik sa dugododišnjim stažom na Balkanu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Ambasadorska nominacija Kristofera Hila, savremenika brojnih kriza, u dijelu balkanske i međunarodne javnosti pokrenula je polemiku o razlozima i potencijalnom učinku veterana – u prošlosti angažovanom na okončanju rata u Bosni i Hercegovini, kao i tokom kosovske krize završene intervencijom dijela međunarodne zajednice 1999.

Sagovornici Glasa Amerike uvjeravaju da se radi o, kako ga označavaju, velikom imenu u diplomatskim krugovima - koji je tokom dugogodišnje karijere itekako dobro znao šta radi.

Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba: Daniel Frid o Kristoferu Hilu
Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba: Daniel Frid o Kristoferu Hilu

Diplomatska zvezda i veoma ozbiljna osoba. Dugo se znamo. Službovao je u Beogradu početkom osamdesetih godina prošlog veka tako da poznaje teren. To je dobra stvar zato što nedavno, iznenadno podizanje tenzija između Kosova i Srbije, sugeriše da bi situacija mogla da postane loša”, ukazuje za Glas Amerike Danijel Frid – viši saradnik u nevladinom Atlantskom savjetu i penzionisani diplomata sa dugogodišnjim iskustvom.

Hil, čija nominacija treba da bude potvrđena u Kongresu, tokom karijere je obavljao i funkciju pomoćnika državnog sekretara za istočnoazijska i pacifička pitanja. Predvodio je američku delegaciju tokom pregovora sa predstavnicima Sjeverne Koreje o nuklearnom razoružavanju 2003.

Radio je u Poljskoj, Južnoj Koreji i Iraku – gdje su Sjedinjene Države u to vrijeme imale vjerovatno najveću ambasadu na svijetu. Hil je direktno povezan sa predsjednikom Bajdenom i državnim sekretarom Blinkenom. Vjerovatno mu je lakši pristup do njih za razliku od drugih ambasadora. Mislim da to signalizira da su Amerikanci zainteresovani za postizanje pravih rješenja za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu”, uvjerava Danijel Server, profesor na vašingtonskom Univerzitetu Džons Hopkins i poznavalac balkanskih prilika.

"Ne šaljete izvanredne ljude u mjesta za koja niste zainteresovani. To je signal da smo veoma svjesni rizika na Zapadnom Balkanu. Ne mogu da kažem da se time signalizira namjera da se pokrene neki novi proces, ali znači da smo diplomatski spremni da to shvatimo ozbiljno", ocjenjuje Frid.

Političku tranziciju u američoj administraciji, nakon predsjedničkih izbora prošlog novembra, u dijelu balkanske javnosti propratile su spekulacije o mogućnostima promjene politike koju vodi prema području Zapadnog Balkana – konkretnije prema Srbiji, procesu dijaloga Beograda i Prištine i bosansko-hercegovačkom entitetu Republici Srpskoj.

U nekoliko navrata američki zvaničnici su uvjeravali će taj odnos ostati nepromijenjen i da Sjedinjene Države ostaju usredsređene podršci euroatlantskih integracija čitavog regiona.

Da li, međutim, Hilova nominacija singalizira novi pristup rješavanju pitanja na Balkanu gdje djeluje da se situacija pogoršava ili konkretnije prema Srbiji?

Šta god želimo da uradimo na Balkanu, Srbija je dio toga - na ispravnoj ili pogrešnoj strani. Radije bih da bude na ispravnoj, mada nije važno šta ja želim. To zavisi od Srbije i imati uticajnog diplomatu tamo znači da će biti poznato da ozbiljno shvatamo stvari. Najbolji scenario bi bio da se Srbija prisjeti svojih nekadašnjih evropskih aspiracija. Srbija koja pomaže da se pitanja na Balkanu riješe, a ne da bude agent Moskva ili nacionalizma - i da pogoršava stvari. Takva Srbija može da promijeni istoriju regiona”, precizirao je Frid koji je tokom karijere obavljao funkciju pomoćnika državnog sekretara i bio aktivno angažovan na Balkanu.

Danijel Server pak smatra da bi se moglo doći do izvjesnog zaoštravanja prema Beogradu u poređenju sa prethodnom američkom administracijom – za koju procjenjuje da je prema Srbiji imala nešto mekši stav.

Vladavina prava je preduslov za ekonomski razvoj i političko rešenje. Političke promjene na Kosovu doprinijele su agresivnijem naporu u ostvarivanju vladavine prava nego što je to slučaj u Beogradu. Gdje se vlast nije promijenila nekoliko godina. A znamo šta se dešava sa administracija koje vrše vlast duži niz godina. Postepeno postaju sve korumpiranije”, navodi za Glas Amerike Server.

Taj američki analitičar iznosi i stav da aktuelne prištinske vlasti nisu imale koristi od korupcije prethodnih godina i da nastoje da uvedu red u tom smislu.

Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija: Danijel Server
Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija: Danijel Server

"Dok njeni politički suparnici i dalje imaju koristi od koruptivnog ponašanja u Beogradu. Tamo nema agresivnijeg pristupa borbe protiv korupcije. Nema napora da se uspostavi nezavisno sudstvo. Nema slobodnih medija. I to su stvari koje će usporiti napredak Srbije ka Evropskoj uniji", podvlači Server.

Nezanemarljivo je i da dio javnosti u Srbiji ime Kristofera Hila povezuje sa administracijom bivšeg predsjednika Bila Klintona, na građani ne gledaju sa simpatijama i povezuju je sa godinama sankcija, izolacije i naposljetku NATO intervencijom na Kosovu.

Tome su prethodili neuspješni pregovori u Rambujeu u kojima je učestvovao – Krisofer Hil i njegova takozvana šatl diplomatija.

Kris Hil nije stvorio probleme. Stvorio ih je Slobodan Milošević i Srbi to znaju. Ne krivite Hila zato što je Milošević doveo do pogoršanja svega čega se dotakao. Ja se sjećam u moje vrijeme da je radikalan stav Kosovara bio Republika Kosovo. Sve što su željeli je da budu konstitutivna republika sa istim statusom kao Hrvatska. Nisu tražili nezavisnost. Ne krivite Krisa Hila za te odluke”, podcrtava Danijel Frid.

Daniijel Server, sa druge strane, dolazi sa naslijeđem saradnje među kojima su i ljudi poput bivšeg američkog predsjednika, ali i državne sekretarke Medlin Olbrajt.

To je njegova biografija – on dolazi iz tog miljea. Ali, istovremeno Americi je uvijek bilo lakše – što je dokazano u Dejtonu da zavrnu ruku prijateljima nego neistomišljenicima. Dakle, očekujem da će Amerikanci pritisnuti kosovske vlasti brojnim pitanjima od kojih je jedno i Zajednica opština sa srpskom većinom. Mislim da će podjednako pokušati da izvrše pritisak na prijatelje koliko i suparnike”, uvjerava Server profesor Škole naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džons Hopkins.

Nominaciju Hila propratile su i informacije o skraćivanju mandata aktuelnog američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija. Takav razvoj situacije podstakao je nedoumice o mogućem nezadovoljstvu u redovima američke administracije Godfrijevim angažmanom u Beogradu.

Danijel Server ukazuje da se takve stvari u diplomatiji dešavaju – ali i da, kako kaže, predstavljaju jasan signal.

Događa se nešto zbog čega Sjedinjene Države žele drugačiju vrstu ambasadora – a to je diplomata koji ima povjerenje državnog sekretara i predsjednika i pristup njima. Ne mislim da je aktuelni ambasador u nečemu pogriješio i da je kažnjen. Nadam se da će nakon ovoga dobiti dobar posao. Ovde se radi o postavljanju robusnijeg kadra. Eh sad, zašto su se odlučili za mjesto ambasadora u Beogradu, a ne specijalnog izaslanika – ni meni nije jasno. Ali, to vjerovatno govori o tome gdje misle da je potrebno uložiti veći pritisak”, zaključuje profesor Danijel Server u izjavi za Glas Amerike.

Danijel Frid ne očekuje da će Godfri biti brzo zamijenjen na položaju ambasadora, uz napomenu da proces potvrde nominacije "traje drugo".

"Siguran sam da će ambasador Godfri biti u Srbiji još neko vrijeme", smatra Danijel Frid.

Prema zvaničnoj proceduri, da bi najviši američki diplomatski predstavnik započeo misiju u nekoj zemlji, nominaciju Bijele kuće potrebno je da potvrdi Senat – gornji dom američkog Kongresa. Tome prethodi pretres u senatskom Odboru za spoljne poslove, a nakon toga i izjašnjavanje čitavog Senata.

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika

Gradačac: Neiskorištena bogata zaostavština nacionalnog spomenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG