Linkovi

Teme

Amerikanci pod stresom zbog predsjedničkih izbora 2020.

Trump supporters i and anti Trump protesters collide at a rally in New York City on Oct. 24, 2020.

Evo jedne stvari oko koje demokrate i republikanci mogu da se slože: Istresirani su. Naveliko. A američki predsjednički izbori 2020. su za to krivi.

"Ako se vijesti nastave, to mene, samo dok ih slušam, to me uznemirava i izaziva anksioznost toliko da se samo umotam i ne mogu da zaspim", kaže Betty Mattimore​, stručnjakinja za finansijske usluge iz Virginije koja podržava predsjednika Donalda Trumpa.

"Veoma visok nivo anksioznosti, loše spavanje... Izuzetno sam pod stresom", kaže Julie, advokatica iz Marylanda koja podržava bivšeg potpredsjednika Joe Bidena. "Toliko sam pod stresom da ne mogu čak ni da pričam o tome, niti da mislim o tome ili da čitam o tome".

Julie je zamolila Glas Amerike da ne koristi njeno prezime iz razloga privatnosti.

Većina američkih odraslih ljudi može se identifikovati sa Mattimore i Julie, sudeći po posljednjem izvještaju Američke psihološke asocijacije u kome se kaže da je 68 odsto odraslih u SAD vidjelo predsjedničke izbore kao značajan izvor stresa u svom životu.

Ta zabrinutost postoji na obje partijske strane, sa 76 podsto demokrata, 67 odsto republikanaca i 64 odsto nezavisnih koji osjećaju napetost.

Takođe, oko 77 odsto odraslih kaže da je zabrinuto za budućnost nacije.

"Mnogo je složenih i kombinovanih izazivača stresa koje ljudi trenutno registruju i na sve će, na ovaj ili onaj način, uticati ishod ovih izbora", kaže Vaile Wright​, klinička psihologinja i koautorica izvještaja o izbornom stresu.

"Stvari poput pristupa zdravstvenoj zaštiti, klimatskih promjena, pandemije, socijalnih nemira, masovnih pucnjava, sve ove stvari imaju zaista značajan nacionalni uticaj", dodaje Wright. "I ko god da je glavni, ili će ili neće identifikovati rješenja za ove izazivače stresa na nacionalnom nivou".

Udio odraslih Afroamerikanaca koji su pod stresom zbog izbora znatno je veći nego što je bio tokom posljednjih predsjedničkih izbora, skočivši sa 46 odsto u 2016. na 71 odsto ove godine. A vjerovatnije je da će odrasli sa hroničnim stanjem prijaviti izbore kao izvor stresa od onih koji nemaju neko hronično stanje.

A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia
A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia

Julie, pristalica Bidena, brine kako će se snaći ako Trump ponovo pobijedi. "Osjećam da su posljednji izbori bili takav šok", kaže ona. "I zemlja je od tada doživjela toliko previranja i gubitaka, ali i dalje se osjećam traumatizovano zbog toga. A ako se to ponovi, jednostavno ne znam, iskreno ni ne znam kako ću proći još četiri godine".

Neizvjesnost je glavni pokretač stresa.

"U situaciji smo bez presedana u kojoj je u ovom trenutku gotovo sve neizvjesno. Imamo predstojeće izbore na kojima, znate, imamo paralelne nivoe i prijevremeno glasanje, ali i glasanje putem pošte, tako da to pokreće veliku neizvjesnost", kaže Wright.

Glasanje poštom, izborne prevare i integritet izbora na umu su Brendana Mattimorea​, Bettyjinog muža, koji takođe podržava Trumpa.

"Veoma sam zabrinut i pod velikim stresom... Uvijek vjerujem da Amerikanci donose odluke i ove stvari obično uspijevaju, ali mislim da postoji ruka na skali", kaže Brendan, koji radi u budžetu i finansijama. "Previše je prostora za prevare i preliki je ulog na ovim izborima da bismo pomislili da ne postoje ljudi ili organizacije koji to žele iskoristiti i manipulisati procesom".

Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello
Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello

I za koga vjeruje da će stajati iza prevare?

"Mislim da će to više biti na demokratskoj strani", kaže on. "Moglo bi biti nekih problema na republikanskoj strani, ali jednostavno ne mislim da će to biti previše rašireno".

Prelazak sa liberalnije Istočne obale u konzervativnu srednjozapadnu državu Indijanu bilo je iskustvo koje je otvorilo oči za Bidenovu pristašu Adrienne LaBorwit​.

"Sad kad živim ovdje, razumijem kako je Trump izabran. Jer, dok sam živjela u (Washington) D.C., jednostavno, nisam razumjela, poput toga kako bi se on uopšte obratio bilo kome u ovoj zemlji", kaže LaBorwit​, koja se bavi poslovnim razvojem. "Mislim da su se jednostavno umorili od stare garde... što Joe Bidenu ne čini nikakvu uslugu to što je u Kongresu (već 36 godina)".

A sa tim novim uvidom dolazi i više napetosti.

"Sad sam shvatila", kaže LaBorwit​. "Dakle, mislim da to priznanje i razumijevanje samo povećava moju anksioznost".

U međuvremenu, Betty Mattimore, Trumpova pristalica, usredsređena je na ono što će se dogoditi nakon izbora.

"Zaista se nadam da zemlja može samo ići dalje. Sad kad se to kaže, mislim da će, u svakom slučaju... doći do nekakvog haosa nakon ovih izbora", kaže ona. "Osjećam da nikada zaista nismo prihvatili predsjednika Trumpa za predsjednika poslije 2016. Šta ako ponovo pobijedi? Hoće li biti još četiri godine postupka za opoziv?"

"Samo želim da političari vladaju", dodaje ona. "Želim da rade ono što bi trebalo da rade za zemlju, za porodice. Umorna sam od sve politike".

See all News Updates of the Day

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Blinken iz Kijeva pozvao Rusiju da povuče trupe sa granica sa Ukrajinom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki državni sekretar Antony Blinken, Kijev, 6. maj 2021.

Rusija treba da povuče trupe i okonča svoje "agresivne" akcije u Ukrajini, poručio je američki državni sekretar Antony Blinken u četvrtak, 6. maja, tokom posjete Kijevu i obećao da će povećati pomoć u oblasti bezbjednosti Ukrajini.

"Nastavićemo da jačamo naše partnerstvo u polju bezbjednosti i stalnu saradnju kako bismo bili sigurni da se Ukrajina može braniti od agresije", rekao je na konferenciji za medije sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Blinken, prvi visoki američki zvaničnik iz administracije predsjednika SAD Joea Bidena koji je posjetio Ukrajinu, pozvao je Rusiju da zaustavi "nepromišljene i agresivne akcije" protiv Kijeva, rekavši da je Moskva zadržala "značajne snage" u blizini granice.

"Snažno stojimo uz vas i očekujemo od Rusije da prestane sa bezobzirnim i agresivnim akcijama", rekao je Blinken.

"Svjesni smo da je Rusija povukla neke snage sa granice sa Ukrajinom, ali takođe vidimo da je značajan dio njih ostao", kazao je Blinken, prenosi agencija France Presse (AFP).

Rusija je prošlog mjeseca postavila, pa djelimično povukla 100.000 vojnika sa ukrajinskih granica, što je najveća mobilizacija otkad je Moskva zauzela većinsko rusko poluostrvo Krim 2014. godine kada je izbio rat na istoku Ukrajine, podsjeća AFP.

Sjedinjene Države od aneksije Krima pružaju ključnu pomoć Ukrajini, u sukobu koji je odnio više od 13.000 života.

Ove fiskalne godine SAD su za Ukrajinu izdvojile 408 miliona dolara pomoći za bezbjednost, a Blinken je rekao da je detaljno razgovarao sa ukrajinskim liderima o njihovim potrebama.

Zelenski zatražio jače prisustvo NATO

Predsjednik Ukrajine je pozvao NATO da pojača svoje prisustvo u regiji i pitao Sjedinjene Države da podrže Ukrajinu u pregovorima za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu tokom samita u junu, javlja agencija Reuters.

"Tražimo pomoć SAD kako bi započeli ovaj proces", prenosi agencija Reuters izjavu Zelenskog objavljenu nakon susreta sa Blinkenom.

Predsjednik Ukrajine je na konferenciji za medije prethodno rekao da je Rusija sa Krima povukla samo oko tri do tri i po hiljade vojnika, kao i da pokazuje snagu na Crnom moru. Međutim, naveo je, smanjila se upotreba snajpera, koja je bila glavni razlog velikog broja žrtava.

Zelenski je pozdravio podršku SAD, ali i naglasio da je Ukrajini "očajnički" potrebno više, jer je njegova zemlja i dalje pod ruskom vojnom prijetnjom.

"Mislimo da je smanjenje (ruskih trupa u blizini granice) sporo, stoga, možda i dalje postoji prijetnja. Niko ne želi ova iznenađenja", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

Podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine​

Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.
Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.

Prethodno je američki državni sekretar u razgovoru sa šefom diplomatije Ukrajine naglasio posvećenost SAD poštovanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine.

"Ovdje sam zapravo iz veoma jednostavnog razloga, koji je, da u ime predsjednika Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja, posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Ukrajine", rekao je Blinken prije sastanka sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, prenosi agencija France Presse (AFP).

Američki državni sekretar doputovao je u jednodnevnu posjetu Kijevu noseći poruku o značaju borbe protiv korupcije i snažnoj podršci Washingtona Ukrajini, u vrijeme povišenih tenzija sa Rusijom.

Blinken je na Twitteru 5. maja napisao da će posjeta "biti važna prilika da se razgovara o nastavku ruske agresije i da se naglasi potreba za održavanjem i tempa i usredsređenosti na reforme sa našim ukrajinskim partnerima".

Visoki diplomatski zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država će se 6. maja sastati i sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, članovima parlamenta i liderima nevladinih organizacija.

Zelenski je rekao da želi da čuje snažne signale Sjedinjenih Država koji podržavaju želju Ukrajine da se pridruži vojnom savezu NATO-a.

U izjavi koju je 5. maja objavio State Department o strateškom partnerstvu Kijeva i Washingtonane pominju se težnje Ukrajine ka NATO, ali piše da Sjedinjene Države nastavljaju da nadgledaju situaciju u vezi sa "ruskim agresivnim akcijama i retorikom koja cilja Ukrajinu".

Očekuje se da će se Ukrajina zalagati za veću vojnu pomoć Sjedinjenih Država. U saopštenju se napominje da su od 2014. godine Sjedinjene Države donirale Ukrajini više od 4,6 milijardi dolara ukupne pomoći.

U izjavi State Departmenta se također ponavlja stav SAD da su Donbas i Krim dio Ukrajine, poziva Rusiju da Ukrajini vrati punu kontrolu nad poluostrvom i radi u dobroj vjeri na okončanju sukoba na istoku Ukrajine.

Posjeta Blinkena ima za cilj da demonstrira "nepokolebljivu" podršku Washingtona dok se Ukrajina nosi sa ruskom podrškom separatista na istoku Ukrajine i nedavnim nagomilavanjem trupa duž njene granice, podsjeća Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Portparol State Departmenta Ned Price ove nedjelje je oštro kritikovao potez zamjene odbora državne kompanije Naftogaz u državnom vlasništvu, rekavši da "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšati svoju investicionu klimu".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, izvršnog direktora Naftogaza od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara.

Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog.

SAD su već uvele sankcije i proterale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG