Linkovi

Teme

Amerikanci pod stresom zbog predsjedničkih izbora 2020.

Trump supporters i and anti Trump protesters collide at a rally in New York City on Oct. 24, 2020.

Evo jedne stvari oko koje demokrate i republikanci mogu da se slože: Istresirani su. Naveliko. A američki predsjednički izbori 2020. su za to krivi.

"Ako se vijesti nastave, to mene, samo dok ih slušam, to me uznemirava i izaziva anksioznost toliko da se samo umotam i ne mogu da zaspim", kaže Betty Mattimore​, stručnjakinja za finansijske usluge iz Virginije koja podržava predsjednika Donalda Trumpa.

"Veoma visok nivo anksioznosti, loše spavanje... Izuzetno sam pod stresom", kaže Julie, advokatica iz Marylanda koja podržava bivšeg potpredsjednika Joe Bidena. "Toliko sam pod stresom da ne mogu čak ni da pričam o tome, niti da mislim o tome ili da čitam o tome".

Julie je zamolila Glas Amerike da ne koristi njeno prezime iz razloga privatnosti.

Većina američkih odraslih ljudi može se identifikovati sa Mattimore i Julie, sudeći po posljednjem izvještaju Američke psihološke asocijacije u kome se kaže da je 68 odsto odraslih u SAD vidjelo predsjedničke izbore kao značajan izvor stresa u svom životu.

Ta zabrinutost postoji na obje partijske strane, sa 76 podsto demokrata, 67 odsto republikanaca i 64 odsto nezavisnih koji osjećaju napetost.

Takođe, oko 77 odsto odraslih kaže da je zabrinuto za budućnost nacije.

"Mnogo je složenih i kombinovanih izazivača stresa koje ljudi trenutno registruju i na sve će, na ovaj ili onaj način, uticati ishod ovih izbora", kaže Vaile Wright​, klinička psihologinja i koautorica izvještaja o izbornom stresu.

"Stvari poput pristupa zdravstvenoj zaštiti, klimatskih promjena, pandemije, socijalnih nemira, masovnih pucnjava, sve ove stvari imaju zaista značajan nacionalni uticaj", dodaje Wright. "I ko god da je glavni, ili će ili neće identifikovati rješenja za ove izazivače stresa na nacionalnom nivou".

Udio odraslih Afroamerikanaca koji su pod stresom zbog izbora znatno je veći nego što je bio tokom posljednjih predsjedničkih izbora, skočivši sa 46 odsto u 2016. na 71 odsto ove godine. A vjerovatnije je da će odrasli sa hroničnim stanjem prijaviti izbore kao izvor stresa od onih koji nemaju neko hronično stanje.

A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia
A rally of Biden supporters in front of Eden Center in northern Virginia

Julie, pristalica Bidena, brine kako će se snaći ako Trump ponovo pobijedi. "Osjećam da su posljednji izbori bili takav šok", kaže ona. "I zemlja je od tada doživjela toliko previranja i gubitaka, ali i dalje se osjećam traumatizovano zbog toga. A ako se to ponovi, jednostavno ne znam, iskreno ni ne znam kako ću proći još četiri godine".

Neizvjesnost je glavni pokretač stresa.

"U situaciji smo bez presedana u kojoj je u ovom trenutku gotovo sve neizvjesno. Imamo predstojeće izbore na kojima, znate, imamo paralelne nivoe i prijevremeno glasanje, ali i glasanje putem pošte, tako da to pokreće veliku neizvjesnost", kaže Wright.

Glasanje poštom, izborne prevare i integritet izbora na umu su Brendana Mattimorea​, Bettyjinog muža, koji takođe podržava Trumpa.

"Veoma sam zabrinut i pod velikim stresom... Uvijek vjerujem da Amerikanci donose odluke i ove stvari obično uspijevaju, ali mislim da postoji ruka na skali", kaže Brendan, koji radi u budžetu i finansijama. "Previše je prostora za prevare i preliki je ulog na ovim izborima da bismo pomislili da ne postoje ljudi ili organizacije koji to žele iskoristiti i manipulisati procesom".

Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello
Supporters of U.S. President Donald Trump gather outside Perez Art Museum before his arrival for a town hall in Miami, Florida, U.S., October 15, 2020. REUTERS/Marco Bello

I za koga vjeruje da će stajati iza prevare?

"Mislim da će to više biti na demokratskoj strani", kaže on. "Moglo bi biti nekih problema na republikanskoj strani, ali jednostavno ne mislim da će to biti previše rašireno".

Prelazak sa liberalnije Istočne obale u konzervativnu srednjozapadnu državu Indijanu bilo je iskustvo koje je otvorilo oči za Bidenovu pristašu Adrienne LaBorwit​.

"Sad kad živim ovdje, razumijem kako je Trump izabran. Jer, dok sam živjela u (Washington) D.C., jednostavno, nisam razumjela, poput toga kako bi se on uopšte obratio bilo kome u ovoj zemlji", kaže LaBorwit​, koja se bavi poslovnim razvojem. "Mislim da su se jednostavno umorili od stare garde... što Joe Bidenu ne čini nikakvu uslugu to što je u Kongresu (već 36 godina)".

A sa tim novim uvidom dolazi i više napetosti.

"Sad sam shvatila", kaže LaBorwit​. "Dakle, mislim da to priznanje i razumijevanje samo povećava moju anksioznost".

U međuvremenu, Betty Mattimore, Trumpova pristalica, usredsređena je na ono što će se dogoditi nakon izbora.

"Zaista se nadam da zemlja može samo ići dalje. Sad kad se to kaže, mislim da će, u svakom slučaju... doći do nekakvog haosa nakon ovih izbora", kaže ona. "Osjećam da nikada zaista nismo prihvatili predsjednika Trumpa za predsjednika poslije 2016. Šta ako ponovo pobijedi? Hoće li biti još četiri godine postupka za opoziv?"

"Samo želim da političari vladaju", dodaje ona. "Želim da rade ono što bi trebalo da rade za zemlju, za porodice. Umorna sam od sve politike".

See all News Updates of the Day

Promjena odnosa SAD i Turske

Promjena odnosa SAD i Turske
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Bivša liderka Mjanmara izvedena pred sud, optužena za još dva djela

Medicals students display images of deposed Myanmar leader Aung San Suu Kyi during a street march in Mandalay, Myanmar. By midday, security forces had blocked the main road in downtown Mandalay to prevent the protesters from gathering.

Bivša liderka Mjanmara Aung San Su Ći (Aung San Suu Kyi), koju na tajnom mjestu drže vojne vlasti od vojnog puča prije mjesec dana, pojavila se u ponedjeljak 1. marta pred sudom preko video veze i izgleda dobrog zdravlja, rekao je njen advokat, prenosi Beta.

Aung San Su Ći, bivša šefica civilne vlade, optužena je za ilegalan uvoz toki-vokija i kršenje restrikcija vezanih za korona virus a prema njenom advokatu danas je optužena za još dva djela - kršenje zakona o telekomunikacijama i za "podsticanje javnih nereda".

Vojska je 75-godišnju Su Ći odmah poslije puča 1. februara zatvorila u njenoj rezidenciji u glavnom gradu Najpjidou, ali članovi njene Nacionalne lige za demokratiju sada više nisu sigurni gdje se ona nalazi.

Ako bude osuđena po ovim optužbama to bi moglo da obezbijedi legalnu osnovu da se spriječi da učestvuje na izborima koje je vojna hunta obećala da će biti održani za godinu dana.

U Jangonu, najvećem gradu u Mjanmaru i danas su se okupili prodemokratski demonstranti protiv vojne hunte i njihovog preuzimanja vlasti prije mjesec dana, uprkos izvještajima da su bezbjednosne snage ubile najmanje 18 ljudi u protestima širom zemlje prethodnog dana.

Demonstrante u Jangonu rastjerivala je policija suzavcem dok su pokušavali da se okupe na uobičajenom mjestu na centralnoj raskrsnici.

UN: Potrebno 4 milijarde dolara da se spriječi velika glad u Jemenu

ARHIVA - Majka dvogodišnjeg Ravija Avada u krilu za neuhranjene pacijente u bolnici al-Sabin u Sani, 13. februara 2021. Feb. 13, 2021.

Ujedinjene nacije će apelovati na donatore u ponedjeljak da sakupe skoro 4 milijarde dolara da bi se spriječila "najveća glad koju je svijet vidio u više decenija", a koja prijeti Jemenu ove godine. 

“Humanitarna situacija u Jemenu je na ivici provalije", nedavno je rekao novinarima generalni sekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok. "Nikada nije bilo gore, zemlja je, u suštini, u stanju kolapsa."

Više od šest godina rata između vlade predsjednika Abdu Rabu Mansura Hadija, koju podržava Saudijska Arabija, i pobunjenih Hutija na čijoj je strani Iran, dovelo je najsiromašniju zemlju Bliskog istoka na ivicu propasti.

Loukok kaže da je posebno zabrinut pošto su humanitarne agencije već morale da smanje ključne programe i zalihe u Jemenu budući da tokom 2020. nije sakupljeno dovoljno novca.

“Bez tih sredstava, mnogo više ljudi će umrijeti i to će biti katastrofalno za izglede za mir u zemlji", rekao je.

Žene dobijaju proteinske šejkove u krilu za neuhranjene pacijente u bolnici al-Sabin u Sani u Jemenu, 24. februara 2021.
Žene dobijaju proteinske šejkove u krilu za neuhranjene pacijente u bolnici al-Sabin u Sani u Jemenu, 24. februara 2021.

Jemen se krajem 2018. suočio sa mogućom gladi ali su donatori uspjeli da spriječe katastrofu. Danas, situacija je još teža. Oko 50.000 ljudi živi u uslovima stalnog gladovanja. Ujedinjene nacije traže 3,85 milijardi dolara da bi spriječile da ljudi ne umru od gladi.

Mark Loukok kaže da to možda zvuči kao velika cifra, ali je samo djelić od hiljada milijardi dolara koje su bogate zemlje potrošile na pakete ekonomske pomoći zbog COVID19, bolesti koju izaziva koronavirus.

On se posebno nada da će Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt dati značajne donacije kao što je bio slučaj 2018. i 2019.

Predstavnik UN ističe da građani Jemena nisu gladni zbog nedostatka hrane - koje ima dovoljno na pijacama i u prodavnicama - već su izglednjeli jer poslije godina rata i ekonomskog kolapsa više ne mogu da je priušte.

“Glad je, u današnje vrijeme, izbor moćnih ljudi u odnosu na nemoćne ljude", kaže Loukok. "Glad može da postoji samo kao rezultat aktivnih odluka moćnih ljudi i svi to znaju i niko ne želi da bude posramljen da je donio tu odluku."

On je pozvao sve strane da prestanu sa ratovanjem, dodajući da je očigledno da se ništa nije postiglo na taj način.

Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog savjeta za izbjeglice ove nedjelje je u posjeti Jemenu. U telefonskom razgovoru za Glas Amerike iz pokrajine Hadžah, blizu saudijske granice, koju drže Hutiji, rekao je da su hiljade raseljenih porodica pobjegle iz drugih dijelova Jemena u to područje i da jedva preživljavaju. To je jedna od provincija u kojima neki ljudi već žive u stanju gladi.

Egeland kaže da mnoge porodice žive u "užasnim uslovima", u kućama od blata i kamenja koje su sami sagradili. Malo hrane koju imaju - uključujući ono što pronađu na lokalnom đubrištu - podgrijavaju paleći plastiku. Prije toga su bili relativno zbrinuti dok UN i partnerske agencije, kao što je Norveški savjet za izbjeglice, nisu doživele manjak u buždetu i mnoge isporuke su smanjene na pola.

“Za mnoge, to je bio početak gladi", kazao je Egeland.

U jedinoj bonlici u Hadži sa odjeljenjem za neuhranjene pacijente, Egeland je razgovarao sa majkom devetogodišnje devojčice.

“Vidjeli smo dijete koje izgleda kao da ima 4 godine, ali zapravo ima 9, i ne može da hoda jer dugo, dugo, nije jela pravu hranu", rekao je.

Njena majka kaže da je rodila 15 djece ali da je šestoro preminulo od neuhranjenosti i bolesti. Ispričala je Egelandu da su bili relativno u redu dok su dobijali pune isporuke hrane i pomoći, ali kada je pomoć smanjena početkom 2020, zdravlje porodice je počelo da se urušava.

Dobra vijest je da djeca mogu da se relativno brzo oporave od neuhranjenosti, uz odgovarajući tretman, i - ako im se pomogne dovoljno rano - mogu da izbjegnu trajnja oštećenja.

“Situacija nije beznadežna", poručio je Egeland.

Iran odbio obnavljanje nuklearnih razgovora sa SAD

Arhiva - Ministar inostranih poslova Irana Muhamed Džavad Zarif, 27. januara 2020.

Iran je u nedjelju odbacio održavanje neformalnog sastanka sa Sjedinjenim Državama i tri evropske sile o oživljavanju sporazuma iz 2015. koji je ograničavao teheranski program nuklearnog razvoja sa ciljem da ga spriječi u razvoju nuklearnog oružja.

Teheran je saopštio da prije održavanja razgovora nova američka administracija predsjednika Džoa Bajdena prvo mora da ukine jednostrane ekonomske sankcije SAD protiv Irana.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da "uzimajući u obzir nedavne akcije i izjave" SAD, Britanije, Francuske i Njemačke, "Iran ne smatra da je vrijeme za održavanje neformalnog sastanka sa tim zemljama", koji je predložio šef diplomatije Evropske unije.

Iran je saopštio da njegov nuklearni program ima miroljubivu namjenu.

Portparol Bijele kuće odgovorio je u nedjjelju izrazivši "razočaranje" odgovorom Irana, ali je rekao da su Sjedinjene Države spremne da se "ponovno uključe u značajnu diplomatiju kako bi postigle uzajamno vraćanje u skladu sa obavezama JCPOA", što je skraćenica zvaničnog naziva iranskog nuklearnog sporazuma - Zajednički sveobuhvatni plan akcije.

Vašington će se konsultovati sa ostale četiri stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija - Velikom Britanijom, Kinom, Francuskom i Rusijom - plus Njemačkom, o najboljem putu naprijed, rekao je portparol.

Bivši američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz nuklearnog sporazuma, ali je Bajden tokom predsjedničke kampanje protiv Trumpa i otkako je preuzeo dužnost rekao da želi da se pridruži tom paktu koji uključuje i Rusiju i Kinu.

SAD su takođe otvorile razgovore sa Iranom o sudbini najmanje pet američkih talaca koje drži Teheran.

U isto vrijeme, Bajden je izvršio vojni pritisak na Iran, naređujući vazdušne napade prošle nedjelje na zgrade u Siriji za koje Ministarstvo odbrane kaže da su ih koristile milicije koje podržava Iran.

SAD su saopštile da su raketni napadi bili odmazda za raketne napade na američke ciljeve u susjednom Iraku.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštila je u petak da su u napadima u Siriji ubijena najmanje 22 pripadnika milicije, iako Pentagon nije potvrdio taj broj.

Vazdušni napadi SAD na ciljeve u Siriji

Mapa Sirije

Američki predsjednik Joe Biden naredio je u četvrtak da se izvrše vazdušni napadi u istočnoj Siriji. Prema saopštenju Pentagona, gađana je infrastruktura ekstremističkih grupa koje podržava Iran, a akcija je izvedena u odgovor na nedavne raketne napade na američke ciljeve u Iraku.

Vazdušni napadi, o kojima je vijest prvo objavila agencija Reuters, po svemu sudeći su bili ograničenog obima, što smanjuje rizik od eskalacije. To je prva američka vojna akcija od kada je Biden postao predsjednik.

Bidenova odluka da SAD izvrše udare samo u Siriji, a ne i u Iraku, bar za sada, takođe daje vrijeme iračkoj vladi da sprovede sopstvenu istragu napada 15. februara u kojem su ranjeni Amerikanci.

"Prema direktivi predsednika Bidena, američke vojne snage su večeras izvršile vazdušne udare na infrastrukturu koju koriste ekstremističke grupe koje podržava Iran u istočnoj Siriji", saopštio je portparol Pentagona John Kirby.

"Predsjednik Biden će reagovati da zaštiti američko i koaliciono osoblje. U isto vrijeme, postupili smo na promišljeni način čiji je cilj - deeskalacija stanja u istočnoj Siriji i Iraku", rekao je Kirby.

On je dodao da je u napadima uništeno više objekata kod jednog graničnog punkta, koje koristi nekoliko militantnih grupa koje podržava Iran, uključujući Kataib Hezbolah (KH) i Kataib Sajid al-Šuhada (KSS).

Jedan američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Reuters da je odluka da se izvrše napadi trebalo da pošalje signal da, dok SAD žele da kazne ekstremističke grupe, Washington ne želi da situacija preraste u širi konflikt. Taj zvaničnik je rekao da je Bidenu predstavljeno više opcija, i da je izabrana jedna od onih najviše ograničenog obima.

Još nije poznato kolika je šteta nanijeta i da li je bilo žrtava u američkoj akciji. Američka vojska je u posljednjih nekoliko godina nekoliko puta izvršila udare iz odmazde za prethodne napade na američke vojnike.

Raketni napadi na američke položaje u Iraku izvršeni su u trenutku dok Washington i Teheran traže način da se vrate nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, koji je napustio bivši predsjednik Donald Trump.

Još nije jasno na koji bi način američki napadi u Siriji mogli da utiču na pokušaje da se Iran privoli da se vrati pregovorima o poštovanju odredbi nuklearnog sporazuma.

U napadu 15. februara, rakete su pogodile američku vojnu bazu kod međunarodnog aerodroma Erdil, u kurdskom regionu, pri čemu je poginuo jedan strani državljanin koji je radio pod ugovorm za američku vojsku, a ranjeno nekoliko Amerikanaca, kontraktora, i jedan američki vojnik. U drugom raketnom napadu gađana je baza sa američkim vojnicima sjeverno od Bagdada, a povrijeđen je bar jedan radnik američke vlade. Projektili su pogodili zelenu zonu u Bagdadu, gdje se nalazi ambasada SAD i druge diplomatske misije.

Ranije ove nedjelje, grupa Kataib Hezbolah, jedna od glavnih iračkih ekstremističkih grupa povezanih sa Iranom, demantovala je da je imala bilo kakvu ulogu u tim raketnim napadima.

Neki zapadni i irački zvaničnici kažu da napade, za koje odgovornost često preuzmu malo poznate grupe, vrše ekstremisti povezani sa Kataib Hezbolahom, i da je to način za iranske saveznike da napadaju američke vojnike, a da izbjegnu odgovornost. Od kraja 2019, SAD su izvršile nekoliko udara na grupu Kataib Hezbolah u Iraku i Siriji, kao odgovor na ponekad smrtonosne raketne napade na američke vojnike.

Za vrijeme Trumpove administracije, napadi i kontranapadi su dovodili do jačanja tenzija, koje su kulminirale američkim ubistvom iranskog vojnog lidera Kasema Sulejmanija i iranski napadom balističkim raketama na američke vojnike u Iraku prošle godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG