Zvanična Ankara je osudila sankcija kao "ozbiljnu grešku" pozivajući Washington da preispita svoju "nepravednu odluku."
Sankcije su uvedene Direkciji za industriju odbrane (SBB), njenom predsjedniku Ismailu Demiru i još trojici zaposlenih.
Među restriktivnim mjerama su zabrana izdavanja bilo kakvih dozvola za izvoz u SAD, zamrzavanje sredstava i nemogućnost dobijanja viza za Demira i trojici zaposlenih u SBB-u.
Iako uperene protiv jedne kompanije, nove sankcije SAD prete da naškode turskoj ekonomiji u vreme dvocifrene inflacije i usporavanja ekonomskog napretka usljed pandemije virusa korona, ocjenjuju analitičari.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je retorika sankcija uznemirujuća i da od SAD, koje su saveznik Ankare u NATO-u, ne očekuju sankcije već podršku u borbi protiv terorističkih organizacija i drugih oružanih grupa koje imaju planove u regionu.
Visoki američki zvaničnik je izjavio da nabavka sistema "S-400" od Rusije i odbijanje Ankare da promijeni odluku – nije ostavilo Washingtonu drugu mogućnost nego da uvede sankcije.
Turska ja najavila ruski protivvazdušni sistem sredinom 2019. ističući da ne predstavlja opasnost po njene saveznike u NATO-u. Međutim, Washington je dugo prijetio sankcijama i prošle godine je uklonio Tursku iz programa razvoja i korištenje borbenih aviona F-35.
Igrnorišući prijedloge savjetnika, predsjednik SAD Donald Trump je dugo odbijao uvođenje kaznenih mjera Turskoj do prije nekoliko dana kada je dao zeleno svjetlo, navodi izvor dobro upoznat sa ovim slučajem.
"SAD su jasno predočile Turskoj na najvišem nivou i u mnoštvo prilika da će njena nabavka sistema ‘S-400’ ugroziti bezbjednost američke vojne tehnologije i osoblja i omogućiti znatne fondove za ruski odbrambeni sektor," kazao je američki državni sekretar Mike Pompeo.
Chrispoher Fork, pomoćnik američkog državnog sekretara za međunarodnu bezbjednost, kazao je novinarima da je Washington težio da se pronađe rješenje, ali je Ankara to odbila.
"Ovo nije koji smo lako preduzeli ili svakako brzo," dodao je on.
Ovaj potez Trumpove administracije pri kraju njenog mandata vjerovatno će opterećivati odnose Ankare sa novoizabranim predsjednikom SAD Joe Bidenom, kada preuzme dužnost u januaru.
