Najvažnije
Otkriven prvi slučaj zaraze omicron varijantom u Sjedinjenim Državama

Američki zdravstveni zvaničnici kažu da je prvi slučaj omicronske varijante koronavirusa otkriven u Kaliforniji. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da se oboljela osoba vratila u SAD iz Južne Afrike 22. novembra.
Doktor Anthony Fauci je rekao da je osoba bila pozitivna 29. novembra i da se nalazi u samoizolaciji. Naveo je da su svi bliski kontakti do sada bili negativni prilikom testiranja.
Fauci je rekao i da je oboljeli bio potpuno vakcinisan, sa blagim simptomima i da njegovo stanje ide na bolje.
Oktrivanje prvog slučaja novog soja Covida dolazi u trenutku dok se administracija američkog predsjednika Joea Bidena priprema da uvede strožije zahtjeve za testiranje putnika koji u Sjedinjene Države stižu iz inostranstva, kao vid napora da se sputa širenje novog soja koronavirusa - omicrona.
Prema informacijama koje su objavili mediji, američka administracija će zahtijevati od putnika koji dolaze u Sjedinjene Države da se testiraju na koronavirus – bez obzira na to da li su vakcinisani ili ne.
Također, razmatra se i mogućnost obavezne sa samoizolacije u trajanju od sedam dana od njihovog ulaska u zemlju i testiraju se u roku od tri do pet dana dolaska u Sjedinjene Države. Kako je ukazano, predložena pravila primjenjivala bi se i na američke državljane koji se vraćaju iz inostranstva.
Sjedinjene Države nalaze se među zemljama koje su uvele ograničenja u vezi sa putovanjima ili čak i potpune zabrane putnicima, otkako je novi soj Covida 19 prošle sedmice otkriven u Južnoj Africi.
Japanske vlasti su objavile da će od međunarodnih avio-prevoznika zatražiti obustavu rezervacija letova u tu zemlju do kraja decembra, što je jedan od odgovora na pojavu novog soja virusa koji se širi. U Tokiju su, za sada, potvrđena dva slučaja oboljevanja od omicron varijante koronavirusa.
Takođe, Japan će od četvrtka zabranjivati ulazak u zemlju stranim državljanima koji su boravili u južnoafričkim državama.
Saudijska Arabija i Nigerija posljednje su u nizu zemalja koje su prijavile slučajeve novog soja Covida, čime je broj država u kojima je registrovan omicron povećan na 22.
U međuvremenu, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je preporuku da građani, koji nisu u potpunosti vakcinisani za koje postiji bojazan da ozbiljno obole ili se pak suoče sa smrtnim ishodom ukoliko se zaraze Covidom 19, treba da odlože putovanja u područja u kojima se virus ubrzano širi.
WHO upozorava i da zabrane putovanja mogu, kako je precizirala ta organizacija, štetno uticati na globalne zdravstvene napore tokom pandemije i destimuliše države da razmjenjuju i dijele važne informacije.
Također, zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija upozorila je da zabrane putovanja koje su uvele pojedine zemlje neće spriječiti globalno širenje novog soja Covida 19, već će dodatno opteretiti ljudske živote.
Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP, Reuters i AFP.
See all News Updates of the Day
U srijedu druga republikanska predsjednička debata
U srijedu, republikanski predsjednički kandidati će održati svoju drugu debatu. Lokacija debate podsjeća na poglede jednog bivšeg predsjednika koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
Sud u New Yorku: Trump i njegova kompanija godinama obmanjivali banke i osiguravajuća društva

Sudija u Njujorku u utorak je presudio da je Donald Trump godinama varao dok je gradio imperiju nekretnina koja ga je katapultirala do slave i Bijele kuće.
Sudija Artur Engoron, odlučujući u građanskoj parnici koju je pokrenula njujorška državna tužiteljka Leticija Džejms, utvrdio je da su bivši predsjednik i njegova kompanija obmanjivali banke, osiguravajuća društva i druge tako što su masovno precjenjivali njegovu imovinu i preuveličavali njegovu neto vrijednost na papirima korištenim za sklapanje poslova i obezbjeđivanje kredita.
Engoron je naredio da se neke od Trumpovih poslovnih dozvola ukinu, što im je otežalo ili onemogućilo poslovanje u Njujorku, i rekao je da će nezavisni posmatrač nastaviti da nadgleda poslovanje kompanije bivšeg predsjednika Amerike.
Trumpov advokat Kristofer Kise rekao je da namjeravaju da ulože žalbu na odluku, nazivajući je „greškom pravosudnog sistema“ i „potpuno suprotnu činjenicama i važećem zakonu“.
„Odlukom nastoji da se nacionalizuje jedna od najuspješnijih korporativnih imperija u SAD i preuzme kontrolu nad privatnom imovinom, a istovremeno se priznaje da nema dokaza o neispunjenju obaveza, kršenju, kašnjenju u plaćanju ili bilo kojoj pritužbi o šteti“, rekao je Kise.
Trump je tvrdio da nije učinio ništa loše. Njegov sin Erik rekao je da je Engoronova presuda „pokušaj da uništi njegovog oca i izbaci ga iz Njujorka“.
„Danas sam izgubio svaku vjeru u pravni sistem Njujorka“, napisao je na društvenoj mreži X Erik Tramp, izvršni direktor Trump organizacije i tuženi u predmetu. „Nikada ranije nisam vidio kod sudije takvu mržnju prema jednoj osobi – koordiniran napor sa državnim tužiocem da se uništi čovjekov život, okruženje i dostignuća”.
Engoronova odluka, nekoliko dana prije početka suđenja bez porote po tužbi Džejms, najsnažnije je do sada odbacivanje Trumpovog pažljivo oblikovanog imidža bogatog i oštroumnog magnata za nekretnine koji je postao politički moćnik.
Osim pukog hvalisanja bogatstvom, Trump, njegova kompanija i ključni rukovodioci su više puta lagali o njima u godišnjim finansijskim izvještajima, ubirajući nagrade kao što su povoljni uslovi zajma i niži troškovi osiguranja, otkrio je Engoron.
Ta taktika je prešla granicu i predstavlja kršenje zakona, rekao je sudija, odbacivši Trumpovu tvrdnju da ga je odricanje od odgovornosti u finansijskim izvještajima oslobodilo bilo kakvog krivičnog djela.
„U svijetu optuženih: regulisani stanovi za iznajmljivanje vrijede isto kao i neregulisani stanovi; ograničeno zemljište vrijedi koliko i neograničeno zemljište; ograničenja mogu da ispare. Odricanje od odgovornosti jedne strane koja prebacuje odgovornost na drugu stranu oslobađa laži druge strane", napisao je Engoron u presudi na 35 stranica. "To je svijet fantazije, a ne stvarni svijet."
Tužioci na Menhetnu su razmatrali mogućnost podizanja krivične prijave zbog istog ponašanja, ali su odbili da to učine, ostavljajući Džejms da tuži Trampa i traži kazne čiji je cilj da naruše njegovu i sposobnost njegove porodice da posluje u državi.
Engoronova presuda po kratkom postupku, rješava ključnu tvrdnju u tužbi Džejms, ali nekoliko drugih ostaje. On će odlučiti o tim tvrdnjama i zahtjevu Džejms za kaznu od 250 miliona dolara na suđenju koje počinje 2. oktobra. Trumpovi advokati zatražili su od žalbenog suda privremeno odlaganje.
„Danas je sudija presudio u našu korist i utvrdio da su Donald Trump i njegova kompanija godinama vršili finansijsku prevaru“, izjavila je Džejms u izjavi. „Radujemo se predstavljanju ostatka našeg slučaja na suđenju“.
Trumpovi advokati su tražili od sudije da odbaci slučaj.
Tvrdili su da Džejms nije zakonski dozvoljeno da podnese tužbu jer nije bilo dokaza da je javnost oštećena Trumpovim postupcima. Oni su takođe tvrdili da su mnogi navodi u tužbi zastarjeli.
Engoron je, napominjući da je te argumente "izričito odbacio" ranije u slučaju, izjednačio sa zapletom filma "Dan mrmota". On je kaznio pet advokata odbrane po 7.500 dolara zbog „ ponavljanja neozbiljnih argumenata”, ali je odbio zahtjev Džejms da sankcioniše Trumpa i druge optužene.
Džejms, demokrata, tužila je Trumpa i njegovu firmu prije godinu dana, navodeći obrazac dvoličnosti koji je nazvala „umjetnošću krađe“, što je aluzija na naslov njegovih poslovnih memoara iz 1987. - „Umjetnost dogovora“.
U tužbi se tvrdi da su Tramp i njegova kompanija rutinski povećavala vrijednost imovine kao što su soliteri, tereni za golf i imanje Mar-a-Lago na Floridi, povećavajući je za milijarde dolara.
Engoron je otkrio da je Trump stalno precjenjivao vrijednost Mar-a-Lago, “napuhavajući” je u jednom finansijskom izvještaju za 2.300 posto. Sudija je takođe zamjerio Trumpu što je lagao o veličini njegovog stana na Menhetnu. Bivši američki predsjednik je tvrdio da je njegov trospratni penthaus u Trump kuli skoro tri puta veći od stvarne veličine, procjenjujući ga na 327 miliona dolara.
Na društvenoj mreži X poslije donošenja presude, Erik Trump je insistirao da su tvrdnje njegovog oca o Mar-a-Lagu tačne, pišući da se za imanje u Palm Biču „spekuliše da vrijedi više od milijardu dolara, što ga čini vjerovatno najvrijednijim stambenim imanjem u državi".
Trump je u svjedočenju pod zakletvom za slučaj tvrdio da vrijednosti u njegovim finansijskim izvještajima nisu bile važne jer obrasci imaju stavku o odricanju odgovornosti. Trump je tvrdio da su banke „zaradile mnogo novca“ od njega i da se nije protivio procjenama.
Tužba Džejms predstavlja jednu od nekoliko pravnih glavobolja za Trumpa, republikanskog kandidata za izbore sljedeće godine. Protiv njega su podignute četiri optužnice u posljednjih šest mjeseci. Optužen je u Džordžiji i Vašingtonu da je planirao da prekroji volju birača na izborima 2020, na Floridi za pogrešno upravljanje povjerljivim dokumentima, a na Menhetnu za falsifikovanje poslovnih zapisa u vezi sa tajnim novcem koji je isplaćen u njegovo ime.
Trumpova kompanija je prošle godine osuđena za poresku prevaru u drugom krivičnom predmetu jer je pomagala rukovodiocima da izbjegnu poreze na pogodnosti kao što su stanovi i automobili. Kompanija je kažnjena sa 1,6 miliona dolara. Jedan izvršni direktor, Trumpov dugogodišnji šef finansija Alen Vajselberg, priznao je krivicu i odležao je pet mjeseci u zatvoru. On je takođe među optuženima u tužbi Džejms.
Njena tužba ne donosi potencijalnu zatvorsku kaznu, ali bi mogla da zakomplikuje Trumpovu sposobnost da sklapa poslove sa nekretninama.
Džejms, koja se u kampanji za funkciju predstavljala kao Trumpov kritičar, počela je da preispituje njegovo poslovanje u martu 2019. nakon što je njegov bivši lični advokat Majkl Koen svjedočio pred Kongresom da je on preuveličao bogatstvo u finansijskim izvještajima dok je pokušavao da kupi NFL ekipu Bafalo Bils.
Kancelarija Džejms je ranije podnijela tužbu protiv Trumpa zbog zloupotrebe njegove dobrotvorne fondacije za unaprijeđenje političkih i poslovnih interesa. Trumpu je naređeno da uplati dva miliona dolara u dobrotvorne svrhe kao kaznu, dok je njegova dobrotvorna organizacija zatvorena.
Biden - prvi američki predsjednik u historiji koji se pridružio štrajkačima

Predsjednik Joe Biden pridružio se članovima sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) dvanaestog dana njihovog štrajka protiv velikih auto-kompanija, kao prvi predsjednik u američkoj historiji koji se direktno uključio u neki štrajk.
Biden je stigao u Michigan predsjedničkim avionom Air Force 1, a na pisti ga je dočekao predsjednik sindikata Shawn Fain, poslije čega su se predsjednikovom limuzinom odvezli do skladišta za distribuciju dijelova kompanije General Motors, u predgrađu Detroita, gdje su se okupili radnici u štrajku.
"Nema dogovora, nema točkova!", skandirali su radnici. "Nema plata, nema dijelova!"
Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima na putu za Michigan da se "Biden bori da osigura da će se automobili budućnosti praviti u Americi i da će ih praviti američki radnici, članovi sindikata, sa dobro plaćenim poslovima, umjesto da se prave u Kini".
Tokom štrajka UAV, Biden je tvrdio da automobilske kompanije nisu otišle dovoljno daleko da ispune zahtjeve radnika, iako zvaničnici Bijele kuće nisu željeli da odgovore na pitanje da li predsjednik podržava specifične zahtjeve kao što je povećanje plata od 40% i puna plata za radnu nedjelju od 32 sata.
Stručnjaci za predsjedničku historiju i historiju radničkih pokreta u Americi kažu da nema primjera da se neki aktuelni predsjednik pridružio štrajku koji je trajao u tom trenutku, čak i za vrijeme mandata predsjednika koji su još vatrenije podržavali radničke sindikate kao što su bili Franklin Delano Roosevelt i Harry Truman.
Članovi Kongresa se često pojavljuju tokom štrajkova da iskažu solidarnost sa sindikatima, a Biden se pridružio radnicima kockarnica u Las Vegasu i automobilskim radnicima u Kansas Cityju dok se borio za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020.
Međutim, predsjednici na položaju, koji moraju da balansiraju radnička prava sa zahtjevima ekonomije, lanaca snabdijevanja i drugim faktorima iz svakodnevnog života, držali su se podalje od štrajkača, sve do Bidena.
"Ovo je apsolutno bez presedana. Nijedan predsjednik nikada nije došao do štrajkača", kaže Erik Loomis, profesor na Univerzitetu Rhode Island i stručnjak za historiju radničkog pokreta u SAD. Predsjednici su historijski "izbjegavali direktno učešće u štrajkovima. Sebe vide više kao medijatore. Nisu smatrali da je njihova uloga da direktno intervenišu u štrajku ili aktivnostima sindikata."
Biden je stigao u Michigan dan prije najavljene posjete bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Detroitu. Trump će održati sopstveni skup u želji da se poveže sa automobilskim radnicima iako lideri sindikata ističu da on nije njihov saveznik.
Erdogan: Put Švedske u NATO zavisi od američke prodaje aviona F-16 Turskoj

Turski parlament održat će obećanje da će ratificirati kandidaturu Švedske za NATO ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena otvori put za prodaju aviona F-16 Ankari, izjavio je u utorak predsjednik Tayyip Erdogan, prenose turski mediji.
Obraćajući se novinarima na povratku iz azerbejdžanske enklave Nakhčivan, Erdogan je rekao da su ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u prošle sedmice u New Yorku.
Američka administracija povezuje prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj sa ratifikacijom kandidature Švedske od strane Ankare, rekao je Erdogan.
"Ako oni (SAD) održe svoja obećanja, naš parlament će održati i svoje obećanje. Turski parlament će imati konačnu riječ o članstvu Švedske u NATO-u", rekao je on.
Šef Pentagona hvali odbrambene veze SAD-a i Kenije

Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je pohvalio ono što je nazvao "snažnim odnosom" između američkih i kenijskih snaga kada se sastao s vojnicima dvije zemalje u kampu Simba u Manda Bayu u Keniji.
"Vi ste model interoperabilnosti", rekao je Austin. "Radite rame uz rame svaki dan, brinete jedni o drugima, podržavate jedni druge i radite na nekim vrlo važnim pitanjima sigurnosti."
Sjedinjene Države i Kenija potpisale su u ponedjeljak petogodišnji odbrambeni sporazum usmjeren na jačanje protivterorističkih napora u istočnoj Africi i podupiranje napora Kenije da preuzme vodstvo u sigurnosnoj misiji na Haitiju.
Austin je rekao da su Sjedinjene Države "zahvalne Keniji za njezino vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova u regiji i diljem svijeta" i zahvalio zemlji na njezinoj spremnosti da preuzme vodstvo multinacionalnih sigurnosnih snaga u borbi protiv nasilja bandi na Haitiju.
Rekao je da će Bidenova administracija raditi s Kongresom kako bi osigurala 100 milijuna dolara financiranja koje je obećala za misiju na Haitiju prošlog tjedna na marginama Opće skupštine UN-a.
"Sjedinjene Države spremne su podržati tu važnu misiju pružanjem snažne financijske i logističke pomoći", rekao je.
Austin je pozvao druge nacije da slijede primjer Kenije i osiguraju više osoblja, opreme, podrške, obuke i financiranja za planiranu multinacionalnu sigurnosnu misiju na Haitiju.
Kenija je obećala poslati 1.000 sigurnosnih službenika na Haiti kako bi se suprotstavili nasilju bandi koje je poraslo nakon atentata na predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srpnju 2021.
Sigurnosnu misiju, koju tek treba odobriti Vijeće sigurnosti UN-a, zatražio je haićanski premijer Ariel Henry prošlog listopada.