Linkovi

Top priča

Amerikanci biraju između Trumpa i Bidena

Voters cast their ballots at the old Stone School, used as a polling station, on election day in Hillsboro, Virginia on November 3, 2020.

Iscrpljujuća i žestoko vođena američka predsjednička kampanja završava se u utorak.

Desetine miliona glasača kreću prema biračkim mjestima širom zemlje kako bi pomogli u odluci da li zadržati dosadašnjeg predsjednika republikanca Donalda Trumpa kao američkog lidera u naredne četiri godine ili ga smijeniti u korist demokratskog izazivača, bivšeg potpredsjednika Joe Bidena.

  • Birališta su otvorena širom Sjedinjenih Država.
  • Demokratski kandidat Joe Biden izborni dan počeo je prisustvom crkvenoj službi u državi Delaware. Obići će dva grada u državi Pennsylvania prije nego što se vrati u Delaware na večernje obraćanje.
  • Republikanski kandidat Donald Trump se tokom jutra javio uživo u program televizije Fox – rekavši da će se proglasiti pobjednikom ukoliko, kako se izrazio, bude ostvarena pobjeda.
  • Tokom posjete Scrantonu, gdje je proveo djetinjstvo, Biden je rekao pristalicama da je jedan od razloga zašto traži predsjedničko mjesto "vraćanje duše državi".
  • Biden planira da objavi pobjedu na predsjedničkim izborima ukoliko mediji izvijeste da je osvojio dovoljno elektorskih glasova, javio je Axios – pozivajući se na Bidenove savjetnike
  • Zvaničnici zaduženi za izbore u Okrugu Franklin u državi Ohajo – objavili su da su počeli sa korištenjem glasačkih listića zbog problema tehničke prirode u elektronskom sistemu glasanja. Ukazali su da to nije uticalo na mašine za glasanje.
  • Američka poštanska služba objavila je da je bilo odlaganja u isporuci glasačkih listića u Michiganu i u dijelovima ključnih država u Sjevernoj Karolini i Pennsylvanijii. Potrebno je da glasački lisitići budu isporučeni do izbornog dana da bi bili prebrojani u Michiganu.
  • Organizacija Američki izborni projekat objavila je da 638.000 listića nije stiglo do izbornih zvaničnika u Pennsylvaniji do 2. novembra. Takođe, saopšteno je i da 476.000 listića u Michiganu nije pristiglo do istog datuma.
  • Chad Wolf​, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, izjavio je da, kako se izrazio, nema indikacija da se „strani faktor” uspješno umiješao u izborni proces.
  • Prvi Amerikanci koji su glasali su stanovnici dva sela u New Hampshireu. U mjestu Dixville Notch svih pet glasova pripalo je Bidenu, u Millsfieldu - rezultat je bio 16 glasova za Trumpa i 5 za Bidena.

Usred nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD-u, više od 99 miliona ljudi već je glasalo ranije - odnosno više od dvije trećine ukupno prebrojanih glasova od gotovo 139 miliona na izborima 2016. godine, kada je Trump neočekivano pretekao demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton da osvoji predsjedavanje Bijelom kućom.

People vote on the last day of early voting for the 2020 US Elections at The Forum, the former home of the Los Angeles Lakers, on November 2, 2020 in Los Angeles, California. (Photo by Frederic J. BROWN / AFP)
People vote on the last day of early voting for the 2020 US Elections at The Forum, the former home of the Los Angeles Lakers, on November 2, 2020 in Los Angeles, California. (Photo by Frederic J. BROWN / AFP)

S velikim ranim glasanjem, ukupan broj glasova 2020. godine, prema nekim procjenama, mogao bi doseći američki rekord od 150 miliona ili više. Međutim, budući da zakoni od države do države kontrolišu koliko brzo se mogu izbrojati glasovi odsutnih - tek u utorak naveče ili kasnije u nekim državama - ishod izbora možda neće biti poznat danima, u zavisnosti od toga koliko će utrka biti tijesna.

Predsjednički izbori dolaze nakon oštre i borbene kampanje, u kojoj su i Trump i Biden tvrdili da onaj drugi nije sposoban voditi zemlju i da će je odvesti u propast.

Tokom vikenda napetosti su se pojačale, dok su se hiljade pristalica Trumpove kampanje agresivno okupljale i demonstrirale širom zemlje, u jednom slučaju čak tjerajući autobus Bidenove kampanje s autoceste u Teksasu s karavanom vozila s Trumpovim zastavama, a takođe i povezivanjem saobraćaja na autoputu u New Jerseyu.

Vlasti i trgovci u nekim gradovima, uključujući New York i Washington u blizini Bijele kuće, zaštitili su izloge kako bi spriječili potencijalnu štetu i pljačku u slučaju izbijanja nasilja povezanog s izborima.

Mnogi koji su glasali ranije - od kojih je dvije trećine glasalo putem pošte, dok su ostali glasali lično - rekli su da žele izbjeći da se u utorak nađu licem u lice s drugim ljudima u dugim redovima na biračkim mjestima, dok je u Sjedinjenim Državama posljednjih dana zabilježeno više od 90 000 novih slučajeva koronavirusa.

Između ostalog, mnogi demokrati naveli su da žele biti među prvima koji će glasati protiv Trumpa, i na taj način ga učiniti trećim predsjednikom u posljednje četiri decenije koji je poražen nakon jednog mandata. Mnogi republikanci rekli su da planiraju lično glasati na službeni dan predsjedničkih izbora - prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u novembru - kao što je to uobičajeno decenijama na američkim izborima svake četiri godine.

Glasači biraju između dvojice sedamdesetogodišnjaka, koji su stariji od velike većine od 328 miliona građana u zemlji. Biden će do dana inauguracije 20. januara imati 78 godina, dok Trump ima 74. Ko god pobijedi, biće najstariji američki lider ikad.

Pored toga, glasači biraju svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 35 od 100 mjesta u Senatu.

U posljednjim danima kampanje, dvojica kandidata razmijenili su provokacije na račun jedan drugog kao da će se potući u školskom dvorištu, ali i druge ozbiljnije napade.

President Donald Trump and Vice President Mike Pence arrive for a campaign rally at Cherry Capital Airport, Monday, Nov. 2, 2020, in Traverse City, Mich. (AP Photo/Evan Vucci)
President Donald Trump and Vice President Mike Pence arrive for a campaign rally at Cherry Capital Airport, Monday, Nov. 2, 2020, in Traverse City, Mich. (AP Photo/Evan Vucci)

"On nije veliki momak", rekao je Trump za Bidena dok je održavao niz skupova u istočnoj značajnoj državi Pennsylvania. "Lagani šamar, ne biste morali ni zatvoriti šaku."

Biden je imao svoje sjećanje minulih vremena, govoreći o Trumpu: "Kad ste bili u srednjoj školi, zar niste željeli da uradite nešto?".

Trump je tvrdio da Biden ima demenciju koja se "brzo pogoršava", pozivajući se na demokratine verbalne napade tokom kampanje rekavši da se ponovno kandiduje za Senat, gdje je bio u službi 36 godina prije osmogodišnjeg mandata potpredsjednika za vrijeme bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Trump, bivši investitor u nekretnine iz New Yorka i televizijska reality zvijezda, i Biden, stalni akter političke scene u Washingtonu, ne mogu biti više različiti po temperamentu i politikama.

Predsjednik je u posljednjim danima kampanje izbore nazvao "izborom između američkog sna i socijalističke noćne more... Izborom između Trumpovog super oporavka i Bidenove depresije".

Trump je tvrdio da će Biden, ako bude izabran, biti naklonjen prijedlozima progresivnijih demokrata koji se zalažu za vladino preuzimanje američke zdravstvene zaštite i zelenog novog dogovora za kontrolu klimatskih promjena, dok i za jedno i drugo, umjereni Biden kaže da se protivi.

Trump o COVID-19

Trump je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države, koje prema podacima Univerziteta Johns Hopkins imaju vodeći broj smrtnih slučajeva u svijetu - više od 231.000, te 9,2 miliona zaraženih osoba od koronavirusa, "prave zaokret" u rješavanju pandemije uz obećanje da će u roku od nekoliko sedmica imati vakcinu protiv koronavirusa.

"Gledao sam juče Joe Bidena kako govori", rekao je Trump u subotu. "Sve o čemu govori je COVID, COVID. Nema ništa drugo za reći. COVID, COVID".

Biden o COVID-19

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden stands with Lady Gaga at Schenley Plaza, Monday, Nov. 2, 2020, in Pittsburgh, Pa. (AP Photo/Andrew Harnik)
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden stands with Lady Gaga at Schenley Plaza, Monday, Nov. 2, 2020, in Pittsburgh, Pa. (AP Photo/Andrew Harnik)

Biden je često napadao Trumpovo postupanje s virusom, rugajući mu se što je prije nekoliko mjeseci predlagao da bi se ljudi mogli liječiti unoseći izbjeljivač.

Biden je na jednom skupu rekao: "Milioni ljudi su bez posla, na rubu" zbog pandemije. "Ne mogu vidjeti svjetlo na kraju tunela, a Donald Trump je odustao. Donald Trump je podigao bijelu zastavu, napustio naše porodice i predao se virusu".

Biden je rekao da će odabrati nadu umjesto straha. "Mi biramo jedinstvo umjesto podjele. Nauku nad fikcijom. I da, mi biramo istinu umjesto laži".

"Nije me briga koliko se Donald Trump trudi. Ne postoji ništa - dopustite mi da to ponovim - ne može učiniti ništa da spriječi ljude ove nacije da glasaju u velikom broju i vrate nam demokratiju", rekao je Biden na skupu u Flintu u Michiganu.

Glasanje elektora

Nacionalne ankete sedmicama pokazuju kako Biden vodi ispred Trumpa na nacionalnoj razini za oko 7 ili 8 postotnih bodova, ali samo za otprilike upola te razlike ili manje u ključnim državama koje će vjerojatno odrediti ishod.

Sjedinjene države koriste indirektan oblik demokratije, a ne nacionalno glasanje, kako bi delegirale lidere. O ishodu se efektivno odlučuje na državnim izborima u svakoj od 50 država i glavnom gradu Washingtonu, D.C.

Pobjedniku je potrebno 270 od 538 članova Izbornog kolegija. U svim, osim u dvije države, Trump ili Biden osvojiće sve elektore svake države pojedinačno sa tamošnjim narodnim glasovima, uključujući i najviše naseljene države koje imaju najviše elektora.

Dvije slabo naseljene države - Maine na sjeveroistoku s četiri elektorska glasa i Nebraska na srednjem zapadu s pet - svoje elektorske glasove dodjeljuje na osnovu pojedinačnih kongresnih distrikta i na osnovu glasanja u cijeloj državi, što bi mogao biti faktor u ekstremno tijesnim izborima.

FiveThirtyEight.com, koji prikuplja rezultate anketa, ističe da je njegovih 40.000 simulacija pokazalo da Biden osvaja predsjedničku poziciju i to u 89 od 100 slučajeva.

Ali politička web stranica upozorava da Trump zadržava šansu da ponovo prevlada na Izbornom kolegijumu, kao što je to učinio 2016. godine, tijesnim pobjedama u nekoliko vrlo značajnih država, uključujući Michigan, Wisconsin i Pennsylvaniju, čak i osvajanjem svih njihovih elektorskih glasova, kako se očekuje ponovno gubi narodne glasove kao i prije četiri godine.

See all News Updates of the Day

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG