Na drugoj strani zemlje, proizraelski demonstranti su napali propalestinski kamp na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu (UCLA), poslije čega su izbili sukobi prije nego što je policija intervenisala. Uprava univerziteta otkazala je nastavu u srijedu.

Na Columbia univerzitetu, centru protesta širom zemlje, policija je u srijedu bila u pripravnosti, pošto su prethodne noći demontirali višenedjeljni logor i nasilno uklonili ljude koji su nasilno zauzeli fakultetsku zgradu.

Demonstranti su se okupili na najmanje 30 američkih univerziteta u znak protesta zbog sve većeg broja poginulih u ratu Izraela sa Hamasom u Pojasu Gaze, pri čemu mnogi zahtijevaju od vlasti koledža da prekinu ulaganja u izraelske kompanije.

Demonstranti na univerzitetima traže prekid vatre u Gazi, prekid saradnje sa izraelskim kompanijama i amnestiju za privedene studente. Jevrejski studenti na brojnim univerzitetima kažu da su protesti antisemitski i da se plaše da dolaze u kampuse.

Na konferenciji za novinare njujorških vlasti i policije saopšteno je da je privedeno oko 300 ljudi zbog optužbi za uzurpiranje posjeda, manja krivična djela i provalu, rekao je policijski komesar Edward Caban na konferenciji za novinare u srijedu.

„Javna bezbjednost je bila najveća briga, posebno pošto su demonstranti eskalirali situaciju provaljivanjem i ulaskom u zgradu univerziteta, a policija New Yorka je pozvana da radi svoj posao”, rekao je on.

Gradonačelnik Eric Adams okrivio je „spoljne agitatore” koji su ušli na kampus Columbije za podizanje napetosti.

„Ovi spoljni akteri (imaju) istoriju eskalacije situacija i pokušaja da stvore haos, a ne da mirno protestuju”, rekao je on.

Talas protesta u kampusima

Protesti su se proširli po američkim visokoškolskim ustanovama, a studenti demonstranti podigli su brojne kampove.

Protesti su predstavljali izazov za uprave univerziteta koje pokušavaju da uravnoteže prava na slobodu govora sa pritužbama da su skupovi skrenuli u kriminalne aktivnosti, antisemitizam i mržnju.

Na Columbiji, policija se popela u zabarikadiranu Hamilton Hall kroz prozor na drugom spratu prije nego što je ljude sa lisicama na rukama izvela iz zgrade u kombije i autobuse.

U Los Angelesu je bačen vatromet dok su kontrademonstranti prskali hemijske supstance na propalestinski kamp i pokušavali da sruše drvene daske i metalne barikade, vidjeli su novinari AFP-a.

Nekoliko demonstranata je također dobilo udarce dok su ležali. Policija Los Angelesa je na kraju uspostavila red u srijedu.

Demonstrant, student doktorskih studija UCLA Vinsent Doehr, izrazio je ogorčenost na univerzitet zbog toga što nije spriječio nasilje iako tvrdi da su propalestinski demonstranti upozorili upravu univerziteta.

„Uprkos tome su im dozvolili da uđu na kampus i da nas napadnu koristeći oružje kao što su biber sprej, buzdovan, daske, cigle, vatromet”, rekao je za CNN.

Gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass rekla je da je nasilje „apsolutno odvratno i neoprostivo”.

Policija je uhapsila nekoliko demonstranata i na Univerzitet Viskonsin u Medisonu. Ranije je na Univerzitetu u Arizoni, policija saopštila da „raspoređuje hemijsku iritirajuću municiju“ da rastera „nezakonito okupljanje“.

Nasuprot tome, Univerzitet Brown postigao je sporazum u kojem će demonstranti ukloniti kampove u zamjenu za formiranje tijela u kojem će se glasati o eventualnom prekidu saradnje sa kompanijama iz Izraela - što je veliki ustupak elitnog američkog univerziteta.

Nedjelje demonstracija - verovatno najopsežnijih i najdužih nemira koji su potresli kampuse američkih koledža od ratnih protesta u vezi sa Vijetnamom 1960-ih i 70-ih, također su postale političko žarište u izbornoj godini.

Bijela kuća oštro je kritikovala demonstrante koji su zauzeli Hamilton Hall na Columbiji, a portparol je rekao da je to „apsolutno pogrešan pristup”.

Bivši predsjednik Donald Trump na Fox newsu je rekao da „antisemitizam koji upravo prožima našu zemlju” i kritikovao Joea Bidena, svog rivala na predsjedničkim izborima u novembru zbog neaktivnosti.

Rat u Gazi je počeo kada su ekstremisti Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, izveli napad bez presedana na Izrael 7. oktobra, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, prema podacima AFP-a i prema izraelskim zvaničnim podacima. Hamas je također kidnapovao oko 250 ljudi od kojih je 100 i dalje zarobljeno u Gazi.

Izrael je potom pokrenuo ofanzivu na Gazu u kojoj je do sada ubijeno više od 34.000 ljudi - od čega dve trećine žena i djeca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja, koje kontroliše Hamas.

Portparol State Departmenta Matthew Miller rekao je da je Blinken "naglasio da Hamas stoji na putu prekidu vatre". Ekstremisti su do sada odbijali da prihvate plan kojim se poziva na nekoliko nedelja prekida vatre u skoro sedam mjeseci ratovanja, kao i puštanje jevrejskih talaca u zamenu za oslobađanje Palestinaca koje je uhapsio Izrael.

Međutim, iako je Blinken okrivio Hamas za izostanak primirja, Miller navodi da je šef američke diplomatije rekao da se SAD i dalje protiv planovima izraelskog premijera o kopnenom napadu na grad Rafah u južnom dijelu Gaze, gde Izrael kaže da namjerava da likvidira četiri preostala bataljona boraca Hamasa.

Sjedinjene Države, Ujedinjene nacije i brojni svetski zvaničnici izrazili su protivljenje napadu na Rafahu zato što je tamo utočište potražilo više od milion palestinskih izbjeglica. Mnogima od njih je izraelska vojska naredila da napuste svoje domove u sjevernom dijelu Gaze u ranim nedjeljama rata.

Netanyahu kaže da je ofanziva neophodna da bi se ispunio cilj Izraela da okonča Hamasovu kontrolu nad Gazom, i da će se ona dogoditi bez obzira na to da li se sa Hamasom postigne dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca.

Poslije ranijeg susreta za izraelskim predsednikom Isaacom Herzogom u Tel Avivu, Blinken je izjavio o pregovorima o primirju: "Prijedlog je na stolu, i kao što smo rekli, nema odlaganja, nema izgovora, sad je pravi trenutak."

Kairo je domaćin razgovora u kojima učestvuju američki, egipatski i katarski posrednici, koji su i osmislili najnoviji prijedlog za prekid vatre.

Blinken također stalno naglašava potrebu da se više humanitarne pomoći dostavi Gazi, kako bi se nahranili izgladneli Palestinci.

"Istovremeno, dok radimo neumorno na postizanju dogovora o prekidu vatre, koji bi vratio taoce kući, takođe se fokusiramo na narod Gaze koji pati, u situaciji između dvije vatre, za šta je odgovoran Hamas", rekao je Blinken.

Šef američke diplomatije je više puta pozvao Hamas da prihvati prijedlog o prekidu vatre tokom posjete regionu, koja je uključila i razgovore u Saudijskoj Arabiji i Jordanu.

Herzog kaže da povratak talaca koje drži Hamas "jeste i treba da bude najveći prioritet međunarodne zajednice".

Poslije sastanka sa Hercogom, Blinken je razgovarao sa demonstrantima ispred zgrade, koji su držali transparente i skandirali slogane pozivajući da se taoci iz Gaze vrate kući.

Blinken je rekao demonstrantima da se sastao sa porodicama talaca i poručio im: "Povratak vaših voljenih kućama je u središtu svega što pokušavamo da postignemo."

Vjeruje se da Hamas i dalje drži oko 100 talaca, zajedno sa posmrtnim ostacima još 30 Jevrejea, nakon što je uzeo 250 ljudi za taoce tokom napada na Izrael 7. oktobra, u kome su ekstremisti ubili 1.200 ljudi.

U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi ubijeno je više od 34.500 ljudi, a oko dvije trećine su žene i djeca, navodi Ministarstvo zdravlja u Gazi. Izrael navodi da je među ubijenima nekoliko hiljada ekstremista Hamasa.

Cindy Saine je doprinijela ovom izvještaju.

Zahvaljujući Zakonu o čipovima i nauci, predsjednik Joe Biden, prošle je sedmice vodeći kampanju mogao da istakne izdvajanje šest milijardi dolara u federalnim grantovima za nove fabrike kompanije Micron u New Yorku i Idahu. Zajedno sa 125 milijardi koliko je uložio sam Micron, Biden kaže da je riječ o najvećoj privatnoj investiciji ikada u te dvije države.

„Ljudi, moj prethodnik i njegovi MAGA republikanski prijatelji imaju veoma drugačiji pogled. Oni se protive Zakonu o čipovima i nauci koji pokreće ovaj rast danas. (...) Moramo zaustaviti ove podjele. Obećavam da ću biti predsjednik za cijelu Ameriku, bez obzira da li ste glasali za mene ili ne. Današnje investicije pomažu svim Amerikancima”, naveo je Biden.

Tokom predsjedničkog mandata Donalda Trumpa tadašnji direktor Intela je u Ovalnom uredu objavio projekat te kompanije o čipovima, vrijedan sedam milijardi dolara.

Ali tada nije bilo vladinog novca koji je podržao projekat. Subvencionisanje kompanija za proizvodnju čipova je relativno nova politika, a eksperti kažu da se dvojica kandidata po tome razlikuju.

„Da ste 2015. godine upitali većinu Amerikanaca i Obaminu administraciju da li nam je potrebna politika o čipovima, oni bi rekli: 'Ne, sve je u redu, zbog čega ste zabrinuti'. Tako da je ovo novina, a Trampova administracija je promijenila naše stavove prema Kini. Ova administracija je pak bila ona koja je uspjela da zapravo sprovede neke korisne planove”, kaže za Glas Amerike James Lewis iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Trump se kao predsjednik nosio sa prijetnjom Kine na drugačiji način – koristio je tarife.

„Uveli smo Kini poreze na robu i proizvode vrijedne 300 milijardi dolara, koji su prodavani u našoj zemlji i Kina je to platila”, rekao je Trump u avgustu 2019. godine.

Pedeset milijardi od toga je bilo na proizvode visoke tehnologije. Nedavno, u kampanji, Trump je rekao šta bi uradio u drugom mandatu:

„Ukinuću status Kine kao trgovinski najpovlašćenije nacije”, rekao je on.

Otakako je usvojen, Bidenov Zakon o čipovima i nauci aktivirao je 83 projekta, te je povećao američki udio u proizvodnji čipova. Lewis kaže da bi Trump, ako bude ponovo izabran, morao implementirati drugi dio tog zakona kako bi ti napori bili nastavljeni.

Prvi maj obilježava se u mnogim zemljama kako bi se proslavila radnička prava. Prvomajski događaji dali su mnogima priliku da iznesu opšte ekonomske pritužbe ili političke zahtjeve.

Policija u Istanbulu privela je desetine ljudi koji su pokušali doći do centralnog trga Taksim prkoseći vladinoj zabrani obilježavanja Praznika rada na znamenitoj lokaciji.

Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana je proglasila Taksim zabranjenim za skupove i demonstracije iz sigurnosnih razloga, ali su neke političke stranke i sindikati obećali da će marširati do trga, koji ima simboličnu vrijednost za radničke sindikate.

Godine 1977., neidentifikovani naoružani ljudi otvorili su vatru na proslavu Prvog maja na Taksimu, izazvavši stampedo i ubivši 34 osobe.

Policija je u srijedu podigla barikade i zatvorila sve puteve koji vode do centralnog istanbulskog trga. Javni prevoz na tom području takođe je bio ograničen. Samo maloj grupi predstavnika sindikata bilo je dozvoljeno da uđe na trg i položi vijenac na spomenik u znak sjećanja na žrtve incidenta iz 1977. godine.

Interventna policija uhapsila je 30-ak članova ljevičarske Narodnooslobodilačke stranke koji su pokušali probiti barijere, piše AP.

U Indoneziji su radnici izrazili bijes zbog novog zakona za koji su rekli da krši njihova prava i šteti njihovoj dobrobiti, te su zatražili zaštitu za radnike migrante u inostranstvu i povećanje minimalne plaće.

Očekuje se da će se oko 50.000 radnika iz Džakarte, Bogora, Depoka, Tangeranga i Bekasija pridružiti prvomajskim marševima u glavnom gradu, rekao je Said Iqbal, predsjednik Konfederacije indonezijskih sindikata.

Indonezijski parlament je prošle godine ratifikovao vladinu uredbu koja zamjenjuje kontroverzni zakon o otvaranju radnih mjesta, ali kritičari kažu da on i dalje koristi preduzećima. Zakon je trebao smanjiti birokratiju kao dio napora predsjednika Joko Widodoa da privuče više investicija u zemlju.

U Seulu, glavnom gradu Južne Koreje, hiljade demonstranata pjevalo je, mahalo zastavama i uzvikivalo proradničke slogane na početku svog skupa u srijedu. Organizatori su rekli da je njihov skup prvenstveno imao za cilj da pojača kritiku onoga što nazivaju antiradničkom politikom koju vodi konzervativna vlada na čelu s predsjednikom Yoon Suk Yeolom.

"U protekle dvije godine pod vladom Yoon Suk Yeol-a, životi naših radnika su pali u očaj", rekao je u govoru Yang Kyung-soo, vođa Korejske konfederacije sindikata, koja je organizirala skup. "Ne možemo zanemariti vladu Yoon Suk Yeol-a. Srušićemo ih s vlasti za sebe."

I Sindikat radnika trgovine Bosne i Hercegovine (BiH) i Sindikat metalaca FBiH započeli su Prvomajsku protestnu šetnju u Sarajevu. Okupljanje je počelo pred zgradom Parlamentarne skupštine BiH, a potom su nastavili šetnju, jedni prema sjedištu Delegacije EU, drugi prema Vladi FBiH.

Podsjećaju da je BiH 21. marta 2024. dobila zeleno svjetlo za otpočinjanje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, te da je taj bitan momenat bio u fokusu u protekloj godini, dok su drugi procesi u državi ostali u sjeni.

Stoga je jedan od njihovih zahtjeva, namjera da učestvuju u procesu pregovora, ukazujući na potrebu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa EU direktivama, kroz, između ostalog, i povećanje minimalne plate.

Za bolji položaj bore se i sindikalisti u Banjaluci koji su se okupili u Parku Mladen Stojanović.

Predsjednici granskih sindikata koje okuplja Savez sindikata Republike Srpske iznijeli su svoje zahtjeve.

Traže, novi sistem plata, početni koeficijent prema poslovima stručne spreme pomnožen sa najnižom platom, platu za svako radno mjesto, topli obrok i regres koji su pravo svakog radnika.

I Unija slobodnih sindikata Crne Gore obilježila je 1. maj Međunarodni praznik rada manifestacijom na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

Time je počela kampanja za usvajanje dvije rezolucije kojima se zahtijeva reforma stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.

Pod sloganom "Dan otpora, ne odmora", traži se uvođenje socijalnog stana za zaposlene i ograničenje privatizacije državnih kompanija.

Izvještaj pokazuje da je porasla suma koju pokradeni gube zbog sve sofisticiranije kriminalne taktike razvijene da prevare ovu ranjivu kategoriju stanovništva da se odrekne životne ušteđevine.

Gubici od prevara koje su prijavili Amerikanci stariji od 60 godina prošle godine porasli su za 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvještaju FBI. Istražitelji upozoravaju na rast šema za pražnjenje bankovnih računa, među kojima su i slanje kurira da uzmu gotovinu ili zlato od žrtava.

„To može imati razoran uticaj na starije Amerikance koji nemaju mogućnost da zarade novac. Ljudi izgube sav novac. Neki ostanu bankrotirani”, rekao je zamjenik pomoćnika direktora Odjeljenja FBI za kriminalističke istrage James Barncale.

FBI je prošle godine primio više od 100.000 tužbi žrtava prevara starijih od 60 godina, pri čemu je skoro 6.000 ljudi izgubilo više od 100.000 dolara.

To slijedi nakon ogromnog porasta prijava starijih Amerikanaca na prevare u dvije godine nakon pandemije koronavirusa 2020, kada su ljudi bili kod kuće i prevaranti su lakše mogli da dođu do njih preko telefona.

Barncale je rekao da istražitelji vide organizovane, transnacionalne kriminalne trustove na čijoj su meti stariji Amerikanci kroz razne šeme, poput ljubavnih i prevara u vezi sa ulaganjima.

Najčešće prijavljivana prevara među starijim osobama prošle godine bile su prevare vezane za tehničku podršku, kada se kriminalci preko telefona predstavljaju kao predstavnici korisničke službe.

U jednoj takvoj prevari, za koju nadležni kažu da je sve popularnija, kriminalci lažno glume tehnološke stručnjake, zaposlene u bankama ili državnim ustanovama da ubijede žrtve da su se strani hakeri infiltrirali u njihove račune i zatim ih upućuju kako da navodno zaštite svoj novac, tako što ga prebace na novi račun, koji je zapravo tajni račun prevaranta.

Federalni istražitelji su uočili porast broja prevara između maja i decembra koje koriste kurire da uzmu novac od žrtava koje vjeruju da su njihovi računi kompromitovani, navodi FBI. U tim slučajevima, prevaranti govore žrtvama da su im bankovni računi hakovani i da moraju da pretvore sva sredstva u gotovinu ili kupe zlato ili druge plemenite metale. Tada prevaranti dogovaraju kurira da to lično preuzme.

„U mnogim šemama prevare traži se od žrtava da pošalju novac bankovnim transferom ili u kriptovalutama. Kada žrtva ne želi to da uradi, dobijaju alternativu, tako da loši momci onda ponude kurirske usluge”, rekao je Barncale.

Muškarac od 81 godine iz Ohioa pucao je u vozača Ubera i ubio ga početkom mjeseca, jer je mislio da pokušava da ga opljačka nakon što je primio telefonske pozive prevaranata, navode nadležni.

Čovjek je primao pozive od nekoga ko se pretvarao da je službenik lokalnog suda koji je tražio novac. Vozaču Ubera je rečeno da preuzme paket iz kuće tog čovjeka, a nadležni kažu da je isti zahtjev vjerovatno uputio prevarant ili saučesnik.

Užasna krađa od starijih Amerikanaca vjerovatno je još gora budući da je samo oko polovina od više od 880.000 pritužbi imala podatak o starosti žrtve.