15. ožujka 1965. godine, predsjednik Lyndon Johnson zatražio je od američkog Kongresa da trenutačno izglasa zakon kojim bi se otklonile sve, kako ih je on nazvao, 'ilegalne prepreke' koje spriječavaju Amerikance afričkog podrijetla da glasuju.
Njegovo obraćanje pred oba doma američkog Kongresa došlo je u vrijeme kada je pokret za građanska prava uzimao maha, osobito po pitanju registriranja crnaca za glasovanje. Pažnja cijele nacije bila je usmjerena na grad Selmu, u Alabami, gdje je policija koristila brutalnu silu kako bi rastjerala demonstrante koji su mirno prosvjedovali protiv ograničenja koja su postojala za crnce pri glasovanju. Predsjednik Johnson je rekao: "Nijekati Amerikancima pravo glasa je etički neispravno. Pogrešno je bilo kojoj osobi zanijekati jednakost zbog boje kože. Obećanje koje je Amerika dala svakom građanu vrlo je jednostavno: svatko uživa blagodati ove zemlje."
Prijedlog predsjednika Johnsona za zakon o glasačkim pravima nalagao je da se ukinu ograničenja na glasovanje, te da se osiguraju savezni organi kod kojih se crnci mogu registrirati za glasovanje, ukoliko im je to pravo onemogućeno na razini njihovih saveznih država i lokalnih zajednica. Ovim se željelo osigurati da onima koji su ispravno registrirani ne bude uskraćeno pravo glasovanja. Ovaj je zakon bio dio sveobuhvatnih mjera vezanih uz građanska prava koje je administracija predsjednika Johnsona predložila sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća. Kongres je i usvojio većinu tih prijedloga.