Najnovije
Američki zakonodavci osuđuju Putinovu ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu
Američki zakonodavci osudili su u četvrtak invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, pozivajući Bidenovu administraciju da djeluje brzo na rješavanju prvog rata ovakvih razmjera u Evropi u posljednjih 70 godina.
"Istorija će dokazati da je odluka Vladimira Putina da žrtvuje živote nebrojenih Ukrajinaca i Rusa donesena iz straha - straha da dopusti susjedu nezavisnost, suverenoj naciji da teži demokratiji i slobodi", rekao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata Bob Menendez u izjavi u četvrtak.
"Ovaj ničim izazvan napad doveo je u fokus potrebu da se sadašnje rukovodstvo Kremlja izbaci iz međunarodne zajednice. Današnji dan mora označiti istorijsku promjenu u načinu na koji svijet gleda i odnosi se prema despotu u Moskvi", nastavio je.
U govoru kasno u srijedu, Putin je racionalizovao ničim izazvan napad na nezavisnu istočnoevropsku naciju tvrdeći, bez dokaza, da se u Ukrajini događa genocid i pozivajući na "denacizaciju" zemlje, koju vodi izabrani jevrejski predsjednik.
Najviši republikanac u Komitetu za vanjske poslove Senata, senator Jim Risch rekao je da je rusko bombardovanje gradova u Ukrajini "očit čin rata s predumišljajem i da je, uprkos predanim naporima da se pronađe diplomatsko rješenje, Putin prekršio granicu suverene zemlje".
Ranije ove godine, i Menendez i Risch su predstavili legislativu koja sankcioniše Rusiju u slučaju moguće invazije na Ukrajinu.
Dok je Putin posljednjih sedmica masovno skupljao trupe na granici s Ukrajinom, američki zakonodavci su se borili da postignu sporazum o legislativi za sankcije.
Republikanci su se zalagali za ranije pokretanje sankcija kako bi odvratili Putina, dok su demokrate favorizovale pristup Bidenove administracije koji je u dogovoru s evropskim saveznicima radio na pregovorima o diplomatskom rješenju.
Sada kada je počela ruska invazija punih razmjera, zakonodavcima je na raspolaganju nekoliko opcija, uključujući 750 miliona dolara pomoći Ukrajini u sveobuhvatnom zakonu o potrošnji za 2022. godinu i čak milijardu dolara humanitarne pomoći.
Američki Kongres je ove sedmice na pauzi i neće se vratiti u Washington do ponedjeljka. Međutim, poslanici će kasnije u četvrtak dobiti neklasifikovani telefonski brifing od zvaničnika administracije.
Republikanci u Kongresu kritikovali su Bidenovu administraciju jer nije djelovala dovoljno snažno da odvrati Putina od invazije i upozorili su na posljedice slabljenja Sjedinjenih Država na međunarodnoj sceni.
Međutim, vodeći republikanac Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michael McCaul, vodeći republikanac Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Mike Rogers i vodeći republikanac Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Mike Turner, objavili su saopštenje u kojem krivicu za nasilje u Ukrajini adresiraju isključivo na ruskog predsjednika.
"Svaka kap ukrajinske i ruske krvi prolivena u ovom sukobu je na Putinovim rukama i samo njegovim", napisali su. "Kao odgovor na ovo, posvećeni smo uvođenju najjačih mogućih sankcija i kontrole izvoza kako bismo osakatili sposobnost Rusije da vodi rat, kaznili njeno varvarstvo i potisnuli Putinov režim u status međunarodnog izgnanika. Ne možemo odgovoriti kao 2008. ili 2014. godine."
Zakonodavci su pozvali Bidena da uvede najoštrije moguće sankcije Putinu uoči očekivanog govora naciji u podne po američkom vremenu.
Republikanski senator Rob Portman, kopredsjedavajući ukrajinskog poslaničkog kluba, rekao je u izjavi: "Možemo i moramo osakatiti rusku vojsku tako što ćemo joj uskratiti finansiranje. Zatim, moramo uvesti kontrolu izvoza i uvoza, posebno vitalne elektronske robe poput poluprovodnika. To bi moglo ograničiti alate koji su Rusiji potrebni za proizvodnju i opskrbu vojske."
Portman je, takođe, pozvao na povećanu vojnu podršku Ukrajini i drugim saveznicima Sjedinjenih Država u regiji, uključujući isporuku protutenkovskog, protubrodskog i protuzračnog naoružanja.
Dok su neka krila i republikanske i demokratske stranke izrazila zabrinutost zbog toga što su Sjedinjene Države uvučene u kopneni sukob u Ukrajini, Biden je u više navrata izjavio da Sjedinjene Države neće angažovati svoje trupe u sukobu.
See all News Updates of the Day
Los Angeles: Grad koji obećava da će štititi imigrante od Trumpove politike
Uredba o gradu - utočištu je odgovor na obećanje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa o masovnim deportacijama. Uredba neće spriječiti federalne zvaničnike da deportiraju imigrante bez dokumenata, ali pojačava obećanja da će zaštititi svoje imigrantsko stanovništvo.
Katedrala Notre Dame, nakon što je uništena u požaru, ponovo otvara svoja vrata
Nakon što je prije pet godina uništena u požaru, katedrala Notre Dame ponovo otvara svoja vrata. U obnovu ove kultne pariške znamenitosti uloženo je više od 700 miliona dolara. Iz glavnog grada Francuske priču donosi Lisa Bryant.
Ukrasne kućice od medenjaka - zadivljujuća počast Velikoj jabuci
Izrada ukrasnih kućica od medenjaka je božićna tradicija u nekoliko zemalja. No, njujorški muzej otišao je korak dalje koristeći skromni praznični kolačić da napravi zadivljujuću počast Velikoj jabuci.
BiH: Broj visokoškolskih ustanova se smanjuje
Broj akreditiranih visokoškolskih ustanova u BiH se smanjuje, što bi moglo značiti da se kvalitet obrazovanja poboljšava, rečeno je na međunarodnoj konferenciji o kvalitetu obrazovanja u Banjaluci s koje je poručeno da je jedan od ciljeva da diplome iz Bosne i Hercegovine budu priznate u EU.
Predsjednica MKS-a kritikovala SAD i Rusiju zbog prijetnji i optužbi
Predsjednica Međunarodnog krivičnog suda obrušila se na Sjedinjene Države i Rusiju zbog miješanja u njegove istrage, nazivajući napade na sud "užasnim".
"Sudu se prijeti drakonskim ekonomskim sankcijama od strane drugog stalnog člana Vijeća sigurnosti kao da je riječ o terorističkoj organizaciji", rekla je sutkinja Tomoko Akane u svom obraćanju na godišnjem sastanku te institucije, koji je otvoren u ponedjeljak.
Akane je mislila na primjedbe američkog senatora Lindsey Grahama, čija će republikanska stranka kontrolirati oba ogranka Kongresa u januaru, i koji je sud nazvao "opasnom šalom" i pozvao Kongres da sankcioniše tužioca. "Svakom savezniku, Kanadi, Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, ako pokušate pomoći MKS-u, mi ćemo vas sankcionisati", rekao je Graham za Fox News.
Grahama je naljutila najava prošlog mjeseca da su sudije odobrile zahtjev glavnog tužioca suda Karima Khana za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog bivšeg ministra odbrane i Hamasovog vojnog načelnika zbog zločina protiv čovječnosti u vezi sa 14-mjesečnim ratom u Gazi.
Ovo je prvi put da je globalni sud pravde prozvao trenutnog vođu velikog zapadnog saveznika.
ICC se suočava sa izazovima u vezi sa nalozima za hapšenje
Grahamova prijetnja se ne doživljava samo kao prazne riječi. Novoizabrani predsjednik Donald Trump sankcionirao je prethodnom tužitelju suda Fatou Bensoudu zabranom putovanja i zamrzavanjem imovine zbog istrage o američkim trupama i obavještajnim zvaničnicima u Afganistanu.
Akane je u ponedeljak takođe imala oštre reči na račun Rusije. "Nekolicina izabranih zvaničnika je podvrgnuta nalozima za hapšenje stalne članice Vijeća sigurnosti", rekla je ona. Moskva je izdala naloge za Hanom i drugima kao odgovor na istragu o Putinu.
Skupština država članica, koja predstavlja 124 zemlje članice MKS-a, sazvaće svoju 23. konferenciju kako bi izabrala članove komiteta i odobrila budžet suda u kontekstu nepovoljnih naslova.
MKS je osnovan 2002. godine kao stalni svjetski sud posljednje instance za krivično gonjenje pojedinaca odgovornih za najgnusnije zločine — ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije. Sud se uključuje samo kada nacije nisu u mogućnosti ili ne žele da procesuiraju te zločine na svojoj teritoriji. Do danas su 124 zemlje potpisale Rimski statut, kojim je osnovana ova institucija. Među onima koji nisu su Izrael, Rusija i Kina.
ICC nema policijske snage i oslanja se na države članice da izvrše naloge za hapšenje.
Kritičari suda osudili su odluku o nalozima za hapšenja za Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallant-a, a mnoge njegove pristalice dale su samo mlako odobravanje, što je ogromna suprotnost snažnoj potpori naloga za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine zbog ratnih zločina u Ukrajini.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je naloge za Netanyahuom i bivšim ministrom odbrane "nečuvenim" i obećao da će stati uz Izrael. Prije godinu dana, Biden je nalog za Putinom nazvao "opravdanim" i rekao da je ruski predsjednik počinio ratne zločine. SAD nije zemlja članica ICC-a.
Francuska je rekla da će "poštovati svoje obaveze", ali da će morati razmotriti mogući Netanyahuov imunitet. Kada je objavljen nalog za Putinom, Francuska je rekla da će "podržati suštinski rad" suda.
Druga zemlja članica, Austrija, nerado je priznala da će uhapsiti Netanyahua, ali je naloge nazvala "potpuno neshvatljivim". Italija ih je nazvala "pogrešnim", ali je rekla da će biti obavezna da ga uhapsi. Njemačka je rekla da će proučiti odluku. Članica Mađarska je rekla da će biti uz Izrael umjesto sa sudom.
Stručnjak za globalnu sigurnost Janina Dill zabrinuta je da bi takvi odgovori mogli potkopati napore globalne pravde. "To zaista ima potencijal da ošteti ne samo sud, već i međunarodno pravo", rekla je ona za AP.
Milena Sterio, stručnjakinja za međunarodno pravo na Univerzitetu Cleveland State, rekla je za AP da bi sankcije protiv suda mogle uticati na brojne osobe koje doprinose radu suda, poput međunarodnog advokata za ljudska prava Amal Clooney. Clooney je savjetovala sadašnjeg tužioca o njegovom zahtjevu za potjernicama za Netanyahuom i drugima.
"Sankcije su ogroman teret", rekao je Sterio.
Optužbe protiv Khana
Takođe, nad sastankom u Hagu visi i unutrašnji pritisci sa kojima se Khan suočava. U oktobru je AP izvijestio da se 54-godišnji britanski advokat suočava s optužbama da je pokušao natjerati pomoćnicu na seksualni odnos i pipkao ju je.
Dvojica saradnika kojima se žena povjerila prijavili su navodno nedolično ponašanje u maju sudskom nezavisnom nadzornom organu, koji kaže da je intervjuisao ženu i okončao istragu nakon pet dana kada se ona odlučila protiv podnošenja zvanične tužbe. Khan nije ispitivan. On je negirao tvrdnje.
Skupština država članica najavila je da će pokrenuti eksternu istragu o optužbama. Nije jasno da li će tokom sastanka biti riječi o istrazi.
Kan je preuzeo riječ nakon Akane. Nije se direktno osvrnuo na optužbe protiv njega niti na prijetnje sudu, osim što je rekao da se institucija suočava sa "izazovima bez presedana".
Umjesto toga, istakao je nedavni zahtjev njegovog ureda za izdavanje naloga za hapšenje protiv šefa vojne vlade Mjanmara i rekao da planira da zatraži naloge vezane za Afganistan i Sudan u narednim mjesecima.
Krajem prošle sedmice, šest zemalja, uključujući Francusku, Luksemburg i Meksiko, zatražilo je od Khanove kancelarije da ispita moguće zločine u Afganistanu otkako su talibani preuzeli kontrolu 2021. Iako Khan nije obavezan da otvori istragu kao odgovor na takav zahtjev, raniji sudski tužioci su to radili.
Sud, koji se dugo suočavao s optužbama za neefikasnost, neće imati suđenja nakon dva zaključena u decembru. Iako je posljednjih mjeseci izdao niz naloga za hapšenje, mnogi osumnjičeni visokog profila i dalje su na slobodi.
Države članice ne djeluju uvijek. Mongolija je odbila da uhapsi Putina kada je bio u poseti u septembru. MKS traži bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira zbog optužbi vezanih za sukob u Darfuru, ali je njegova zemlja odbila da ga preda. Prošle sedmice, Khan je zatražio nalog za šefom vojnog režima Mjanmara, višim generalom Min Aung Hlaingom, zbog napada na muslimansku manjinu Rohingya u zemlji. Sudije tek treba da odluče o tom zahtjevu.
„Postaje veoma teško opravdati postojanje suda“, rekao je Sterio.
