Najnovije
Američki zakonodavci osuđuju Putinovu ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu
Američki zakonodavci osudili su u četvrtak invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, pozivajući Bidenovu administraciju da djeluje brzo na rješavanju prvog rata ovakvih razmjera u Evropi u posljednjih 70 godina.
"Istorija će dokazati da je odluka Vladimira Putina da žrtvuje živote nebrojenih Ukrajinaca i Rusa donesena iz straha - straha da dopusti susjedu nezavisnost, suverenoj naciji da teži demokratiji i slobodi", rekao je predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata Bob Menendez u izjavi u četvrtak.
"Ovaj ničim izazvan napad doveo je u fokus potrebu da se sadašnje rukovodstvo Kremlja izbaci iz međunarodne zajednice. Današnji dan mora označiti istorijsku promjenu u načinu na koji svijet gleda i odnosi se prema despotu u Moskvi", nastavio je.
U govoru kasno u srijedu, Putin je racionalizovao ničim izazvan napad na nezavisnu istočnoevropsku naciju tvrdeći, bez dokaza, da se u Ukrajini događa genocid i pozivajući na "denacizaciju" zemlje, koju vodi izabrani jevrejski predsjednik.
Najviši republikanac u Komitetu za vanjske poslove Senata, senator Jim Risch rekao je da je rusko bombardovanje gradova u Ukrajini "očit čin rata s predumišljajem i da je, uprkos predanim naporima da se pronađe diplomatsko rješenje, Putin prekršio granicu suverene zemlje".
Ranije ove godine, i Menendez i Risch su predstavili legislativu koja sankcioniše Rusiju u slučaju moguće invazije na Ukrajinu.
Dok je Putin posljednjih sedmica masovno skupljao trupe na granici s Ukrajinom, američki zakonodavci su se borili da postignu sporazum o legislativi za sankcije.
Republikanci su se zalagali za ranije pokretanje sankcija kako bi odvratili Putina, dok su demokrate favorizovale pristup Bidenove administracije koji je u dogovoru s evropskim saveznicima radio na pregovorima o diplomatskom rješenju.
Sada kada je počela ruska invazija punih razmjera, zakonodavcima je na raspolaganju nekoliko opcija, uključujući 750 miliona dolara pomoći Ukrajini u sveobuhvatnom zakonu o potrošnji za 2022. godinu i čak milijardu dolara humanitarne pomoći.
Američki Kongres je ove sedmice na pauzi i neće se vratiti u Washington do ponedjeljka. Međutim, poslanici će kasnije u četvrtak dobiti neklasifikovani telefonski brifing od zvaničnika administracije.
Republikanci u Kongresu kritikovali su Bidenovu administraciju jer nije djelovala dovoljno snažno da odvrati Putina od invazije i upozorili su na posljedice slabljenja Sjedinjenih Država na međunarodnoj sceni.
Međutim, vodeći republikanac Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michael McCaul, vodeći republikanac Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Mike Rogers i vodeći republikanac Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Mike Turner, objavili su saopštenje u kojem krivicu za nasilje u Ukrajini adresiraju isključivo na ruskog predsjednika.
"Svaka kap ukrajinske i ruske krvi prolivena u ovom sukobu je na Putinovim rukama i samo njegovim", napisali su. "Kao odgovor na ovo, posvećeni smo uvođenju najjačih mogućih sankcija i kontrole izvoza kako bismo osakatili sposobnost Rusije da vodi rat, kaznili njeno varvarstvo i potisnuli Putinov režim u status međunarodnog izgnanika. Ne možemo odgovoriti kao 2008. ili 2014. godine."
Zakonodavci su pozvali Bidena da uvede najoštrije moguće sankcije Putinu uoči očekivanog govora naciji u podne po američkom vremenu.
Republikanski senator Rob Portman, kopredsjedavajući ukrajinskog poslaničkog kluba, rekao je u izjavi: "Možemo i moramo osakatiti rusku vojsku tako što ćemo joj uskratiti finansiranje. Zatim, moramo uvesti kontrolu izvoza i uvoza, posebno vitalne elektronske robe poput poluprovodnika. To bi moglo ograničiti alate koji su Rusiji potrebni za proizvodnju i opskrbu vojske."
Portman je, takođe, pozvao na povećanu vojnu podršku Ukrajini i drugim saveznicima Sjedinjenih Država u regiji, uključujući isporuku protutenkovskog, protubrodskog i protuzračnog naoružanja.
Dok su neka krila i republikanske i demokratske stranke izrazila zabrinutost zbog toga što su Sjedinjene Države uvučene u kopneni sukob u Ukrajini, Biden je u više navrata izjavio da Sjedinjene Države neće angažovati svoje trupe u sukobu.
See all News Updates of the Day
Berlin postao središte ruske opozicije. Masovni marš protiv Putina zakazan za nedjelju
Berlin je postao središte ruske opozicije u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Članovi ruske opozicije u samoizgnanstvu planiraju u nedjelju masovni marš tražeći povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine, krivično gonjenje Putina kao ratnog zločinca i oslobađanje svih političkih zatvorenika. Iz Berlina izvještava Ricardo Marquina.
Nova imenovanja: Doug Burgum šef Savjeta za energetiku, Steven Chung direktor komunikacija Bijele kuće
Novoizabrani predsjednik Donald Trump objavio je u petak da će guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum, koga je predložio za novog sekretara za prirodne resurse, biti šef novoformiranog Nacionalnog savjeta za energetiku, koji će pokušati da uspostavi američku "energetsku dominaciju" širom svijeta.
U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.
"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.
Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.
Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.
"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.
67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.
Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.
Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.
Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.
Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.
Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".
Sporazum Italije i Albanije o migrantima doveden u pitanje, u slučaj se umiješao i Musk
Kontroverzna italijanska politika zadržavanja migranata u pritvorskim centrima u Albaniji radi procesuiranja naišla je na pravnu blokadu jer su sudije u Rimu ove sedmice zatražile od Suda pravde Evropske unije (EU) pojašnjenje zakonitosti takvog postupanja.
Sudijama iz EU bi mogli biti potrebni mjeseci ili godine da donesu odluku.
Sudije posebnog suda za imigraciju u Rimu proslijedile su predmet sudu EU u Luksemburgu, nakon što su odbile da odluče o zahtjevu vlade za pritvaranje nekoliko migranata u procesnim centrima u Albaniji.
Ovakva odluka izazvala je online prepirku između italijanskog predsjednika i američkog milijardera Elona Muska, koji je kritikovao odluku italijanskih sudija.
Premijerka Italije Giorgia Meloni postigla je u februaru dogovor sa Albanijom da se migranti procesuiraju u toj balkanskoj zemlji. Nekoliko evropskih zemalja pomno prati plan, jer također žele da procesuiraju migrante u trećim zemljama.
Italija je izgradila dva centra za zadržavanje migranata u Albaniji, a cijena njihovog funkcionisanja u narednih pet godina je više od 650 miliona dolara. Centri su označeni kao italijanske granične zone i njima upravljaju italijanski zvaničnici.
Plan Rima je da migrante spašene u međunarodnim vodama preveze direktno u pritvorske centre u Albaniji, da ubrza njihove zahtjeve za azil i što prije vrati one koji ne dobiju azil u njihove zemlje porijekla.
Italija se nadala da će u centrima obrađivati 3.000 migranata mjesečno, te da će to biti glavni faktor odvraćanja od neregularnih migracija. Međutim, do sada su samo 24 migranta iz Egipta i Bangladeša poslata u Albaniju i svi su vraćeni u Italiju po nalogu specijalnog suda za imigraciju u Rimu.
Sudije su se pozvale na nedavnu presudu suda EU da se nijedna zemlja porijekla ne može smatrati bezbjednom, ako su njeni dijelovi opasni. Italijanske sudije sada traže dodatna pojašnjenja o tome šta predstavlja bezbjednu zemlju porijekla, kaže Andreina De Leo, stručnjakinja za evropsko imigraciono pravo na Univerzitetu u Mastrihtu u Holandiji.
„Pogranični postupak u Italiji se primjenjuje na osnovu ovog koncepta 'bezbjedne zemlje porijekla'. Zemlje članice [EU] mogu odrediti treće zemlje kao bezbjedne zemlje porijekla samo ako su te zemlje bezbijedne u cijelosti”, kazala je De Leo za Glas Amerike.
„Italijanski sudija rekao je da je Sud pravde odredio da zemlje moraju biti bezbjedne u potpunosti, ali obrazloženje koje je dovelo do ove odluke može se primijeniti i na izuzetke koji se ne zasnivaju samo na teritorijalnom izuzetku, već [takođe] i na grupe”, dodaje ona. „Tako, na primjer, Bangladeš i Egipat, takođe Tunis, generalno jesu bezbjedni - ali nisu bezbjedni za homoseksualce, one koji se bore za ljudska prava i druge kategorije.”
De Leo ne očekuje odluku suda najmanje godinu dana: „Dakle, to znači da je ova [politika] blokirana.”
Odluka suda EU imala bi primat u odnosu na talijansko zakonodavstvo.
Kritike
Italijanska premijerka Meloni kritikovala je to kako su italijanske sudije interpretirale direktive EU, jer sve to predstavlja veliku prepreku za njenu ključnu politiku čiji je cilj smanjenje neregularnih migracija.
Govoreći prošlog mjeseca u Senatu Italije, ona je sporazum sa Albanijom nazvala "novim, hrabrim, putem bez presedana, ali koji savršeno odražava evropski duh".
Zamjenik premijera Mateo Salvini, kojem se trenutno sudi zbog navodnog sprečavanja pristajanja čamca za spašavanje migranata dok je bio ministar unutrašnjih poslova 2019. godine, rekao je da su italijanske sudije donijele "odluku koja ugrožava bezbjednost i novčanike Italijana".
Meloni je takođe dobila podršku od Muska, američkog milijardera i saveznika novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa. Odgovarajući na odluku italijanskog suda, Musk je na svojoj platformi Eks napisao: "Ove sudije moraju da odu", a kasnije ih je opisao kao "neizabranu autokratiju".
Italijanski predsjednik Sergio Mattarella kritikovao je Muskovo mješanje, navodeći da "mora poštovati suverenitet Italije".
Italija je dugo bila na prvoj liniji evropske migracijske krize. Više od 58.000 migranata je ove godine u tu zemlju ilegalno stiglo morem, iako je to 60 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
U cijeloj EU vlade su pod pritiskom da smanje imigraciju, a nekoliko njih razmatra dogovore, poput onog između Italije i Albanije, za obradu migranata u trećim zemljama. Novi Pakt EU o migraciji i azilu - kojeg su zemlje članice odobrile u aprilu - trebao bi stupiti na snagu 2026. godine i olakšće državama članicama pritvaranje migranata na granici, kaže De Leo.
„To znači da će od 2026. godine nadalje one imati novi teren za stavljanje ljudi u [ubrzane] granične procedure. Ono što mislim je da će do trenutka kada Sud pravde EU donese odluku, vjerovatno doći vrijeme da se počne primjenjivati novi zakon, tako da to neće biti važno”, dodaje De Leo.
Napad hakera povezanih sa Kinom na američke telekome ima mnogo šire posljedice
Hakovanje američkih telekomunikacijskih sistema povezano sa Kinom, za koje se u početku činilo da se fokusira na američke predsjedničke kampanje, imalo je mnogo šire posljedice, navode istražitelji, te je vjerovatno dio velikog napora Pekinga da špijunira Sjedinjene Države.
Federalni istražni biro (FBI) i američka Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA) upozoravaju da je hakovanje, koje je prvi put otkriveno krajem prošlog mjeseca, "otkrilo široku i značajnu kampanju cyber špijunaže".
Dvije agencije su saopštile da je njihova istraga potvrdila da su hakeri povezani sa Kinom, ugrozili mreže više američkih telekomunikacijskih kompanija, potencijalno dobivši pristup ogromnoj količini informacija.
Konkretno, navedeno je da bi hakeri mogli pristupiti evidenciji poziva korisnika i infiltrirati se u privatne komunikacije određenih vladinih zvaničnika i političara.
Osim toga, čini se da su hakeri uspjeli kopirati informacije koje su američke službe za sprovođenje zakona tražile preko sudskih naloga.
"Očekujemo da će naše razumijevanje ovih aktivnosti rasti kako se istraga nastavlja", naveli su FBI i CISA.
"Podstičemo svaku organizaciju koja vjeruje da bi mogla biti žrtva da kontaktira svoj lokalni ured FBI ili CISA", dodali su.
Dvije agencije su krajem oktobra prvi put objavile da istražuju neovlašten pristup američkim telekomunikacionim sistemima, manje od dvije sedmice prije nego što su američki birači glasali na nacionalnim izborima.
New York Times je izvijestio da se smatra da su kineski hakeri provalili u telekomunikacijske mreže kako bi ciljali na kampanju novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa - uključujući telefone koje koriste Trump i novoizabrani potpredsjednik JD Vance
Trumpova kampanja je potvrdila hakovanje u izjavi za Glas Amerike. Odvojeno, osoba upoznata sa istragom rekla je za Glas Amerike da su na meti bili i ljudi povezani sa kampanjom potpredsjednice Kamale Harris.
Kineska ambasada u Washingtonu je u to vrijeme odbacila optužbe za hakovanje SAD kao dezinformacije, nazvavši SAD "izvorom i najvećim počiniocem cyber napada".
Portparol ambasade u četvrtak je odbacio najnovije američke izjave kao dezinformacije.
"Kina se čvrsto protivi klevetama SAD protiv Kine bez ikakve činjenične osnove", naveo je on u imejlu.
“Nadamo se da će relevantne strane zauzeti profesionalan i odgovoran stav kada karakteriziraju cyber incidente, zasnivajući svoje zaključke na dovoljno dokaza, a ne na neosnovanim spekulacijama i optužbama."
Američke obavještajne agencije su mjesecima upozoravale da strani protivnici koriste kombinaciju cyber napada i operacija širenja svog uticaja kako bi se miješali u američke predsjedničke izbore 5. novembra.
Osim toga, izvještaji koje su objavile privatne firme za cyber bezbjednost ukazuju na značajan porast aktivnosti aktera povezanih sa Rusijom, Kinom i Iranom.
Sve tri zemlje su u više navrata negirale optužbe za miješanje u američke izbore.
CISA i FBI, kao i druge američke agencije, već dugo upozoravaju da su hakeri povezani sa Kinom ušli u američke kompjuterske sisteme i mreže, u nekim slučajevima skrivajući se godinama.
Grupa povezana s Kinom, poznata kao Volt Typhoon, "pozicionirala se za pokretanje destruktivnih cybernapada koji bi ugrozili fizičku bezbjednost Amerikanaca", navedeno je u upozorenju u februaru.
"Ono što smo do sada otkrili vjerovatno je vrh ledenog brijega", navela je tada direktorica CISA Jen Easterly.
Scholz i Putin razgovarali prvi put od 2022. godine
Njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin u petak su razgovarali telefonom, prvi put za gotovo dvije godine.
Scholz je, kako je naveo njegov portparol, tokom razgovora osudio "ruski rat agresije protiv Ukrajine" i pozvao Putina "da ga okonča i povuče trupe".
Također je poručio da Rusija mora da bude spremna da "pregovara sa Ukrajinom sa ciljem da se postigne pravedan i dugotrajan mir i naglasio čvrstu riješenost Njemačke da podrži Ukrajinu u odbrani protiv ruske agresije koliko god je potrebno", naveo je u saopštenju portparol Steffen Hebestreit, prenos agencija AFP.
Iz Kremlja je saopšteno da su Putin i Scholz imali "detaljnu i iskrenu razmjenu" mišljenja o situaciji u Ukrajini i da je razgovor inicirala Njemačka.
Također je navedeno da je Putin prenio njemačkom kancelaru bi mogući sporazumi o kraju rata u Ukrajini u obzir trebalo da uzmu ruske bezbjednosne interese, da budu zasnovani na "novoj teritorijalnoj realnosti" i da riješe osnovne uzroke konflikta.
Njemački kancelar je prethodno u petak telefonom razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim s kojim će ponovo razgovarati nakon kontakta sa Putinom, rekao je Hebestreit.
Zelenski je tokom razgovora upozorio Scholza da ne razgovara sa Putinom, navodeći da će to umanjiti izolaciju ruskog lidera i da će se rat i dalje nastaviti, prenijela je agencija Reuters pozivajući se na neimenovani izvor iz kabineta ukrajinskog predsjednika.
"Predsjednik je rekao da će to samo pomoći Putinu umanjivanjem njegove izolacije. Putin ne želi stvarni mir, želi predah", rekao je izvor za Reuters.
Također je istakao da je Scholz unaprijed informisao Zelenskog da će razgovarati sa ruskim liderom.
Scholz je sa Putinom razgovarao sat vremena, naveo je neimenovani izvor iz njemačke vlade za AFP.
To je prvi put da su dvojica lidera razgovarala od decembra 2022. godine i to je tada bio poslednji, u javnosti poznati, telefonski razgovor ruskog predsjednika sa liderom jedne velike zapadne zemlje.
Putin nije razgovarao sa većinom zapadnih lidera od 2022. godine, kada su Evropska unija i Amerika uvele velike sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
U okviru NATO-a, ruski lider održava kontakt sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom - koji kritikuje zapadnu politiku o Rusiji - i sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Lideri Njemačke i Rusije razgovarali su u ključnom trenutku u ratu u Ukrajini, s obzirom na to da su ukrajinske snage pod sve većim pritiskom dok sukob ulazi u treću zimu.
Njemačka, poslije SAD, pruža najveću vojnu pomoć Ukrajini. U međuvremenu, pobjeda Donalda Trumpa, koji je tokom kampanje kritikovao pomoć Kijevu, na predsjedničkim izborima dovela je u pitanje nastavak podrške Washingtona.
