To je bilo prvo javno priznanje Pjongjanga da je vojnik prešao iz Južne Koreje 18. jula, tokom civilnog obilaska Zajedničke bezbjednosne zone na granici.
Američki zvaničnici su rekli da vjeruju da je King namjerno prešao granicu i do sada su odbijali da ga klasifikuju kao ratnog zarobljenika.
Sjevernokorejski istražitelji su također zaključili da je King prešao granicu namjerno i ilegalno, sa namjerom da ostane tamo ili u trećoj zemlji, javila je državna novinska agencija KCNA.
„Tokom istrage, Travis King je priznao da je odlučio da dođe u Sjevernu Koreju zbog nehumanog tretmana i rasne diskriminacije u američkoj vojsci. Također je izrazio spremnost da traži status izbjeglice u Sjevernoj Koreji, rekavši da je razočaran neravnopravnim američkim društvom”, objavila je KCNA.
Kinga su „pod kontrolom držali vojnici Korejske narodne armije” nakon njegovog prelaska, a istraga je i dalje bila aktivna, dodala je agencija.
Poslije tuče u pabu u alkoholisanom stanju, incidenta sa policijom i boravka u južnokorejskom zatvoru, King je prošlog mjeseca odveden na aerodrom kako bi odletio u Texas.
Ali umjesto da otputuje u Fort Bliss na disciplinsko saslušanje, King se iskrao, pridružio se obilasku Demilitarizovane zone i otišao preko granice.
Do incidenta u julu došlo je u periodu kada su odnosi između dvije Koreje na jednoj od najnižih tačaka u historiji.
Diplomatski napori su u zapećku, a sjevernokorejski lider Kim Jong Un najavljuje ubrzan razvoj oružja, među kojim su i taktičke nuklearne bojeve glave.
Ranije ovog mjeseca, Komanda Ujedinjenih nacija je saopštila da je Sjeverna Koreja „reagovala” na napore da se razgovara o tom slučaju.
Antony Blinken, američki državni sekretar, potvrdio je tada da je ostvaren kontakt sa predstavnicima Sjeverne Koreje, dodajući da još ne zna gdje se King nalazi i u kakvom je stanju.
Dvije Koreje ostaju tehnički u ratu jer se sukob iz perioda 1950. do 1953. završio primirjem, a ne sporazumom i na većem dijelu granice je pojačano prisustvo oružanih snaga.
Ali na južnokorejskoj strani postoji niža betonska ograda i relativno lako može da se preskoči, uprkos prisustvu vojnika sa obje strane.
Pjongjang ima dugu historiju pritvaranja Amerikanaca i njihovog korištenja kao ulog u bilateralnim pregovorima.
