Linkovi

Najnovije

Američki general odstupa sa komandne dužnosti u Afganistanu

Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.
Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.

Glavnokomandujući američkih snaga u ratu u Afganistanu, general Austin "Scott" Miller, u ponedjeljak predaje dužnost, najavili su američki zvaničnici, u simboličnom završetku najdužeg američkog sukoba, iako talibanski pobunjenici sve više napreduju na terenu.

Šef američke Centralne komande (CENTCOM), general Frank McKenzie​, doputovao je u Kabul da preuzme komandu nad preostalim snagama tokom "kratke" ceremonije koja će sadržati i predaju američke zastave, izjavio je za Glas Amerike jedan zvaničnik Pentagona.

Povlačenje je obavljeno "više od 90 posto", prema američkoj Centralnoj komandi. Veći dio američkih vojnika je napustio zemlju, prebačen je i veći dio opreme, a manje od hiljadu vojnika ostaje da štiti američku ambasadu i pomaže u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu.

Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.
Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.

McKenzie​ već rukovodi američkim vojnim operacijama u Afganistanu i nekoliko susjednih zemalja kao šef CENTCOM-a i nastaviće taj posao iz svog štaba u SAD dok će admiral Peter Vasely​ pomoći u nadgledanju misije na terenu.

Austin Miller će postati posljednji američki general sa četiri zvjezdice na terenu u Afganistanu na ceremoniji u Kabulu, koja se održava prije formalnog kraja vojne misije 31. augusta, što je datum koji je predsjednik SAD Joe Biden odredio u želji da izvuče Amerikance iz dvije decenije dugog rata.

Iako ceremonija može pružiti nekakav osjećaj završetka za američke veterane koji su služili u Afganistanu, nejasno je da li će uspjeti da uvjeri afganistansku vladu koju Zapad podržava, pošto su talibani ofanzivama ostvarili kontrolu nad većom teritorijom nego u bilo kom trenutku od sukob je počeo.

SAD "posmatraju sa velikom zabrinutošću" kako pobunjeni Talibani preuzimaju kontrolu nad sve većom teritorijom u Afganistanu, dok se američke snage vraćaju kući po naređenju o povlačenju koje je izdao predsjednik Joe Biden, izjavio je u nedjelju portparol Pentagona John Kirby.

"Vrijeme je da snage afganistanske vlade povećaju napore i odbrane svoju zemlju", izjavio je Kirby za program Fox News Sunday, i dodao: "Ovo je trenutak odgovornosti."

Skoro dvije decenije, SAD su snabdijevale Afganistan oružjem i opremom vrijednom više milijardi dolara kako bi se samostalno branio, ali je sve neizvjesnije ko će kontrolisati zemlju poslije američkog povlačenja.

Talibani kažu da već kontrolišu 85 posto zemlje - što je tvrdnja koju afganistanska vlada osporava. Međutim, Kirby nije osporio ocjenu Fox Newsa da 13 miliona Afganistanaca žive pod kontrolom Talibana, deset miliona pod upravom afganistanske vlade, a devet miliona u regionima gdje se vode sukobi.

SAD su izvršile invaziju na Afganistan 2001. godine, da bi osvojile baze u kojima su se teroristi Al-Kaide obučavali i spremali za otmicu aviona 11. septembra i napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon, u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi.

I uz povlačenje američkih vojnika, Kirby kaže da će američki komandanti moći da savjetuju afganistanske snage iz baza u drugim zemljama. Ali SAD i NATO vojnici su uglavnom već napustili Afganistan. Svi će se povući do kraja augusta.

Biden je prošle nedjelje odlučno branio odluku o povlačenju, uprkos napredovanju Talibana.

"Nismo otišli u Afganistan da gradimo naciju", rekao je Biden u Bijeloj kući. "Pravo i obaveza afganistanskog naroda je da sami odluče kakvu budućnost žele."

"Vrijeme je da bijemo bitke narednih 20 godina", rekao je američki predsjednik poslije brifinga na kojem je obaviješten o pogošanju situacije u Afganistanu. Rekao je da se američki vojnici povlače na "organizovan i bezbjedan način". Prošle nedjelje, dok su se američke snage povlačile iz velike vazdušne baze Bagram, centralne tačke vojnih operacija, Biden je obećao da će brzo evakuisati hiljade afganistanskih prevodilaca koji su radili za SAD i članove njihovih porodica. Rekao je da je proces izdavanja specijalnih useljeničkih viza "dramatično ubrzan".

Reporter, koji je Bidena pitao o povlačenju vojnika, dobio je oštar odgovor od predsjednika. Na pitanje da li vjeruje Talibanima, Biden je odgovorio: "Da li je to ozbiljno pitanje?"

"To je smiješno pitanje. Da li vjerujem Talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitete afganistanske vojske koja je bolje obučena i bolje opremljena da vodi rat", rekao je Biden.

Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je da bi povukao sve vojnike do 1. maja, za šta je Biden ocijenio da bi bilo suviše brzo. Međutim, Biden je izjavio da je četvrti američki predsjednik koji je na vlasti dok su američke snage raspoređene u Afganistanu, i da neće tu odgovornost prenijeti i na petog predsjednika.

Odlazak stranih trupa dogovoren je sporazumom koji je Washington postigao sa pokretom Taliban u februaru 2020. godine, za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Trumpa. Prema njemu, od pobunjenika se traži da se bore protiv terorizma na afganistanskom tlu i pregovorima postignu politički dogovor sa vladom u Kabulu. Međutim, unutar-afganistanski mirovni pregovori kojima posreduju SAD sporo napreduju od kada su započeli u septembru u Kataru, i do sada nisu imali mnogo uspjeha.

See all News Updates of the Day

Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom

Virginia: Farma mesa životinja hranjenih travom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Bean Hollow Grassfed je prodavnica specijalizirana za prodaju mesa od životinja hranjenih travom, koja je takođe odobrena i certificirana za dobrobit životinja. Kupci mogu odabrati željene komade, izvagati ih, sami se poslužiti i platiti. Kupci se mogu sami poslužit. 

Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu

Vojna pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu: Očekuje se brza potvrda u Senatu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

Poslanici u Zastupničkom domu američkog Kongresa su prošle subote velikom većinom usvojili zakon o stranoj pomoći vrijedan 95 milijardi dolara. Mjera je sada upućena Senatu, za koji se očekuje da će glasati početkom ove sedmice.

New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima

New York: Ako Trump bude svjedočio, pitaće ga i o starim slučajevima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:21 0:00

Sudac Vrhovnog suda New Yorka Juan Merchan odlučio je da, ukoliko bivši američki predsjednik Donald Trump odluči da svjedoči na suđenju koje ga optužuje da je planirao da se umiješa u ishod izbora za Bijelu kuću 2016, tužiocima će biti dopušteno da ga pitaju o građanskim parnicama koje izgubio.

Američki State Department ističe hitne prijetnje globalnim ljudskim pravima

Državni sekretar Antony Blinken govori o nedavno objavljenim Državnim izvještajima o praksi ljudskih prava za 2023. tokom brifinga u State Departmentu u Washingtonu, 22. aprila 2024.
Državni sekretar Antony Blinken govori o nedavno objavljenim Državnim izvještajima o praksi ljudskih prava za 2023. tokom brifinga u State Departmentu u Washingtonu, 22. aprila 2024.

Američki State Department je u ponedjeljak objavio svoje godišnje izvještaje o praksi ljudskih prava, u kojima se navodi ruska invazija na Ukrajinu, građanski rat u Sudanu i rat između Izraela i Hamasa kao samo neke od najvećih globalnih zabrinutosti za ljudska prava.

Prilikom sastavljanja ovih … [izvještaja] crpili smo iz raznih vjerodostojnih izvora zasnovanih na činjenicama, uključujući izvještaje vladinih agencija, nevladinih organizacija i medija,” rekao je državni sekretar Antony Blinken u online izjavi.

Godina obuhvaćena izvještajima, 2023., poklopila se sa 75. godišnjicom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda. Izvještaji su zasnovani na međunarodno priznatim ljudskim pravima navedenim u deklaraciji, između ostalih sporazuma.

U predgovoru izvještaja, Blinken je najprije naveo rusku invaziju na Ukrajinu kao značajno kršenje ljudskih prava. “Nepoštivanje i prezir Kremlja prema ljudskim pravima su u potpunosti vidljivi”, rekao je on, navodeći njegovu upotrebu nasilja nad građanima kao “oruđe ratovanja”.

On je također govorio o građanskom ratu u Sudanu kao o značajnoj prijetnji ljudskim pravima, dodajući da su obje strane u sukobu "ispustile užasno nasilje, smrt i uništenje".

Sukob Izraela i Hamasa također izaziva "duboko zabrinjavajuću zabrinutost za ljudska prava", rekao je Blinken. Dodao je da su SAD osudile terorističke napade Hamasa 7. oktobra, istovremeno pozivajući Izrael da u svom odgovoru minimizira štetu civilima.

Blinken je također razgovarao o iranskom gušenju svojih građana - posebno žena - kao prijetnji ljudskim pravima. Dodao je da izvještaj pokriva suzbijanje ženskih prava u Afganistanu pod vlašću talibana, tretman Kine prema većinskom muslimanskom Ujgurskom stanovništvu i maltretiranje političkih zatvorenika na Kubi.

Uprkos ovim kršenjima ljudskih prava, „ohrabrujući razvoj događaja takođe se može naći u ovom izvještaju“, rekao je Blinken.

Blinken je opisao napredak Kenije, Japana, Estonije i Slovenije u unapređenju LGBTQI+ prava, kao i napredak koji je postigao Jordan u unapređenju prava osoba s invaliditetom. On se također osvrnuo na napredak Meksika u sprovođenju reformi rada kako bi se poboljšali uslovi rada.

"Ove svijetle tačke su važan podsjetnik da je napredak u ljudskim pravima zaista moguć, sve dok predani pojedinci u svakom dijelu svijeta nastave da rade na održavanju temeljnog dostojanstva svih ljudi", rekao je.

Rus osuđen na pet godina prinudnog rada zbog izjave o ratu u Ukrajini

Moskva (Foto: Natalia KOLESNIKOVA / AFP)
Moskva (Foto: Natalia KOLESNIKOVA / AFP)

Jedan Rus osuđen je u ponedeljak na pet godina prinudnog rada jer je "namjerno širio lažne informacije o vojsci" u uličnoj anketi za Radio Slobodna Evropa ,koji finansira SAD ,u kojem je govorio o rat u Ukrajini.

Presudu Juriju Kohovecu, koji ima 39 godina objavila je služba moskovskih sudova. Novinari Radija Slobodna Evropa su ga u julu 2022. pitali ga u anketi na ulici da li misli da je potrebna deeskalacija odnosa između Rusije i zemalja NATO-a.

„Naravno da je potrebna, ali sve zavisi od naše vlade. Naša vlada je sve to započela, Rusija je stvorila sve te probleme. Ne vidim nikakve probleme sa NATO, ne planira nikoga da napadne”, rekao je Kohovec za Radio Slobodna Evropa.

On je takođe rekao da su ruske snage ubile civile u kijevskom predgrađu Buča bez ikakvog razloga. Moskva negira optužbe da je počinila ratne zločine u Ukrajini.

On je prvo uhapšen zbog navodnog huliganizma u martu prošle godine, a kasnije optužen na osnovu zakona o cenzuri u ratu koji je Rusija usvojila ubrzo nakon što je počela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Od tada je najmanje 19.855 ljudi privedeno u Rusiji zbog antiratnih stavova, navodi grupa za ljudska prava OVD-Info.

Kohovec je djelimično priznao krivicu, ali se ne slaže da su njegovi stavovi motivisani političkom mržnjom, saopštio je OVD-Info.

Radio Slobodna Evropa je medij koji finansira američka vlada i pokriva istočnu Evropu, centralnu Aziju, Kavkaz i Bliski istok. Ruske vlasti su ga 2017. označile kao stranu agenturu i kao nepoželjnu organizaciju u februaru ove godine, čime je de fakto zabranjen u Rusiji i podvrgnut mogućem krivičnom gonjenju onih koji prate ili dijele tekstove na internetu.

Radio Slobodna Evropa nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar o slučaju Kohoveca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG