Linkovi

Najnovije

Američki general odstupa sa komandne dužnosti u Afganistanu

Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.
Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.

Glavnokomandujući američkih snaga u ratu u Afganistanu, general Austin "Scott" Miller, u ponedjeljak predaje dužnost, najavili su američki zvaničnici, u simboličnom završetku najdužeg američkog sukoba, iako talibanski pobunjenici sve više napreduju na terenu.

Šef američke Centralne komande (CENTCOM), general Frank McKenzie​, doputovao je u Kabul da preuzme komandu nad preostalim snagama tokom "kratke" ceremonije koja će sadržati i predaju američke zastave, izjavio je za Glas Amerike jedan zvaničnik Pentagona.

Povlačenje je obavljeno "više od 90 posto", prema američkoj Centralnoj komandi. Veći dio američkih vojnika je napustio zemlju, prebačen je i veći dio opreme, a manje od hiljadu vojnika ostaje da štiti američku ambasadu i pomaže u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu.

Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.
Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.

McKenzie​ već rukovodi američkim vojnim operacijama u Afganistanu i nekoliko susjednih zemalja kao šef CENTCOM-a i nastaviće taj posao iz svog štaba u SAD dok će admiral Peter Vasely​ pomoći u nadgledanju misije na terenu.

Austin Miller će postati posljednji američki general sa četiri zvjezdice na terenu u Afganistanu na ceremoniji u Kabulu, koja se održava prije formalnog kraja vojne misije 31. augusta, što je datum koji je predsjednik SAD Joe Biden odredio u želji da izvuče Amerikance iz dvije decenije dugog rata.

Iako ceremonija može pružiti nekakav osjećaj završetka za američke veterane koji su služili u Afganistanu, nejasno je da li će uspjeti da uvjeri afganistansku vladu koju Zapad podržava, pošto su talibani ofanzivama ostvarili kontrolu nad većom teritorijom nego u bilo kom trenutku od sukob je počeo.

SAD "posmatraju sa velikom zabrinutošću" kako pobunjeni Talibani preuzimaju kontrolu nad sve većom teritorijom u Afganistanu, dok se američke snage vraćaju kući po naređenju o povlačenju koje je izdao predsjednik Joe Biden, izjavio je u nedjelju portparol Pentagona John Kirby.

"Vrijeme je da snage afganistanske vlade povećaju napore i odbrane svoju zemlju", izjavio je Kirby za program Fox News Sunday, i dodao: "Ovo je trenutak odgovornosti."

Skoro dvije decenije, SAD su snabdijevale Afganistan oružjem i opremom vrijednom više milijardi dolara kako bi se samostalno branio, ali je sve neizvjesnije ko će kontrolisati zemlju poslije američkog povlačenja.

Talibani kažu da već kontrolišu 85 posto zemlje - što je tvrdnja koju afganistanska vlada osporava. Međutim, Kirby nije osporio ocjenu Fox Newsa da 13 miliona Afganistanaca žive pod kontrolom Talibana, deset miliona pod upravom afganistanske vlade, a devet miliona u regionima gdje se vode sukobi.

SAD su izvršile invaziju na Afganistan 2001. godine, da bi osvojile baze u kojima su se teroristi Al-Kaide obučavali i spremali za otmicu aviona 11. septembra i napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon, u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi.

I uz povlačenje američkih vojnika, Kirby kaže da će američki komandanti moći da savjetuju afganistanske snage iz baza u drugim zemljama. Ali SAD i NATO vojnici su uglavnom već napustili Afganistan. Svi će se povući do kraja augusta.

Biden je prošle nedjelje odlučno branio odluku o povlačenju, uprkos napredovanju Talibana.

"Nismo otišli u Afganistan da gradimo naciju", rekao je Biden u Bijeloj kući. "Pravo i obaveza afganistanskog naroda je da sami odluče kakvu budućnost žele."

"Vrijeme je da bijemo bitke narednih 20 godina", rekao je američki predsjednik poslije brifinga na kojem je obaviješten o pogošanju situacije u Afganistanu. Rekao je da se američki vojnici povlače na "organizovan i bezbjedan način". Prošle nedjelje, dok su se američke snage povlačile iz velike vazdušne baze Bagram, centralne tačke vojnih operacija, Biden je obećao da će brzo evakuisati hiljade afganistanskih prevodilaca koji su radili za SAD i članove njihovih porodica. Rekao je da je proces izdavanja specijalnih useljeničkih viza "dramatično ubrzan".

Reporter, koji je Bidena pitao o povlačenju vojnika, dobio je oštar odgovor od predsjednika. Na pitanje da li vjeruje Talibanima, Biden je odgovorio: "Da li je to ozbiljno pitanje?"

"To je smiješno pitanje. Da li vjerujem Talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitete afganistanske vojske koja je bolje obučena i bolje opremljena da vodi rat", rekao je Biden.

Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je da bi povukao sve vojnike do 1. maja, za šta je Biden ocijenio da bi bilo suviše brzo. Međutim, Biden je izjavio da je četvrti američki predsjednik koji je na vlasti dok su američke snage raspoređene u Afganistanu, i da neće tu odgovornost prenijeti i na petog predsjednika.

Odlazak stranih trupa dogovoren je sporazumom koji je Washington postigao sa pokretom Taliban u februaru 2020. godine, za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Trumpa. Prema njemu, od pobunjenika se traži da se bore protiv terorizma na afganistanskom tlu i pregovorima postignu politički dogovor sa vladom u Kabulu. Međutim, unutar-afganistanski mirovni pregovori kojima posreduju SAD sporo napreduju od kada su započeli u septembru u Kataru, i do sada nisu imali mnogo uspjeha.

See all News Updates of the Day

Netanyahu će zatražiti dvostranačku podršku u obraćanju u američkom Kongresu

Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.
Demonstranti i članovi porodica Izraelaca koji su uzeti za taoce tokom napada Hamasovih militanata 7. oktobra održali su miting ispred američkog Kapitola u National Mall-u 23. jula u Washingtonu, DC.

Očekuje se da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokušati ojačati podršku izraelskom ratu protiv Hamasa u obraćanju u američkom Kongresu u srijedu.

Netanyahuova posjeta dolazi usred pritiska kod kuće da se osigura oslobađanje talaca koje Hamas još uvijek drži u Pojasu Gaze, kao i političke neizvjesnosti za najvećeg saveznika Izraela - Sjedinjenih Država - uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru.

Sjedinjene Države, Egipat i Katar proveli su mjesece pokušavajući posredovati u prekidu vatre između Izraela i Hamasa koji bi uključivao pauzu u borbi, oslobađanje talaca i jaču isporuku humanitarne pomoći u Gazu. Ti napori nisu uspjeli postići dogovor, dok se borbe u Gazi nastavljaju, a opasnost od šireg regionalnog sukoba i dalje traje, sa sukobima duž izraelsko-libanonske granice i jemenskim militantima Huti koji napadaju brodove u Crvenom moru.

Netanyahu je rekao da će tražiti dvostranačku podršku za Izrael. Njegovo pojavljivanje u Washingtonu dalo je gorivo za podjele među demokratama i republikancima, a određeni broj demokrata je rekao da će bojkotirati Netanyahuovo obraćanje.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji je pozvao Netanyahua da govori, kritizirao je odsustvo potpredsjednice Kamale Harris kao "neoprostivo".

Harris je započela kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju najavio da se više neće kandidirati za reizbor.

Demokratski senator Bernie Sanders rekao je da neće prisustvovati govoru i kritizirao Netanyahuovu politiku na Zapadnoj obali i Gazi.

Demokratski senator Dick Durban rekao je da, iako stoji uz Izrael, "neću stajati i bodriti njegovog sadašnjeg premijera".

Kritičari su krivili Netanyahuovu vladu za vođenje rata u Gazi, posebno tvrdeći da Izrael nije učinio dovoljno da zaštiti palestinske civile ili osigura protok humanitarne pomoći.

Izrael je odbacio kritike i okrivio militante Hamasa za djelovanje u područjima koja dovode civile u opasnost.

Višestruki protesti protiv Netanyahua planirani su za srijedu, nakon demonstracija u utorak u zgradi Predstavničkog doma SAD-a i ispred Netanyahuovog hotela.

U utorak su održane i demonstracije u National Mallu u Washingtonu, gdje su porodice nekih od talaca koji se još uvijek drže u Gazi zahtijevale od Netanyahua da pristane na sporazum o prekidu vatre kojim se taoci vraćaju kućama.

Rat je počeo napadom Hamasa na Izrael početkom oktobra u kojem je poginulo 1.200 ljudi. Izrael je odgovorio kampanjom kopnenih i zračnih napada u kojima je poginulo više od 39.000 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Neke informacije za ovaj izvještaj dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki predsjednici koji nisu tražili reizbor

Predsjednik Joe Biden prekinuo je u nedjelju spekulacije kada je najavio da će se povući sa izbora 2024.

Ta odluka, donesena samo nekoliko sedmica prije Demokratske nacionalne konvencije, dodaje Bidena na uži spisak predsjednika koji su imali pravo na ponovni izbor, ali su odlučili da se ne kandiduju.

James K. Polk

James Polk
James Polk

James K. Polk stupio je na dužnost 1845. godine sa specifičnim ciljevima, uključujući aneksiju Texasa i preuzimanje teritorije Oregon. U to vrijeme nije bilo ograničenja predsjedničkog mandata i bilo je uobičajeno da se kandidati obavezuju da se neće kandidirati za ponovni izbor kao znak lične poniznosti. Pošto je postigao svoje ciljeve, Polk je ispoštovao svoje obećanje da će služiti samo jedan mandat i nije tražio ponovni izbor 1848.

James Buchanan

Izabran 1856. godine, James Buchanan je također obećao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik, ali je na njegovu odluku da ispoštuje ovo obećanje 1860. vjerovatno uticalo burno stanje nacije i njegova vlastita nepopularnost. Buchananov mandat obilježio je njegov neuspjeh da efikasno riješi rastuću nacionalnu podjelu oko ropstva koja će na kraju dovesti do građanskog rata, i do kraja njegovog mandata, Demokratska stranka je bila rastrgana između svoje sjeverne i južne frakcije.

Rutherford B. Hayes

Nakon što je prihvatio nominaciju Republikanske stranke,

Rutherford B. Hayes
Rutherford B. Hayes

Rutherford B. Hayes se obavezao da će služiti samo jedan mandat kao predsjednik i da će ostati vjeran svojoj riječi, odbivši da traži reizbor 1880. godine. Na ovu odluku djelomično je uticala kontroverza oko njegovih prvih izbora 1876. godine. Izborne prijevare su ostavile nekoliko država sa spornim izbornim glasovima, i iako je specijalna dvostranačka komisija odlučila u korist Hayesa, mnoge demokrate nikada nisu u potpunosti prihvatile njegov legitimitet.

Calvin Coolidge

Godine 1927. predsjednik Calvin Coolidge iznenadio je mnoge izjavom "Ne biram da se kandidujem za predsjednika 1928." Coolidge je preuzeo predsjedničku funkciju nakon smrti Warrena G. Hardinga 1923. i pobijedio na izborima 1924. godine. Uprkos svojoj popularnosti i snažnoj ekonomiji, Coolidge je odlučio da ne traži još jedan mandat, a kasnije je u svojoj autobiografiji napisao da ga nikada nije zanimala moć ili slava i bio je spreman da bude "oslobođen pretenzija i zabluda javnog života".

Harry S. Truman

Harry S. Truman
Harry S. Truman

Nakon što je odslužio skoro dva puna mandata, predsjednik Harry S. Truman odlučio je da se ne kandiduje za reizbor 1952. Truman je postao predsjednik nakon smrti Franklina D. Roosevelta 1945. godine, osvojio je puni mandat 1948. i snažno je razmišljao o tome da se ponovo kandiduje. Međutim, suočen s niskim rejtingom zbog tekućeg Korejskog rata i korupcijskih skandala u njegovoj administraciji, Truman je najavio svoju odluku da se povuče iz utrke, dozvoljavajući Demokratskoj stranci da nominuje novog kandidata.

Lyndon B. Johnson

Godine 1968., usred sve većeg protivljenja Vijetnamskom ratu i izazova unutar svoje stranke, predsjednik Lyndon B. Johnson šokirao je naciju objavom da se neće ponovo kandidirati. Johnson je preuzeo funkciju nakon ubistva Johna F. Kennedyja 1963. i osvojio puni mandat 1964. Ali kako su antiratni osjećaji rasli, a rejting njegovog odobravanja opao, Johnson je odlučio da se povuče, slavno izjavljujući: "Neću tražiti, a ja neću prihvatiti nominaciju moje stranke za još jedan mandat za vašeg predsjednika."

Joe Biden

Joe Biden
Joe Biden

Kao odgovor na zabrinutost oko njegovih godina kao predsjedničkog kandidata 2020, Joe Biden je dao izjave u kojima sugerira da će se kandidirati za samo jedan mandat, nazivajući sebe "prijelaznim kandidatom". Međutim, 2024. godine, Biden je tražio nominaciju Demokratske stranke, objašnjavajući da su mu brojni izazovi s kojima se nacija suočavala ostavila još posla. Na predizborima demokratske države, gdje je osvojio većinu delegata, kandidirao se gotovo bez protivljenja. Iako se Biden (81) u početku opirao nagovještajima da bi njegova poodmakla dob i slabost u javnom nastupu naškodili izbornim šansama demokrata, na kraju je odlučio da se povuče i podrži potpredsjednicu Kamalu Harris za nominaciju.

Zaključak

Posljednjih decenija kandidiranje za reizbor postalo je uobičajeno za kandidate koji ispunjavaju uslove, zbog čega se Bidenova odluka da se povuče čini vanrednom. Ali tokom većeg dijela američke historije, traženje ponovnog izbora se nikako nije očekivalo, a ponekad i gledano s visine. Dok su političari često motivisani mnogim različitim faktorima, odstupanje od dosadašnje pozicije može se smatrati ili znakom krize ili odgovornim potezom koji omogućava da se pojavi novo rukovodstvo.

Anketa Reuters/Ipsosa: Kamala Harris u blagoj prednosti nad Trumpom

Kamala Harris - Donald Trump
Kamala Harris - Donald Trump

Potpredsjednica Kamala Harris povećala je prednost od marginalnih dva posto u odnosu na republikanca Donalda Trumpa nakon što je predsjednik Joe Biden završio svoju kampanju za reizbor i predao baklju njoj, pokazala je anketa Reuters/Ipsos.

To je u usporedbi s marginalnim zaostatkom od dva boda s kojim se Biden suočio s Trumpom u prošlotjednoj anketi prije svog nedjeljnog izlaska iz utrke.

Nova anketa, provedena u ponedjeljak i utorak, pratila je Nacionalnu konvenciju republikanaca na kojoj je Trump u četvrtak službeno prihvatio nominaciju i Bidenovu najavu u nedjelju da napušta utrku i podupire Harrisa.

Harris, čija kampanja kaže da je osigurala demokratsku nominaciju, vodila je Trumpa 44% prema 42% u nacionalnoj anketi, što je razlika unutar margine pogreške od 3 posto.

Harris i Trump bili su izjednačeni s 44% u anketi od 15. do 16. srpnja, a Trump je vodio za jedan postotak u anketi od 1. do 2. jula, s istom marginom pogreške.

Anketar iz Trumpove kampanje umanjivao je sve ankete koje pokazuju porast podrške Harris, tvrdeći da će vjerojatno doživjeti privremeni porast popularnosti zbog široke medijske pokrivenosti njezine nove kandidature.

"Ta će se izbočina vjerojatno početi pojavljivati tijekom sljedećih nekoliko dana i trajat će neko vrijeme", rekao je anketar Tony Fabrizio u dopisu koji je novinarima podijelila Trumpova kampanja.

Kandidati često očekuju uspjeh nakon što formalno prihvate nominaciju svoje stranke na televizijskim konvencijama organiziranim na pozornici, poput one koju je Trump održao prošlog tjedna. No, anketa nije pokazala ništa od toga.

Pogrešno ili ne, najnovija anketa Reutersa/Ipsosa naglasila je razloge zašto je Biden odustao od utrke i što ga je Harris zamijenio na listi.

HARRIS VIDJEN KAO OŠTRIJI OD BIDENA, TRUMP

Oko 56 posto registriranih birača složilo se s izjavom da je Harris (59) "mentalno oštra i sposobna nositi se s izazovima", u usporedbi s 49 posto koji su isto rekli za Trumpa (78).

Bidena je tako ocijenilo samo 22% birača.

Biden (81) okončao je svoj reizbor nakon debate s Trumpom u kojoj je često mucao i nije uspijevao agresivno osporiti Trumpove napade koji su uključivali neistine.

Oko 80% demokratskih birača reklo je da pozitivno gleda na Bidena, u usporedbi s 91% koji su isto rekli za Harris. Tri četvrtine demokratskih glasača reklo je da se slažu s izjavom da stranka i glasači sada trebaju stati iza Harris, a samo četvrtina kaže da bi se više kandidata trebalo natjecati za stranačku nominaciju.

Mnogi ispitanici u anketi Reutersa/Ipsosa rekli su da ne znaju ništa o Demokratama koji se smatraju potencijalnim kandidatima koji bi se pridružili Harrisinoj listi.

Otprilike jedan od četiri registrirana glasača rekao je da nikada nije čuo za američkog ministra prometa Petea Buttigiega, bivšeg demokratskog predsjedničkog kandidata koji je imao najvišu ocjenu naklonosti - 37% - od potencijalnih Harrisinih protukandidata u anketi.

Svaki treći nije čuo za guvernera Kalifornije Gavina Newsoma, a otprilike isti udio reklo je da na njega gledaju blagonaklono. Polovica registriranih glasača u anketi nikada nije čula za senatora Arizone Marka Kellyja, a dvije trećine nije znalo ništa za guvernera Kentuckyja Andyja Besheara.

Anketa, koja je provedena putem interneta, obuhvatila je 1.241 odraslog Amerikanca diljem zemlje, uključujući 1.018 registriranih birača.

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke

Američki glasači iznenađeni i ohrabreni Bidenovim napuštanjem predsjedničke trke
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Odluka predsjednika Joea Bidena da ne traži reizbor poništila je kampanju samo nekoliko dana nakon što je protivnička Republikanska stranka formalno izabrala Donalda Trumpa za svog kandidata. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns izvještava o reakcijama birača na promjenu političke slike.

Američki senator Menendez najavio ostavku nakon presude za korupciju

Senator Bob Menendez
Senator Bob Menendez

Američki senator Bob Menendez podnio je ostavku na svoju funkciju nakon što je osuđen za korupciju.

Menendez je u pismu naveo da će njegov posljednji dan na mjestu američkog senatora biti 20. august, piše AFP.

Senator je prošle sedmice u New Yorku osuđen za iznudu, ometanje pravde i primanje mita za pružanje usluga biznismenima povezanim s Egiptom i Katarom.

Presuda će mu biti izrečena 29. oktobra i mogao bi da provede ostatak života u zatvoru.

Demokratski senator iz New Jerseya rekao je da planira uložiti žalbu na presudu i da ne želi da se Senat "upusti u dugotrajan proces koji bi potkopao njegov važan rad".

Guverner New Jerseya Phil Murphy, također demokrata, sada će imenovati zamjenu za Menendeza, koji je bio senator od 2006. godine.

Menendez je bio i predsjednik uticajnog Odbora za vanjske poslove, ali je odustao od ove funkcije nakon što je prošle godine optužen za korupciju.

Menendeza (70) je 16. jula porota saveznog suda na Manhattanu proglasila krivim po svih 16 tačaka optužnice sa kojima se suočio nakon devesedmičnog suđenja. Osuđena su i dva suoptuženika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG