Najnovije
Američki general odstupa sa komandne dužnosti u Afganistanu
Glavnokomandujući američkih snaga u ratu u Afganistanu, general Austin "Scott" Miller, u ponedjeljak predaje dužnost, najavili su američki zvaničnici, u simboličnom završetku najdužeg američkog sukoba, iako talibanski pobunjenici sve više napreduju na terenu.
Šef američke Centralne komande (CENTCOM), general Frank McKenzie, doputovao je u Kabul da preuzme komandu nad preostalim snagama tokom "kratke" ceremonije koja će sadržati i predaju američke zastave, izjavio je za Glas Amerike jedan zvaničnik Pentagona.
Povlačenje je obavljeno "više od 90 posto", prema američkoj Centralnoj komandi. Veći dio američkih vojnika je napustio zemlju, prebačen je i veći dio opreme, a manje od hiljadu vojnika ostaje da štiti američku ambasadu i pomaže u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu.
McKenzie već rukovodi američkim vojnim operacijama u Afganistanu i nekoliko susjednih zemalja kao šef CENTCOM-a i nastaviće taj posao iz svog štaba u SAD dok će admiral Peter Vasely pomoći u nadgledanju misije na terenu.
Austin Miller će postati posljednji američki general sa četiri zvjezdice na terenu u Afganistanu na ceremoniji u Kabulu, koja se održava prije formalnog kraja vojne misije 31. augusta, što je datum koji je predsjednik SAD Joe Biden odredio u želji da izvuče Amerikance iz dvije decenije dugog rata.
Iako ceremonija može pružiti nekakav osjećaj završetka za američke veterane koji su služili u Afganistanu, nejasno je da li će uspjeti da uvjeri afganistansku vladu koju Zapad podržava, pošto su talibani ofanzivama ostvarili kontrolu nad većom teritorijom nego u bilo kom trenutku od sukob je počeo.
SAD "posmatraju sa velikom zabrinutošću" kako pobunjeni Talibani preuzimaju kontrolu nad sve većom teritorijom u Afganistanu, dok se američke snage vraćaju kući po naređenju o povlačenju koje je izdao predsjednik Joe Biden, izjavio je u nedjelju portparol Pentagona John Kirby.
"Vrijeme je da snage afganistanske vlade povećaju napore i odbrane svoju zemlju", izjavio je Kirby za program Fox News Sunday, i dodao: "Ovo je trenutak odgovornosti."
Skoro dvije decenije, SAD su snabdijevale Afganistan oružjem i opremom vrijednom više milijardi dolara kako bi se samostalno branio, ali je sve neizvjesnije ko će kontrolisati zemlju poslije američkog povlačenja.
Talibani kažu da već kontrolišu 85 posto zemlje - što je tvrdnja koju afganistanska vlada osporava. Međutim, Kirby nije osporio ocjenu Fox Newsa da 13 miliona Afganistanaca žive pod kontrolom Talibana, deset miliona pod upravom afganistanske vlade, a devet miliona u regionima gdje se vode sukobi.
SAD su izvršile invaziju na Afganistan 2001. godine, da bi osvojile baze u kojima su se teroristi Al-Kaide obučavali i spremali za otmicu aviona 11. septembra i napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon, u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi.
I uz povlačenje američkih vojnika, Kirby kaže da će američki komandanti moći da savjetuju afganistanske snage iz baza u drugim zemljama. Ali SAD i NATO vojnici su uglavnom već napustili Afganistan. Svi će se povući do kraja augusta.
Biden je prošle nedjelje odlučno branio odluku o povlačenju, uprkos napredovanju Talibana.
"Nismo otišli u Afganistan da gradimo naciju", rekao je Biden u Bijeloj kući. "Pravo i obaveza afganistanskog naroda je da sami odluče kakvu budućnost žele."
"Vrijeme je da bijemo bitke narednih 20 godina", rekao je američki predsjednik poslije brifinga na kojem je obaviješten o pogošanju situacije u Afganistanu. Rekao je da se američki vojnici povlače na "organizovan i bezbjedan način". Prošle nedjelje, dok su se američke snage povlačile iz velike vazdušne baze Bagram, centralne tačke vojnih operacija, Biden je obećao da će brzo evakuisati hiljade afganistanskih prevodilaca koji su radili za SAD i članove njihovih porodica. Rekao je da je proces izdavanja specijalnih useljeničkih viza "dramatično ubrzan".
Reporter, koji je Bidena pitao o povlačenju vojnika, dobio je oštar odgovor od predsjednika. Na pitanje da li vjeruje Talibanima, Biden je odgovorio: "Da li je to ozbiljno pitanje?"
"To je smiješno pitanje. Da li vjerujem Talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitete afganistanske vojske koja je bolje obučena i bolje opremljena da vodi rat", rekao je Biden.
Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je da bi povukao sve vojnike do 1. maja, za šta je Biden ocijenio da bi bilo suviše brzo. Međutim, Biden je izjavio da je četvrti američki predsjednik koji je na vlasti dok su američke snage raspoređene u Afganistanu, i da neće tu odgovornost prenijeti i na petog predsjednika.
Odlazak stranih trupa dogovoren je sporazumom koji je Washington postigao sa pokretom Taliban u februaru 2020. godine, za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Trumpa. Prema njemu, od pobunjenika se traži da se bore protiv terorizma na afganistanskom tlu i pregovorima postignu politički dogovor sa vladom u Kabulu. Međutim, unutar-afganistanski mirovni pregovori kojima posreduju SAD sporo napreduju od kada su započeli u septembru u Kataru, i do sada nisu imali mnogo uspjeha.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
