Linkovi

Najnovije

Američki general odstupa sa komandne dužnosti u Afganistanu

Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.
Američki armijski general Austin S. Miller, glavnokomandujući američkih snaga u Afganistanu, razgovara sa novinarima u sjedištu misije u Kabulu, Afganistan, 29. juni 2021.

Glavnokomandujući američkih snaga u ratu u Afganistanu, general Austin "Scott" Miller, u ponedjeljak predaje dužnost, najavili su američki zvaničnici, u simboličnom završetku najdužeg američkog sukoba, iako talibanski pobunjenici sve više napreduju na terenu.

Šef američke Centralne komande (CENTCOM), general Frank McKenzie​, doputovao je u Kabul da preuzme komandu nad preostalim snagama tokom "kratke" ceremonije koja će sadržati i predaju američke zastave, izjavio je za Glas Amerike jedan zvaničnik Pentagona.

Povlačenje je obavljeno "više od 90 posto", prema američkoj Centralnoj komandi. Veći dio američkih vojnika je napustio zemlju, prebačen je i veći dio opreme, a manje od hiljadu vojnika ostaje da štiti američku ambasadu i pomaže u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma u Kabulu.

Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.
Afganistansko bezbjednosno osoblje čuva put za vrijeme sukoba između afganistanskih snaga bezbjednosti i talibanskih boraca u zapadnom gradu Kala-i-No, glavnom gradu provincij Bagdis, 7. jula 2021.

McKenzie​ već rukovodi američkim vojnim operacijama u Afganistanu i nekoliko susjednih zemalja kao šef CENTCOM-a i nastaviće taj posao iz svog štaba u SAD dok će admiral Peter Vasely​ pomoći u nadgledanju misije na terenu.

Austin Miller će postati posljednji američki general sa četiri zvjezdice na terenu u Afganistanu na ceremoniji u Kabulu, koja se održava prije formalnog kraja vojne misije 31. augusta, što je datum koji je predsjednik SAD Joe Biden odredio u želji da izvuče Amerikance iz dvije decenije dugog rata.

Iako ceremonija može pružiti nekakav osjećaj završetka za američke veterane koji su služili u Afganistanu, nejasno je da li će uspjeti da uvjeri afganistansku vladu koju Zapad podržava, pošto su talibani ofanzivama ostvarili kontrolu nad većom teritorijom nego u bilo kom trenutku od sukob je počeo.

SAD "posmatraju sa velikom zabrinutošću" kako pobunjeni Talibani preuzimaju kontrolu nad sve većom teritorijom u Afganistanu, dok se američke snage vraćaju kući po naređenju o povlačenju koje je izdao predsjednik Joe Biden, izjavio je u nedjelju portparol Pentagona John Kirby.

"Vrijeme je da snage afganistanske vlade povećaju napore i odbrane svoju zemlju", izjavio je Kirby za program Fox News Sunday, i dodao: "Ovo je trenutak odgovornosti."

Skoro dvije decenije, SAD su snabdijevale Afganistan oružjem i opremom vrijednom više milijardi dolara kako bi se samostalno branio, ali je sve neizvjesnije ko će kontrolisati zemlju poslije američkog povlačenja.

Talibani kažu da već kontrolišu 85 posto zemlje - što je tvrdnja koju afganistanska vlada osporava. Međutim, Kirby nije osporio ocjenu Fox Newsa da 13 miliona Afganistanaca žive pod kontrolom Talibana, deset miliona pod upravom afganistanske vlade, a devet miliona u regionima gdje se vode sukobi.

SAD su izvršile invaziju na Afganistan 2001. godine, da bi osvojile baze u kojima su se teroristi Al-Kaide obučavali i spremali za otmicu aviona 11. septembra i napade na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i Pentagon, u kojima je ubijeno skoro 3.000 ljudi.

I uz povlačenje američkih vojnika, Kirby kaže da će američki komandanti moći da savjetuju afganistanske snage iz baza u drugim zemljama. Ali SAD i NATO vojnici su uglavnom već napustili Afganistan. Svi će se povući do kraja augusta.

Biden je prošle nedjelje odlučno branio odluku o povlačenju, uprkos napredovanju Talibana.

"Nismo otišli u Afganistan da gradimo naciju", rekao je Biden u Bijeloj kući. "Pravo i obaveza afganistanskog naroda je da sami odluče kakvu budućnost žele."

"Vrijeme je da bijemo bitke narednih 20 godina", rekao je američki predsjednik poslije brifinga na kojem je obaviješten o pogošanju situacije u Afganistanu. Rekao je da se američki vojnici povlače na "organizovan i bezbjedan način". Prošle nedjelje, dok su se američke snage povlačile iz velike vazdušne baze Bagram, centralne tačke vojnih operacija, Biden je obećao da će brzo evakuisati hiljade afganistanskih prevodilaca koji su radili za SAD i članove njihovih porodica. Rekao je da je proces izdavanja specijalnih useljeničkih viza "dramatično ubrzan".

Reporter, koji je Bidena pitao o povlačenju vojnika, dobio je oštar odgovor od predsjednika. Na pitanje da li vjeruje Talibanima, Biden je odgovorio: "Da li je to ozbiljno pitanje?"

"To je smiješno pitanje. Da li vjerujem Talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitete afganistanske vojske koja je bolje obučena i bolje opremljena da vodi rat", rekao je Biden.

Bivši predsjednik Donald Trump izjavio je da bi povukao sve vojnike do 1. maja, za šta je Biden ocijenio da bi bilo suviše brzo. Međutim, Biden je izjavio da je četvrti američki predsjednik koji je na vlasti dok su američke snage raspoređene u Afganistanu, i da neće tu odgovornost prenijeti i na petog predsjednika.

Odlazak stranih trupa dogovoren je sporazumom koji je Washington postigao sa pokretom Taliban u februaru 2020. godine, za vrijeme administracije tadašnjeg predsjednika Trumpa. Prema njemu, od pobunjenika se traži da se bore protiv terorizma na afganistanskom tlu i pregovorima postignu politički dogovor sa vladom u Kabulu. Međutim, unutar-afganistanski mirovni pregovori kojima posreduju SAD sporo napreduju od kada su započeli u septembru u Kataru, i do sada nisu imali mnogo uspjeha.

See all News Updates of the Day

Šta oluju čini uraganom? Opasnosti u 5 kategorija

Ljudi fotografišu prskanje talasa koji se razbija o zid Malecon, koji je doneo uragan Milton u Meksičkom zalivu u Havani, Kuba, 9. oktobra 2024.
Ljudi fotografišu prskanje talasa koji se razbija o zid Malecon, koji je doneo uragan Milton u Meksičkom zalivu u Havani, Kuba, 9. oktobra 2024.

Ozbiljno vrijeme može pogoditi bilo koji dio svijeta, ali svake godine sezona uragana na Atlantiku donosi obilne kiše, jak vjetar, olujni udar i ponekad katastrofalna razaranja lokacijama od karipskih otoka i Centralne Amerike pa sve do Sjedinjenih Država i Kanade. 

Prognostičari Nacionalnog centra za uragane sa sjedištem u Majamiju prate oluje od trenutka kada se razviju do nestanka. Ove godine se očekivalo da će sezona 2024. biti izuzetno aktivna.

Ali kako nastaju uragani i šta znače kategorije?

Šta uzrokuje uragan?

Uragani često počinju kao tropski talasi koji se kombinuju sa toplim okeanskim vodama, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu. Oni takođe mogu biti podstaknuti grmljavinom. Vremenski sistem se pomiče na zapad dok se topli okeanski vazduh diže u njega, a to stvara područje niskog pritiska ispod njega, saopštila je NOAA. Vazduh se diže i hladi, a to stvara oblake i grmljavinu.

Uragani imaju maksimalan trajni vjetar - najveću jednominutnu prosječnu brzinu vjetra u određenom trenutku - 120 kilometara na sat ili više. Ako tropski ciklon ima maksimalne trajne vjetrove između 63 km/h do 120 km/h, naziva se tropska oluja. Ako je maksimalna brzina vjetra manja od 39 mph, to se naziva tropska depresija.

Uragani se obično javljaju tokom sezone uragana, koja se u Atlantskom bazenu dešava svake godine od 1. juna do 30. novembra.

Talasi se obrušavaju duž pristaništa St. Pete u St. Petersburgu na Floridi, dok se očekuje da uragan Milton dođe kopna 9. oktobra 2024. godine.
Talasi se obrušavaju duž pristaništa St. Pete u St. Petersburgu na Floridi, dok se očekuje da uragan Milton dođe kopna 9. oktobra 2024. godine.

Koje su različite kategorije uragana?

Saffir-Simpsonova skala vjetra uragana ocjenjuje uragane od jedan do pet. Uragani kategorije 1 kreću se od 120 do 150 km/h i mogu donijeti vrlo opasne vjetrove koji mogu oštetiti čak i čvrste kuće. Kategorija 1 je najslabiji uragan, a oluje odatle pojačavaju skalu.

Ako je uragan kategorije 3 ili više, smatra se velikim uraganom. Uragani kategorije 3 počinju sa maksimalnim trajnim vjetrom od 180 km/h.

Koliko je ozbiljan uragan 5. kategorije?

Katastrofalan. Uragan kategorije 5 uništava kuće, prekida struju na ogromnim područjima i izoluje zajednice zbog oborenog drveća i oborenih stubova. Također može uzrokovati kritičnu štetu na infrastrukturi kao što su putevi, mostovi i brane. Uragan kategorije 5 ima sposobnost da velika područja učini nenastanjivim sedmicama ili duže.

Čamac oštećen u uraganu Helene naslonjen je na most prije dolaska uragana Milton u Južnu Pasadenu, Florida, 9. oktobra 2024.
Čamac oštećen u uraganu Helene naslonjen je na most prije dolaska uragana Milton u Južnu Pasadenu, Florida, 9. oktobra 2024.

Kakva razaranja uzrokuju uragani?

Visina štete od uragana zavisi od njegove jačine i mesta na kojem dolazi. Čak i relativno slab uragan može uzrokovati veliku štetu i mnoge smrtne slučajeve ako pogodi ranjivu zajednicu ili ošteti ključni dio infrastrukture. Uragan srednje jačine kao što je uragan Jeanne iz 2004. na Floridi nanijet će razornu štetu kućama, infrastrukturi i električnoj mreži. Smrtni slučajevi se javljaju i zbog poplava, nesreća, povreda i drugih poremećaja uzrokovanih olujom.

Koji je bio najsmrtonosniji uragan u SAD?

Uragan Galveston iz 1900. godine u Teksasu najsmrtonosnija je prirodna katastrofa u istoriji SAD-a, prema NOAA i drugim vlastima. Oluja je ubila najmanje 8.000 ljudi, uništila hiljade zgrada i ostavila stotine miliona dolara štete po današnjim standardima. Drugi izuzetno smrtonosni uragani u novijoj istoriji uključuju uragan Marija, koji je ubio više od 3.000 ljudi 2017., i uragan Katrina, koji je ubio više od 1.300 2005. godine.

CTBTO potvrdio: dva zemljotresa u Iranu prirodne pojave

Iran earthquake
Iran earthquake

Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testiranja (CTBTO) potvrdila je da su dva zemljotresa, zabilježena 5. oktobra u provinciji Semnan u Iranu, prirodne pojave i da nisu rezultat nuklearnih testiranja. Analiza je pokazala da su seizmički događaji u skladu s prethodnim potresima u regionu.

CTBTO je saopštila da su njene monitoring stanice registrovale dva potresa na sjeveru Irana, u provinciji Semnan, 5. oktobra 2024. Prvi potres dogodio se u ranim jutarnjim satima, a drugi je zabilježen kasno popodne. Oba događaja karakterišu se kao prirodni zemljotresi koji odgovaraju prethodnim seizmičkim aktivnostima u toj oblasti.

Prvi događaj, zabilježen u 03:29 sati po univerzalnom vremenu (UTC), imao je magnitudu 4.0 prema podacima Međunarodnog centra za podatke (IDC) CTBTO-a. Epicentar ovog potresa bio je lociran na geografskoj širini 32.20 i dužini 56.53. Drugi potres, jačine 4.2, dogodio se u 19:15 po UTC vremenu i bio je lociran na koordinatama 35.37 geografske širine i 52.57 geografske dužine.

Analizirani podaci prikupljeni su s više od 25 stanica Međunarodnog sistema za monitoring (IMS), koje CTBTO održava širom svijeta, a analize su provedene u sjedištu CTBTO-a u Beču. „Analiza pokazuje da su ovi događaji dosljedni prirodnim potresima koji su se ranije dešavali u toj oblasti u Iranu“, izjavio je Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a. Slični potresi dogodili su se u prošlosti, 15. januara 2018. i 25. augusta 2015., s magnitudama od 4.1 i 4.2.

IMS mreža, koja sadrži više od 306 stanica širom svijeta, ključni je element CTBTO-ovog monitoringa i omogućava praćenje nuklearnih testiranja, kao i bilježenje prirodnih događaja. IMS obuhvata seizmičke, hidroakustičke, infrazvučne i radionuklidne stanice, a iako je prvenstveno namijenjena kontroli nuklearnih eksplozija, podaci koje prikuplja koriste se i u civilne svrhe, uključujući praćenje prirodnih katastrofa i naučna istraživanja, kao što su klimatske promjene, cunamiji i migracije morskih životinja.

Organizacija će nastaviti praćenje seizmičkih aktivnosti u Iranu i osiguravati podatke državama potpisnicama Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT). Sve potpisnice, njih 187, imaju pristup ovim podacima u realnom vremenu, što im omogućava nezavisne analize. CTBT, koji zabranjuje sva nuklearna testiranja širom svijeta, još uvijek nije stupio na snagu jer devet ključnih zemalja, uključujući nekoliko nuklearnih sila, još uvijek nije ratifikovalo ovaj sporazum.

CTBTO je saopštila da njeni analitičari pomno prate situaciju u Iranu kako bi osigurali tačnost podataka i transparentnost prema državama potpisnicama CTBT-a, te dodala kako mreža IMS-a doprinosi sigurnosti i napretku u globalnim naučnim istraživanjima i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.

Članice EU odobrile Plan rasta za pet zemalja Zapadnog Balkana, bez BiH

Euro coins are seen in front of displayed flag and map of European Union in this picture illustration taken in Zenica, Bosnia and Herzegovina, May 28 2015.
Euro coins are seen in front of displayed flag and map of European Union in this picture illustration taken in Zenica, Bosnia and Herzegovina, May 28 2015.

Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.

Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.

EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.

Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.

Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.

Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska

BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske i Priloga u dijelu koji se odnosi na istoriju za 9. razred a u kome se veličaju Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu

Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Ricardo Marquina donosi priču o, kako kritičari kažu, potezima Rusije da militarizuje obrazovanje uvođenjem novih predmeta koji objašnjavaju i opravdavaju njen sveobuhvatni napad na Ukrajinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG