Prema podacima koje je objavila vojska, zračnih napada Sjedinjenih Država u Afganistanu, Iraku, Siriji i Somaliji prošle godine bilo je ukupno 510, što je 48,3% manje od 987 američkih zračnih napada u istim ratnim zonama 2020. godine.
Glas Amerike (VOA) je za ovaj izvještaj koristio potvrde o zračnim napadima iz saopštenja za javnost Afričke komande Sjedinjenih Država (AFRICOM) i sažetke zračnih snaga koje je objavila Centralna komanda američkih zračnih snaga (AFCENT).
Međutim, otkako se Glas Amerike počeo raspitivati o podacima o globalnim zračnim napadima, dva američka vojna dužnosnika potvrdila su da su objavljeni brojevi zračnih napada na koje se novinari oslanjaju, kako bi pratili te napade, nepotpuna slika ukupnog broja globalnih zračnih napada koje je izvela američka vojska. Od 2019. zajednička radna grupa za borbu protiv terorizma, uspostavljena na Bliskom istoku, izvela je dodatne zračne napade u Iraku, Siriji i Afganistanu koji nisu uključeni u sažetke zračnih snaga AFCENT-a, jer AFCENT nije odgovoran za te napade.
Glas Amerike zatražio je od Američke centralne komande broj dodatnih zračnih napada koje je izvela zajednička radna grupa 2020. i 2021., što će povećati ukupan broj napada tokom obe godine, ali ti podaci nisu ustupljeni prije ove objave.
Dvije sedmice nakon Dana inauguracije, predsjednik Joe Biden najavio je da će njegova administracija preduzeti korake da "ispravi kurs" američke vanjske politike, kako bi "bolje ujedinila naše demokratske vrijednosti s našim diplomatskim vodstvom". Zadužio je sekretara odbrane Lloyda Austina da predvodi reviziju američkih snaga širom svijeta, tako da je američki vojni uticaj, prema njegovim riječima, "prikladno usklađen s našom vanjskom politikom i prioritetima nacionalne sigurnosti".
Michael O'Hanlon, viši odbrambeni analitičar na Institutu Brookings, rekao je za Glas Amerike da je smanjenje zračnih napada u skladu s Bidenovim stajalištima o diplomatiji, ali takođe odražava i prošlogodišnje povlačenje koalicije predvođene Sjedinjenim Državama iz Afganistana i stabilnije situacije protiv Islamske države u Iraku i Siriji.
"Bilo je manje ciljeva za gađanje i manje razloga za to", rekao je za Glas Amerike.
Američke snage zaustavile su napade u Afganistanu nakon završetka povlačenja svojih trupa 31. avgusta 2021.
Pentagon je obećao da će koristiti zračne napade izvan Afganistana "preko horizonta" za ciljanje terorista u zemlji koji planiraju napasti domovinu Sjedinjene Države ili domovine američkih saveznika. Međutim, posljednji takav napad dogodio se 27. avgusta 2021., ciljajući na terorističku grupu Islamska država-Khorasan u istočnom Afganistanu. Taj je napad uslijedio dan nakon što je u samoubilačkom bombaškom napadu na međunarodnu zračnu luku u Kabulu ubijeno 13 američkih pripadnika i mnoštvo afganistanskih civila.
U Iraku i Siriji, američke i međunarodne snage službeno su prešle na neborbenu misiju 9. decembra 2021., dan prije nego što je iračka vlada proslavila četvrtu godišnjicu poraza Islamske države. Zračni napadi tamo 2020. i 2021. korišteni su za ciljanje ostataka terorističke grupe i odbranu Sjedinjenih Država i međunarodnih saveznika od napada militantnih grupa koje podržava Iran.
"Čak i dok (Biden) administracija pregovara s Iranom u Beču, teheranovi opunomoćenici napadaju naše vojnike", rekao je za Glas Amerike Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija. Dodao je da su pojačani napadi militanata koje podržava Iran i smanjeni američki zračni napadi rezultat predsjednikovog "nerazumijevanja odnosa između diplomatskog uspjeha i vojne moći".
U somalijskoj državi na Rogu Afrike, američki zračni napadi pojačali su se tokom Trumpove administracije, jer su vojni komandanti koristili napade da brzo gađaju Al-Qaidinu podružnicu al-Shabab bez postavljanja značajnog broja trupa na tlo.
Brzi tempo napada nastavio se i u posljednjim danima Trumpovog predsjedavanja, a šest od 10 napada iz 2021. izvedeno je prije Bidenovog preuzimanja dužnosti 20. januara.
U 2020. i 2021. godini nisu izvedeni zračni napadi američke vojske u Jemenu, koji je jednom godišnje imao više zračnih napada na pripadnike al-Qaide na Arapskom poluotoku (AQAP), prema američkoj Centralnoj komandi.
Kritikovanje istraga o civilnim žrtvama
Iako su američki komandanti i neki analitičari pozdravili sposobnost zračnih napada da ograniče rizik za američke snage, ti su napadi posljednjih sedmica pod pojačanim nadzorom, nakon što je istraga New York Timesa otkrila nekoliko nedostataka u Pentagonovom odbacivanju tvrdnji o civilnim žrtvama.
Navode da su civili ubijeni u američkim zračnim napadima većinu vremena odbacivala je ćelija za civilne žrtve zadužena za njihovu procjenu.
Međutim, New York Times je pregledao 80 takvih procjena i "u više navrata pronašao ono što se činilo jednostavnim pogreškama" - "previde koje su novinari Timesa uspjeli otkriti koristeći resurse koji su široko dostupni javnosti."
U jednom primjeru, vojska je saznala za tvrdnju da je više od 30 ljudi, uključujući žene i djecu, ubijeno u zračnom napadu u kvartu Siha u Mosulu, ali su vojni istražitelji odbacili tu tvrdnju, jer nisu uspjeli locirati kvart. Novinari Timesa pronašli su kvart na Google kartama jednostavnim dodavanjem "h" na kraj Siha, budući da arapska imena često imaju višestruke varijacije spelovanja kada se pretvore u engleski. Nekoliko tadašnjih medijskih izvještaja, takođe, je potvrdilo lokaciju kvarta.
Ostale tvrdnje su odbačene zbog nemogućnosti istražitelja da utvrdi koji je od mnogih napada na tom području bio predmet tužbe.
Pentagon je rekao da je posvećen istrazi ovih pogrešaka.
"Civilna šteta je nešto što shvatamo ozbiljno, i kao što je sekretar sam rekao, prepoznajemo da to moramo činiti bolje", rekao je sekretar Pentagona John Kirby ranije ovog mjeseca odgovarajući na pitanje Glasa Amerike. "I dok budemo radili na poboljšanjima, dok budemo unosili promjene, sigurno ćemo biti transparentni u vezi s tim."
