Linkovi

Izdvojeno

Američka ambasada u BiH poziva da se ne raspravlja o osnivanju VSTV-a RS

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada SAD-a u BiH pozvala je sve lidere da odbiju raspravu o Nacrtu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske (VSTS RS), koji će se, kako je najavljeno, naći na dnevnom redu Skupštine RS u utorak, 8. februara.

"Prijetnje povlačenjem iz državnih institucija i uspostavom paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska ometaju stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine na štetu svih njenih građana. Pozivamo sve lidere da odbiju radnje, kao što je nacrt zakona o kojem se raspravlja, koje podrivaju ustavni poredak i dozvoljavaju cvjetanje korupcije. Sada je vrijeme da se radi na transparentnosti i odgovornosti koje su potrebne BiH kako bi napredovala", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz Ambasade SAD-u BiH u ponedjeljak, 7. februara.

RS neustavno vraća nadležnost iz oblasti pravosuđa sa nivoa države Bosne i Hercegovine na entitet.

Nacrtom je predviđeno da VSTS RS preuzima nadležnosti u biranju sudija i tužilaca u sudovima u tom entitetu.

Prema nacrtu, VSTS RS činiće 11 članova koji će održavati sastav naroda u BiH.

Četiri člana se biraju u sudovima u RS, a četiri Tužilaštva u RS. Tri člana, po jedan, biraju Skupština RS, Vlada RS i Advokatska komora RS.

Nacrtom se predviđa finansiranje iz budžeta RS i donatorskih sredstava. Sjedište će biti u Banjaluci, a smještaj će obezbijediti Vlada RS.

U Nacrtu stoji da će VSTS biti samostalan i nezavisan organ u RS, koji se sastoji od Sudskog i Tužilačkog odjeljenja. Zadatak je da osigura nezavisno, nepristrasno, efikasno i profesionalno pravosuđe u RS.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH ima nadležnost za imenovanje sudija i tužilaca u sve sudove na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i opštinskom nivou u BiH, uključujući Brčko Distrikt, sa izuzetkom ustavnih sudova entiteta BiH.

Prema Ustavu BiH, entiteti RS i FBiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Zakon o VSTS-u, prema Ustavu BiH, može se mijenjati u Parlamentu BiH i odlukom visokog predstavnika.

SAD su, u januaru, uvele proširenu listu sankcija zbog korupcije i destabilizacije u BiH. Iz zemalja EU, takođe, se najavljuje uvođenje sankcija.
Skupština RS usvojila je 10. decembra zaključke o prenosu nadležnosti sa države na entitet iz oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti.

Usvojen je, 20. oktobra i zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na nivou BiH.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu. Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.

Mandat je uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa na svim nivoima vlasti, uključujući imenovanje sudija i tužilaca i njihovo sankcioniranje.

VSTS BiH čine 15 članova koji će održavati sastav naroda u BiH. Sudije i tužioci iz oba entiteta biraju 10 članova. Jednog člana bira pravosudna komisija Brčko distrikta.

Po jednog člana biraju i Predstavnički dom Parlamenta BiH, te Savjet ministara BiH.

Advokatske komore oba entiteta biraju takođe po jednog člana.
Savjet na državnom nivou se finansira iz Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH.

See all News Updates of the Day

Evropske socijaldemokrate traže od Brisela konkretne akcije protiv Dodika

Dodik i Putin se susreli tokom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. (Fotografija preuzeta sa Twitter naloga Milorada Dodika)

Grupacija evropskih socijaldemokrata u Evropskom parlamentu (EP) zatražila je od nadležnih u Evropskoj komisiji da preduzmu konkretne akcije protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.

U pismu, koje je 1. februara upućeno predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen (von der Leyen) i evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju (Oliver Varhelyi) izražava se "ozbiljna zabrinutost" zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini.

U pismu se spominje obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske, održano 9. januara u istočnom Sarajevu. Europoslanici su u pismu tu manifestaciju okarakterisali i kao ilegalnu.

Ističe se da je na toj manifestaciji prisustvovao, između ostalih, i sin predsjednika Aleksandra Vučića Danilo, kao i da je Dodik dodijelio orden ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ocjenjuje se da je održavanje manifestacije samo posljednja eskalacija tekuće secesionističke retorike i aktivnosti Milorada Dodika, koji je nedavno sankcionisan od strane Sjedinjenih Američkih Država.

"Ne može se nastaviti namjerno ugrožavanje jedinstva BiH od strane Milorada Dodika i njegovih saveznika. Poslije događaja od 9. januara, očekujemo odlučnu akciju komisije, uključujući komesara za proširenje EU Olivera Varheljija", ističe se u pismu evropskih socijaldemokrata, druge po veličini grupacije u Evropskom parlamentu.

Evropski zastupinici iz redova socijaldemokrata izrazili su iznenađenje što je izostala aktivnija osuda od strane Evropske komisije.

"Vjerujemo da je apsolutno neophodno da umjesto retroaktivnog reagovanja, Evropska komisija proaktivno stupi u kontakt sa relevantnim vlastima kako bi spriječila neustavne marševe i izjave poricanja genocida i podrži federalne institucije BiH, uključujući tužioce, da preduzmu brze mjere ako je potrebno", navodi se u ovom pismu.

U rezoluciji usvojenoj 18. januara, Evropski parlament je ponovio poziv na usvajanje ciljanih sankcija protiv "destabilizirajućih aktera u BiH, uključujući one koji ugrožavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, posebno Milorada Dodika".

Predsjedništvo BiH u Bijeloj kući: O korupciji, ruskim energentima, modernizaciji Oružanih snaga BiH

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Jonom Finerom, Foto: Predsjedništvo BiH

Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer sastao se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem., navela je Bijela kuća.

"Gospodin Finer je ponovo potvrdio opredijeljenost Sjedinjenih Država prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

On je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti da pozivaju na odgovornost destabilizirajuće aktere koji potkopavaju državu i Dejtonski mirovni sporazum.

Čestitao je Bosni i Hercegovini i njenim građanima na dobijanju statusa kandidata za EU u decembru i pozvao lidere da iskoriste zamah i pomognu u usvajanju ključnih reformi vladavine prava koje bi ojačale borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Gospodin Finer je također prenio važnost poduzimanja koraka za modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i diversifikaciju snabdijevanja zemlje energijom, da bi se odmaklo od ruskih izvora." stoji u sažetku iz Bijele kuće.

"Članovi Predsjedništva BiH upoznali su sagovornike sa političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i procesom konstituisanja vlasti, te izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Sjedinjenih Američkih Država", piše Predsjedništvo BiH.

"Tokom sastanka je razgovarano i o globalnim i regionalnim sigurnosnim izazovima, prilikom čega su članovi Predsjedništva BiH izrazili posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kao i ubrzanom ekonomskom razvoju.

Ovom prilikom je bilo riječi i o pitanjima energetske sigurnosti u kontekstu izraženih globalnih izazova na ovom planu.", navodi Predsjedništvo BiH.

Nikki Haley, nekada Trumpova ambasadorka u UN-u, u 2024. biće mu rivalka

Nikki Haley

Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley pokrenut će svoju kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. 15. februara, u borbi protiv svog nekadašnjeg šefa, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, prema izvoru upoznatom s njenim planovima.

Očekuje se da će Haley objaviti detalje o svojoj kandidaturi za Bijelu kuću u pozivu pristalicama kasnije u srijedu, prema lokalnim novinama The Post and Courier, koji su prvi izvijestili o planiranoj objavi.

Kćerka indijskih imigranata koji su vodili uspješnu prodavnicu odjeće u ruralnom dijelu države, Haley je stekla reputaciju u Republikanskoj stranci zbog svoje sposobnosti da se bavi pitanjima roda i rase na vjerodostojniji način od mnogih njenih vršnjaka.

Ona se također predstavila kao čvrsti branilac američkih interesa u inostranstvu, budući da je služila kao američki ambasador pri Ujedinjenim narodima pod Trumpom od 2017. do 2018. Za to vrijeme, Sjedinjene Države su se povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma, koji je potpisan pod demokratskim predsjednikom Baracka Obamom i bio je krajnje nepopularan među republikancima.

Haley je privukla nacionalnu pažnju 2015. godine kada je, kao guverner, potpisala zakon o uklanjanju borbene zastave Konfederacije sa teritorije glavnog grada Južne Karoline, nakon ubistva devet crnih vjernika crkve od strane bijelca Dylann Roof-a.

Ako bi dobila nominaciju, Hejli bi bila prva žena na vrhu republikanske predsedničke liste u istoriji, kao i prvi ne-bijeli kandidat ove stranke.

Među njenim glavnim izazovima bit će dosljedna poruka. Čak i na polju gdje je većina kandidata više puta promijenila mišljenje o ključnim pitanjima, Haley je posebno snalažljiva.

Nekoliko puta se distancirala od Trumpa, da bi kasnije ublažila svoju retoriku prema bivšem predsjedniku, rekavši da on ima važnu ulogu u Republikanskoj stranci.

Iako je kritizirala republikance zbog neosnovane sumnje u rezultate predsjedničkih izbora 2020., ona je vodila kampanju u ime više kandidata koji su podržavali Trumpove lažne tvrdnje o izbornoj prevari tokom poluizbora 2022. godine.

I iako je ponekad usvojila pomirljivu poruku o rasnim pitanjima, često se odlučuje za manje odmjeren ton. U novembru je na predizbornom skupu rekla da bi senator demokratske Džordžije Raphael Warnock, crnac rođen u Savani, trebao biti "deportovan".

Na ruku Haley može biti geografija: Južna Karolina je historijski treća država koja je bila domaćin republikanskog takmičenja za nominacije, i često igra veliku ulogu u utrci. Haley, koja je vladala državom od 2011. do 2017., popularna je tamo, pokazuju ankete.

Iako ulazi u trku kao autsajder - većina nacionalnih anketa pokazuje njenu podršku jednocifrenom - Haley je navikla da trči iza, pošto je u političkim krugovima stekla reputaciju kao prva u trkama koje je teško dobiti.

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG