Rat koji je prijetio podjelom tadašnjih Sjedinjenih Američkih Država na dva dijela, Američki građanski rat, počeo je 12. aprila 1861. godine. 11 saveznih država, lociranih u južnom dijelu odvojilo se od Unije Sjedinjenih Država i formiralo Konfederaciju Američkih Država, motivirano prije svega očuvanjem ekonomskog sistema zasnivanog na poljoprivredi i ropstvu. Vojnici Konfederacije ispali su prvi hitac na vojnike Unije kod Fort Sumtera u Južnoj Karolini. Šetiri godine kasnije Konfederacija je bila prisilje priznati poraz. Danas, 150 godina kasnije, taj rat je ozbiljno "nastavno gradivo" za mnoge Amerikane, ali i period čiji se uticaj i značaj još uveliko osjeća, o čemu se razgovara i ozbiljno analizira.
Jedna od „učionica“ je Spomen-park jedne od velikih bitaka Građanskog rata u Manassasu, 60-ak kilometara od Washingtona koji godišnje posjeti oko 600.000 posjetilaca.
„O tom ratu trebao bih naučiti više“ - kaže sedmogodišnji Jakson Crowe.
A Spomen-park je dobar ambijent za lekcije te vrste, kaže Ed Clark, upravitelj parka:
„Stajati na prostoru našeg parka je mogućnost više da se osjeti i određena emocialna veza sa onim što se dešavalo prije skoro 150 godina. Ovo je jedno od mjesta gdje su se Amerikanci međusobno borili i ginuli.“
Oko 620.000 Amerikanaca je poginulo tokom četvorogodišnjeg rata. Bilo je to dva odsto tadašnjeg stanovništva Sjedinjenih Država.
Za Mariane Lee posjeta poprištu bitke je prava prilika da svojoj djeci kaže:
„Bili smo podijeljeni, ali i uspjeli da ponovo budemo jedno. Bitno je shvatiti da je ponovno rađanje moguće i poslije rata kakav je bio naš Građanski rat.“
David Blight, istoričar sa univerziteta Yale, jedan od vodećih stručnjaka za Građanski rat kaže:
„Da bi zemlja bila obnovljena nakon užasa građanskog rata, jedan od načina je spoznati uzajamnost žrtava i patnji na obje strane.“
I upravo to se desilo na pedesetu godišnjicu Američkog građanskog rata. Oko 50 hiljada vojnika bivše Unije i bivše Konfederacije okupilo se u Gettysburgu, poprištu najkrvavije bitke tog rata.
Gospodin Blight ističe:
„I u ovo vrijeme, pišući ili govoreći o Građanskom ratu trebamo u centar staviti priču o emancipaciji. Ono što je transformiralo Sjedinjene Države nisu bitke u tom ratu, nego ideje koje su dovele do oslođadanja oko 4 miliona tadašnjih robova i redefiniranja našeg ustava.“
Ipak, moralo je proći stotinu godina, da bi, pod silnim pritiskom Pokreta za građanska prava koji je predvodio Martin Luther King, jednaka prava za sve, garantirana ustavom donesenim poslije Građanskog rata postala stvarnost. Sjedinjene Države danas imaju predsjednika crnca, ali o tragovima prošlosti još uvijek se mora razgovarati.
„Svaki put kada mi, Amerikanci, raspravljavamo o odnosu federalne i moći saveznih država, kada govorimo o rasnoj i etničkoj jednakosti, o socijalnoj raznolikosti, kada govorimo o tome što znači biti Amerikanac... mi govorimo i o direktnim naslijeđima Građanskog rata“ - takođe ističe gospodin Blight.
U Manassasu, u Spomen-parku jedne od velikih bitaka, a i na drugim povijesnim mjestima iz perioda Građanskog rata, biće riječi o tim naslijeđima, uvjeren je i gospodin Clark:
„Sigurno je da će, uz komemoracije, biti govoreno i o uzrocima i posljedicama tog rata, o ljudskim i drugim pravima, našem jučer, danas i sutra. Mislim da su Amerikanci, više nego ikad, spremni za tu vrstu razgovora.“
Od ovih dana i 150. godišnjice početka Američkog građanskog rata, pa u četiri naredne godine - do 150-godišnjice završetka tog rata - biće jako mnogo prilika da se na raznorazne načine progovori o naslijeđima, porukama i lekcijama četvorogodišnjeg sukoba u kojem su Amerikanci ratovali jedni protiv drugih i ginuli.
